Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić održao je jučer u sjedištu kompanije HIFA u Tešnju sastanak sa članovima Upravnog odbora Udruženja privrednika "Biznis centar" Jelah-Tešanj. Sastanku su prisustvovali ministri za privredu Zlatko Jelić te poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirnes Bašić.
U fokusu razgovora bio je Sajam privrede Tešanj, čiji je organizator UP "Biznis centar", kao i ukupni poslovni ambijent u Zeničko-dobojskom kantonu. Premijer Ganić je rekao da će Vlada podržati organizaciju sajma, kao i prethodnih godina, a sagledat će se i mogućnosti podrške izgradnji sajmišta.
Najavljene su aktivnosti s ciljem da se nadležnost nad izdavanjem koncesije za crpljenje mineralne vode, koju plaća firma OAZA, vrati na nivo Zeničko-dobojskog kantona, od čega bi najviše koristi imala lokalna zajednica.
Na sastanku je otvoreno pitanje plaćanja određenih zdravstvenih usluga ratnim vojnim invalidima u Općoj bolnici Tešanj, a dogovoreno je da premijer, kantonalni ministar zdravstva i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja posjete ovu zdravstvenu ustanovu i s menadžmentom razmotre mogućnosti rješavanja ovog pitanja.
Upriličena je i posjeta Farmi Ahmetlić, te kompanijama TONY-TEX i AS u Jelahu.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 23.01.2019.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.DV 10 kV Tešanj 1
Naselja: Vukovo Stara, Ribljak, Banovci, Marin Han i Tešanj Marin Han. , od 10:00
do 13:00 sati
2.Trafo područje Karadaglije br.1039, od 10:00 do 14:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132

Danas će u našoj zemlji prevladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove prije podne sa maglom ili niskom naoblakom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 3 do 9, na jugu od 8 do 13 °C.

U četvrtak 23.01.2020., u Hercegovini i na jogozapadu Bosne vedro. U ostatku Bosne jutro i veći dio prijepodneva pretežno oblačno vrijeme sa maglom po kotlinama. Poslije podne se očekuje razvedaravanje. Vjetar u Bosni Jutarnja temperatura od -5 do 1, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu od 9 do 13 °C.

U petak 24.01.2020., u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili niskom naoblakom. U ostalim područjima sunčano. Krajem dana ili tokom noći očekuje se postepeno naoblačenje. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 4 do 9, na jugu od 8 do 13 °C.

U subotu 25.01.2020., pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, zapadnim i centralnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu od 5 do 10, a dnevna od 7 do 13 °C.

U nedjelju 26.01.2020., oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa snijegom. Poslije podne padavine prestaju u Krajini, a krajem dana ili u večernjim satima u ostatlim područjima. Lokalno intenzivnije padavine u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu od 6 do 10, a dnevna od 5 do 11, na jugu do 14 °C.

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj solarnih elektrana (naročito Hercegovina), ali kao i u svim ostalim područjima, potrebno je dosta napora i ulaganja da se stvari od značaja za ova segment dovedu u red, kako bi se ljudi lakše odlučivali za ulaganja u ovaj oblik obnovljivih izvora energije.

Prednosti

- BiH raspolaže značajnim resursom za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. Jedan od načina da se intenzivira korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije je i donošenje zakona o prosumerima (proizvođačima-potrošačima električne energije) koji električnu energiju iz fotonaponskih elektrana proizvode za sebe, višak isporučuju u mrežu, manjak uzimaju iz mreže, a plaćaju razliku po unaprijed ustanovljenim kriterijima i cijenama, kazali su nam iz Elektroprivrede BiH.

Spoznavši moć sunčeve energije, od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, firma Ivex iz Usore odlučila se prvo za izgradnju solarne fotonaponske elektrane. Prvu takvu elektranu na području Zeničko-dobojskog kantona izgradili su 2012. godine pod nazivom IVEX, snage 30 kW.

- Kroz izgradnju solarne fotonaponske elektrane IVEX spoznali smo višestruke prednosti solarne energije i koliko je zapravo ona neiskorištena i već 2013. u neposrednoj blizini upravne zgrade u rad puštamo solarnu fotonaponsku elektranu ENERGY TRADE snage 150 kW koja je instalisana direktno na tlo. Četiri godine kasnije, tačnije 2017, proširujemo svoje kapacitete trećom solarnom fotonaponskom elektranom IVEX 2, čija je snaga također 150 kW, kazala nam je Jelena Erceg iz Ivexa.

Procedure za dobijanje dozvola za gradnju solarnih elektrana su, kaže Erceg, dugotrajne i prilično iscrpljujuće. Za izgradnju njihove prve solarne elektrane procedura je trajala oko 18 mjeseci, “jer je u tom periodu sve vezano za solarnu energiju u našoj državi bilo u povojima”.

- Godišnje proizvedemo oko 350.000 kWh u naše tri solarne elektrane, a proizvedenu energiju prodajemo Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK). S obzirom na to da smo spoznali moć sunčeve energije od koje se upotrebljava samo jedan neznatni dio, kroz protekli period izgradili smo tri solarne elektrane i tu ne planiramo stati. U proceduri smo dobijanja dozvola za izgradnju još dvije solarne elektrane. Ako sve bude išlo po planu, jedna od njih bi trebala biti izgrađena do sredine ove godine, istakla je Erceg.

Na distributivnu mrežu Elektroprivrede BiH priključeno je 86 solarnih elektrana, a njihova proizvodnja u 2019. godini iznosila je 4.902.022 kWh.

- Cijena električne energije po kojoj snabdjevači otkupljuju od Operatora za OIEiEK je veća od proizvodne cijene električne energije. U FBiH je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji definisan sistem poticaja u okviru kojeg se proizvođačima električne energije iz postrojenja na obnovljive izvore energije plaća za svaki kWh proizvedene električne energije po cijenama koje su za privilegovane proizvođače i nekoliko puta veće od referentne cijene, kažu iz Elektroprivrede BiH.

Tenderi

Sve je više ozbiljnih investitora koji su zainteresovani za energetske projekte u oblasti iskorištavanja solarne energije, a u narednih nekoliko mjeseci Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona planira raspisati tri tendera za izgradnju solarnih elektrana. Kako nam je kazao kantonalni ministar privrede Nijaz Kadirić, planiraju raspisati javni poziv za izgradnju solarnih elektrana u Bosanskom Petrovcu, Bihaću i Sanskom Mostu.

- Još razgovaramo sa stručnim ljudima iz ove oblasti o lokacijama gdje bi to bilo najbolje uraditi. Aktivnostima Ministarstva podstakli smo veliki interes i kod domaćih i stranih investitora da ulažu u ovu oblast. Potencijal, kako za solarnu tako i vjetroenergiju, u Kantonu je veliki. U USK-u ima dosta napuštenog zemljišta koje se ne može iskoristiti u poljoprivredi, a idealno je za proizvodnju solarne energije, kaže Kadirić.

Prošle godine u USK-u je počela da radi prva solarna elektrana i to u Bosanskom Petrovcu, a Kadirić kaže kako su njeni rezultati odlični. Proizvodnja je za 10 posto veća nego u Hercegovini, gdje je temperatura zraka inače veća.

- Međutim, solarna energija treba teren gdje se oprema neće pregrijavati, tako da su naše temperature, koje uglavnom ne prelaze 35 Celzijusa, idealne za proizvodnju solarne energije, istakao je Kadirić, te podsjetio kako je prošle godine počela gradnja prvog vjetroparka u ovom kantonu. On je tek u početnoj fazi, a to je, kaže, dugogodišnji proces.

(oslobodjenje.ba)

Državljanin Maroka, čiji su inicijali Dž. K., uhapšen je zbog krađe 140 KM iz džamije Trnjak u Doboju, što je prvo krivično djelo počinjeno od migranata koji su se kretali na tom području.

Načelnik Policijske uprave Doboj Slobodan Radinković rekao je na vanrednoj konferenciji za novinare da je provalnik u taj vjerski objekat priznao krivicu tokom kriminalističke obrade.

Kako je precizirao, nadležni sud u Doboju izrekao mu je kaznu od šest mjeseci zatvora, koja je preinačena u uslovnu od godinu dana.

Radinković je rekao da su ovim negirani navodi koji su se pojavili na društvenim mrežama da je motiv krađe rasna, vjerska i nacionalna netrpeljivost.

U januaru je na području Policijske uprave Doboj evidentirano 17 migranata, a lani 10.302 koji su koristeći željeznicu prošli kroz taj grad.

Na nedavno održanom Predstavljanju 11. Sarajevo Business Foruma, održanom 16.01.2020.g. u Restoranu Central, Bukva Tešanj, Kasim Kotorić, Predsjednik skupštine UP Biznis centar Jelah Tešanj i Predsjednik Udruženja poslodavaca ZE DO Kantona, održao je zanimljivo predavanje na temu: "Potencijali za investiranje u privatnom sektoru- prilike i očekivanja". Njegovo predavanje vam prenosimo u cjelosti.

Tema koja mi je danas dodjeljena za prezentaciju je jako interesantna. Kao i sve stvari, događaji i teme u ovoj državi, mogu imati dva pogleda:
-pesimistični i
- optimistični.
Svi nekako podlegnu jednom od njih a uglavnom u svim događajima i forumima  dominira onaj pesimistični. Zašto? Pa zato što nam je društvo takvo, što je pesimistički obojeno raznim događajima, uticajima ali i medijskom kampanjom. Sve to podgrijavaju političari koji opstaju na vlasti dugi niz godina zahvaljujući takvoj prezentaciji pri čemu se ONI mogu pojaviti kao spasioci svega.
Neću se baviti ovim, odnosno politikom na ovaj način, već samo u uvodu želim reći da svi znamo da je istina uvijek negdje između dva viđenja i da je u svemu pa i biznisu tako treba tražiti. Ako gledaamo moguće potencijale investiranja u nas i našem okruženju, okruženju BiH ali i mokrookruženjima, radeći klasičnu SVOT analizu doćemo do mnogo realnijih ocjena ali i mogućih očekivanja. Naše postojeće stanje, bez obzira na sve loše stvari koje su nam se dogodile, gledajući u svjetskim okvirima, je dobro, čak u gornjem vrhu država po kvalitetu i uslovima življenja. Ko god realno sagleda naš standard življenja, potrošnju, mogućnost konzumiranja svjetskih dostignuća ostaće zatečen saznanjem da smo kao većina u samom vrhu, ali smo i u samom svjetskom vrhu nezadovoljstva sobom i okruženjem koje nam je neko produkovao.
Država je prošla prvi dio tranzicije, rodio se niz malih firmi koje su za ovih 25. godina poslije rata rasle i razvijale se te mnoge uzrasle u velike firme, koncerne, grupe i slične organizacije, koje su zaposlile i veliki broj ljudi. U međuvremenu se otvorilo i tržište radne snage te je naglo smanjena velika nezaposlenost koja je proizvela nove probleme poslodavcima ali i samom tržišnom okruženju.
U BiH se desilo i u toj oblasti ono što se na našem zapadu dešava od sedamdesetih godina naovamo a u nekim zemljama još od drugog svjetskog rata, kad su izgubile značajan dio radne snage.
Nas u ovoj državi nema puno, relativno smo mala zajednica, za svjetska mjerila, ali i mi moramo jesti, što otvara veliki prostor za ulaganja kapitala. Tržište hrane je izloženo stalnim pritiscima i ogromnoj konkurenciji ali i poticajima država za njegov razvoj. Država želi da može nahraniti svoj narod, pa shodno tome i daje razne mogućnosti za ulaganja. Trendovi su proizvodnje zdrave hrane te BiH sa "odmorenim" zemljištem u ovoj oblasti može pružiti puno svjetskoj pijaci zdrave hrane i može primiti velike investicije. Vidimo da je dobrim dijelom i vlast, kakvom je god ko smatrao, prepoznala ovu oblast i na svim nivoima potiče razvoj u ovoj oblasti, stim da bi se svi ti napori trebali sinhronizovati, da nebi došlo do uništavanja kvaliteta zemljišta kojim raspolažemo. Ovdje bi trebalo još poraditi i na sistemu certificiranja zemljišta kao i zdrave hrane. Prijeti opasnost da nam zemljište ode-bude uzeto ili oduzeto na razne načine; jer ono je strašan resurs.
Uz zemljište ide i VODA kao "bistro zlato" koje neznamo cijeniti, neznamo ga čuvati jer mislimo da je nepresušno i neuništivo. Moramo ga zaštititi i kao resurs kvalitetno iskoristiti na više načina a tri ključna su:  za piće, ze proizvodnju energije i za proizvodnju hrane. Četvrti resurs odnosno način iskorištenja naše vode je TURIZAM, koji je i kao oblast odnosno potencijal investiranja među prvih pet u ovoj zemlji. Moramo naći način da sva četiri potencijala iskorištenja vode budu usklađena a ne da jednim razaramo druge. Interesne skupine u raznim oblastima i pritiscima preko raznih organizacija i medija dovode do neravnoteže ovih elemenata.
Uglavnom, imamo već značajne punionice vode za piće ali nažalost, još uvijek dajemo ogromna sredstva za uvoz vode (kako čiste tako i one u sokovima, pivima i drugim bezalkoholnim pićima).  Potencijali u ovoj oblasti su ogromni. Privatni kapital će odraditi investicije ali lokalne sredine, kantoni i entiteti trebaju uskladiti okvir i otkloniti potencijalni sukob investitora. Na kraju treba očistiti vodu kao što je to uradila Slovenija i dobila epitet najčišće zemlje na svijetu.
Potencijal u rastućoj industriji(drvnoj, metalnoj, tekstilnoj, autoindustriji)  je također ogroman. Posebno treba istaći IT sektor koji se u BiH javio prije desetak godina.  Većina novonastalih firmi nije opterećena prošlošću, glomaznim naslijeđem koje je sputava u razvoju i primjeni novih tehnologija. Moja uzrečica je
" NE TRČIMO ZA ZAPADOM JER JE DOBRO ODMAKAO I SIGURNO GA NEMOŽEMO STIĆI, VIDIMO GDJE IDU I TRČIMO I MI TAMO, IMAMO ŠANSU DA PRIJE STIGNEMO"
Svjedoci smo tranzicije u Autoindustriji i svim oblastima proizvodnji. Nova era digitalizacije je tu i možemo je lakše prihvatiti jer nismo opterećeni tradicijom sistema, već su ratom i privatizacijom uništeni. Zadnji ostatci će u ovih par godina biti prestruktuirani ili će propasti. Po meni prije ovo drugo. Druga nužnost investiranja je i nedostatak radne snage koji je očit i trajaće stalno (od sada pa za sva vremena). Mjerama države se može djelimično ublažiti (izmjenama školskog sistema, uvoz radne snage, prihvat useljenika određenih struka, potporom nataliteta itd) ali se sigurno neće u bližoj budućnosti riješiti. Recimo, izmjena sistema obrazovanja daje rezultate za 15-20 godina pa bili oni pozitivni ili negativni, politika nataliteta može dati rezultat za 25 do 30 godina itd, ali ako se ne krene sada ili za godinu neće se skratiti dejstvo rezultata već će biti samo teže i duže. Uvoz radne snage može dati najbrže dejstvo dok npr useljavanje daje rezultat za par godina ali proizvodi i nove probleme (jezik, asimilacija, provjera obrazovanja, status porodice i djece i prilagođavanja kultura itd).
Država mora raditi velike infrastrukturne projekte u i za koje treba ogroman novac a to je i prostor za investiranje, pa ću nabrojati samo neke:
Ceste, željeznica, vodovodi, kanalizacija i prečistači, energetski objekti ekološkog tipa, energetska infrastruktura, komunikacije, saobraćaj itd.
Sve ovo inkorporirano u rastući biznis turizma, koji daje i pruža enorman prostor za ulaganja, u ovoj PRELIJEPOJ ZEMLJI, pri čemu se još uvijek uzdamo samo u strane agencije i turoperatore koji zaradu ostavljaju van BiH. Znači da i u ovu infrastrukturutreba ulagati a i to je prostor za kapital i investitore. Koliko god se hotela napravi malo je.  Svi se napune, i treba praviti još. IT sektor i u ovoj oblasti pruža neslućene mogućnosti. Preko internet portala možete iznajmiti hotel ili sobu bilo gdje u svijetu, platiti a da ne koristite turističku agenciju ili da telefonirate. Od brzine odgovora Arhitekata kroz prostorne planove, strategije razvojne planove itd. zavisi kvalitet i brzina investiranja jer to je jedini način da nedobijemo haos. Zamislite hotel bez struje, ili vode ili da nema adekvatne kanalizacije. Kad sam rekao Arhitekti, nisam mislio samo na stručnjake arhitehture, već i na sve one koji kreiraju i projektuju budućnost u raznim oblastima, pa i na političare raznih nivoa.
Neke lokalne zajednice dosta dobro prate događaje i obavljaju navrijeme pripreme, radeći strategije, planove, projektujući infrastrukturu odnosno kreiraju ambijent za investitore. Sve one se mogu poznati. Nažalost u nekim sredinama investitori su ispred zajednice pri čemu se javljaju naknadno ogromni problemi koje neću ovdje navoditi. Tešanj se ubraja u proaktivnu sredinu koju Kanton i Federacija za sada uspijevaju prilično pratiti ali bi bilo i sigurno bolje, i više investicija da nemoramo gubiti energiju na animiranje, kako mi kažemo, viših nivoa vlasti.
Kada govorimo o Tešnju, čuli ste ili ćete čuti naše planove i potencijale od opštinskih predstavnika. Ovdje bih slikovito opisao jedan lokalni potencijal, koji se sad pojavio:
Izlaz za Autoput MEDAKOVO,
Već dvadeset godina pričamo o autoputu i gdje ide, desetak godina smo se borili da dobijemo izlaz na autoput sto bliže našim industrijskim zonama. znamo iz iskustva drugih a i vlastitog, koliko to znači privredi i firmi na brzini odaziva kod otpreme robe ali i kod dopreme. Sekundarni benefit izlaza je u onome što se može postaviti i izgraditi pored njega, a to smo vidjeli na mnogim mjestima na zapadu.
Grade se hoteli, odmorišta kako za vozače putničkog tako i teretnog saobraćaja, prodavnice brze hrane, robni centri benzinske pumpe itd, itd. Zemljište u sklopu autoputa će biti pod autoputnom koncesijom ali prostor van toga a pored izlaza je uvijek potencijal lokalnij zajednici i njega treba iskoristiti. Uvijek je bolje pokušati planski jer je tada i obezbjeđenje dokumentacije mnogo lakse i investitori će doći. Znači, proaktivna zajednica će prepoznati priliku, formirati manju ili veću industrijsku zonu i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta ali i izvora novih poreznih prihoda. Nadam se da će rukovodstvo Tešnja to uraditi navrijeme, eksproprijacija zemljišta za put će početi uskoro ali i zainteresovanost investitora se pojačava.
Novac-INVESTITOR će doći tamo gdje vidi da može biti oplemenjen kapital. Investicionog kapitala nije bilo nikada više. Kamate su minimalne u komercijalnim bankama, dostupna su i sredstva poticaja zajednice ali i EU. Kapital je najpokretljivija roba, koja traži prostor gdje će se oplemeniti, gdje će biti siguran odnosno zaštićen. Nivo sigurnosti diktira očekivani nivo profita i sidri kapital tamo gdje je sigurniji. Naši zakoni se usklađuju sa zakonima EU ili su već dobro usklađeni što daje veliku dozu sigurnosti kapitala i on je tu kroz strane banke i investitore. Osim njih imamo i domaće investitore ali i značajne sume neaktivnog domaćeg kapitala koji se može aktivirati ako bi mali investitori osjetili sigurnost koja je značajno poljuljana slomom berzi u BiH 2008-9 godine, kada su mnogi izgubili ogromne sume novca zbog mešetarenja na berzi i sloma berze (koja je doduše i bila na silu napravljena)
Bez obzira na svu situaciju u državi, vidimo ogroman napredak u svim sferama privrednog života i ja sam siguran da će se taj napredak nastaviti. Investitori puno očekuju od Države ali se ne nadaju da će sve to dobiti i ne tako brzo. Rađe će ulagati u sredine gdje imaju razumjevanje ali i preporuke kolega investitora. Takva sredina je i Tešanj.

 
Kasim Kotoric dipl.mas. ing.    Tešanj: 15.01.2020. godine
Predsjednik Skupštine UP Biznis centar Jelah-Tešanj i
Predsjednik UP ZE-DO Kantona

Nesavjesni vozači u BiH, koji svakodnevno ugrožavaju svoj ali i živote drugih učesnika u saobraćaju, nakalemili su dug od skoro 70 miliona maraka na osnovu neplaćenih kazni.

Da se ukupna dugovanja po osnovu neplaćenih saobraćajnih kazni povećavaju iz godine u godinu pokazuju podaci Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH,  prema kojima su vozači u BiH u martu prošle godine bili dužni 63.660.710 KM, dok je ukupni dug sada dostigao 69.625.443 marke.

"Apsolutni rekorder u RS-u i dalje je Trebinjac sa 60.668 KM kazne, dok rame uz rame sa njim stoji Modričanin koji duguje 572 marke manje", pokazuju podaci IDDEEA.

Statistika svjedoči i da vozači u FBiH za saobraćajne kazne duguju gotovo dvostruko više od onih iz RS-a . Neslavni rekorder u FBiH je Sarajlija koji duguje 145.534 KM. Najveći dug za neplaćene kazne u Brčko distriktu dostigao je 77.360 KM.

Kako su naveli u IDDEEA, najčešći prekršaji su prekoračenje brzine, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i vožnja neispravnog vozila, a vozači često “zaboravljaju” da upale svjetla i nepropisno parkiraju vozila.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Banjaluka Milenko Jaćimović smatra da visoke kazne nisu rješenje za bahate vozače jer se, kako tvrdi, samo povećava stepen nenaplativosti i korupcije.

Prema njegovim riječima, neslavni rekorderi su našli rupu u zakonu, koju zloupotrebljavaju zbog čega bi trebalo mijenjati propise.

"Postavlja se pitanje zašto takvima do sada nije poništena vozačka dozvola i slično", istakao je Jaćimović i dodao da samo povećanje kazni nije riješilo probleme ni u jednoj zemlji.

Osim, kako kaže, “udarca po džepu”, nadležni bi trebalo da urade još mnogo toga kako bi se probudila svijest vozača, između ostalog, uvođenjem blokade brzine na vozilu, kao što je slučaj u mnogim zemljama širom svijeta, a neophodna je i edukacija, preventiva i naučnoistraživački rad u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

Dodao je da nauka mora da pronađe odgovor na pitanje zbog čega raste broj vozača koji za volan sjedaju pod dejstvom alkohola, ne poštuju ograničenja brzine i to ponavljaju, kao i na koje načine se može uticati da se to smanji.

"Saobraćajne propise najmanje poštuju vozači između 25 i 30 godina, dok su početnici na šestom mjestu po pitanju saobraćajnih nezgoda", rekao je Jaćimović.

Dugovanja po osnovu neplaćenih kazni (u KM)

Republika Srpska   22.963.412
Federacija BiH       43.567.916
Brčko distrikt          3.094.115  
Najveća dugovanja vozača u RS-u (u KM)

GRAD          IZNOS
Trebinje      60.668
Modriča      60.096
Srbac         49.050
Doboj         46.720
Prijedor      40.360
Najveća dugovanja vozača u FBiH (u KM)

GRAD                              IZNOS
Sarajevo Stari Grad          145.534
Maglaj                              63.638
Živinice                             54.301
Hadžići                              50.476
Gradačac                          43.926

(akta.ba)

Državljanin Irana A.B. lakše je povrijeđen nakon pada sa platforme prilikom rada na demontaži novog pogona u krugu privrednog društva u Tesliću, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Prijava o ovom slučaju zaprimljena je juče iz Doma zdravlja Teslić.

Dežurni ljekar Doma zdravlja Teslić izjasnio se da je Iranac čiji si inicijali A.B. zadobio lake tjelesne povrede i da je pušten na kućno liječenje.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac nadležnog tužilaštva, inspekcija rada i zaštite na radu i nadležna služba za poslove sa strancima.

Tržište rada u Bosni i Hercegovini se u 2019. godini nije značajno promijenilo u pogledu zapošljavanja i modernizacije, ali su zabilježene velike promjene kada je u pitanju potražnja za bh. radnicima u inostranstvu.

"Nemamo promjene koje bi išle u smjeru modernizacije tržišta rada gdje bi poslodavci mogli doći do kvalitetnih kandidata kojih na tržištu itekako ima. Međutim, sistem je takav da jedni druge ne pronalaze u pravom smislu te riječi", izjavila je Aida Zejčirović, direktorica portala BoljiPosao.com.

Prema podacima ove platforme, koja se bavi oglašavnjem slobodnih radnih mjesta, u 2019. godini je bilo otvoreno više od 10.000 pozicija za posao, što je povećanje u odnosu na godinu ranije, ali je smanjen broj domaćih poslodavaca koji nude zaposlenje.

Istovremeno je povećana potražnja iz inostranstva za radnom snagom u BiH. U tom kontekstu, navodi Zejčirović, u protekloj godini samo preko njihove platforme stiglo je više od 2.300 ponuda iz inostranstva i taj će se trend, prema svim parametrima, nastaviti i u ovoj godini.

- Najviše ponuda za posao iz Njemačke -

Kako je kazala, ubjedljivo najviše ponuda za posao u protekloj godini stiglo je iz Njemačke, oko 800, zatim iz Hrvatske i Slovenije.

"U posljednje vrijeme prisutan je trend odlaska zaposlenih ljudi i kompletnih porodica, a ne samo nezaposlenih mladih. Najviše se traže radnici u medicinskoj struci, ugostiteljski radnici, IT struka je izuzetno tražena i svi zanati. Osobe koje imaju srednju strukovnu školu imaju veliku mogućnost da se zaposle van granica BiH", istakla je Zejčirović.

Uporedivši stanje na tržištu rada u posljednjih 10 godina, Zejčirović navodi da je došlo do određene modernizacije u smislu unapređenja e-kadrovanja, odnosno online povezivanja poslodavaca i posloprimaca. Takođe navodi da je u odnosu na 2009. godinu primjetan manji broj kompanija, ali da one mnogo uspješnije posluju.

Prema posljednjim podacima državne Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 15,7 posto i među najvišim je u regionu i šire. Kako bi se negativna slika na tržištu rada popravila, Zejčirović predlaže nekoliko rješenja.

"Imamo apsurd na tržištu rada gdje je velik broj nezaposlenih, a s druge strane, poslodavci ne mogu pronaći kvalitetan kadar za svoju djelatnost. Pod hitno bi trebalo upisne politike u srednje škole i na fakultete dovesti na nivo gdje bi se slušalo stanje na tržištu rada i potrebe poslodavaca", ističe Zejčirović.

- Poslodavcu dati povlastice za zapošljavanje -

Kada je riječ o poslodavcima, smatra da je neophodno da nadležne institucije poduzmu mjere kojim bi rasteretile privredu i poslodavce.

"Poslodavac je jako opterećen i ne može zapošljavati veći broj radnika, zato što su obaveze jako velike i poslodavci se guše u obavezama koje im nameće sistem u kojem živimo", kazala je.

Dodala je da je neophodno olakšati i registraciju preduzeća, čime bi se povećao broj privrednih subjekata a samim tim i broj zaposlenih.

"Bitno je da se poslodavcu daju povlastice za zapošljavanje. Ovo što sad imamo su, po meni, incidenti. Raznorazne subvencije su na nivou incidenta. Mi moramo napraviti sistem gdje će se svaki poslodavac koji zaposli ljude imati određene subvencije, pomoć od države i struktura vlasti", kazala je Zejčirović, navodeći kako svaki poslodavac mora imati motiv da zapošljava što više ljudi.

- Povezivanje BiH s istočnim tržištem rada -

Osim što se bavi oglašavanjem slobodnih radnih mjesta, BoljiPosao.com radi i na edukacijama poslodavaca i posloprimaca za učešće u modernom tržištu rada. Platforma će u budućnosti, zajedno s partnerskim portalima u BiH, raditi na tome da se stvori klima kako bi što više ljudi ostalo u BiH.

"Jedna od tih stvari je i osnivanje udruženja za proaktivan pristup modernom tržištu rada u BiH. Udruženje se zove ProAkt. Mi smo pri kraju registracije. Udruženje će se baviti edukacijom i poslodavaca i posloprimaca u cilju modernog pristupa tržištu rada", najavila je Zejčirović.

Pored saradnje s regionalnim partnerskim portalima, platforma sklapa sporazume i s drugim međunarodnim agencijama i firamama koje se bave tržištem rada. Nedavno su potpisali memorandum o razumijevanju sa Savjetovalištem za ljudske resurse u Istanbulu "Mental HR Consultancy".

Savjetovalište djeluje u Istanbulu i Ankari, ali i u Kataru i Azerbejdžanu. Saradnja će, smatra Zejčirović, omogućiti protok radne snage na dva područja, odnosno povezati BiH s istočnim tržištem rada.

"To nam otvara mogućnost da ljude iz BiH pošaljemo u neke uspješne kompanije na istoku, a isto tako, što je nama jako bitno, je da ljude iz istočnih zemalja u kojima djeluje Mental Consultancy probamo dovesti na tržište rada u BiH i da obezbijedimo radnu snagu s tog područja. S njima ćemo raditi edukacije koje će modernizovati tržište rada i posloprimcima omogućiti da usavrše svoje kompetencije i pozicioniraju se na modernom tržištu rada najbolje što mogu", pojasnila je.

Što se tiče odlaska iz BiH na istočno tržište rada, trenutno se iskazala poteba za radnicima u proizvodnji, ugostiteljstvu i menadžmentu. Zejčirović je na kraju dodala da će zbog održavanja Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru 2022. godine biti povećana potreba za radnicima u različitim oblastima koje će pokrivati događaj, a zainteresovani se za više informacija mogu obratiti njihovom osoblju.

Radnici "Zenicatransa" okupili su se ispred zgrade Gradske uprave u Zenici, gdje bi trebala početi 46. sjednica Gradskog vijeća Zenice, javlja Anadolu Agency (AA).

Na sjednici će vijećnici raspravljati o Prijedlogu Budžeta Grada Zenica za 2020. godinu, kao i o Prijedlogu Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Zenica za 2020. godinu kao i Prijedlogu gradonačelnika za raspisivanje referenduma o pitanju koje glasi "Da li Grad Zenica treba izdvojiti budžetska sredstva za rješavanje finansijske krize JKP 'Zenicatrans'" te razmatranju Preporuke institucije ombudsmena za ljudska prava BiH povodom procedure izbora i imenovanja gradskog pravobranioca.

Gradski vijećnici koji su posjetili radnike "Zenicatransa" u subotu, kada su radnici odlučili zamrznuti štrajk glađu, najavili su amandman na budžet grada, čime bi se iznašla sredstva za dugove "Zenicatransa".

Huso Sarvan, predsjednik sindikata radnika "Zenicatransa", rekao je prije početka sjednice Gradskog vijeća kako očekuje da će se danas riješiti problem kompanije.

"Mi, radnici očekujemo povoljno rješenje. Svako rješenje koje vodi ozdravljenju preduzeća je pozitivno rješenje. Očekujemo da će viječnici podržati amandman, da će se on usvojiti, da će se usvojiti budžet grada kako bi mogli početi sa radom. Ako ne dođe do toga, nastavlja se blokada autobuske stanice, odmrzava se štrajk glađu, mi ćemo ustrajati do rješenja problema", rekao je Sarvan.