S ciljem da bh. poljoprivredi ponude nešto novo, odnosno inovativno rješenje koja će joj pomoći da pređe u onaj "smart" dio industrije, domaći stručnjaci su razvili softversko rješenje za pametnu poljoprivredu. Riječ je o Agro Monitoru koji nudi informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina, ali i za praćenje generalno agroklimatskih parametara na poljima, odnosno mikroklimatima na području BiH.

Kako je za Agroklub pojasnio Jasmin Grahić, prokurista u kompaniji deVisinon Agro, aplikacija prikuplja podatke sa svih operativnih stanica, objedinjuje ih na jednom mjestu, te na osnovu njih i prognoza koje sami generiraju, modeliraju se mogućnosti pojave određenih opasnosti koje prijete usjevima. 

"Pored informacija o pojavi biljnih bolesti i štetočina, mi proizvođaču kažemo i kakva je prognoza generalnih potreba za vodom i đubrenjem, na osnovu parametara zemljišta koje se analizira", navodi Grahić. 

Probna verzija besplatna

Agro Monitor ima i besplatnu probnu verziju gdje poljoprivrednici mogu vidjeti osnovne funkcije, prije nego se odluče za eventualnu kupovinu ili pretplatu na ovaj servis. 

"Cijena cjelokupnog paketa na godišnjem nivou je 50 KM, gdje korisnici dobijaju 12 modela, potrudili smo se da napravimo nivo koji je prihvatljiv našim proizvođačima što se svodi na par maraka mjesečno i što će im pomoći da donose odluke na jedan potpomognut način", precizira naš sagovornik dodavši kako su cijenu prilagodili džepu domaćih proizvođača. 

Ovo rješenje, koje su razvili domaći stručnjaci, proizvođačima daje informacije, na primjer da li je bilo mraza, potom koliko je bilo padavina, ima li potrebe za dodatnim navodnjavanjem i slično. Zavisno od kulture koju proizvode, korisnici dobijaju obavijest o određenoj prijetnji. 

"Na primjer, ako postoji visok rizik preporuči se tretiranje, zaštita bilja, ali dobijaju i informacije kada nema potrebe za primjenom zaštite čime je, u nekim slučajevima, smanjen broj tretiranja s 20 na 15-tak i time su uštedili na ulaganju u fitofarmaceutska sredstva", pojašnjava. 

Aplikacija trenutno pokriva područje BiH, a dostupna je na bosanskom i engleskom jeziku. U toku je i izrada sličnog sistema za Republiku Hrvatsku koji se, prema riječima Grahića, radi s hrvatskim sektorom za voćarstvo, kako bi napravili poseban model, nezavisan od svega ovog drugog. "U pregovorima smo, pratimo podatke već godinu dana", dodaje.

Meteorološke stanice

Paralelno s ovom pričom, kako navodi, razvijali su i uslove da naši proizvođači mogu doći do hardvera koji je potreban za praćenje agroklimatskih podataka. Tako danas nude austrijske uređaje, poput meteoroloških stanica, automatskih klopki i drugih rješenja. 

"Specifičnost BiH je ta što na jednoj parceli možemo imati nekoliko mikroklimata, što je pozitivna strana Agro monitora jer za svaku tačku, geolokaciju, možemo napraviti prognoze. Što je bolja opremljenost tih površina, prognoze su tačnije, mada i kada postavimo samo jednu stanicu mi imamo prognoze koje su tačne preko 96 posto", ističe Grahić dodavši kako postoji i mogućnost udruživanja, gdje više proizvođača može uzeti jednu stanicu koja pokriva područje oko tri kilometra.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, u povodu tragičnih dešavanja u Republici Srbiji te učestalih objava na društvenim mrežama koje su vezane za vršnjačko nasilje a uznemirile su javnost u Bosni i Hercegovini, intenzivirala je aktivnosti koje se poduzimaju bez odlaganja sve s ciljem sprečavanja narušavanja sigurnosne situacije na području tog kantona, posebno u oblasti zaštite djece.

S ciljem unapređenja prevencije svih oblika devijantnog ponašanja i povećanja stepena bezbjednosti učeničkih populacija, Uprava policije MUP-a ZDK obezbijedila je prisustvo policijskih službenika u neposrednoj blizini osnovnih i srednjih škola u vrijeme dolaska u školu te velikog odmora. Tom prilikom policijski službenici će boraviti i u školskim holovima kako bi preventivno djelovali na sprečavanju eventualnih incidentnih situacija, vršanjačkog nasilja i slično.

Svakodnevno se obavljaju razgovori sa menadžmentom škola te se uspostavljaju kontakti sa nastavnim i drugim osobljem, učeničkim populacijama i roditeljima s ciljem razmjene informacija, prepoznavanja, identifikacije i rješavanja bezbjedonosnih problema u školama, saopćeno je iz MUP-a ZDK.

Također, u toku je realizacija sastanaka rukovodilaca policijskih stanica sa direktorima osnovnih i srednjih škola s ciljem analize bezbjedonosne situacije, poduzimanja mjera i radnji na poboljšanju bezbjedonosnog ambijenta te organizovanja zajedničkih preventivnih aktivnosti, prenosi Avaz.

– Naglašavamo da Uprava policije MUP-a ZDK u kontinuitetu provodi aktivnosti na prikupljanju bezbjedonosno interesantnih informacija o pitanju vršajnačkog nasilja, prikuplja i analizira informacije o vršnjačkom nasilju na društevnim mrežama te formira predmete koje nakon kompletiranja dostavlja u nadležnost i dalje postupanje nadležnim sudovima ili tužilaštvima – navodi se u saopćenju.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, promovira zdrave stilove života i navodi redovnu fizičku aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja.

Dan fizičke aktivnosti

Još 2003. godine SZO (WHO) je pokrenula inicijativu da se 10. maja, na državnom nivou, provode aktivnosti kojima se promovira redovna fizička aktivnost.

Taj dan je poznat kao Međunarodni dan fizičke aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje (Move for Health Day), a odnosi se na provođenje fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i prednostima redovne fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja.

Fizička neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti, koje su značajan rizik za razvoj danas vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvnih sudova, hronične opstruktivne bolesti pluća, dijabetesa tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih vrsta karcinoma.

Redovna fizička aktivnost kod djece i omladine od velikog je značaja za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovne fizičke aktivnosti u ranom djetinjstvu ostaje i u odrasloj dobi.

Svakodnevna fizička aktivnost ima brojne zdravstvene prednosti. Ona poboljšava funkciju srčanog i dišnog sistema, sprečava i/ili odgađa pojavu povišenog krvnog pritiska, a kod osoba koje boluju, pomaže u održavanju vrijednosti krvnog pritiska u poželjnim granicama, snižava nivo šećera u krvi, snižava nivo holesterola i lipida u krvi, pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšava raspoloženje, stvara osjećaj zadovoljstva, smanjuje stres, omogućava bolji san.

U mlađoj dobi poboljšava mineralizaciju kostiju, te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze i prijeloma u starijoj dobi, pozitivno utiče na mišiće i zglobove, te poboljšava i regulira probavu.

Preporuke SZO

Preporuke SZO za fizičku aktivnost su podijeljene u četiri grupe, za malu djecu, mlade, punoljetne i starije osobe, kažu u INZ-u.

Djeca mlađa od 5 godina trebaju fizičku aktivnost poticati od rođenja, posebno kroz igru na podu i u sigurnom okruženju (npr. puzanje, hodanje, trčanje penjanje, bacanje i hvatanje, valjanje, dizanje i sl.). Djeci ove dobne skupine ograničiti vrijeme provedeno sjedeći, a to isto vrijeme provesti u aktivnoj igri i kretanju i to minimalno 180 minuta dnevno.

Djeca i adolescenti od 5 do 17 godina trebaju svakodnevno provoditi minimalno 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (brzi hod, trčanje, ples, sport, vožnja bicikla, preskakanje užeta i sl.). Najmanje tri puta sedmično trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti (npr. vježbe s elastičnom gumom ili bučicama, vježbe s vlastitom težinom, čučnjevi, “plank” izdržaji i sl.)

Za odrasle u dobi od 18 do 64 godine preporuka je minimalno 30 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (kućanski poslovi, brzi hod, trčanje, planinarenje, biciklizam i sl.). Sve odrasle osobe trebaju što više smanjiti količinu vremena provedenog sjedeći (kad god je moguće, pješačiti do radnog mjesta ili se voziti biciklom, na radnom mjestu povremeno ustati, istegnuti se, prošetati i sl.). Najmanje dva puta sedmično trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti uključujući glavne mišićne skupine

Stariji od 64 godine trebaju minimalno 30 minuta aktivnosti kroz najmanje pet dana sedmično (kućanski poslovi, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje, održavanje bašte i cvjetnjaka i sl.). Starijim osobama savjetuju se aktivnosti koje uključuju velike mišićne grupe (npr. noge), a intenzitet koji se preporučuje za ovu dobnu skupinu je uglavnom umjeren, a može biti i viši, ovisno o zdravstvenom stanju i kondiciji pojedinca. Starije osobe bi trebale izbjegavati visoko intenzivne aktivnosti koje prekomjerno naprežu zglobove, mišiće i ligamente zbog opasnosti od ozljeda.

Svaka fizička aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima svakog pojedinca, kako bi se provodila na siguran način.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva građane svih dobnih skupina da smanje svoje “sjedilački” provedeno vrijeme i u svakodnevnicu uključe više fizičke aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sad već bivša predsjednica Kantonalnog suda u Novom Travniku Katica Jozak-Mađar nije dobro podnijela vijest da je njen kolega sudija Davor Kelava izabran na tu funkciju, pa je počela da viče kako će sve članove Vijeća prijaviti UDT-u. Na kraju je morao intervenisati i sudski policajac.

Katica Jozak-Mađar više nije predsjednica Kantonalnog suda u Novom Travniku. Na današnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na tu funkciju je sa 11 glasova za i dva protiv izabran Davor Kelava, piše portal Žurnal.

Da više nije na čelu suda u Novom Travniku, Jozak-Mađar je teško podnijela. Počela je da viče da su pogriješili i da želi Uredu disciplinskog tužioca da podne pritužbu protiv predsjednika i svih članova vijeća jer joj je, navodno, protukandidat rekao da "ima veće veze od nje". 

„Zar se tako odnose prema vrhunskim sudijama“, povikala je Jozak-Mađar.

U jednom momentu je ušla u salu gdje se održavala sjednica Vijeća govoreći „da je ona najbolji predsjednik u državi i da joj se kolega obratio riječima da ima veze i da će biti izabran“. 

Morao je intervenisati i sudski policajac koji je Katicu Jozak-Mađar izveo iz zgrade VSTV-a. 

Ona je na čelu Kantonalnog suda u Novom Travniku bila još od 2004., a za ove godine se nanizao popriličan broj pritužbi zbog njenog lošeg odnosa prema uposlenicima. Žurnal je, podsjetimo, ranije upozoravao na narušene međuljudske odnose u sudu u Novom Travniku, ali i da je protiv sad već bivše predsjednice suda podneseno nekoliko prijava zbog nepotizma, mobinga i zloupotrebe Sistema za automatsku dodjelu predmeta (CMS). Na osnovu tih prijava formirani su predmeti u Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i u Uredu disciplinskog tužioca.

Prijave su podnijeli uposlenici suda, a zbog tog teksta Jozak-Mađar je tužila Žurnal.

U tužbi navodi da iznesene informacije nisu tačne, kao i da nije tačno da je otvorena istraga u Tužilaštvu ZDK i da sve navedeno grubo vrijeđa njeno dostojanstvo, ugled i čast.

Član Vijeća Saša Sarajlić je na današnjoj sjednici kazao kako i on ima informacije da su unutar Kantonalnog suda u Novom Travniku u znatnoj mjeri narušeni međuljudski odnosi. Iz tog razloga je on i dao glas Davoru Kelavi jer mu djeluje smiren i pozitivan. Prema njegovim riječima, na čelu tog suda treba da bude osoba koja će prije svega međuljudske odnose dovesti u normalu, a samim tim i radni napredak, u kvalitetnom i kvantitativnom smislu". 

Podsjetimo i da je Katica Jozak-Mađar već bila pod disciplinskom istragom zbog slučaja iz 2010. kada se kao predsjednica suda umiješala u rad sudije Darmina Avdića. Iz njegovog predmeta je izvadila rješenje o povratu novca koji je sudija donio po prijedlogu postupajućeg tužitelja, te je oformila drugo Vijeće koje je pod njenim uticajem donijelo drugačiju odluku.

Drugostepenom odlukom je kažnjena smanjenjem plate za 30 posto na godinu dana.

Na imanju Maglajlije Z. V. pronađena je veća količina minsko eksplozivnih sredstava, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.

Dežurna služba Policijske stanice Maglaj u četvrtak u 11.15 sati obaviještena je od kolega iz Federalne uprave civilne zaštite da se u mjestu Bočinja, u pomoćnom objektu u blizini kuće Z. V., nalazi veća količina minsko eksplozivnih sredstava.

O događaju je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva ZDK nakon čega je na mjesto događaja izašla uviđajna ekipa Policijske stanice Maglaj, koja je zajedno sa pripadnicima Sektora kriminalističke policije MUP-a ZDK izvršila uviđajne radnje.

Tom prilikom pronađeni su tromblonska mina M62, dvije ručne bombe M-50, dvije ručne bombe M-52, tri ručne bombe M-75, 111 puščanih metaka kalibra 7.62 x 39 mm, 11 detonatorskih kapisli, 11 upaljača za ručnu kumulativnu bombu M-79, sporogoreći štapin, dužine 10 metara.

Takođe, pronađeno je i 88 pakovanja eksploziva sa oznakom "Trotilski metak", ukupne težine 17,6 kilograma.

Nakon izvršenog uviđaja po naredbi postupajućeg tužioca minsko eksplozivna sredstva su izuzeta sa mjesta događaja od uposlenika Federaine uprave civilne zaštite.

Obavljenim razgovorom sa svjedocima došlo se do saznanja, da su minsko eksplozivna sredstva pronađena prilikom čišćenja imanja na kojem se nalazi kuća i pomoćni objekat u kojima duže vrijeme nije niko stanovao.

"Pripadnici Policijske stanice Maglaj preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju potpunog razjašnjavanja svih okolnosti u vezi pronalaska minsko eksplozivnih sredstava, te će nakon provedenih istražnih radnji dostaviti odgovarajući izvještaj Kantonalnom tužilaštvu ZDK", saopšteno je iz MUP-a ZDK.

Direktor Kliničkog centra Srbije Milika Ašanin izjavio je jutros da su dva učenika i nastavnica koji su povrijeđeni u oružanom napadu u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” dobro, kao i četvero pacijenata koji su povrijeđeni u selima kod Mladenovca.

Ašanin je za Radio-televiziju Srbije rekao da je od sedam pacijenata koji su došli iz Mladenovca i Smedereva, troje potpuno dobro, kao i još jedan pacijent koji je u petak prevežen iz smederevske bolnice i koji je imao nekoliko intervencija.

Direktor KCS za ostale povrijeđene kod Mladenovca kaže da su u pitanju najteže povrede koje mogu da iznenade nepredviđenim komplikacijama, ali da su oni pod stalnim nadzorom ljekara i dodao da se nadaju dobrom ishodu.

Kada su u pitanju povrijeđeni iz škole, Ašanin je kazao da su dvoje učenika i nastavnica dobro, kao i da se planira brz otpust jednog od učenika.

„Što se tiče ovog našeg najteže povređenog učenika, i on ima jedan mali pomak na bolje“, rekao je Ašanin i dodao da je urađeno više kontrolnih pregleda i da su nalazi zadovoljavajući.

RTS navodi da je djevojčica koja je teško povrijeđena u školi i koja je smještena na Dječijoj klinici u Tiršovoj još uvijek u teškom stanju i kritično, dok su dva povrijeđena dječaka koja su bila smještena tamo u petak otpuštena kući.

Dvoje povrijeđenih u napadu kod Mladenovca operisani su u petak u smederevskoj bolnici i danas su stabilno.

Podsjećamo, trinaestogodišnji učenik Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu ubio je u srijedu osam učenika i radnika obezbjeđenja te škole, a povrijedio još šest đaka i nastavnicu. U selima kod Mladenovca, 21-godišnji mladić je u petak ubio osam osoba i povrijedio 14.

Od petka u kanadskoj provinciji Alberta evakuisano je više od 13.000 stanovnika zbog 78 šumskih požara koje su rasplamsale visoke temperature i vjetrovi, javlja Anadolija.

“Očekujemo veoma toplo vrijeme i izuzetno jak vjetar, posebno u sjevernoj polovini pokrajine”, rekla je menadžerica “Alberta Wildfire Information” Christie Tucker.

Dodala je da takve vremenske prilike prave dodatne probleme, te da će vatrogasci na terenu morati voditi računa o svojoj sigurnosti kao i zajednica koje štite.

Planirano je da oko 80 vatrogasaca stigne u subotu iz Ontarija i Kvebeka kako bi pomogli u suzbijanju požara, od kojih je 19 izvan kontrole.

Savezna vlada je saopštila da je spremna pružiti podršku, ako to bude zatraženo.

“Iako nismo primili zahtjev za federalnu pomoć od vlade Alberte, spremni smo da ih podržimo ako su potrebna federalna pomoć ili resursi”, saopšteno je Ministarstva bezbjednosti Kanade.

Nisu prijavljeni smrtni slučajevi.

Bosanski narodni (poljoprivredni) kalendar seže čak u staru eru bosanskih Ilira, naših predaka. Kalendar je zapravo "krug godine", najvjerovatnije utemeljen u kultu Velike Majke, zbog čega je primarno vezan za poljoprivredu, obrađivanje zemlje i proizvodnju hrane. Dolaskom Kelta, čija se vjerovanja mješaju sa ilirskim, kalendar postaje bogatiji simbolikom kulta plodnosti koji je osnovica cjelokupnog određivanja dvaju godišnjih doba. Naime, prema tom agrarnom kalendaru godina se dijeli na ljeto i zimu, od kojih svaki period traje po šest mjeseci.

U njemu se mogu prepoznati neki datumi julijanskog kalendara koji je ustoličen 45.godina prije nastanka kršćanstva. Pojavom kršćanstva ovim pojedinim datumima data su imena svetaca. Narodni kalendar koristio se neprestano, njime su se služili bogumili, bio je u upotrebi i u osmanlijsko doba te svoju primarnu svrhu nalazi i u današnje vrijeme. Pored ovog u Bosni se strogo pratio i hidžretski kalendar. To su činile hodže i drugi muslimanski učenjaci, da bi se znalo kada je koji važan vjerski datum (Nevruz, Ramazan, Bajram, muslimanska Nova godina, itd). Hidžretski kalendar nije bio praktičan za određivanje poljoprivrednih radova pošto se svake solarne godine pomjerao za deset dana, ali je bio povoljan za post u mjesecu Ramazanu jer se pomjerao kroz sva godišnja doba. Treba napomenuti da je u Bosni za vrijeme Osmanlija bio službeni hidžretski kalendar sve do dolaska Austrougarske monarhije kada je u upotrebu uveden gregorijanski kalendar.

Krug godine - zima i ljeto

Bosanski narodni kalendar počinje sa zimskim solsticijem u znaku Erbaina 21-22.decembra i traje do 31.januara, ukupno 40 dana. Ovaj 40-dnevni period u našem narodu se naziva Zehmerija. Za Erbain se pripovijeda da je najsnježnije i najhladnije doba zime. Zbog toga 27.Erbaina (18. januara) navodno zvijezde igraju na nebu od radosti pošto je oštra zima već na svojoj polovini. Stari ljudi su tada govorili: "zima se prepolovila kao slama u samaru". Dok traje Zehmerija često puše hladan vjetar i po vjerovanju dan počinje dužiti (produžavati se) onoliko koliko pijetao može skočiti sa kućnog praga. Dok traje Zehmerija izbjegava se piti hladna voda u strahu od prehlade i gripe.

Januar: u narodu se januar naziva najdužim mjesecom u godini. Od polovine Zehmerije (17.-18. januara) počinje se sa računanjem sedmica do Hidirleza (6.maj), njih ukupno 17. Prema tim heftama određuje se i planira  sjetva u bašči.

Hamsin ( 31.01 - 20.03.) : Završetkom Erbaina nastupa Hamsin koji je druga polovina zime, ona blaža i toplija. Navodno je zbog toga Erbain ljutito rekao Hamsinu: "Od mene si nastao ali nisi jak kao ja!" Hamsin je zadnji zimski ciklus koji prati zagrijavanje zraka, vode i zemlje u periodu po sedam dana pod nazivom džemre. Mjereno po velikim praznicima četiri hefte prije Nevruza "padaju" džemre. Sam naziv dolazi iz arapskog jezika i znači: žeravica. Džemre su, kratko rečeno, vjesnici buđenja proljeća i skorašnjeg obilja.

"Kantar-dan" nazivao se 5. februar jer se taj datum od davnina smatra sredinom zime. U narodu se još kaže:"ko se rodi ovim danom sa dvije je nafake (sreće)." Od ovog dana zima se polako okreće ljetu a posebno od 14.februara kada počinje Veljača.

Veljača - od 14.februara do 14. marta traje Veljača za čiji početak narod vjeruje ukoliko bude obilježen padanjem snijega, odnosno bude "pun"- snježan, da je to dobar znak za plodnost tekuće godine, posebno kada je u pitanju urod pšenice. Za nestabilno vrijeme u toku trajanja Veljače bošnjački narod tvrdi kako se to zapravo "tuku bura i jugo". Za taj vjetar misli se, posebno u sjeverozapadnom dijelu BiH, da "tjera pup" odnosno stimulira razvijanje pupoljaka na drveću te donosi kišu. Zbog toga se preporučuje da se kalamljenje vočki obavi u drugoj polovini Veljače. Ono što je posebno za Veljaču jest da ona nastupa tačno u podne 14.februara i završava u podne 14.marta kada nastupa Baba. Prema narodnoj predaji Veljača je rekla da će ostaviti onakvo vrijeme kakvo je zatekla a slaže li, tvrdi se u narodu, biće u ljeto nevremena.

Džemre - (turski: Cemreler) - značenje ovog naziva je "ugalj koji gori u vatri", i vjeruje se da su džemre zapravo sunčeva toplina koja počinje intezivno da utiče na Zemlju i budi prirodu.

- prva džemra pojavi se oko 20.februara i zagrije zrak. Obično tada puhne južni vjetar i naglo otopli. Nakon prve džemre vraćaju se rode.

- druga džemra pojavi se oko 27.februara i zagrije vodu te povisi njen nivo. Voda u rijekama se više ne zamrzava.

- treća džemra pojavi se 6.marta i zagrije zemlju. Snijeg se brže topi i nestaje a iz zemlje počinje rasti prva trava.

Odmah nakon prve džemre narod ima običaj da zareže korijenje breze i na njega postavi otvor staklenih flaša kako bi u njih kapao brezin sok. Flaša u tom položaju ostaje do treće džemre. Sakupljeni sok se koristi za liječenje, posebno bolesnih bubrega. Džemre se u turskom narodu naziva "Džemile" i smatraju da je to živo biće. U bosanskom se narodu za dane džemre vjeruje da su obično vjetroviti ili kišoviti. Ako padanje džemri prati kiša onda će i godina biti kišovita a žetva obilna.
Nekada su naši stari govorili:"Džemra pala u takulin za kesu" tojest kad u njoj (novčaniku) nema novaca.

Mart: u ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, siju se krompiri, luk, salata. Nakon treće džemre voćke se obrezuju i kaleme. Inače, ovaj period u narodu, početak proljeća, oduvijek se nazivao "šugavo vrijeme" jer obično izaziva manje ili veće zdravstvene probleme većini ljudi, čiji je imunitet iscrpljen pred kraj zime, i koji je u toj promjeni godišnjeg doba sklon raznim virusima.

Baba - 0d 15.marta do 21.marta vlada Baba, nestabilno vrijeme kada se u toku dana izmjeni nekoliko vremenskih pojava. Baba se u narodu opisuje kao "goropadna", "pogana", "leteća"... Kako narodna predaja pripovijeda, Baba je rekla da može biti vremenski duga kao Veljača da bi smrznula dijete u ženi i tele u kravi, lonac bi na šparetu napola vrio a napola bio zaleđen. Za Babu je poznato da ponekad zna zakasniti pa se loše i nestabilno vrijeme prebaci i za početak aprila. Narod tvrdi da se ponekad čak pomješaju Veljača i Baba pa divljaju krajem marta i početkom aprila. Ako se rodi muško dijete dok traje Baba negdje po BiH bio je adet da mu se da ime Demir, što znači željezo, kako bi bio jak i otporan.

Did ili Did Grgo - od 21.marta do 28.marta, period od sedam dana u kojima vlada Did, za njega narod tvrdi da je milostiviji i u nekim krajevima Bosne počinje sjetva krompira. Treba reći da nazivi Baba i Did potiču iz bogumilske vjere gdje su bili nazivi za svećenika i njegovu ženu.

21.marta nekada se proslavljao Nevruz, perzijska Nova godina, koja se u Bosni nazivala Sultan Nevruz.

Kablići - 29.mart do 31.mart.

Stablići - 1.april do 3.april.

Štapići -4.april do 7.aprila.

Zadnjeg dana Štapića po vjerovanju ljubičice se udaju za kukurijek i navodno od tada više ne mirišu.

Mučenjaci - period od 8.aprila pa do jula - u njemu se narod mučio (otud i naziv) do žetve pšenice tojest novog žita. Oni su period proljetne neimaštine te je stoga i u narodu Cazinske krajine nastala izreka za taj period: "Lako je biti jesen, daj budi proljeće!" jer u jesen ima svega na trpezi od voća i povrća te žita a u proljeće nema ništa. Negdje se tvrdi da Mučenjaci počinju kad se začuje prvi put kukavica u proljeće i traju do početka žetve pšenice. Postoji još naziva ovog perioda: Kokuzi, Siromasi, Kuknjaci, itd.

April: u aprilu počinje sjetva kukuruza. Stari Bošnjaci čekali su da se žaba počne oglašavati jer bi tada klima bila pogodna za sjetvu. Narod prati i ostale znakove iz prirode pa tako vjeruje da čim počne bukva sa listanjem da se može početi sa sjetvom žita bez straha od mraza. Polovinom aprila zarezivala se vinova loza i na nju postavljao otvor flaša kako bi sve do Hidirleza u nju kapao sok iz loze. Ovim sokom su djevojke i žene mazale kosu kako bi im bila zdrava i brže rasla.

Maj : prvog četvrtka u mjesecu maju počinjalo je sijanje graha.

Hidirlez ili Jurjevo (6.maj) - prema narodnom kalendaru od ovog dana počinje ljeto i može se kupati u rijekama i jezerima. U periodu od 6.maja do 13.maja puštaju se prvi rojevi pčela. Na Hidirlez se sastanu pored vode dvojica mitoloških evlija Hidir i Ilijas (otud naziv Hidirlez), popričaju, jedan drugome ošišaju kosu, klanjaju i prouče dove za berićet te se oproste do naredne godine. Hidirlez se u Cazinskoj krajini sve do polovine dvadesetog vijeka nazivao Mijena (jer je označavao početak ljeta) i u narodu se šesti maj nazivao Velika Mijena a 13.maj Mala Mijena (kasnije se nazivalo Veliko i malo Jurjevo). Između dvije Mijene narod je govorio da ne valja sijati grah "jer će slabo roditi."

Juni: prvi sedam dana mjeseca juna naziva se "bijela sedmica" ili "bijela nedjelja" pošto se u njoj počinju ubirati bijele pečurke takozvane lisičarke (Cantharellus cibarius) po šumi. Početkom juna siju se "lipe masirače" (bijele bundeve), bijela repa i rodakva. Za ovu sedmicu karakteristična je i zabrana da se u vrtu guli ili vadi iz zemlje luk: " jer bi se zbog toga mogao početi kvariti i gnjiti!". Isto tako, izbjegavao se prati i napolju vješati bijeli veš pošto bi to, navodno, privuklo led i tuču.

Juli: bosanski je narod od davnina strahovao da mu nevrijeme ne uništi ljetinu a ta bojazan se posebno uočava kroz razna vjerovanja i praksu. Tako se nekada sredinom mjeseca izbjegavala "diti pšenica" tojest pšenični snopovi slagati jedan na drugi zbog straha da ih ne udari i zapali grom. Isto pravilo je vrijedilo i za sijeno. Kako se to ne bi desilo na vrhu brklje bi se zaklala kokoš.

August: u narodu se vjeruje da ovaj mjesec djeci i starim ljudima izaziva dijareju. Kako bi to spriječile majke bace neki dio dječije odjeće pod točkove konjske zaprege koja prevozi pšenične snopove. U prvim danima augusta iz zemlje se vadi bijeli i crveni luk. Tokom augusta pšenično snoplje se dovozilo kući sa njive i "vršilo". Krajem mjeseca "guli" se i "tuče" grah. Vjeruje se da narod najviše umire kad se sije i kad se guli grah.

Aliđun - 2.august: od ovog dana narod vjeruje da ljeto izgubi svoju toplinu i polako se pretvara u jesen, voda u rijekama postaje hladna za kupanje. Kaže se u narodu:" Aliđun za leđa a kaput na leđa!" Tradicija odlaska na brdo i učenja kišne dove, nije kako se misli običaj nasljeđen od bogumila već svoje korijene ima u antičko doba i potječe od keltskog štovanja boga Arauna, božanstva podzemnog svijeta, kojem su bila posvećena brda, a kojeg su u određenom obliku usvojili i naši preci. U narodu se kaže da je hazreti Ali ili Alija rođen na ovaj dan po kojem nosi naziv.

Septembar: u ovom mjesecu krompir se vadi iz zemlje, kukuruz se bere na polju, grožđe dozrijeva. Desi li se da u septembru ima procvjetalih jagoda narod vjeruje da će biti duga i topla jesen. Ovo je, zajedno sa oktobrom, bio mjesec komušanja kukuruza i druženja.

Oktobar: u prvoj i drugoj sedmici oktobra sije se pšenica. Također, pokosi se otava (naziv za drugu košnju trave na ravnici ili "bari").

Kasum - 11.novembar: od ovog dana nastaje zima. Na ovaj dan se izmiruju svi dugovi i prestaje zakup zemlje. Kasum ili Rozi Kasum je naziv za novembar kod Turaka, ali riječ je arapska i znači "nešto što se dijeli" tojest prestaje topli dio godine i počinje onaj hladni, zimski. U narodu se veli: "Hidir donese lista a Kasum snijega" odnosno sa Hidirlezom dođe ljeto a sa Kasumom zima. O tome postoji i ova izjava: "Ljeto prokasa a Kasum dokasa".
Od polovine novembra pa do polovine februara tojest do početka Veljače tlo (zemlja) je smrznuto i u fazi mirovanja. Taj period naši su stari nazivali čagraz tojest vrijeme kada vlada studen i mraz.

(Raif Esmerović)

U evidenciji nezaposlenih Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona na kraju aprila mjeseca bilo je 51.321 osoba ili 63 osobe manje nego na kraju marta ove godine.

Na kraju prošle godine nezaposlenih u tom kantonu bilo je 52.079 ili 758 osoba više nego na kraju aprila- potvrdio je Feni direktor SZZDK Anto Pešić.

Prema evidenciji Kantonalnog poreznog ureda Zenica, na kraju prošlog mjeseca u tom kantonu bilo je zaposleno 87.151 osoba ili 493 osobe više nego na kraju marta. U odnosu na kraj prošle godine, kada je bilo zaposleno 87.027, zaposlenih je na kraju aprila bilo više za 124.

-Dolaskom proljeća, evidentni su pozitivni trendovi koji se ogledaju u smanjenju broja nezaposlnih te povećanju broja zaposlenih. Očekivano je najviše nezaposlenih u Zenici, gdje je na kraju prošlog mjeseca posao tražilo 17.473 osobe- kazao je Pešić.

Na kraju aprila u evidenciji nezaposlenih na birou u Visokom bilo je 5.848, zatim u Kaknju 5.615, Zavidovićima 5.468, Tešnju 5.310, Žepču 3.800, Maglaju 3.214, Brezi 1.440, Olovu 1.199, Varešu 741, Doboj Jugu 650 te Usori 563.