Kompanije u Zeničko-dobojskom kantonu u 2021. godini ostvarile su 7.795.844.790 KM prihoda, dok je dobit iznosila 701.261.059 KM , što je znatno više nego 2020. godine kada je iznosila 399,6 miliona KM. Ovaj kanton iz godine u godine bilježi rast, pokazuju to podaci dostupni na portalu Akta.ba portala, a na osnovu dostavljenih finansijskih izvještaja.

Broj firmi koje su predale izvještaj je 2.973, a iste su imale 53.381 (prosječan broj) radnika.

Na listi TOP 20 kompanija po prihodu nema značajnijih promjena u odnosu na prošlu godinu.

Prvo mjesto po ostvarenom prihodu i ove godine zauzeo je zenički ARCELORMITTAL ZENICA D.O.O. sa 959.899.917 KM, drugo mjesto pripalo je HIFA-OIL D.O.O. TEŠANJ sa 544.245.328 KM, a treće sa 214.078.176 KM prihodu PREVENT CEE D.O.O.

U nastavku pogledajte poredak kompanija po ostvarenoj dobiti i broju zaposlenih u 2021. godini.

Više od 100 požara je bilo u martu u Tuzlanskom kantonu, prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite. Samo u posljednja 24 sata je zabilježeno više od 30 gašenja vatre na području ovog kantona, saopšteno je juče.

U Tuzli je u protekla 24 sata bilo devet intervencija, odnosno gašenje požara na niskom rastinju, visokonaponskom kablu te divljoj deponiji.

U Lukavcu su vatrogasci gasili sedam požara, u Srebreniku šest, a u Banovićima četiri, i svi požari su vezani za šumu i nisko rastinje.

Slično je zabilježeno i u Živinicama i Sapni po dva požara, te u Kalesiji jedan. Kolika je šteta, pokazuje primjer požara u mjestu Like, kod Srebrnika, gdje je izgorjelo oko 30 dunuma niskog rastinja i jedan dunum privatne šume.

Dolaskom ljepšeg vremena, to se i očekivalo, a pune ruke posla vatrogasci su imali upravo za prošli vikend, kaže Jasmin Jahić, starješina Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla.

"Spremni smo i mi i naša oprema. Imali smo na desetine požara. U jednom trenutku smo morali pozvati i dodatne snage, vatrogasce koji su bili slobodni. Puno je bilo intervencija i morali smo angažirati i dodatne snage", rekao je Jahić.

On naglašava da su svi rubni dijelovi grada Tuzle bili zahvaćeni požarom, ali da je brzom intervencijom spriječena veća materijalna šteta.

"Poseban je problem kada požar zahvati brdske predjele, gdje naša vozila ne mogu prići i voda se mora nositi u naprtnjačama", kaže Jahić, te apeluje na građane da ne pale vatre, a posebno penzionere, koji često vatrom čiste bašte, te ugrožavaju i sebe i druge.

Prošle godine u ovom kantonu je bilo oko 900 požara, a samo u martu ove godine više od 100 požara.

"Svaki dan u svakoj opštini ili gradu imamo desetak požara. Radi se o veoma opasnim požarima koji mogu prerasti u veće, koji mogu izazvati povrede ili smrtne ishode", pojašanjava Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite.

Pelemiš naglašava da je paljenje vatre na niskom rastinju zabranjeno na udaljenosti od 150 metara od šume prema Zakonu o šumama.

"Postoje i kazne za fizička i druga lica od 500 do 1.500 KM. Svake godine neko nastrada prilikom paljenja, uguši se u dimu. Te su stvari zabranjene i komunalnim odlukama u opštinama i gradovima, a nije ni korisno za poljoprivredno tlo niti za ljude koji to rade", zaključuje Pelemiš.

(N.N.)

Nakon 12 godina vlasti, mađarski premijer Viktor Orban nikad prije nije bio bliži porazu. Na izborima u nedjelju prvi put će mu se suprotstaviti ujedinjena oporba.

Cijela Mađarska izlijepljena je plakatima premijerova Fidesza, piše austrijski Profil. Na nekima su namrgođena lica dvojice oporbenih političara: glavnog kandidata oporbe konzervativca Pétera Márki-Zaya i bivšeg socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsánya. Uz natpis: Opasni su! Oglašivačke kompanije gotovo su sve u vlasništvu poduzetnika povezanih s državom, opozicija se žali i na medije pod Orbanovom kontrolom. Orban je odbio TV sučeljavanje s protukandidatom.

Otkako je Fidesz prije 12 godina osvojio dvotrećinsku većinu, male lijeve, zelene, liberalne i desne stranke bile su potpuno rascjepkane pa dugo nisu mogle ugroziti vladajuće. Ujedinjena opozicija ima ozbiljne šanse: ali ankete im daju pola pola, a donedavno je još 25 posto birača bilo neopredijeljeno, prenosi austrijski ORF.

Péter Márki-Zay određen je u predizborima za kandidata oporbe za premijera. Marketinški stručnjak koji je nekoliko godina živio u SAD-u prije izbora za glavnog kandidata oporbe važio je za autsajdera. Márki-Zay je 2018. izabran za gradonačelnika grada Hódmezövásárhelyja, također zahvaljujući ujedinjenoj opoziciji. Nakon toga je u Budimpešti prvi put ujedinjena opozicija dobila gradonačelnika Gergelyja Karacsonyja.

Orbanu se suprotstavlja savez šest stranaka: Mađarske socijalističke stranke, nekadašnje radikalno desnog, a sada konzervativno desnog Jobbika, lijevo-zelene Stranke dijaloga, lijevo-liberalne Demokratske koalicije koju vodi Ferenc Gyurcsány, Zelena stranka LMP i Liberalni zamah. Program im je: obnova demokratije i povratak u evropsku zajednicu vrijednosti, prenosi Profil.

Izbori dolaze u trenutku dok Orban pokušava balansirati između istoka i zapada, ne prekidajući svoje dugogodišnje odnose s Rusijom. Orban i Putin ili Zapad i Evropa, poruka je Pétera Márki-Zaya. To je izbor između tamne ili svijetle strane povijesti, naglasio je.

Osam uhapšenih osoba u akciji "Posrednik" predato je jutros u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo. Oni se terete za više krivičnih djela jer su izdavali i prodavali falsifikovane potvrde o vakcinaciji na području dva kantona.

Glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva Azra Bavčić rekla je za Klix.ba da će osumnjičeni biti zadržani 24 sata, a u tom periodu će postupajuća tužiteljica odlučiti od daljnjim mjerama.

Osumnjičeni se terete za više krivičnih djela, između ostalog da su se udružili u grupu u proteklom periodu, i za iznos od 200 do 300 eura posredstvom službene osobe u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo osiguravala izdavanje lažnih potvrda o vakcinaciji na području Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona.

Među uhapšenima su uposlenici zdravstvenih ustanova u ova dva kantona. Kako saznajemo, među njima su i uposlenici Doma zdravlja KS i Opće bolnice u Sarajevu.

Podsjetimo, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su, u sklopu operativne akcije “Posrednik” na području Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Visokog i Breze realizovali pretrese stambenih i pomoćnih objekata i pokretnih stvari na 13 lokacija.

Prilikom pretresa su otkriveni i privremeno oduzeti veći broj covid potvrda i PCR testova kao i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena krivična djela propisana Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

Rano jutros, od strane policijskih timova započeti su istovremeni pretresi na 13 lokacija na području Visokog, 7 lokacija na području Kantona Sarajevo i 2 lokacije na području Tuzlanskog kantona.

Radi se o nastavku opsežne policijske akcije kodnog naziva "META", koju sprovodi Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona i koja je usmjerena na lišenje slobode i procesuiranje lica koja se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela: "Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga" iz člana 238. Krivičnog zakona Federacije BiH, "Odavanje službene tajne" iz člana 388. Krivičnog zakona Federacije BiH, "Zloupotreba položaja ili ovlašćenja" iz člana 383. Krivičnog zakona Federacije BiH i "Nadriliječništvo" iz člana 233. Krivičnog zakona Federacije BiH.

Aktivnosti u okviru akcije "META" se poduzimaju u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, te se postupa po naredbama općinskih sudova u Zenici i Visokom, a današnje aktivnosti se provode u saradnji sa policijskim timovima Federalne uprave policije, Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

Tokom pretresa 8 lica je lišeno slobode i stavljeno pod kontrolu, dok se za dva lica intenzivno traga i radi na njihovom lociranju. Više detalja o rezultatima same akcije moći ćemo potvrditi tokom dana, po okončanju naznačenih aktivnosti.

Odsjek za odnose sa javnošću,
analitiku i planiranje

Sredstva za isplatu martovskih penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine osigurana su iz budžeta Federacije BiH.

Federalno ministarstvo finansija danas je prema bankama i poštama uplatilo ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mart u iznosu od 189.128.882,73 KM. Time su blagovremeno ispunjeni svi uslovi da penzije u Federaciji BiH za mjesec mart budu isplaćene u planiranom roku, potvrđeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Požari na lokalitetima Vepar i Janjićki vrh kod Zenice lokalizovani su i ugašeni, a još uvijek je aktuelan požar na planini Lisac – potvrdio je Feni zamjenik starješine Profesionalne vatrogasne jedinice Zenica Kenan Subašić.

Subašić napominje kako dojave o požarima, uglavnom, dobijaju od Javnog preduzeća Šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići.

Direktor JP ŠPD ZDK Jasmin Devedžić ističe kako su proteklih dana, osim u Zenici, imali požare u Zavidovićima, Olovu, Varešu i Kaknju.

-Radi se o ogromnoj površini, koje pokriva 183.000 hektara šuma i šumskog zemljišta te koju je teško pokrivati s ljudstvom i resursima koje mi posjedujemo. Mi nemamo profesionalne vatrogasce, nego angažiramo sve naše radnike.

Nekada angažiramo i lokalno stanovništvo te im plaćamo dnevnice, ali problem je veliki. Proteklih smo dana imali čak 60 požara, a tokom jučerašnjeg dana bila su aktivna tri požara u Zenici te jedan u Kaknju. Trenutno je aktivan samo požar na Liscu kod Zenice, gdje se radi o jako nepristupačnom terenu, ali se nadamo da će uz pomoć kiše, koja je najavljena, i on biti potpuno ugašen- nada se Devedžić.

Podsjeća kako vatrogasci gase privatne šume, dok su njihova nadležnost državne šume pa svi zaposlenici, u slučaju požara, izlaze na teren kako bi spriječili širenje vatrene stihije.

-Mi gasimo požare i u privatnim šumama, jer vatra ne poznaje granice. Imamo našu Službu osmatranja, ali nemoguće je sve stići koliko je požara. Za sve je kriv ljudski faktor i to bi organi gonjenja morali procesuirati, jer štete su ogromne – napominje Devedžić.

Smatra kako je psihoza zbog rata u Ukrajini utjecala da se ovog proljeća više krče livade i zemljište priprema za sjetvu.

-To je dobro, ali nije dobro što u blizini šuma pale otpad te ga ostave bez kontrole. Neko bi morao odgovarati – smatra Devedžić.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je gradovima i općinama sredstva za isplatu prve rate stipendija Ministarstva za boračka pitanja za 1.988 studenata prvog i drugog studijskog ciklusa za akademsku 2021/2022. godinu. Za isplatu prve rate izdvojeno je 274.800,00 KM.

Stipendija za studente prve godine prvog ciklusa studija iznosi 800 KM, za studente viših godina studija 1.200,00 KM, a isplatit će se u osam rata po 100,00 KM, odnosno 150,00 KM.

Ministarstvo za boračka pitanja ZDK ove godine je za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica, pored ostalih transfera pomoći branilačkoj populaciji, opredijelilo sredstva u iznosu oko 2.200.000,00 KM, čime i dalje nastoji doprinijeti poboljšanju socio-ekonomskog statusa branilačke populacije.

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković naglašava da je izmjenama i dopunama Uredbe o stipendiranju redovnog studija branilaca i članova njihovih porodica, koje su stupile na snagu u 2021. godini, znatno poboljšan položaj studenata – pripadnika branilačke populacije, prvenstveno za studente čiji su roditelji pristupili Oružanim snagama kao maloljetna lica.

-Izvršene su i izmjene u dijelu načina bodovanja po različitim kriterijima, koji sada idu u korist studentima, te se samim tim od ove godine povećala mogućnost dodjele stipendija svim studentima koji ispunjavaju propisane uslove, tako da su od ove godine stipendije mogli ostvariti i studenti iz porodičnog domaćinstva gdje studira više članova domaćinstva - ističe Čolaković.

Premijer Mirnes Bašić potvrdio je opredjeljenje Vlade ZDK-a da nastavi unapređivati položaj branilačke populacije.

-Činjenica da su stipendiju dobili svi studenti iz reda branilačke populacije, koji su ispunjavali formalne uslove konkursa, jasno pokazuje politiku Vlade da branilačka populacija mora imati dostojan položaj u društvu - naglašava Bašić.

Po lokalnim zajednicama, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 459 (63.050,00 KM), Visokom 254 (34.800,00 KM), Žepču 226 (30.950,00 KM), Zavidovićima 210 (29.250,00 KM), Tešnju 207 (28.650,00 KM), Kaknju 176 (24.750,00 KM), Maglaju 141 (19.550,00 KM), Brezi 95 (13.200,00 KM), Olovu 79 (11.200,00 KM), Varešu 66 (9.200,00 KM), Doboj Jugu 43 (5.750,00 KM) i Usori 32 (4.450,00 KM).

Press služba ZDK

Iako je zbog ukrajinske krize buking trenutačno usporen, Dubrovnik se priprema za sezonu, odnosno predsezonu koja obično počinje za Uskrs, piše Hrt.hr.

I ove bi godine problem mogao biti nedostatak radne snage. Posebno kada je riječ o deficitarnim zanimanjima, ionako slabije plaćenima od prosječne plate u turizmu.

S ljetnim redom letenja Dubrovnik je živnuo. Popunjenost aviona oko 60%. U gradu je gotovo 2.500 turista. Ostvareno je 70% noćenja u odnosu na rekordnu 2019. Prednjače domaći, Amerikanci gosti iz BiH, Nijemci.

Uprkos ukrajinskoj krizi pripreme za sezonu idu normalno. Pa i zapošljavanja. Poslodavci se okreću sajmovima poslova u zemlji, ali i u inozemstvu.

“Kako imamo cjelogodišnje poslovanje imamo ključan broj zaposlenih cijelu godinu, znači u stalnom radnom odnosu što se tiče priprema za sezonu to počinje dosta ranije, ide postepeno, zapošljavano i studente ako postoji interes obje strane”, objašnjava Mia Miloslavić, voditeljica marketinga Hotela Hilton Imperijal Dubrovnik.

Najtraženije su domaćice, čistačice, sobarice, konobari, pomoćni radnici u kuhinji, kuhari.

Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske iz Područnog ureda Dubrovnik, naglašava da su plaće u turizmu ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj, a deficitarna zanimanja koja se traže svake sezone, su ispod prosječne plaće u turizmu.

Sve je više uvozne radne snage iz dalekih zemalja.

“Prije smo bili ograničeni na susjedne zemlje, međutim sad imamo Indiju, Filipine nema više nikakvih ograničenja u pogledu radne snage. Radne snage nikad dovoljno, to će vam reći svi koji rade. Međutim, sezona se nekako odradi i uz nedostatak radne snage”, kaže Lujić.

Hotelijeri procjenjuju da će i ove godine u Hrvatskoj nedostajati između 30 i 35 hiljada sezonaca.