U Zeničko-dobojskom kantonu je u periodu od 16. do 22. januara potvrđeno 25 novih slučajeva korona virusa, što čini dnevni prosjek od četiri slučaja. Sedmicu ranije ukupan broj pozitivnih je bio 28, a sedmicu prije toga 41 – navodi se u informaciji o epidemiološkoj situaciji koju je sačinio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a na današnjoj sjednici razmatrao Krizni štab (KŠ) Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona.

Prema podacima INZ-a, do sada je testirano ukupno 139.903 uzorka, a virus SARS-CoV-2 je potvrđen kod ukupno 39.172 osobe.

U proteklih šest sedmica prijavljeno je osam smrtnih ishoda, od kojih jedan u zadnjoj sedmici, a radi se uglavnom o osobama starije životne dobi sa komorbiditetima. Tako ukupan broj smrtnih ishoda zaključno s 23. januarom iznosi 1.774.

U bolničkim ustanovama na dan 22. januar bilo je hospitalizirano 11 pacijenata.

Krizni štab je zaključio da svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta korona virusa i dalje zadržavaju trend niskih vrijednosti te da je aktivnost virusa sa trenutno predominirajućim podvarijantama još uvijek na niskom nivou, ali je očigledno da virus i dalje predstavlja opasnost za ranjive grupe.

-Zbog toga i zbog niske provakcinisanosti protiv korona virusa te predominacije podvarijanti Omikron soja virusa BQ.1 i xBB.1.5, zajedno sa povećanom aktivnošću gripe i drugih akutnih respiratornih infekcija, neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije i pravovremeno reagovanje na moguće promjene – zaključio je Krizni štab.

Krizni štab je izvršio raspodjelu zdravstvenim ustanovama u ovom kantonu 3.850 antigenskih testova za koronavirus doniranih od Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

Krizni štab je usvojio prijedlog naredbi s epidemiološkim mjerama, koje će biti upućene na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji…

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača je potvrdio da se Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine počeo se primjenjivati od 9. oktobra 2022. godine. Pravilnikom je propisana potrebna dokumentacija za ostvarivanje prava na dječiji dodatak po federalnom propisu.

Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji i ako dijete nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u razdoblju dužem od 30 dana, piše Faktor.

Međutim, postoji problematika neusklađenih podataka iz CIPS-ovih prijavnica i kućnih lista što dovodi do komplikacija i problema pri ostvarivanju prava na dječiji dodatak. Prema riječima čitateljica Faktora, do ovog problema najčešće dolazi jer bračni parovi žive kao podstanari i često nemaju mogućnost prijavljivanja na tu adresu, zbog čega ostaju prijavljeni u svojim porodičnim matičnim kućama.

– Kada je riječ o ostvarivanju prava na dječiji dodatak, Ministarstvo je dalo uputu za postupanje u postupku priznavanja prava na dječiji dodatak prema Zakonu nadležnim centrima za socijalni rad / službama socijalne zaštite koji su prvostepeni organ i koji o pravu na dječiji dodatak odlučuju u prvom stepenu, u kojoj je data sljedeća uputa: “Ako se prilikom uspoređivanja podataka iz kućne liste s podacima iz CIPS-ovih prijavnica utvrdi njihovo međusobno nepodudaranje u pogledu adrese prebivališta, tada će nadležno prvostupanjsko tijelo uputiti podnositelju zahtjeva da izvrši prijavu svih navedenih članova domaćinstva na istu adresu prebivališta i tek onda podnese zahtjev”.

Obaveza prijave na istu adresu prebivališta posebno postoji kod onih članova zajedničkog domaćinstva koji su ili roditelj djeteta ili osoba koja je po zakonu dužna izdržavati dijete. Međutim, kada u situacijama u kojima podnositelj zahtjeva ili drugi član domaćinstva ne postupi po navedenoj uputi, nadležno provstepeno tijelo će zaprimiti zahtjev za priznavanje prava na dječiji dodatak i donijeti rješenje u skladu s odredbama relevantnih propisa. Pritom je važno naglasiti da, ako ne postoje posebno opravdani i objektivni razlozi (primjerice smrt, razvod i slično), kućna lista obvezno mora sadržavati podatke o oba roditelja, te će se ona koristiti kao osnova za obračun prihoda po članu zajedničkog domaćinstva – objasnio je ministar Drljača.

Kako dalje navodi, Ministarstvo svakodnevno daje upute za postupanje u slučaju eventualnih dilema koje imaju prvostepeni organi pri odlučivanju o pravu na dječiji dodatak, te je i “u slučaju neusuglašenih CIPS prijavnica i kućne liste Ministarstvo davalo usmene i pismene upute da ukoliko ni nakon što su stranku uputili da izvrši prijavu prebivališta svih članova domaćinstva koji se nalaze na kućnoj listi na istu adresu prebivališta to ne bude moguće zbog određenih imovinsko-pravnih odnosa, da isti upute stranku da donesu ovjerenu lzjavu općinskog organa u kojoj će potvrditi pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornosti da svi članovi koji su navedeni na kućnoj listi žive na istoj adresi prebivališta i u kojoj će navesti objektivne razloge nemogućnosti prijave na istu adresu prebivališta svih članova zajedničkog domaćinstva”.

Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine je važan korak u pružanju podrške porodicama s djecom, međutim, važno je da se nastavi raditi na rješavanju problema neusklađenih podataka i pružanju preciznih uputa za postupanje kako bi se osiguralo da sva djeca koja imaju pravo na dječiji dodatak, dobiju podršku koja im je potrebna.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obilna kiša kojapada u gotovo cijeloj BiH izazvala je rast vodostaja i poplave u nekim od gradova.

Prema dostupnim informacijama za sada je najdramatičnija situacija u Konjicu gdje su bujice preplavila sami centar grada.

Sinoć su pripadnici Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica imali nekoliko intervencija na različitim lokacijama u gradu.

Na širem području Konjica zbog obilnijih padavina, brojnih odrona, te vode na kolovozu, znatno je otežano saobraćanje. Posebno se izdvaja regionalni put Konjic-Glavatičevo (dionicu od Orašja do hotela Garden City).

Husein Hodžić, pomoćnik načelnika u ovoj službi informisao je za radiokonjic.ba da su tokom večeri bili angažovani na ispumpavanju vode iz podruma, te da je nekoliko vozila bilo zaglavljeno na gradskim putevima.

Put od Orašja prema Glavičinama, je pod vodom i sada je zatvoren je za saobraćaj, informisao je Hodžić.

Iz PU Konjic su potvrdili da je otežano odvijanje saobraćaja i da su začepljeni šahtovi na lokalitetu Tušćica.

I u drugim dijelovima BiH su problemi zbog obilnih padavina,

Zbog izlijevanja rijeke Zalomke obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Nevesinje-Gacko u mjestu Rilja.

U ostalim krajevima kolovoz je pretežno mokar, a upozorava se na učestale odrone na brojnim dionicama, kao i na mjestimično jak vjetar. Savjetuje se opreznija vožnja.

Sporije zbog radova saobraća se na magistralnim putevima: Jajce-Donji Vakuf (tunel Skela), Živinice-Stupari (kod mjesta Đurđevik) i Mostar-Stolac, kao i kod skretanja za Orahovicu na području Konjica.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja, saopćeno je iz IC BiHAMK-a.

Opremanje policije Tuzlanskog kantona posljednjih mjeseci se odvija ubrzanim tempom. Ono što je na određeni način okupiralo pažnju javnosti je nabavka oklopnih transportera i dugih cijevi. Nadležni objašnjavaju kako se radi o materijalno-tehničkoj opremljenosti, s ciljem povećanja stepena sigurnosti.

Proces nabavke četiri oklopna transportera, u vrijednosti nešto većoj od četiri miliona konvertibilnih maraka, u završnoj je fazi. Uplaćen je avans i isporuka se očekuje u maju.

“Za potrebe Jedinice za specijalnu policiju i Jedinice za javni red i mir, znači, u slučaju većeg narušavanja javnog reda i mira”, objašnjava ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Hajrudin Mehanović.

Međutim, nabavka britanskih transportera izazvala je određene reakcije, naročito nakon oglašavanja premijera na društvenim mrežama, pa mnogi pitaju – da li je to odgovor na opremanje MUP-a Republike Srpske?

“Sve ovo što radimo, kada je u pitanju materijalno-tehničko i kadrovsko opremanje MUP-a, nema direktne veze sa samim činom neustavnog obilježavanja 9. januara, ali želimo podcrtati da je sigurnost naša obaveza”, kazao je premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić.

Za opremanje MUP-a izdvojeno je nešto više od 14 miliona KM. U novembru je u funkciju stavljeno 45 vozila. Riječ je o najvećoj nabavci od rata, za što je izdvojeno dva miliona KM.

U planu je i nabavka 400 komada dugih cijevi za potrebe Jedinice za javni red i mir i Specijalne policije, ali ovaj proces se odvija veoma sporo, budući da je tender više puta padao. Nadležni se nadaju da će i ovo uskoro biti riješeno. Osim toga, od ove godine su na ulicama i dva presretača.

Pojedini zastupnici optužuju SDP da je pokušala zaustaviti ova ulaganja. Iz te opozicione stranke to demantuju, navodeći da je opremanje MUP-a krenulo sa vladom SDP-a.

“Mislim da je to zlonamjerna konstrukcija od strane onih koji su to izjavili, iz prostog razloga što su sredstva o kojima govorimo namjenska federalna sredstva i ne mogu se promijeniti nikakvim amandmanom, pa ni amandmanom Kluba SDP-a”, navodi predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Skupštini TK Dževad Hadžić.

Dok je sigurnosna situacija u najmnogoljudnijem kantonu ocijenjena zadovoljavajućom, nadležni podsjećaju da od opremljenosti policije ovisi koliko će građani i imovina biti zaštićeni.

(BHRT)

Policijski savjetnik direktora Granične policije BiH Svevlad Hoffmann kazao je Feni da je trenutni priliv državljana Ruske Federacije u Bosnu i Hercegovinu zbog navodnih turističkih posjeta, donekle smanjen u odnosu na razdoblje pred kraj prošle godine.

– Angažiranjem policijskih službenika Granične policije i konsenkventnim provjeravanjem stvarnih i zakonskih razloga za njihov ulazak i odgovarajućim reagiranjem, došlo je do smanjivanja broja državljana Ruske Federacije koji dolaze na sarajevsku zračnu luku, navodeći uglavnom lažni razlog, a to je njihov navodni turistički boravak – naveo je Hoffmann.

Po njegovim riječima, u nepunih pola mjeseca januara ove godine evidentiran je ulazak ukupno 366 državljana Ruske Federacije. Napomenuo je da se ovaj podatak odnosi na ulazak državljana Ruske Federacije samo na zračnu luku Sarajevo. Dodaje da jedan manji broj njih ulazi i na druge zračne luke, kao i kopnenim putem.

Kaže da oni, prije svega, zloupotrebljavaju bezvizni režim između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije.

– Slijeću na sarajevsku zračnu luku i kao razlog svog dolaska u BiH navode turističke razloge. Oni u cilju pripreme, da bi to na neki način potkrijepili, našim policijskim službenicima prilažu uplaćene vaučere za odgovarajuće hotele, a često raspolažu i znatnim novčanim iznosima. Onda, umjesto da se upute prema hotelu gdje su navodno rezervirali smještaj za svoj boravak, sjedaju u taksi i idu prema Velikoj Kladuši, s ciljem da uđu na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno na teritoriju Evropske unije i tamo traže azil – pojasnio je Hoffmann.

Upitan da li ulazak Hrvatske u zonu Schengena može uticati na ovu činjenicu, Hoffmann kaže da je vjerovatno to i njima jedan od motiva, jer smatraju kad već uđu na teritoriju Republike Hrvatske, koja je od 1. januara članica šengenske zone, da onda mogu neometano da nastave put prema drugim zemljama EU.

Pred kraj prošle godine na graničnom prijelazu Maljevac s bh. strane evidentiran je povećan broj ruskih državljana, uglavnom čečenskog i i dagestanskog porijekla, koji su pokušavali ući i Hrvatsku. Mnogi od njih su tvrdili kako bježe od vojne mobilizacije u Rusiji.

(Fena)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Broj zaposlenih u Federaciji BiH 2022. iznosio 538.312, što je povećanje od 5.278 u odnosu na 2021. godinu, pokazuje zvanični izvještaj Porezne uprave FBiH koji je jučer prezentiran.

Ako se posmatra rast zaposlenih u periodu od 2014. do 2022. godine taj broj je povećan za 62.377. Sarajevski kanton ima najveći broj zaposlenih, ukupno 145.828, a slijedu ga Tuzlanski kanton sa 103.904 zaposlena.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da ovi podaci pokazuju najmanji rast zaposlenosti od 2014. godine, a pogotovo ga zabrinjava kretanje broja zaposlenih radnika u pojedinim sredinama.

"U prošloj godini, povećanje zaposlenosti je iznosilo 5.278, što je najmanji rast nakon 2017. godine, kada je povećanje zaposlenosti iznosilo 9.342 radnika. 2020. godinu, obilježenu pandemijom Covid-19 nisam uključio u ovaj komentar. Broj zaposlenih radnika na kraju 2022. godine je iznosio 538.312, što je samo 2.567 više u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosio 535.745. U prošloj godini, čak četiri kantona su imali smanjenje broja zaposlenih radnika i to SBK (-316), BPK (-61), ZDK (-44) i USK (-39), dok je najveći rast zabilježen u KS (+2.462), te HNK (+1.736).", navodi on.

Smatra da navedeni podaci ukazuju da do masovnijeg zapošljavanja u FBiH teško može doći bez pravih poreskih reformi i smanjenje poreskog opterećenja, gdje je potrebno odustati od tzv. "neutralnog" efekta i vratiti novac radnicima kroz smanjenje poreskog opterećenja.

"O ovome sam pisao dosta detaljnih tekstova i analiza. Kada smo kod ovih zakona, jučer je Vlada FBiH uputila nove amandmane, gdje se vidi napredak kroz povećanje neoporezivog dijela plate na 1.000 KM, što zagovaram sigurno pet godina. Međutim, potrebno je ići sa još nižim stopama doprinosa, te riješiti pitanje samozaposlenika i obrtnika. Oni bi, ukoliko ovi zakoni budu usvojeni u ovoj formi, plaćali dosta veće poreske obaveze nego što je trenutno slučaj", poručio je Hadžić.

Međutim, zakon stupna na snagu tek 1. januara 2024. godine, te je federalni zastupnik Admir Čavalić predložio da po skraćeno, postupku usvoje ove izmjene i omoguće do 400 KM sa 11 posto za PIO.

"Ako uspijemo sa ove dvije izmjene onda poslodavci imaju izuzetnu mogućnost povećanja plata. Ako ne, opet smo vratili priču o doprinosima i porezu na dohodak u eter", kazao je Čavalić.

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Nedžad Branković stavio je van snage Pravilnik o registraciji vozila objavljen 9. augusta 2022. godine u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, broj 53/22.

Stupanjem na snagu Pravilnika o stavljanju van snage Pravilnika o registraciji vozila, postupak registracije motornih vozila obavljat će se na način i po postupku propisanom Pravilnikom o registraciji vozila (“Službeni glasnik BiH”, br. 69/09, 29/20 i 9/21) te napominjemo da RFID stiker naljepnice sa čipom neće zamijeniti dosadašnje sticker naljepnice, saopćeno je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Podsjećamo, bivši ministar Vojin Mitrović je stavio na snagu od 9. septembra novi pravilnik o registraciji vozila prema kojem će se na automobilima koristiti novi RFID stickeri.

Riječ je o skupoj tehnologiji uz pomoć koje je moguće daljinski pratiti lokaciju vozila i pravac kretanja, a u čipu stickera nalaze se brojni podaci o vlasniku vozila i samom vozilu. To je naišlo na negodovanje i postavljanje pitanja zakonitosti korištenja takvih stickera.

Mitrović je krajem prošle godine odstupio s funkcije državnog ministra zbog dobijenog mandata u Vladi RS. Na njegovo mjesto je privremeno zamjenik ministra Nedžad Branković, koji je sada stavio van snage Mitrovićev pravilnik.

BiH ima tri člana Predsjedništva BiH, ukupno 148 ministara na svim nivoima, 429 zastupnika koji su izabrani direktno na izborima i 123 delegata koji se indirektno biraju u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda RS

Jedanaest političara u Bosni i Hercegovini trenutno obavlja dvije ili tri nespojive funkcije – zastupnika i premijera ili ministra u nekoj od trinaest vlada u ovoj zemlji, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Izbori za državni, entitetski i kantonalni nivo održani su 2. oktobra 2022. godine, ali nove vlade nisu formirane.

Trenutno je, naprimjer, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, istovremeno i zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u državnom parlamentu, a premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić i zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu tog bh. entiteta.

Zora Dujmović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH obavlja tri funkcije. Za ministricu kulture u Federaciji BiH imenovana je 2015. godine. Od 2018. godine je, istovremeno, i ministrica i zastupnica u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i delegatkinja u Klubu Srba u entitetskom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Na izborima 2022. osvojila je novi mandat u skupštini tog kantona u Federaciji BiH i ponovno delegirana u Dom naroda FBiH, te nastavila sjediti u tri stolice.

Uz Zoru Dujmović, rekorder u BiH po broju funkcija je još uvijek aktualni ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara (SDA, kasnije Narod i Pravda – NiP) koji je, također, bio na tri funkcije.

Čampara je imenovan za ministra 2015. godine, a od 2018. godine do oktobra 2022. godine bio je i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona u Federaciji BiH, iz kojih se delegiraju izaslanici u federalni gornji dom.

U oktobru 2022. Čampara je ponovno izabran u kantonalnu skupštinu, te sad obavlja funkcije kantonalnog zastupnika i entitetskog ministra.

Čampara je ranije u više navrata ponovio da se odrekao plaća i paušala u kantonalnoj skupštini i u Domu naroda FBiH, te da je primao samo ministarsku plaću.

Ko trenutno obavlja više funkcija?

Što se tiče državnog nivoa, osim predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, tu je i Nezir Pivić (SDA), aktualni zamjenik državnog ministra pravde, koji je od oktobra i zastupnik u entitetskom Parlamentu FBiH.

Vojin Mitrović bio je državni ministar prometa i komunikacija, a u oktobru 2022. je izabran za zastupnika u Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS).

Prihvatio je novi mandat, a ostavku na poziciju državnog ministra, te entitetskog zastupnika podnio je nakon što je imenovan za ministra za ekonomiju u Vladi RS-a.

Predsjednik i potpredsjednik entiteta Federacija BiH Marinko Čavara (HDZ BiH) i Milan Dunović (Demokratska fronta, DF) od oktobra su istovremeno i zastupnici državnog Zastupničkog doma.

Čavara je ujedno imenovan i za člana rukovodstva tog doma, a nalazi se i na američkoj “crnoj listi”.

U proteklom mandatu 2018. – 2022. godina Čavara je, osim šefa izvršne entitetske vlasti, bio i zastupnik u entitetskom Parlamentu Federacije BiH, kao i druga potpredsjednica FBiH Meliha Mahmutbegović (SDA), koja je u oktobru ponovno izabrana za federalnu zastupnicu.

Njima se pridružio i Fadil Novalić (SDA), koji je premijer Federacije BiH od 2015. godine, te kao i Čavara na američkoj crnoj listi, a koji je u srijedu 11. januara preuzeo mandat entitetskog zastupnika osvojen u oktobru.

Jelka Miličević (HDZ BiH) je za Novalićevu zamjenicu i ministricu financija FBiH imenovana 2015. godine, a u mandatu 2018. – 2022. bila je istovremeno i zastupnica u Parlamentu FBiH. Trenutno je samo u izvršnoj vlasti.

Šemsudin Dedić (SDA) je gotovo osam godina entitetski ministar poljoprivrede. Protekle četiri godine je istovremeno bio i zastupnik u državnom parlamentu, a na izborima u oktobru je osvojio i drugi zastupnički mandat i nastavio obavljati dvije funkcije.

Josip Martić (HDZ BiH) već gotovo osam godina je entitetski ministar za prostorno uređenje i zastupnik u Parlamentu FBiH, a na izborima 2022. osvojio je novi mandat.

U proteklom mandatu je aktualna federalna ministrica za okoliš Edita Đapo (Savez za bolju budućnost) istovremeno bila i državna zastupnica.

Što se tiče nižih nivoa vlasti, Adnan Delić (Narod i Pravda) je trenutno i zastupnik na nivou FBiH i ministar u Kantonu Sarajevo, dok je ministar financija Kantona Sarajevo Davor Čičić istovremeno i zastupnik u tom kantonu.

Goran Opsenica je ministar zdravstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i zastupnik u parlamentu FBiH, a Ajdin Taletović (SDA) je i ministar turizma u tom kantonu i kantonalni zastupnik.

Edin Ramić je od 2015. godine ministar za izbjeglice u entitetskoj Vladi FBiH, a u prošlom mandatu od 2018. do 2022. bio je istovremeno bio zastupnik i predsjedavajući Vijeća naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u drugom entitetu u BiH.

Na izborima 2022. godine Ramić je osvojio mandat u Parlamentu BiH, pa je sad ministar u entitetu i državni zastupnik.

Ko je prije njih obavljao dvije funkcije?

Aktualno Vijeće ministara BiH imenovano je krajem decembra 2019., više od godinu nakon izbora održanih u oktobru 2018.

U tom međuperiodu je Denis Zvizdić (Stranka demokratske akcije, kasnije Narod i Pravda) bio i predsjedavajući državne vlade i predsjedavajući državnog parlamenta, u koji je na izborima 2022. ponovno izabran za zastupnika.

U istom periodu je istovremeno i državni ministar i državni zastupnik bio i Adil Osmanović (SDA).

Marina Pendeš (HDZ BiH) je 2015. godine imenovana na mjesto ministrice odbrane BiH, a od februara do decembra 2019. godine bila je istovremeno i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.

Mirko Šarović (Srpska demokratska stranka, SDS) je od 2015. do 2019. godine obnašao poziciju državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Dragan Mektić (SDS) ministra sigurnosti i Igor Crnadak (Partija demokratskog progresa, PDP) ministra vanjskih poslova BiH.

Šarović i Mektić su od oktobra 2018. do decembra 2019. i imenovanja novog Vijeća ministara BiH bili istovremeno i državni zastupnici, a Crnadak je zastupnik u entitetskoj Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Zakonsku zabranu svi pohvalili i onda glasali protiv

U Izbornom zakonu BiH je do 2018. godine bilo navedeno da je nespojivo istovremeno vršenje funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Međutim, izmjenama tog zakona uoči općih izbora, dvostruke ili trostruke funkcije su legalizirane, ali “samo u periodu dok se ne konstituiraju nove vlade”.

Osnovni razlog duplanja funkcija je što nije definiran rok za formiranje izvršne vlasti nakon provođenja izbora. Tako se dešavaju situacije da ministri predlažu budžete, zakone ili izvještaje o svom radu i potom u drugoj funkciji glasaju o tome.

“Istovremeno obavljanje zakonodavne i izvršne ili sudske funkcije je protuustavno. Ne može ministar sam sebi odgovarati. Ono što smo dugo predlagali je uvođenje zamjenskog mandata za izabrane poslanike – koji su u tom trenutku i ministri – dok se ne izabere nova vlada”, kazao je za RSE Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH koji je danas na čelu koalicije “Pod lupom”, koja nadgleda provođenje izbora.

Takav model, koji je, naprimjer na snazi u Hrvatskoj, u prošlom mandatu je predložila Socijaldemokratska partija (SDP) BiH.

“Izmjene su usvojene u Zastupničkom, a oborene u Domu naroda (gdje moraju biti usvojen u istom tekstu). Svi su rekli da su te izmjene odlične, a onda su glasali protiv. HDZ BiH je bio stava da se te izmjene ne mogu usvojiti bez širih izmjena Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH”, kazao je za RSE zastupnik SDP-a BiH, Saša Magazinović.

Koliko plaća primaju dupli dužnosici?

BiH ima tri člana Predsjedništva BiH, ukupno 148 ministara na svim nivoima, 429 zastupnika koji su izabrani direktno na izborima i 123 delegata koji se indirektno biraju u Dom naroda Federacije BiH i Vijeće naroda RS-a.

Ministrima koji su izabrani u parlamente dozvoljeno je da primaju samo jednu plaću i to koju oni izaberu.

Plaća člana Predsjedništva BiH je oko 3.000 eura, ministra na državnom nivou od oko 2.200 do 2.500 eura, a državnog zastupnika od oko 2.000 do 3.200 eura.

Plaće zastupnika i ministara u Parlamentu i Vladi Federacije BiH su u prosjeku oko 1.700 eura, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske od 900 do 1.300 eura.

Plaće zastupnika u kantonalnim skupštinama su oko 1.300 eura, ovisno o kantonu. Oko 1.500 eura su i plaće kantonalnih premijera i ministara.

Plaće ovise i o godinama radnog staža, a na to treba dodati i topli obrok, troškove prijevoza, odvojenog života i ostale naknade.

Ministri i zastupnici koji izgube mandat imaju pravo i na tzv. bijeli hljeb, odnosno primaju plaću i nakon isteka mandata.