Zbog planirane zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima u Hrvatskoj, dio trgovaca najavljuje ustavnu tužbu.

Predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik i direktor FO Grupe Denis Čupić su potvrdili to za "Jutarnji.hr".

Ovakve tužbe su već dva puta dovele do ukidanja zabrane rada trgovina nedjeljom, 2004. i 2009. godine.

Osnovni razlog za to je što su spornim odredbama Zakona o trgovini bile narušene preduzetničke slobode koje su zagarantovane Ustavom.

Školnik i Čupić ističu da ukoliko postoji namjera zaštite radnika onda treba izmijeniti Zakon o radu kako bi se zabrana odnosila na sve djelatnosti, a ne samo na trgovinu.

Neprehrambena trgovina bi najavljenim ograničenjima rada mogla biti snažno pogođena s obzirom na to da veliki dio prihoda ostvaruju upravo subotom i nedjeljom.

Procjenjuje se da bi ukupni pad prihoda trgovina mogao biti oko tri odsto te da će se to odraziti i na BDP.

Gornjotuzlaci će reći da zlatne ruke njihovog komšije Fahrudina Hukića mogu napraviti sve što zamisli. Mnogi od njih su bili skeptici kada je Fahrudin počeo gradnju vodenice na rijeci Jali koja ne obiluje vodom i koja u ljetnim mjesecima gotovo pa presuši.

Fahrudin i njegov sin Sabahudin uspjeli su izgraditi vodenicu i na taj način ostvariti dječački san Faketa, kako komšije oslovljavaju 58-godišnjeg Gornjotuzlaka.

„Sve sam uradio kako je bilo baš prije. Vodenica je u ispravnom stanju, melje, narod donosi melje se kukuruz, pšenica, uglavnom funkcioniše“, govorio je za Anadolu Agency (AA) Fahrudin Hukić.

U veliki panj je, kako priča, ugradio kamen, a drugi kamen se nalazi iznad. Kada dođe do pokretanja prela po principu kamen o kamen melje se žito.

„Ona kako melje, moje iskustvo, ona ne grije i što je najbitnije ne pali žito i ispada žito kao da ga je priroda samljela. Ono ne sili ga, kvalitetno bude i to se godinama tako priča jer razlika je kada se ovako samelje“, rekao je Hukić.

Nije bilo lako na lokaciji gdje se nalazi imanje Hukića i na rijeci Jali podići vodenicu. Upornost se na kraju isplatila jer vodenica može mljeti žito u svim periodima godine.

„Tako sam napravio da sam 80 metara cijevi promjera 40 položio pošto u koritu, nije velika nizbrdica i sa tim sam uspio. U cijevima se skupi vode, redukuje se i ona melje. Znači i ljeti, kada je suša, mogu da sameljem do 10 kilograma, a onda ponovo napunim sistem kada je suša“, pričao je Hukić.

Jala je, na žalost, zapuštena. Velike količine smeća slivaju se niz ovu rijeku koja je mnogim starijim mještanima ostala u sjećanju po svojoj bistrini.

„Kao dijete se sjećam, ostalo mi nešto, gledam izašao je hadžija i uzimao je abdest kod Bijele džamije. Ko sad da ga gledam kako uzima abdest, nešto mi to k'o djetetu ostalo. Istina je da je rijeka Jala bila čista, ni jedne kanalizacije i odvoda nije bilo od mještana u rijeku. Međutim, sada nije jer od mještana kanalizacija i odvodi idu u rijeku i zagađujemo je iako je ona jedno blago što se kaže blago prirode“, kazao je Fahrudin Hukić.Zahvaljujući Fahrudinu i Sabahudinu Hukiću u Tuzli ima vodenica i to na rijeci Jali.

Fahrudin je nekada radio u Beogradu, a njegov sin je stekao diplomu mašinskog tehničara, ali posao nije pronašao. Pored inovacija okrenuti su i građevinarstvu. Njih dvojica, kako kažu, grade kuće od temelja do krova.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 10.05.2021.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

-Trafo područje Džamija Kalošević br.1098, od 10:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva kojim su dodatno ublažene protivpandemijske mjere u ovom kantonu.

Slijedeći jučerašnju naredbu Vlade Federacije BiH, naredbom Vlade ZDK omogućeno je okupljanje 30 osoba u otvorenom i 20 osoba u zatvorenom prostoru, dok je ograničenje kretanja pomjereno na 23,00 do 05,00 sati.

- Pratit ćemo redovno trendove i ako se stanje nastavi poboljšavati te ako budemo imali podršku građana i ovo ne shvatimo kao kraj pandemije, na narednim sjednicama ćemo ići u dodatno popuštanje mjera i normalizaciju života - rekao je ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba Adnan Jupić.

Krizni štab je usvajajući Informaciju o epidemiološkoj situaciji u ZDK konstatirao da je epidemiološka slika još uvijek nepovoljna, ali sa nastavkom trenda značajnog poboljšanja odnosno smanjenja broja novooboljelih, umrlih i hospitaliziranih pacijenata.

Jupić je iznio podatak da je u periodu od 28.4. do 4.5. registrirano 157 novih slučajeva oboljenja, tako da sedmodnevna incidenca iznosi 44, što je znatno manje nego prije nekoliko sedmica kada se ta incidenca kretala do 300.

Od ranijih restriktivnih mjera koje je donijela Vlada ZDK, na snazi ostaje zabrana održavanja svadbi i proslava, zabrana muzike uživo i posluživanje nargila u zatvorenim prostorima.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 08.05.2021 godine (Subota) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:00 h do 14:30 h na trafo području: Rosulje Sankovac

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA:   U slučaju loših vremenskih uslova - kiša, radovi se odgađaju.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222

Ekshumacija na mjesnom groblju koje se nalazi u dobojskom prigradskom naselju Miljkovac započela je jutros, a nakon što su prije nekoliko dana lokalni radnici, kopajući mezar preminuloj ženi, naišli na posmrtne ostatke najmanje jedne osobe.

Radovi na pripremi mezara su obustavljeni, nadležni organi su obaviješteni, te je za danas zakazana ekshumacija na ovom lokalitetu.

Pretpostavlja se da bi se u ovom slučaju moglo raditi o žrtvi proteklog rata nastradaloj 1992. godine u ovom mjestu.

Nakon ekshumacije pronađeni posmrtni ostaci će biti prebačeni u kosturnicu u Odžaku radi kriminalističko – tehničke i sudsko medicinske obrade kao i izuzimanja koštanih uzoraka radi DNK analize i utvrđivanja identiteta žrtve.

Ekshumaciji osim istražitelja Instituta za nestale osobe BiH i predstavnika Tužilaštva BiH prisustvuju i patolog, predstavnik Međunarodne komisije za nestale osobe te pripadnici dobojske policije.

Ekshumacija će biti izvršena po naredbi Suda BiH i pod rukovodstvom Tužilaštva BiH, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe.

Na razini Federacije BiH postoji 48 javnih poduzeća koja zapošljavaju najmanje 22.000 radnika, te koja imaju 4,2 milijarde KM poslovnih prihoda godišnje i 5,2 milijarde KM duga, rezultati su istraživanja Centara civilnih inicijativa (CCI) kojim je obuhvaćeno poslovanje javnih poduzeća u nadležnosti Federacije BiH u razdoblju od 2010. do 2019. godine.

Kada je riječ o javnim poduzećima na razini Federacije BiH, najveća ukupna dugovanja imaju Elektroprivreda BiH sa zavisnim društvima skoro 1, 2 milijarde KM, Autoceste FBiH 1 milijardu KM, Željeznice FBiH 771 milijun KM, Ceste FBiH 475 milijuna KM) te Elektroprivreda HZ HB 439 milijuna KM, priopćio je CCI.

U isto vrijeme, najviše zaposlenih imaju Elektroprivreda BiH sa zavisnim društvima 11.127 zaposlenih, BH Telecom 3.242 zaposlenih, Željeznice FBiH 3.102 zaposlena, RMU Banovići 2.910 zaposlenih te BH Pošta 2.314 zaposlenih.

Snažan utjecaj politike na zapošljavanje rukovodećih kadrova u javnim poduzećima rezultira time da javna poduzeća najčešće djeluju u interesu stranke, umjesto u interesu društva, navodi se dalje u priopćenju.

U razdoblju od 2010. do 2020. godine u 14 javnih poduzeća za koja su CCI prikupio podatke, poziciju direktora i direktorica je obnašalo 46 osoba, a za 78 posto njih je utvrđena stranačka povezanost.

Posebno zabrinjava podatak da je većina ovih direktora, odnosno direktorica imenovano u razdoblju kada je stranka ispred koje su imenovani bila dio vlasti u FBiH, smatraju u CCI-u.

Zbog navedenog je formirana i radna grupa s predstavnicima zakonodavne vlasti na razini Federacije BiH s kojim je CCI u prethodnom razdoblju radio na izradi preporuka za oslobađanje javnih poduzeća od utjecaja politike koje su predstavili na današnjoj konferenciji za medije u Mostaru.

Zastupnica DF-a u Zastupničkom domu PFBiH Mara Đukić izjavila je kako su javna poduzeća svih ovih godina izborni plijen političkih stranaka i da su to mjesta gdje su one nekontrolirano zapošljavale svoje kadrove i time narušavala rad javnih poduzeća do granica bankrota.

Đukić smatra kako javna poduzeća treba hitno depolitizirati kako bi se poboljšao njihov rad i efikasnost.

"Da bismo utvrdili da li neko poduzeće radi u interesu građana i građanki, s obzirom na to da se radi o resursima građana, a ne pojedinaca ili političkih stranaka, potrebno je da nadležne institucije za rad javnih poduzeća obavljaju kontrolu nad njihovim radom", rekao je zastupnik SDP-a BiH u Zastupničkom domu PFBiH Elvir Karajbić.

U ime Doma naroda PFBiH zastupnica Naše stranke Mirela Trepanić-Grbešić istaknula je važnost toga da javna poduzeća građanima i građankama pružaju kvalitetne javne usluge.

"Mi moramo dopustiti da se javna poduzeća razvijaju, a ne da propadaju, a propadaju zbog politika koje su umiješale svoje prste u njihov rad. Ukupna dugovanja premašuju dobit javnih poduzeća, a trebalo bi da posluju na način na koji bi građani i građanke bili ponosni zbog kvaliteta usluga koje pružaju", poručila je Trepanić-Grbešić, priopćeno je iz CCI-a.

(Akta)

Ministarka za Evropu u austrijskoj vladi Karoline Edštadler ocijenila je da bi planirani "zeleni pasoš", koji u EU treba da se usvoji kao dokument kojim se omogućava putovanje u vrijeme pandemije, trebalo "proširiti“ i na na treće države, posebno zapadnog Balkana.

"Zeleni pasoš" treba da sadrži podatke o preležanom oboljenju, negativnom testiranju na koronu ili vakcinaciji, čime bi se omogućili putovanje.

Edštadlerova, koja boravi u posjeti Tirani, rekla je agenciji APA da je za Austriju zapadni Balkan region koji joj je blizak, odakle je veliki broj njenih građana porijeklom, i zbog toga smatra da bi i "zeleni pasoš" trebalo da se primijeni i na te države.

Kazala je da bi države Zapadnog Balkana kandidati za članstvo u EU trebalo kod izrade sertifikata i tehničkih uslova da se orijentišu prema EU, kako bi njihovi građani mogli bezbjedno da putuju u Austriju.

"To važi i za drugi smjer. Ljetna sezona je pred vratima. Koliko god je lijepo odmarati se u Austriji, mogu razumijeti da građani žele ljetovanje na moru, a tu je zapadni Balkan veoma blizu“, objasnila je Karoline Edštadler.

Dodale je da to treba primijeniti i na treće države, a za Austriju to su zapadni Balkan, Španija, Portugal i zemlje Južne Amerike.

Pesticidi nanose ogromnu štetu sitnim stvorenjima koja održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu, pokazala je prva sveobuhvatna analiza tog problema, piše Gardijan.

Istraživači su otkrili da su izmjereni utiecaji poljoprivrednih hemikalija na gliste, kornjaše, razne druge insekte i ostale organizme u velikoj mjeri negativni. Drugi su naučnici rekli da su nalazi alarmantni, s obzirom na važnost ovih "neopjevanih heroja".

Analiza je upozorila da se organizmi iz tla rijetko uzimaju u obzir pri procjeni uticaja pesticida na okolinu. SAD, na primjer, hemikalije testira samo na medonosnim pčelama koje možda nikada neće doći u kontakt s tlom, što je pristup opisan kao "lud".

Izvještaj UN-a objavljen u decembru otkrio je da budućnost tla izgleda prilično "mračna" ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za zaustavljanje degradacije, s obzirom da su potrebne hiljade godina da bi nastala nova tla. Smatra se da tla sadrže gotovo četvrtinu sve biološke raznolikosti planeta.

Razina štete veća od očekivanja

Nathan Donley iz Centra za biološku raznolikost u SAD-u i autor nove recenzije, kaže: "Razina štete koju vidimo mnogo je veća nego što sam mislio da će biti. Tla su nevjerovatno važna. Ali o šteti koju pesticidi nanose beskičmenjacima u tlu, puno se manje govori nego o šteti koju nanose oprašivačima, sisarima i pticama - nevjeronatno je važno da se to promijeni".

"Bube i razni drugi insekti imaju ogroman utiecaj na poroznost tla i uništava ih se u velikoj mjeri. Gliste su također jako pogođene", rekao je.

"Mnogi ljudi ne znaju da se većina pčela gnijezdi u tlu, pa su tako i one izložene pesticidima."

Profesor Dave Goulson sa Univerziteta Sussex u Velikoj Britaniji, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: "Otkrića štetnih učinaka velike većine testiranih pesticida na organizme u tlu su alarmantni, s obzirom na vitalnu važnost ovih neopjevanih heroja u održavanju tla zdravim".

Analiza objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science sistemski je pregledala gotovo 400 studija o učincima pesticida na beskičmenjake koji barem dio svog života žive u tlu. Obuhvaćeno je više od 275 vrsta i 284 pesticida, ali nisu analizirane hemikalije koje su trenutno zabranjene u SAD-u.

Studije su pružile više od 2.800 "testnih parametara", pri čemu je određeni pesticid testiran na određenom organizmu radi određenog svojstva, poput smrtnosti, brojnost, ponašanja, razmnožavanja te biohemijskih i morfoloških promjena, prenosi jutarnji.hr.

Naučnici su otkrili da 71 odsto testiranih parametara pokazuje negativne učinke izloženosti pesticidima, dok 28 odsto nema značajne učinke, a jedan posto pokazuje pozitivne učinke. Na primjer, na 84 odsto ispitivanih parametara kod glista negativno su utiecale najčešće klase insekticida. Neki herbicidi i fungicidi također su štetili glistama.

Donley je rekao: "Nisu samo jedan ili dva pesticida štetni, rezultati su zaista vrlo konzistentni u cijeloj klasi hemijskih otrova".

Negativni učinci

Pregled iz 2012. pokazao je da pesticidi takođe mogu naštetiti životu mikroba u tlima.

Na revizijske studije može utiecati takozvana "pristranost objavljivanja" ako su istraživači nastojali objaviti ​​samo one eksperimente koji pokazuju zapanjujući rezultat. Ali Matt Shardlow iz dobrotvorne udruge Buglife u Velikoj Britaniji kaže: "Ovdje je odgovor jasan - raspodjela rezultata u objavljenim studijama mahom naginje na negativnu stranu".

"Visoka razina negativnih učinaka na oplodnju jedan je od najvažnijih rezultata koje analize ističu", rekao je.

Kako dodaje, takođe se pokazuje da su fungicidi gotovo jednako loši kao i insekticidi za životinje u tlu. To nije iznenađujuće jer se gliste i razni drugi organizmi uglavnom hrane gljivicama na raspadnutoj biljnoj tvari.

"Svi želimo plodno poljoprivredno tlo, ali pokazalo se da pesticidi koje primjenjujemo uništavaju plodnost životinja koje žive u tlu", rekao je Shardlow.

"Ako želimo zaštititi zdravo tlo, moramo uzeti u obzir organizme u tlu kada odlučujemo je li pesticid siguran za upotrebu", dodao je.

U SAD-u se pesticidi ispituju jedino na medonosnim pčelama, rekao je Donley: "Suludo je analizirati jednu vrstu koja možda nikada neće doći u kontakt s tlom tokom cijelog svog života, a zanemariti sve kopnene beskičmenjake. Mogli smo onda analizirati i ribe".

Regulacija pesticida uglavnom je još manje stroga u manje razvijenim zemljama, uprkos tome što poljoprivreda čini veći dio njihove ekonomije.

Propisi Evropske unije o pesticidima uključuju ispitivanja jedne vrste grinja, neke kukce i gliste te aktivnosti mikroba. Takođe se razmatraju daljnja ispitivanja šumskih gljiva i simbiotskih gljiva.

"To je dobro, ali svejedno bih volio vidjeti još", rekao je Donley.

CropLife America, koja zastupa kompanije za proizvodnju pesticida, nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Nakon što je objavljena informacija da bi Bosna i Hercegovina uskoro trebala dobiti izmijenjen Zakon o akcizama, makroekonomski analitičar Faruk Hadžić istakao je kako nova rješenja utvrđena prednacrtom imaju svoje dobre, ali i loše strane.

U osvrtu na rješenja iz prednacrta Zakona o akcizama Hadžić je naglasio kako prednacrt ima nekoliko dobrih rješenja koja se prije svega tiču ukidanja akciza.

"Dobra strana jeste što bi se kroz ovaj zakon ukinula akciza na denaturisani alkohol koji se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambrenih proizvoda (npr. dezinfekcionih sredstava). Struka je još prošle godine uputila u proceduru zakon koji je na kraju oboren u Domu naroda, kojim bi se ova akciza ukinula", pojasnio je Hadžić.

Osim toga, Hadžić ističe kako bi se u konačnici ovakvim zakonskim rješenjima pružila prilika da se razvije jedna cijela industrija kozmetike što sada, prema ovim zakonskim rješenjima, nije moguće.

Međutim, s druge strane, "zabrinjava što se s ovakvim rješenjima planira uvođenje novih akciznih proizvoda". 

"Loša strana je što se planira uvođenje novih akciznih proizvoda, poput električne energije. Istina, navedeno je da bi od naplate bili izuzeti prirodni plin i kruta goriva koji se koriste u domaćinstvima, prirodni plin koji se koristi kao pogon za motorna vozila, električna energija koja se koristi u domaćinstvima, te električna energija koja u procesu proizvodnje čini više od 50 posto troška proizvoda", naglašava Hadžić.

Ipak, dodaje, izvjesno je da bi na ovaj način moglo doći do povećanja cijene struje za privredu, a time do rasta troškova proizvodnje, što će se opet odraziti na veću cijenu proizvoda i rast troškova života.

"Za sada nije poznato da li će prikupljena akcizna sredstva novim zakonom namjenski usmjeravati, npr. akcize na duhan u zdravstveni sektor, akcize na gorivo za cestogradnju, akcize na električnu energiju u ekologiju i slično.Ovakav zakon mora imati jasnu namjenu i cilj u koji će se sredstva usmjeriti. Ukoliko novi zakon ne bude ponudio jasnu namjenu gdje će se ova sredstva usmjeriti, onda će ovaj zakon imati isključivo funkciju da uzme što više para iz džepova građana i privrede kako bi se nastavio održavati preglomazni i neefikasni državni aparat", zaključio je Hadžić.

(Akta)