A.A.
Planirate preseliti u Njemačku ili samo razmišljate o tome? Njemački savezni zavod za zapošljavanje redovno objavljuje prosjčene iznose plata za 100 najpopularnijih zanimanja u toj zemlji.
Važan je podatak pritom da su to bruto zarade, a da su neto zarade, dakle ono što radnik dobiva na ruke, niže za 33 posto.
Prema tim podacima, pekari, medicinske sestre i bageristi mjesečno primaju oko 3500 eura bruto, keramičari 3000, a profesionalni vozači oko 2500 eura.
U neto iznosima te zarade iznose 2346 eura, odnosno 2000 za keramičare i 1600 za vozače.
To su, inače, i neka od najčešćih zanimanja kojima se bave ljudi s Balkana koji žive u Njemačkoj, naravno među njima i brojni građani Bosne i Hercegovine.
Evo popisa zanimanja i plata (oduzmite 33 posto):
Medicinska sestra (gerijatrija) 3032 eura
Medicinski asistent 2448 eura
Liječnik više od 6150 eura
Arhitekt 4087 eura
Pekar 3502 eura
Prodavač peciva 1839 eura
Upravljač bagerom 3421 euro
Inženjer građevinarstva 5246 eura
Profesionalni vozač 2556 eura
Električar 3143 eura
Elektromehaničar 3694 eura
Recepcionar 1807 eura
Keramičar 3003 eura
Frizer 1684 eura
Vodoinstalater 3056 eura
Čistač zgrada 2080 eura
Grafički dizajner 3322 eura
Njegovatelj/pomoć u kući 2140 eura
IT stručnjak 4236 eura
Blagajnik u trgovinama 2214 eura
Konobar 1934 eura
Automehaničar 3077 eura
Kuhar 2284 eura
Ličilac 2776 eura
Skladišni radnik 2814 eura
Logističar 3525 eura
Zidar 3214 eura
Medicinsko-tehnički laborant 3456 eura
Metalski radnik 3738 eura
Fizioterapeut 2513 eura
Zubni tehničar 2628 eura
Tesar 3153 eura
Vlada Federacije BiH usvojila je prijedlog Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, prema kojem nošenje maske na otvorenom i u zatvorenom prostoru više nije obaveza nego preporuka, osim nekih izuzetaka.
Među naredbama, od danas pa u narednih 14 dana je obavezno nošenje zaštitnih maski preko usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema u zatvorenom prostoru i uz poštivanje razmaka od minimalno dva metra u svim zdravstvenim ustanovama, bez obzira na oblik vlasništva, ustanovama koje zbrinjavaju starije osobe ili osobe s poteškoćama u razvoju i s duševnim smetanjama, te kazneno-poravnim i drugim ustanovama socijalne zaštite, kao i sredstvima javnog prevoza.
Izuzetno, zaštitne maske nisu obavezni nositi korisnici ovih ustanova koji imaju probleme s disanjem zbog hroničnih bolesti ili koje ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe.
Naređeno je i da se sva okupljanja odvijaju u prostoru koji omogućuje obavezni fizički razmak od najmanje dva metra između osoba i uz poštivanje higijensko-epidemioloških mjera, za čije provođenje su odgovorni organizatori skupa.
Na skupovima koji se održavaju u zatvorenom prostoru, a na kojima se okuplja više od 300 osoba, pored maske, svi učesnici moraju imati negativan antigenski test (ne stariji od 24 sata) ili PCR test (ne stariji od 48 sati), potvrdu o prebolovanom COVID-19 (ne stariju od četiri mjeseca) ili potvrdu o završenoj vakcinaciji (ne stariju od četiri mjeseci nakon druge, odnosno 12 mjeseci nakon treće doze vakcine).
Kada je riječ o pružanju usluga u ugostiteljskim objektima u zatvorenom i na otvorenom prostoru naređeno je poštivanje razmaka od minimalno dva metra između stolova. Ugostiteljski objekti koji organiziraju muziku uživo, disko klubovi, kao i objekti slične namjene moraju provoditi VPT pravilo i obavezno poštivanje razmaka od minimalno dva metra između stolova.
U svim oblicima prodavnica, u skladu s Pravilnikom o klasifikaciji prodavnica i drugih oblika trgovine na malo, ograničava se broj kupaca tako da se definira prostor od 10 m2 prodajnog objekta po potrošaču. Bez obzira na veličinu prostora prodajnog objekta, nije dopušten boravak više od 400 potrošača.
Kako je danas zaključeno, vladama kantona, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, naređeno je uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini, uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ-a, te im je preporučeno da, u skladu sa epidemiološkom situacijom na području kantona, uvedu pravilo vakcinisan/a, prebolio/ljela, testiran/a (VPT) za područje kantona i o istom izvijeste Krizni štab FMZ-a.
Krizni štab FMZ-a zadužen je da prati epidemiološku situaciju na području FBiH, kao i uvođenje i provođenje pravila VPT za područje kantona, te ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području FBiH u vezi pravila VPT o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.
Krizni štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti nadležnim kantonalnim institucijama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije, a Vlada FBiH će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela.
U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u sedmoj ovogodišnjoj sedmici zabilježen pad svih indikatora, a najveći je pad broja novih potvrđenih slučajeva COVID-19 i sedmodnevne incidence za po 45,8 posto. Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 148,4 slučaja na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana viša od prosječne zabilježena je u Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom i Tuzlanskom kantonu.
(klix.ba)
Kompanije Euro - Roal d.o.o. i Euro - Metali d.o.o. u vlasništvu kompanije Euro - Roal d.o.o. Doboj Jug i Euro - Metali d.o.o. Doboj Jug Bosna i Hercegovina od 1. marta 2022. godine zajednički nastupaju na tržištu Crne Gore.
Ulazak na tržište Crne Gore sa vlastitim lagerom je novi iskorak u poslovanju, a u skladu sa vizijom regionalnog širenja. Zajedno, ove dvije kompanije na tržištu Bosne i Hercegovine posluju u okviru savremenog "Steel Centra" u Doboj Jugu sa halama na površini od 16.000 m² i vrlo raznolikom i kvalitetnom ponudom, kao i mogućnošću obrade metala i drugih materijala na tehnološki najsavremenijim strojevima. Cilj je koncept koji se pokazao uspješan sa kompanijama Euro - Roal i Euro – Metali u BiH proširiti i na ostale zemlje regije Hrvatske i Crne Gore.
Otvaranje još jednog "Steel Centra" na području Crne Gore sa ukupnom kvadratnom površinom od 2.2000 m2 sa sobom donosi i priliku za zaposlenje nove radne snage, ali i širenje i razvoj ove dvije kompanije na novom tržištu.
Sa zvaničnim otvaranjem, u prvoj fazi je zaposleno 6 radnika, a povećanje broja zaposlenih u budućnosti se očekuje kroz povećanje obima posla, navodi se u saopćenju kompanije.
Kompanija Euro - Roal d.o.o. Doboj Jug je na tržištu Bosne i Hercegovine i Hrvatske prepoznatljiva kao jedan od vodećih distributera arhitektonskih građevinskih sistema kao i obojenih profila za industrijsku namjenu.
Euro - Roal je svoje poslovanje diverzificirao u dva pravca. Prvi pravac obuhvaća prodaju "Industrijskog asortimana", dok drugi pravac obuhvata prodaju "Arhitektonskog – Građevinskog asortimana". Sa ukupno četiri odjela u kompaniji koja djeluju kao zasebne cjeline u mogućnosti smo sa širokim industrijskim i arhitektonskim – građevinskim asortimanom, te brzim logističkim rješenjima ponuditi kupcima u optimalnom vremenu najkvalitetnije materijale.
Društvo djeluje na još dva prodajna mjesta sa podružnicama u Hadžićima - Sarajevo kao i sa podružnicom u Cazinu, početkom 2020. godine otvorena je firma u Hrvatskoj sa vlastitim lagerima na adresi Lučko Stupničke Šipkovine – Euro - Roal d.o.o. Zagreb.
Kada je riječ o Euro – Metalima, kompanija u svom asortimanu posjeduju sve vrste konstrukcijskihčelika (cijevi, limovi, puni čelik, nosači, profili, specijalni čelik, itd.), a svoju pažnju u posljednje dvije godine usmjerili su na pružanje usluga sječenja na CNC laserima, plazmi i pilama.
Euro – Metali i Euro – Roal su kompanije kćerke Hifa – Oil d.o.o. Tešanj BiH, a svoje poslovanje u Crnoj Gori će obavljati preko kompanije Hifa – Oil CG kroz odvojeni sektor Metala.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je na današnjem zasjedanju Plan i Program utroška sredstava robnih rezervi ZDK za 2022. godinu te Izvještaj o utrošku sredstava za 2021. godinu.
Premijer Mirnes Bašić napomenuo je kako su programi robnih rezervi interno povjerljivi podaci, ali da su opredijelili više novca nego ranijih godina.
"Zaključili smo da ćemo, imajući u vidu globalanu situaciju u svijetu, naše robne reserve pojačati finansijskim sredstvima. Planirano je i u federalnom budžetu 20.000.000 KM za robne rezerve Federacije Bosne i Hrercegovine, a, u skladu sa zakonom, to se spušta i na kantonalne rezerve. Tako da ćemo i od tog iznosa dobiti određena sredstva", najavio je Bašić.
Vlada je danas razmatrala i izvještaje u utrošku budžetskih sredstava za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima te utrošku kapitalnih sredstava za oblast zdravstva.
"Pohvalio sam Ministarstvo privrede i Ministarstvo zdravstva kada je u pitanju utrošak sredstava iz njihovih ministarstava, iz razloga što su ti utrošci bili više od 99 posto. To znači da smo ono što smo planirali i izvršili te što smo, u vanrednim okolnostima ponovo radili kada je u pitanju pandemija koronavirusa. I za privredu i za zdravstvo opredijelili smo onoliko sredstava koliko nam je bilo na raspolaganju", napomenuo je premijer Bašić.
Sredstva su, dodao je, utrošena u "pravom smislu", a imajući u vidu u kakvom je kadrovskom stanju funkcioniralo zdravstvo u ZDK-u, smatra Bašić, borbu protiv pandemije koronavirusa dobro su odradili te pomogli zdravstveni sektor ZDK.
"Ukupan budžet Ministarstva zdravstva prošle je godine bio oko devet miliona KM, a kada su u pitanju poticaji koji su bili iz Ministarstva privrede, to je bilo oko 3,5 miliona KM", istakao je Bašić.
(akta.ba)
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović izjavila da će se eskalacija rusko-ukrajinske krize neminovno odraziti na vanjskotrgovinsku razmjenu i ekonomiju Bosne i Hercegovine, ali i zemalja u okruženju i šire.
Cijela Evropa, EU i region u kome mi živimo, podsjetila je Hadžiahmetović, itekako su ovisni od uvoza energenata koji su direktno ili indirektno vezani za Rusiju, ruske gasovodne sisteme ili naftovode. Od kako je počela novija faza rusko-ukrajinske krize, dodala je, cijene energenata već su zabilježile značajan trend rasta, a posebno se to reflektiralo i na komunikaciju sa Njemačkom u vezi Sjevernog toka 2 i puštanja u promet Turskog toka putem koga i mi u BiH dobivamo gas.
– Eskalacija krize će se posebno reflektirati na energente tim više što su upravo energenti, tj. energetska infrastruktura i predmetom sankcija, odnosno prekida ili smanjenih isporuka prema Evropi, što se itekako reflektira na cijene. Rast cijene energenata se refletira na povećanje trškova proizvodnje i cijena generalno i već imamo inflatornu spiralu – izjavila je Hadžiahmetović za Fenu.
Na pitanje kako se BiH može nositi sa ovim izazovima, Hadžiahmetović je rekla da, nažalost, ne primjećuje neke značajnije i ozbiljnije poteze vlada, bez obzira na kojem su nivou vlasti, u vidu pronalaženje adekvatnih rješenja i odgovora na to stanje, posebno pronalaženja nekih aternativa kad je riječ o ključnim energentima u smislu skladišnih kapaciteta ili alternativnih izvora energije.
– Posebno ću apostrofirati da već dobro plaćamo cijenu nezavršenih reformi, a posebno reforme u elektroenergetskom sektoru putem koje smo možda mogli jednim dijelom kompenzirati potrošnju gasa u BiH – dodala je Hadžiahmetović.
Kad je riječ o povećanju troškova i inflatornoj spirali, Hadžiahmetović je navela da ne vidi adekvatne kompenzacione mehanizame u smislu podrški ili možda nekih poteza u oblasti poreske politike kako bi se smanjili negativni efekti povećanih cijena koje su značajnim dijelom rezultat globalnih pomjeranja i problema koje izaziva rusko-ukrajinska, ali i druge krize uzrokovane koronom ili odnosima nekih sila na svjetskom planu.
Hadžiahmetović je naglasila da posebno treba voditi računa o tome kako se ta kriza reflektira na zemlje koji su nama glavni vanjskotrgovinski partneri, kao što su neke članice EU – Italija, Njemačka, Hrvatska i druge od kojih neke vjerovatno već osjećaju efekte rusko-ukrajinske krize. Već su reagovale svjetske berze, a postoje i značajne refleksije na cijene energenata.
Kada je riječ o strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa Rusijom i Ukrajinom, Hadžiahmetović je navela da se ne radi o nekim značajnijim iznosima, niti količinama roba.
– Značajnije je kako će se ta kriza reflektirati na naše glavne vanjskotrgovinske partnere, kao što su Njemačka, Italija, Hrvatska – dodala je Hadžiahmetović.
(fokus.ba)
Skupština Zeničko-dobojskog kantona nedavno je prihvatila Nacrt zakona o turizmu Zeničko-dobojskog kantona, koji je upućen u javnu raspravu, nakon čega bi konačno nakon sedam godina ovaj kanton ponovo trebao imati uređen turistički sektor.
Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH je prestao važiti 2015. godine, tako da predmetna oblast turizma, koja reguliše rad turističke zajednice i promociju turizma, trenutno nije uređena drugim propisima, a turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona je ugašena.
Iz navedenih razloga, kao i tendencije donošenja novih propisa u pojedinim kantonima, za oblast turističke djelatnosti kojim se drugačije ili detaljnije uređuju i pitanja pružanja usluga u turizmu općenito, kao i potrebe definisanja i uređenja novih pitanja koja postojećim Zakonom o turističkoj djelatnosti nisu obuhvaćena, Ministarstvo za privredu Zeničko-dobojskog kantona je pripremilo tekst Nacrta zakona o turizmu Zeničko-dobojskog kantona.
Nacrt zakona objedinjuje i uređuje oblast obavljanja turističke djelatnosti i oblast uspostavljanja, finansiranja i djelovanja turističkih zajednica, odnosno, njim se jedinstveno za područje ZDK uređuju planiranje i razvoj turizma, uslovi i način obavljanja djelatnosti i turistički subjekti, agencije, vodiči, pratioci, animatori, usluge, promocija i samo unapređenje. Zakonom će biti uređena i boravišna taksa, kao i inspekcijski nadzor te druga pitanja od značaja za razvoj i unapređenje turizma.
Ministar za privredu Zlatko Jelić naglašava da usvojeni Nacrt zakona o turizmu ne propisuje obavezu privrednih subjekata za plaćanja članarine turističkim zajednicama, a što je predstavljalo jedan od niza parafiskalnih nameta koji dodatno opterećuju privrednike – pravne i fizičke osobe.
“Predloženo zakonsko rješenje znatno će doprinijeti unapređenju i bržem razvoju turizma, kroz podizanje ukupne turističke ponude Kantona, te aktivnijem učestvovanju Kantona u razvoju turističke djelatnosti, kvalitetnijem finansijskom nadzoru, povećanju učinkovitosti sistema, boljoj koordinaciji, svrsihodnijem trošenju sredstava, zakonitosti rada turističkih subjekata, promociji turističkog proizvoda i povećanju stručnosti zaposlenih u oblasti turizma, a u konačnici kvalitetnijem turističkom proizvodu”, rekao je ministar Jelić.
(klix.ba)
Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona, kontinuiranim aktivnostima u cilju podrške poslovanju privrednih subjekata, očuvanju radnih mjesta i privrednom razvoju na području Zeničko-dobojskog kantona, je u stalnim kontaktima, kako sa predstavnicima privrednih subjekata, tako i sa predstavnicima JP Elektroprivreda BiH.
I pored donesenog Zakona o dopuni zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH („Službene novine FBiH“, br. 01/22), kompanije sa područja ZDK, kao i cijele Federacije BiH, imaju velike primjedbe na novonastalu situaciju vezanu za cijenu električne energije. Prema informacijama koje smo dobili sa terena, računi kompanija za utrošenu električnu energiju su značajno uvećani. Na taj način se postupa suprotno namjeri zakonodavca prilikom usvajanja Zakona o dopuni zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH, a koja je jasno i nedvosmisleno bila: ograničiti porast cijene električne energije na 20%.
JP Elektroprivreda BiH, neosporno, kao što je to i bio slučaj u prethodnom periodu, treba da bude podrška drugim, a naročito proizvodnim kompanijama, koje upošljavaju radnike, stvaraju novu vrijednost i ostvaruju profit.
Stoga, očekujemo od Vlade Federacije BiH, da u skladu sa odredbama Zakona o dopuni zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH („Službene novine FBiH“, br. 01/22), što hitnije iznađe realno i kompromisno rješenje vezano za cijenu električne energije, a kojim se neće ugroziti poslovanje industrije na području cijele Federacije BiH. Samim time, neće biti ugroženo poslovanje niti bazne ni prerađivačke industrije sa područja ZDK, koja je naročito osjetljiva na povećanje cijena energenata. U protivnom, bit će ugrožene sve privredne aktivnosti u Federaciji BiH, radna mjesta, ali i javni prihodi.
Istovremeno, rješenje navedene situacije koje se zahtjeva od Vlade Federacije BiH, ne smije ni na koji način dovesti u pitanje poslovanje JP Elektroprivrede BiH.
Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona će i dalje proaktivno raditi na rješavanju ovog pitanja, u interesu svojih članica, ali i kompletne privrede sa područja Zeničko-dobojskog kantona.
PK ZDK
Pripadnici SIPA-e u okviru akcije "Falš" vrše pretrese u Sarajevu i Tešnju zbog sumnje na više krivičnih djela.
Kako je saopćeno, pretresaju se jedno fizičko lice i tri pravna lica na šest lokacija. Sumnja se da su počinjena krivična djela "Krivotvorenje isprava" iz člana 373., "Prevara u privrednom poslovanju" iz člana 251. i "Pranje novca" iz člana 272. u vezi s krivičnim djelima "Stjecaj krivičnih djela" iz člana 54. i "Osnovi odgovornosti pravne osobe" iz člana 128. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Navedene aktivnosti se realizuju po nalogu Općinskog suda u Sarajevu i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, a u saradnji s policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona, saopćili su iz SIPA-e.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je proteklih dana formiralo Krizni štab koji prati situaciju te poduzima aktivnosti u vezi sa asistencijom bh. državljanima koji se nalaze na teritoriji Ukrajine.
Krizni štab je u stalnoj komunikaciji sa našom misijom pri OSCE, imajući u vidu da se jedan dio bh. državljana nalazi u misiji te organizacije u Ukrajini. Prema sadašnjim informacijama, niko od njih za sada nije direktno ugrožen. Također, MVP je u komunikaciji i sa rukovodstvom OSCE, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ambasadi BiH u Mađarskoj koja nerezidentno pokriva Ukrajinu će biti pridodate i ambasade u Moskvi i Varšavi, a kako bi se i drugim bh. državljanima, koji se eventualno nalaze na teritoriji Ukrajine ukoliko iskažu potrebu, mogla pružiti pomoć.
Svi koji trebaju asistenciju i pomoć mogu se obratiti Ambasadi Bosne i Hercegovine u Mađarskoj na sljedeće tefone: + (361) 212 01 06, + (361) 212 01 07, + (361) 212 01 09 ili na mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..
Također, MVP BiH je otvorio i 24-satnu liniju: 033 281 234 na koju građani BiH ili članovi porodica mogu prijaviti informacije o bh. državljanima koji se nalaze u kriznoj zoni ili na mail adresu: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
