Danas u Bosni prolazno više oblačnosti prije podne. Sunčanije u drugom dijelu dana.

U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32°C, na jugu zemlje do 37°C.

U subotu u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni može biti magle.

Vjetar slab većinom jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 20°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 35°C, na jugu zemlje do 38°C.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini sunčano i vruće. Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 38°C.

U ponedjeljak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 26°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 40°C.

U utorak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 27°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 35 i 41°C.

Vijeće ministara BiH je na sjednici usvojilo Informaciju DEI-ja o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stajališta građana o članstvu u Europskoj uniji i procesu integracija u EU”, provedenog u maju i junu 2023. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na nivou cijele BiH.

Oko 73,3 posto ispitanika je podržalo ulazak BiH u EU, što je za 4,1 posto manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine. Ulazak u EU je podržalo 86 posto ispitanika iz Federacije BiH, 50,6 posto ispitanika iz Republike Srpske i 71,5 posto ispitanika iz Brčko distrikta BiH.

Najviše ispitanika, i to 36,3 posto, koji podržavaju ulazak BiH u EU kao glavni razlog navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala dok 30,5 posto njih izdvaja jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti, a 22,4 posto poštovanje zakona i propisa. Istodobno, unapređenje infrastrukture razlogom podržavanja navodi 9,1 posto ispitanika.

Više od polovice ispitanika (52,7 posto) koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navodi strah od većih troškova života i poreza, dok 17,5 posto ispitanih smatra kako je razlog gubitak raznolikosti kultura, a 13,2 posto odgovorilo je kako je to prevelika centralizacija.

Na pitanje koja je reforma nužna za unapređenje svakodnevnog života bh. građana gotovo polovica, ili 46,6 posto, ispitanika je navela borbu protiv korupcije, 18,3 posto smatra kako je nužna reforma sudova i tužiteljstava, 17,6 posto ispitanika je navelo potrebu smanjena poreznih opterećenja, 10,3 posto ispitanih nužnom smatra reformu socijalnog sistema, a tek njih 4,9 posto je navelo reformu javne uprave.

Najviše ispitanika (50,7 posto) smatra da bi najveću korist оd ulaska BiH u EU imali mladi, а 16,3 posto odgovorilo je kako će to biti političari.

Ukupno 40,9 posto ispitanika smatra kako politizacija prосеsа integriranja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, što je više za 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok je nespremnost za promjene kao razlog navelo 23,3 posto građana, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Na području Zeničko-dobojskog kantona u prvoj polovini godine zabilježena su 34 oboljela od bruceloze, što je više nego je iznosio broj prijavljenih slučajeva za cijelu 2022., 2021. ili 2020. godinu. Alarm je to kod stručnjaka, epidemiologa, veterinara, ali i za cijelu zajednicu. Kako ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, bruceloza je najčešće registrirana zoonoza u Federaciji BiH.

Vraća li se stanje iz kritične 2008. godine?

Prisutna je u cijeloj BiH, dugi niz godina, u većem ili manjem obimu, tako da možemo govoriti o prisustvu endemskog žarišta koje ima velik javnozdravstveni značaj, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Najveći broj oboljelih na području BiH, Federacije BiH, a i ZDK je bio 2018. godine, kad je proglašena i epidemija na području BIH. Tad je samo u ZDK zabilježeno 217 prijavljenih slučajeva, a u FBiH 778. Uvođenjem vakcinacije životinja od 2009. godine broj oboljelih od bruceloze se smanjuje, što prikazuje i grafikon broja prijavljenih slučajeva u ZDK i FBIH.

Prema podacima INZ, ispitivanjem zastupljenosti oboljevanja po dobnim skupinama, nailazi se na podatak da je bruceloza prisutna u svim dobnim skupinama, da je najveći broj oboljelih u dobi od 25 do 49 godina (43,7%), da je najveći broj oboljelih preko profesionalne izloženosti što odgovara podatku da je bruceloza profesionalno oboljenje. Međutim, broj oboljelih u ostalim dobnim skupinama sugeriše da je značajan put infekcije i konzumacija proizvoda od nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda. Ove činjenice govore o potrebi pojačanog inspekcijskog nadzora i pojačanoj kontroli nad namirnicama animalnog porijekla, upozoravaju stručnjaci.

Apeli stručnjaka

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica još od svog formiranja 2016. ukazuje na prisustvo bruceloze kao značajne bolesti u BiH, te mjerama za njeno otkrivanje, praćenje, dijagnosticiranje i uklanjanje bolesnih životinja na principima jednog zdravlja „One health“. Ovo podrazumijeva saradnju sa vlasnicima/imaocima životinja, veterinarskim organizacijama, epidemiološkim službama, nadležnim ministarstvima i drugim subjektima na poboljšanju stanja po pitanju ove vrlo opasne zoonoze.

- Pojava većeg broja novih slučajeva bruceloze kod ljudi od početka ove 2023. godine na području ZDK i FBIH signal je da ponovo ukažemo na ovu zoonozu, bolest od koje obolijevaju i ljudi i životinje, pri čemu su izvori zaraze domaće životinje i proizvodi od njih. Bruceloza ne ugrožava samo zdravlje ljudi i životinja, već i ekonomski status zajednice, stoga je više nego potrebno ponovno ukazati na neophodno poduzimanje mjera na otkrivanju i suzbijanju, kažu iz INZ-a.

Riječ je o zaraznoj bolest iz skupine zoonoza, koju uzrokuju bakterije koje se prvenstveno prenose među životinjama i uzrokuju bolest kod različitih vrsta životinja, sa kojih prelaze na ljude (direktni kontakt sa bolesnim životinjama ili indirektno sa proizvodima od oboljelih životinja koji u procesu proizvodnje nisu dovoljno termički obrađene).

Veterinarski zavod INZ-a je kao preduslov za kontrolu prije svega bruceloze, ali i drugih zaraznih bolesti s ciljem poboljšanja pružanja usluga dijagnostičkih ispitivanja, osposobio laboratorije veterinarskog zavoda, kako u pogledu materijalno-tehničkih sredstava, tako i na kompetenciji kadrova, te su osposobljene su za provođenje akreditiranih metoda dijagnostike za ovu bolest.

Savjeti farmerima

Neke od mjera zaštite farmera jeste da imaju zaštitnu opremu (gumene rukavice, pregače, čizme, maske, naočale) pri manipulaciji sa tjelesnim izlučevinama i animalnim otpadom, dok se konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda treba vršiti samo nakon termički obrađenog mlijeka, odnosno nakon njegove pasterizacije. Kako se navodi, bolest ima ozbiljne posljedice za javno zdravlje, kako po zdravlje ljudi, tako i po privredu zemlje, zbog čega je potrebno naglasiti važnost aktivnijeg nadzora nad ovom bolesti, kao i implementaciju mjera na sprečavanju faktora rizika.

Prvi pokazatelji da su životinje zaražene brucelozom su pobačaji kod ženskih ili upale testisa kod muških jedinki. Znakovi bolesti su nespecifični i teško se utvrđuju na osnovu kliničke slike. Jedina pouzdana dijagnoza ove bolesti kod životinja jeste laboratorijski /serološki pregled krvnog seruma životinja sa ugroženih područja (pojava pobačaja ili utvrđeni slučajevi oboljenja kod ljudi). Vlasnici/imaoci životinja dužni su obavijestiti/prijaviti svaku promjenu zdravstvenog stanja životinja na posjedu nadležnoj veterinarskoj organizaciji/stanici, a obavezna je i prijava svakog pobačaja kod životinja.

Širenje bruceloze se može spriječiti vakcinacijom ovaca i koza (novorođenih životinja), za proizvodnju mlijeka i mesa koristiti samo zdrave pregledane životinje sa urednim nalazom na brucelozu, te koristiti proizvode životinjskog porijekla (mlijeko, prerađevine od mlijeka, meso, mesne prerađevine i dr.) samo ako su od životinja koje su pregledane na brucelozu i imaju uredan nalaz, a kod malih preživara one koje su vakcinisane.

Životinje kod kojih se utvrdi bruceloza treba izdvojiti i o daljem postupku sa njima sarađivati sa veterinarskom stanicom i veterinarskom inspekcijom. Mjesto gdje su boravile zaražene životinje treba dezinfikovati kao i mjesto gdje su pobacile. Ljudi koji kontaktiraju sa životinjama trebaju povesti računa o ličnoj higijeni (pranje ruku i dezinfekcija, pranje i promjena radne odjeće, obuće i pranje).

Da bi se smanjio rizik da se oboli od bruceloze, vlasnici/imaoci životinja trebaju redovno provoditi zoohigijenske i zootehničke mjere - mjere biosigurnosti, kod izbora namirnica animalnog porijekla koristiti samo one koje su proizvedene od životinja koje su zdrave i pregledane na brucelozu, kod svake sumnje da to nije slučaj namirnice koristiti tek poslije termičke obrade ili ne nabavljati takve namirnice, jer se termičkom obradom mesa i mlijeka (pečenje i kuhanje) se uništavaju bakterije, te voditi računa o mjerama lične higijene (pranje ruku), a ljudi koji rade sa i oko životinja posebno još i korištenje radne odjeće i obuće, po potrebi i maske.

Problemi u lancu kontrole

U INZ-u smatraju da je razlog narušavanja epizootiološke situacije nekontinuirana vakcinacija malih preživara (ovce i koze), te nedovoljan iznos finansijskih sredstava za provođenje javno-veterinarskih mjera, kako na državnom i federalnom, tako i na kantonalnom nivou. Sve navedeno je direktno uticalo na smanjenje broja pregledanih i vakcinisanih životinja (što je povećalo rizik za pojavu bruceloze kod životinja).

Smanjenje "pažnje" sudionika u lancu suzbijanja ove bolesti, počev od vlasnika/imaoca životinja koji su zanemarili primjenu biosigurosnih mjera u uzgojima životinja, trgovanje životinjama bez prethodno utvrđenog statusa po pitanju bruceloze, ali i drugih bolesti, preko institucija koje treba da planiraju i finansiraju mjere na praćenju i suzbijanju ove bolesti, kašnjenje sa nabavkom i isporukom vakcine, nedostatak potrošnog materijala za uzimanje uzoraka i laboratorijske pretrage.

U prvih šest mjeseci ove godine epizootiološki laboratorij veterinarskog zavoda INZ provođenjem dijagnostičkih analiza utvrdio je 54 oboljele životinja od bruceloze i to: 34 ovce, 6 koza, 14 bikova – junadi, sa tendencijom rasta. Dok je kod ljudi za isti period prijavljeno 34 oboljela od bruceloze, što predstavlja porast oboljenja kod ljudi i životinja u odnosu na prethodne godine, Dodatno, dio uzoraka za pregled na brucelozu završi i u drugim veterinarskim zavodima i privatnim laboratorijima, što znači da je mogući broj oboljelih na području ZDK i znatno veći.

INZ

Južnu Evropu i sjeverozapadnu Afriku pogodio je toplotni val koji bi mogao oboriti rekordne temperature u idućim danima, navodi se u izvještaju BBC-a. Prognozira se da će temperature premašiti 40 stepeni celzijusa u područjima Španije, Francuske, Grčke, Hrvatske i Turske.

U Italiji se očekuje da temperature mogu doseći čak 48,8 stepeni. Crveno upozorenje izdano je za 10 gradova, uključujući Firencu i Rim.

U utorak je muškarac u četrdesetim godinama preminuo nakon što je kolabirao u sjevernom dijelu Italije. Talijanski mediji izvijestili su da je 44-godišnji radnik bio na poslu u bojanju zebri u gradu Lodi, blizu Milana, kada se srušio od vrućine. Prevezen je u bolnicu, ali je kasnije preminuo.

Nekoliko turista već je kolabiralo od toplotnog udara, uključujući jednog Britanca ispred Koloseuma u Rimu.

Sljedećih nekoliko dana očekuju se ekstremne vrućine. Talijansko meteorološko društvo nazvalo je ovaj toplotni val "Kerber", po čudovištu s tri glave. Met Office navodi da će temperature doseći vrhunac u petak, dok BBC Weather predviđa da će veliki dijelovi južne Europe zabilježiti temperature iznad 40 stepeni, možda čak i više.

Vrućina će vjerojatno nastaviti tijekom vikenda, prema informacijama BBC Weathera. U Pragu, glavnom gradu Češke, očekuje se da će temperature u subotu doseći čak 36 stepeni, što je značajno iznad prosječnih 24 stepeni za juli.

Rekord najviše temperature u Europi od 48,8 stepeni celzija zabilježen je u blizini Sirakuze na Siciliji u augustu 2021. godine.

Postoji strah da bi ovaj toplotni val mogao rezultirati velikim brojem žrtava. Prošle godine je više od 60.000 ljudi umrlo u Evropi zbog posljedica vrućine, a stručnjaci strahuju da bi ove godine moglo biti još više smrtnih slučajeva.

Toplotni val je razdoblje izuzetno visokih temperatura koje su iznad uobičajenih za određeno doba godine. Stručnjaci upozoravaju da su razdoblja ekstremne vrućine sve učestalija, a klimatske promjene dovode do sve većih rekordnih temperatura.

Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze nedavno je objavio da je lipanj ove godine bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na globalnom nivou.

(klix.ba)

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona prihvatila je prijedlog Nezavisnog odbora za smjenu policijskog komesara Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK Rusmira Šišića – potvrdio je Feni resorni ministar MUP-a ZDK Benjamin Sinanović.

– Moje je mišljenje bilo s rezervom, ali je ovo prijedlog i procedura koju je pokrenuo Nezavisni odbor i Vlada ZDK je mogla usvojiti ili ne usvojiti njihov prijedlog. Vlada je prihvatila prijedlog – kazao je ministar Sinanović.

On napominje kako postoje dva načina smjene policijskog komesara, koji može biti smijenjen na prijedlog Nezavinsog odbora, kao skupštinskog tijela Skupštine ZDK te MUP-a ZDK. Proceduru za smjenu Rusmira Šišića pokrenuo je Nezavisni odbor.

Nakon Šišićeve smjene, Upravu policije MUP-a ZDK do izbora novog komesara vodi Kakanjac Vahidin Topalović.

Cijene hrane su u junu ove godine znatno niže nego u posljednje dvije godine na globalnom nivou.

Na ovo je utjecalo pojeftinjenje šećera, biljnih ulja i žitarica na svjetskom tržištu. Ovo su podaci Agencije za sigurnost hrane Ujedinjenih naroda. Kako se ovaj trend odrazio na cijene u Bosni i Hercegovini?

Cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda je u padu. U odnosu na maj – u junu se bilježi pad za 1,4%. To je najniža cijena koja je zabilježena još od arpila 2021. godine.

U junu najviše su pojeftinili šećer (3,2%), biljna ulja i žitarice (2,4%), a potom mliječni proizvodi (0,8%). To znači da je indeks za 23,4 posto niži nego u rekordnom martu 2022. godine.

Pekarski proizvodi sve skuplji

Iako se bilježi pad cijena žitarica, brašno je jeftinije za 20 posto, pad cijena pekarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini ne može se očekivati. Mlinari koriste prelazne zalihe pšenice kupljene po višim cijenama.

Takva ekonomska opravdanost postoji. Stav je ekonomskih stručnjaka. Bilježi se pad cijena sirovina, ali se suočavamo sa nedostatkom radne snage. Dodatni problemi najavljuju se već za jesen kada na red dođe i berba voća.

“Za penzionere je skupo. Za nekoga i nije. Vidiš da sam penzioner. E sada da je jeftinije, bolje bi bilo”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

(BHRT)

Iako Zenica po mnogim faktorima ne važi za turistički grad, iz Muzeja grada Zenice poručuju upravo suprotno. Zenica itekako ima turističkog potencijala, a kao jedna od trenutno najposjećenijih turističkih lokacija jeste srednjovjekovna tvrđava Vranduk.

Turističkom atrakcijom srednjovjekovna tvrđava Vranduk je postala zahvaljući entuzijazmu i predanom radu usposlenika Muzeja grada Zenice. Oko 4.000 posjetilaca, počev od marta do danas posjetilo je tvrđavu, a iz Muzeja se nadaju da će tek iduće godine ostvariti maksimalan broj posjeta. Dotada, rade na realizaciji novih projekata.

"Mi tek naredne godine očekujemo da ćemo podići posjetu u tvrđavi Vranduk na maksimum, tim prije što ulazimo u jedan iparekt projekat. Time ćemo poboljšati uslugu za posjetioce i uvesti uslugu takozvanog kosta kustosa da vi kao posjetitelj ili posjetiteljka sami birate šta je vama najzanimljivije da pogledate na Vranduku“, istakao je Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice.

"A živjelo se vrlo zanimljivo. Mi predstavljamo u tvrđavi sve, znači srednjovjekovne igre, srednjovjekovno trgovište, kuhinju. Sve ono što je važno, objedovaonicu, onda kovačnicu i druge zanate, što je najvažnije skriptorijum jer je u srednjem vijeku glavni skriptorij za ondašnju državu bio baš u Vranduku“, dodao je Jašarević.

Historija ostaje kao učiteljica života, da pamti, da piše i čuva prošlost. A tvrđava Vranduk svojim zidovima šiti ono što historija čuva. A za sve one koji nisu posjetili dosad tvrđavu, ljeto je idealna prilika za to.

(zenicainfo.ba)