A.A.
U Njemačkoj, jednoj od najbogatijih država svijeta, je svaki šesti građanin na rubu siromaštva. Poskupljenje plina, struje i hrane predstavlja potpuno novi izazov za ovu zemlju.
Beskućnici koji spavaju na ulici, majke koje se odriču obroka da bi bilo više za djecu, umirovljenici koji u kontejnerima traže plastične boce. Iako je Njemačka jedna od najbogatijih zemalja svijeta, 13, 8 milijuna njezinih stanovnika su na rubu siromaštva ili žive u neimaštini. Ovo su podaci iz aktualnog godišnjeg izvještaja o siromaštvu njemačke krovne organizacije dobrotvornih udruga koje se angažiraju u socijali i zdravstvu (Deutscher Paritätischer Wohlfahrtsverband). A njemačka Vlada u svom izvještaju o siromaštvu pak konstatira sve veći jaz između bogatih i siromašnih.
To ne znači da ljudi u Njemačkoj umiru od gladi ili hladnoće jer im nitko ne pomaže, ili da umiru od bolesti jer nemaju pristup medicinskoj njezi. U sociologiji postoji razlika između apsolutnog siromaštva, kada ljudi ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, i relativnog siromaštva, koje se mjeri prosječnim životnim okolnostima jednog društva.
Neravnomjerna raspodjela bogatstva i siromaštva
Na svjetskoj listi Njemačka je po bogatstvu prošle godine bila na dvadesetom mjestu. Kriterij je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika. U Njemačkoj on iznosi 50.700 američkih dolara. Na prvom mjestu je Luksemburg sa 136.000 američkih dolara po glavi stanovnika. Deset najsiromašnijih zemalja svijeta nalazi se u Africi, a najsiromašnija zemlja je Burundi s 270 američkih dolara bruto domaćeg proizvoda godišnje po glavi stanovnika.
Siromaštvo – pitanje definicije
Dok u najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi obično žive u apsolutnom siromaštvu, ljudi u Europi su u pravilu pogođeni relativnim siromaštvom. Oni moraju izaći na kraj s bitnim materijalnim ograničenjima. U Europskoj uniji je ugrožen siromaštvom ili je siromašan onaj tko ima manje od 60 posto prosječnog dohotka mjesečno na raspolaganju. A tko raspolaže s manje od 50 posto prosječnog dohotka je vrlo siromašan.
Prema tim kriterijima, u Njemačkoj su siromašni samci koji primaju manje od 1.148 eura mjesečno, samohrane majke s malim djetetom koje imaju manje od 1.492 eura na raspolaganju te roditelji s dvoje djece ako imaju primanja ispod 2.410 eura.
Siromaštvo unatoč socijalnoj državi
Njemačka se definira kao socijalna država. Tko ne može naći posao ili nije u stanju raditi, a nema druge prihode, dobiva osnovnu socijalnu pomoć. Ta je pomoć namijenjena pokrivanju troškova života, a troškove stanarine, grijanja, tople vode i zdravstvenog osiguranja preuzima država. 2020. je u Njemačkoj pomoć dobivalo 5,3 milijuna ljudi.
Samci i samohrani roditelji dobivaju 449 eura mjesečno, od čega moraju platiti hranu, odjeću, higijenske potrepštine, internet, telefon i struju. Ako dva primatelja pomoći žive u zajednici, onda svaki od njih dobiva po 404 eura. Za svako dijete, ovisno o uzrastu, dobiva se između 285 i 376 eura.
Koliko je čovjeku potrebno za život?
Organizacije koje pomažu siromašnima stalno navode da osnovno socijalno osiguranje ne sprečava siromaštvo i nije dovoljno za istinsko sudjelovanje u društvenom životu. Vlada od 2023. godine namjerava povećati pomoć. Tada će osnovna pomoć iznositi 502 eura. Sociolog koji se bavi temom siromaštva Christoph Butterwegge smatra da to neće biti dovoljno. On procjenjuje da je 650 eura minimalan iznos koji bi jamčio „dostojanstven život” i normalnu, zdravu ishranu.
Iznos socijalne pomoći je zaista rezultat tijesne računice. Za hranu se računa pet eura dnevno po osobi. „Zato siromašna domaćinstva često kupuju manje hrane ili kupuju namirnice lošije kvalitete”, kaže se u prošlogodišnjoj analizi zaklade Heinrich Böll. Ova zaklada, bliska Zelenima, u tom kontekstu upotrebljava izraz siromaštvo ishrane.
I umirovljenicima je teško
Inflacija pogoršava stvari pa su ugroženi i oni kojima do sada nije bila potrebna pomoć. Sve je više ljudi koji ne mogu platiti povećane cijene kruha, mlijeka, povrća i voća. To se vidi i na 960 mjesta u Njemačkoj na kojima organizacija Tafel sakuplja i dijeli namirnice koje su upotrebljive, ali bi im uskoro istekao rok trajanja. Godine 2020. je ove usluge koristilo 1,1 milijuna ljudi, a u međuvremenu ih je dva milijuna.
Siromaštvo sve više pogađa starije ljude. Mirovine su premale – čak i poslije više desetljeća rada. Žene su više pogođene od muškaraca, budući da su češće radile skraćeno radno vreme, a i bile su slabije plaćene. Jedno istraživanje zaklade Bertelsmann predviđa da će 2036. oko 20 posto umirovljenika biti pogođeno siromaštvom u starosti.
Skriveno siromaštvo
Doduše, umirovljenici kojima je mirovina mala mogu zatražiti pomoć iz osnovnog socijalnog osiguranja, isto kao i ljudi koji rade, ali su im primanja ispod određene granice ili rade na pola radnog vremena jer podižu djecu. Mnogim ljudima je neugodno tražiti pomoć. Rezultati različitih istraživanja pokazuju da skoro dvije trećine onih koji bi imali pravo na dodatnu socijalnu pomoć zbog srama to ne čine. Umirovljenici pokušavaju radije naći neki posao, barem po nekoliko sati ili jedan dan u tjednu. Drugi pak skupljaju plastične boce u kontejnerima da bi zaradili poneki euro.
U Njemačkoj raste i broj građana koji rade, ali im plaća nije dovoljna za pokrivanje osnovnih potreba. Doduše, minimalna satnica je nedavno povećana na 12 eura, što znači da samac koji radi puno radno vreme ima na raspolaganju 1.480 eura. Nominalno je to iznad granice siromaštva, ali inflacija obezvređuje taj iznos. Taj je problem dobro poznat i studentima. Ako žive od studentskog kredita, on iznosi maksimalno 934 eura mjesečno – uključujući i subvenciju za stanarinu i zdravstveno osiguranje. To je znatno ispod relativne granice siromaštva u Njemačkoj.
Nema poboljšanja na vidiku
Njemačka vlada će potrošiti 200 milijardi eura za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Ali time neće ni izbliza biti pokriveni svi dodatni troškovi, a prema predviđanjima stručnjaka, inflacija ostaje na visokoj razini. To će osjetiti prije svega oni koji nemaju financijske rezerve ili ušteđevinu, piše Deutsche Welle.
Zbog niske stope vakcinacije djece, Federacija BiH uskoro bi se mogla suočiti s novim epidemijama, posebno ospica, zbog čega se razmišlja i o uvođenju drugih mjera koje bi roditelje trebale dodatno motivirati da cijepe svoju djecu.
– Nažalost, pandemija covida-19 uticala je i na cijepni program, odnosno, stope obaveznog cijepljenja za redoviti dječiji program su pale, pogotovo u određenim dijelovima. To je nešto što stvara ugrozu od novih epidemija, posebno epidemija morbila u FBiH i zbog toga se mi toplo nadamo da ćemo uskoro morati primijeniti dodatne mjere motivacije roditelja, što pravno, što različitim drugim sredstvima kako bi djeca bila cijepljena i na taj način zaštićena – kazao je za Fenu direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić.
Dodao je kako će sve to što je propušteno zbog covida i zbog cijelog niza drugih razloga morati biti nadoknađeno.
– Naravno da ćemo morati u budućnosti nastaviti nadoknađivati to i tek sada nam slijedi jedan veliki posao kada zdravstvene ustanove praktično normalno funkcioniraju, odnosno, otvorene su majkama, očevima, babama, djedovima da dovedu svoju djecu i da na taj način nastavimo tamo baš gdje smo stali sa cijepljenjem – naglasio je.
Kod obaveznog kalendara cijepljenja, kaže Skočibušić, nastoje dosegnuti 95 posto vakcinacije određene populacije kako bi ona bila zaštićena kolektivnim imunitetom.
– Nažalost, nekada smo dosezali stope 93 i 94 posto, a danas su te stope značajno niže. Ukoliko se potrudimo mislim da ćemo ipak moći to sustići i u narednih nekoliko godina barem vratiti dio onoga što smo nekada ostvarivali – istakao je.
Po njegovom mišljenju, ako to uradimo stanje će biti puno bolje.
– Nažalost, mi danas imamo i odljev djece, smanjeni prirast i mnoge izazove koji su upravo vezani uz zdravstveni sistem – kazao je.
Dodao je kako stopa vakcinacije nije ista za sve vakcine te da smo najugroženiji od morbila.
– Vakcinacija ovisi od vakcine do vakcine, a najlošija je kod cijepljenja protiv morbila, parotitisa i rubeole. To je tradicionalno najniža stopa vakcinacije, ali na to se fokusiramo jer upravo smo od morbila najugroženiji – ustvrdio je ministar.
Jutros je u BiH pretežno sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove ima magle. Jutros je najhladnije bilo na Bjelašnici i Sokocu gdje je izmjeren jedan stepen Celzijusa.
U Livnu su izmjerena tri stepena Celzijusa, Ivan Sedlu, Sarajevu i Tuzli pet, Grudama šest, Banjaluci, Bihaću, Gradačcu i Sanskom Mostu osam, Doboju devet, Trebinju i Zenici deset, Mostaru 13 i Neumu 15.
“Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove sa maglom i niskom naoblakom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu do 25 stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).
U nedjelju se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove sa maglom i niskom naoblakom. Jutarnja temperatura od šest do 12, na jugu do 14, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 26 stepeni.
Sunčano vrijeme se očekuje u BiH i u ponedjeljak. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove očekuje se magla i niska naoblaka. Jutarnja temperatura od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 18 do 24, na jugu 27 stepeni.
I u utorak se očekuje sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove sa maglom i niskom naoblakom. Jutarnja temperatura od šest do 12, na jugu do 15, a dnevna od 18 do 23, na jugu do 26 stepeni.
Sunčano vrijeme se očekuje i u srijedu u BiH. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla i niska naoblaka koja se može zadražati veći dio dana. Jutarnja temperatura od sedam do 12, na jugu do 16, a dnevna od 16 do 22, na jugu 26 stepeni Celzijusa.
Svjetski dan hrane: Nije dovoljno imati samo zdrav i dobar proizvod, danas kupci traže više
15 Okt 2022Povodom Svjetskog dana hrane, Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je u Zenici organizirao skup na temu "Bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolja okolina i bolji život".
Predavači su bili dr. Jasmin Durmišević i dr.vet. Rusmir Goletić, te Rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić u ime domaćina - Instituta, te gost doc.dr. Alen Mujčinović, profesor sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Najviše gladnih u poljoprivrednim područjima
Učesnici skupa su ukazali na značaj proizvodnje hrane i inovativnosti u poljoprivrednim i prehrambenim tehnologijama i pristupu savremenoj proizvodnji, ali i prodaji poljoprivrednih proizvoda.
Tri godine nakon pandemije, te mjesecima nakon ratno-logističke krize uzrokovane ratom u Ukrajini, dvije stvari su došle do izražaja. Jedna je koliko su naše ekonomije i životi međusobno povezani. Druga je taj da je na putu oporavka previše ljudi ostavljeno i ne može imati jednaku korist od inovacija i prosperiteta.
Uoči 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, uzdrmani sukobima, ekonomskom krizom, nejednakošću, klimatskom krizom i rastućim cijenama hrane, danas 3,1 milijarda ljudi širom svijeta još uvijek ne može priuštiti zdravu ishranu.
Paradoksalno, dvije od tri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu žive u ruralnim sredinama i uglavnom se oslanjaju na poljoprivredu za život. Suočeni s globalnom krizom gladi, moramo iskoristiti snagu solidarnosti i kolektivne akcije kako bismo izgradili održivi svijet u kojem svi imaju redovan pristup dovoljno hranjivoj hrani, istaknuto je na skupu.
- Treba raditi na smanjenju gladi i problema sigurnosti ishrane, odnosno zadovoljiti sve aspekte kvalitetne hrane i njene dovoljne količine. Na seminaru smo uspjeli to približiti na tematiku lokalne proizvodnje, kvalitetne, sigurne i zdrave hrane. Imamo sreću da se nalazimo u "centru" Evrope, na putevima hrane, tako da nemamo nekih nestašica, iako cijene drastično skaču, a po pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, što je nama kao zdravstvenoj ustanovi posebno bitno, treba posebnu pažnju posvetiti, kaže dr. Jasmin Durmišević (INZ).
Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću jeste da naši, naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači, najčešće kažu da imaju dobar proizvod.
Međutim, pitanje da li je taj proizvod dovoljno atraktivan tržištu. U svojoj prezentaciji nazvanoj "Inovativni poslovni modeli u proizvodnji hrane prema zahtjevima potrošača 21. stoljeća “ doc.dr. Alen Mujčinović (PPF UNSA) je nastojao podcrtati da poljoprivredni proizvođači u BIH proizvode zaista dobre proizvode, ali potrošači traže "nešto više".
„Dodatni paket usluga“ za sve probirljivije kupce
- Proizvoditi sam proizvod koji ispunjava sve nutritivne, fiziološke i zdravstvene kriterije nije dovoljno u modernom svijetu. Treba proizvoditi taj "dodatni paket usluga", treba ostvariti interakciju s potrošačima, treba im osigurati na način koji potrošaču osigurava "superiornu vrijednost". To može biti da se potrošaču "iskomunicira" kad će se dostaviti proizvod, kvantitativno i kvalitativno koliko treba tog proizvoda, da li proizvod odgovara zahtjevima koje potrošač traži. Proizvođači u BiH uglavnom taj element zapostave, jer smatraju da je dovoljno proizvesti zdrav i ispravan proizvod i da je to "završena priča". Međutim, to je tek "početak priče". Potrošači danas nemaju dovoljno vremena da obilaze male poljoprivredne proizvođače, mala poljoprivredna gazdinstva, nego se proizvođači trebaju nametnuti i distribuirati svoj proizvod do finalnih, sve probirljivijih kupaca, istakao je dr. Mujčinović.
Na skupu su promovirani i predstavljeni inovativni modeli koji mogu i trebaju unaprijediti poljoprivredni i prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini, ali i istaknuti najčešći problemi sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću, kao i ukazano na potencijalna rješenja koja se nude, a već su uspješna u drugim državama
INZ
Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.10.2022.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Vukovo mostić br.1159, od 09:00 do 10:00 sati
2.Trafo područje Bajina glava br.1053, od 10:00 do 11:00 sati
3.Trafo područje Logobare br.1052, od 12:00 do 13:00 sati
4.Trafo područje Dubalj br.1186, od 13:00 do 14:00 sati
Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.
Od sutra počinje probni popis poljoprivrede koji predstavlja važno statističko istraživanje u BiH
14 Okt 2022Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, provodi probni popis poljoprivrede u periodu od 15. do 30. oktobra na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.
Tokom pilot popisa prikupljaju se podaci o lokacijama poljoprivrednih gazdinstava, o korištenom poljoprivrednom zemljištu za sve usjeve, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, ruralni indikatori, podaci o radnoj snazi, ekološkoj poljoprivredi, navodnjavanju, agro-okolišnim indikatorima, metodama poljoprivredne proizvodnje itd.
Popis poljoprivrede je izuzetno važno statističko istraživanje za Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, zbog toga što će, prvi put nakon više od 60 godina, obezbijediti kvalitetne podatke za analize stanja i potencijala, kao i za strateško planiranje razvoja sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja na svim nivoima organizovanja.
Sektor poljoprivrede je jedan od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije koji čini od šest do sedam posto BDP-a BiH.
Potvrđeno iz Bijele kuće: Naučnici će pokušati hladiti zemlju odbijanjem sunčeve svjetlosti
14 Okt 2022Bijela kuća koordinira petogodišnji istraživački plan za proučavanje načina modificiranja količine sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemlje kako bi se ublažili učinci globalnog zatopljenja.
Ovaj proces se ponekad naziva solarni geoinženjering ili refleksija sunčeve svjetlosti.
Planom istraživanja procijenit će se klimatske intervencije, uključujući raspršivanje aerosola u stratosferu kako bi se sunčeva svjetlost reflektirala natrag u svemir.
Plan bi trebao uključivati ciljeve istraživanja, ono što je potrebno za analizu atmosfere i kakav utjecaj ove vrste klimatskih intervencija mogu imati na Zemlju, prema Ured za nauku i tehnološku politiku Bijele kuće.
Kongres je naredio da se plan istraživanja izradi u njegovom planu potrošnje za 2022., koji je predsjednik Joe Biden potpisao u martu.
Za neke od tehnika, kao što je raspršivanje sumporovog dioksida u atmosferu, poznato je da imaju štetne učinke na okoliš i ljudsko zdravlje. No naučnici i klimatski stručnjaci koji su zabrinuti da će čovječanstvo premašiti svoje ciljeve emisija kažu da je istraživanje važno kako bi se otkrilo kako najbolje uravnotežiti te rizike protiv mogućeg katastrofalnog porasta temperature Zemlje.
Priprema za istraživanje ove teme je preliminarni korak, ali primjetno je da se Bijela kuća formalno bavi onim što se uglavnom smatra fantazijom.
U naučno-fantastičnom romanu Kima Stanleyja Robinsona, “Ministarstvo za budućnost”, toplinski val u Indiji ubija 20 miliona ljudi i iz očaja, Indija odlučuje provesti vlastitu strategiju ograničavanja sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemlje.
Chris Sacca, osnivač investicijskog fonda za klimatske tehnologije Lowercarbon Capital, rekao je da je mudro da Bijela kuća predvodi istraživačke napore.
– Odbijanje sunčeve svjetlosti ima potencijal za očuvanje egzistencije milijardi ljudi, a to je znak vodstva Bijele kuće da unapređuju istraživanja kako bi sve buduće odluke mogle biti ukorijenjene u nauci, a ne u geopolitičkom sukobu – rekao je Sacca za CNBC.
Sacca je donirao novac za podršku istraživanju u tom području, ali je rekao da nema finansijskih interesa u toj ideji i da ne misli da bi u tom prostoru trebali postojati privatni poslovni modeli.
Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, NJ.E. Olav Reinertsen boravi u dvodnevnoj posjeti Tešnju. Tokom posjete, Ambasador se sastao sa Općinskim načelnikom Suadom Huskićem kako bi razgovarali o mogućnostima ekonomske i druge saradnje Tešnja, Bosne i Hercegovine sa Norveškom, ali i o projektima koje je finansirala Norveška u Tešnju.
Jako je važno i korisno da razgovaramo o mogućnostima saradnje i razmjenimo informacije budući da je Norveška jedna od najbogatijih zemalja svijeta koja ima potencijal za investiranje izvan Norveške. Cilj nam je da predstavimo naše znanje i privredu kako bi se razvijala saradnja između norveških investotora i tešanjske privrede, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.
Impresioniran sam koliko se u Tešnju radi na razvoju poslovnog ambijenta i privlačenju stranih investicija. Ovu posjetu želim iskoristiti za promociju BiH norveškim investitorima koji imaju interes u oblasti metalne i drvne industrije, obnovljivim izvorima energije i informacionim tehnologijama. Ubjeđen sam da privrednici u Tešnju imaju intres za izvoz na norveško tržište, rekao je Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, NJ.E. Olav Reinertsen.
Ovom prilikom, Ambasador se sastao sa tešanjskim privrednicima, a posjetio je i firme Pobjeda i AS Jelah, te Agenciju za razvoj TRA i centar TECH-LAB, kao i STEM kabinet u OŠ Huso Hodžić u Tešnju čije opremanje je podržala Kraljevina Norveška.
Prihode više od milion maraka godišnje ostvaruju 23 kompanije u mljekarskoj industriji u Bosni i Hercegovini (BiH), dok ih pet, od kojih su četiri u stranom vlasništvu, ima milionski neto profit, pokazuju zvanični finansijski izvještaji.
Prema podacima koje prikuplja Dun & Bradstreet, najveće prihode u djelatnosti proizvodnje mlijeka i sira u BiH ima kompanija Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, koja je lani prihodovala čak 93,5 miliona maraka. Vlasnik ove mljekare je Imlek iz Srbije, dok se kao vlasnik Imleka vodi Adriatic Luxco iz Luksemburga.
Ovu kompaniju slijedi Meggle BH iz Bihaća s prihodima od 77,5 miliona KM. Vlasnik im je Meggle iz Njemačke. Slijedi gradačački Inmer, koji je imao prihode od 51,2 miliona KM u 2021. godini, a koji je u vlasništvu kompanije Dukat iz Hrvatske, dok je vlasnik Dukata kompanija B.S.A International iz Belgije.
Na četvrtom mjestu je kompanija Mliječna industrija 99 (MI99), takođe iz Gradačca, sa 42,2 miliona maraka ostvarenih prihoda. Vlasnik ove mljekare je TMD-AGS Nurdina Peštalića iz Gradačca.
Više od 20 miliona prihodovao je i sarajevski Milkos, koji je tako na listi top pet kompanija po prihodima u mljekarskoj industriji u BiH. Ovo je, kao i prethodna, kompanija čiji su vlasnici u BiH – TELOPTIC iz Sarajeva.
Najvišu dobit imaju kompanije sa stranim kapitalom
Što se tiče neto profita, lista top pet kompanija je slična listi onih koji imaju najviše prihode.
Mlijekoprodukt je na prvom mjestu s prošlogodišnjom zaradom od 2,6 miliona KM, a slijedi ga Inmer s neto profitom od 1,9 miliona KM. Približno isto zaradila je i kompanija Meggle BH.
Zanimljivo je da se na četvrtom mjestu po dobiti našla Mljekara iz Laktaša, čija je dobit 1,4 miliona KM, uz prihode koji su za svega oko 37.500 KM veći od dobiti. Ova mljekara ne bilježi poslovne prihode, već finansijske od 1,4 miliona, dok su evidentirani poslovni rashodi oko 13 hiljada KM.
Vlasnik ove firme je Imlek iz Srbije, a godinama su bilježili gubitke. Mljekara Laktaši s Imlekom registrovana je kao vlasnik Mlijekoprodukta, koji je prva kompanija po prihodima i dobiti u BiH u sektoru mljekarstva.
Na petom mjestu po profitu je MI99, koja je lani prijavila neto dobit od milion maraka.
Mljekara Imlek je ubjedljivi ekstra-profiter na regionalnom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i predvodi velike prerađivače koji vladaju dok se stanje na tržištu mlijeka drastično pogoršava u cijelom regionu.
Jedino je Slovenija samodovoljna u proizvodnji mlijeka, a u skoroj budućnosti sve države u Adria regionu će se suočiti s poteškoćama u proizvodnji, napominju analitičari u najnovijoj analizi tržišta. Bloomberg Adria.
Građani Bosne i Hercegovine suočeni su s novim poskupljenjima. Cijene goriva vrtoglavo rastu i penju se do tri i po konvertibilne marke. Cijene osnovnih životnih namirnica također rastu, a najave su da će doći do znatnog poskupljenja struje i energenata. Građani, ekonomski analitičari i sindikalisti kažu da su zabrinuti jer brod zvan Bosna i Hercegovina s ovakvim cijenama tone.
Građani opet strahuju od novih cijena. Stomak im je, kažu nam, više gladan nego sit. Cijene u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Razlozi su više špekulativni nego opravdani, a institucije zemlje ništa ne čine da zaustave poskupljenja u kojima trgovački lanci i Benzinske crpke trljaju ruke. Cijena potrošačke korpe u ovom trenutku je 3 000 KM, a prosječna plaća u Federaciji BiH 1100 KM.
"Kada se govori o posljedicama, one su već vidljive u prošlosti, a nastavit će se i u budućnosti. To zapravo znači da će se nastaviti s iseljavanjem stanovništva, da će se nastaviti sa siromašenjem Bosne i Hercegovine i da će siromaštvo biti sve veće ukoliko se vlast nakon ovih izbora ne okrene svom poslu, zaštiti privrede i zaštiti stanovništva", rekla je Bahrija Umihanić, profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Cijena kilograma riže prosječno je rasla za 90 feninga. Kruh od pšeničnog brašna prosječno je skuplji za 80 feninga, dok je cijena kilograma pšeničnog brašna, pokazuju statistike, viša za 80 feninga. Drastično rastu i cijene mesa. Lani je kilogram junetine bez kosti stajao 13,50 KM, a sada ta cijena ide već do 18, 50 KM. Mliječni proizvodi su poskupjeli za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Voće i povrće skuplje je za 30 posto. Ljudi rješenje vide u odlasku.
"Prije je bio problem radnih dozvola. Sada imamo obrnutu situaciju da poslodavci preko određenih agencija dolaze i bili smo svjedoci posljednjih dana u našem gradu boravak takve par takvih agencija koje su obavljale razgovore i tražile radnu snagu za rad u Zapadnu Evropu. Dakle, daleko je lakši put odlaska u Zapadne zemlje, a s druge strane vlasti u Federaciji i BiH ništa ne čini da popravi standard", kazao je Fahrudin Šahović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata TK.
Bosna i Hercegovina je sve siromašnija zemlja u kojoj njezini umirovljenici najteže sve ovo proživljavaju, s minimalnim mirovinama od 400 KM i djecom koja žive daleko od njih.
"Ja ne smijem i vjerujte da me strah i da prognoziram. Posebno što smo mi već ušli u oktobar mjesec, bojimo se duge i teške zime. Neregneti su otišli u tačku. Pelet je mašio hiljadu maraka, čumur je mašio 200 maraka, banovićki 300 KM, drva su od 150 do 180 KM i što je najveći problem ne može da se dobije", rekao je Haso Halilović, predsjednik Udruge umirovljenika Tuzlanskog kantona.
Uz sve ovo, vlasti su, umjesto da olakšaju koliko toliko građanima, upropastile jednu plemenitu ideju ukidanja akciza kako bi se spasilo što se spasiti može.
(akta.ba)