Protekla godina je sa sobom nosila brojne izazove i za tešanjske privrednike. Direktor TRA Tešanj d.o.o., Ismar Alagić za poslovni portal Akta.ba je kazao kako je uočeno smanjenje izvoza određenih vrsta roba na određena tržišta.

EKOSISTEM

„Ovdje se prvenstveno misli na automobilske dijelove i proizvode metaloprerade na tržište prvenstveno Njemačke. Istvovremeno, značajni porast izvoza iz Tešnja su bilježili sektori prerade plastike, tekstila i kože, kao i prerada mesa i prehrambeni proizvodi“, kazao je Alagić, naglašavajući kako se tešanjska privreda poput „feniksa“ stalno podiže i eventualno smanjenje poslovnih aktivnosti u jednom sektoru se kontinuirano supstituira rastom u drugim sektorima, što ovu lokalnu ekonomiju čini vitalnom i stabilnom na brojne udare koji dolaze iz prvenstveno iz vanjskog ekonomskog okruženja.

Navodi kako još čekaju publikovanje završnih računa o poslovanju za 2019. godinu, ali opći zaključak je da tešanjska privreda predstavlja vitalan organizam sa ekosistemom koji ima metabolizam koji potiče investije, izvoz i potrošnju.

„Kroz takve procese, potrebno je nastaviti raditi na poticanju djelatnosti sa dodanom vrijednošću, uz značajniju zastupljenost korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija i razvijanje kooperacije sa drugim firmama sa ciljem povećanja međunaodne konkurentnosti, uvođenja inovacija i povećanja udjela digitalizacije u poslovnim procesima na putu ka dekarbonizacciji i 3R (smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati) pristupu okolinsko prihvatljivih tehnologija“, rekao je Alagić.

Prema raspoloživim posljednjim podacima izvoz tešanjske privrede tokom 2019. godine je iznosio 385.581.468,00 BAM na tržište više od 70 država širom svijeta.  Izvoz iz Tešnja čini 21,47 posto izvoza iz Zeničko-dobojskog kantona. Kada je riječ o izvozu po stanovniku, općina Tešanj se nalazi među 10 općina u FBiH koje imaju veći izvoz  od 8.000 BAM po stanovniku, gdje se osim Tešnja nalaze još: Lukavac, Visoko, Usora, Gradačac, Široki Brijeg, Ilijaš, Goražde, Posušje i Konjic. Uvoz je značajan segment poslovanja na području općine Tešanj, što doprinosi da se općina Tešanj nalazi među osam lokalnih zajednica u FBiH koje imaju vrijednost „uvoz+izvoz“ po stanovniku u iznosu iznad 17.500 BAM. To društvo u FBiH osim Tešnja sačinjavaju: Široki Brijeg, Doboj-jug, Posušje, Lukavac, Grude, Visoko i Kreševo.

„Iz prezentovanih podataka možemo zaključiti da po oba gore navedena kriterija vanjskotrgovačkog poslovanja u samom vrhu FBiH se nalaze sljedeće lokalne zajednice: Tešanj, Lukavac, Široki Brijeg, Visoko, a ovom društvu se može pridodati i Gradačac. Ako posmatranje usmjerimo i na drugi entitet u BiH, onda se gore navedenim lokalnim zajednicama po ostvarenim rezultatima u obje kategorije mogu pridodati samo još Derventa i Kotor Varoš“, pojasnio je Alagić.

IZVOZ

Četiri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera u segmentu izvoza tešanjske privrede su: Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija koji čine 74 posto cjelokupnog izvoza iz Tešnja.  Već od ranije su poznate kategorije proizvoda koje se izvoze iz Tešnja gdje prepoznajemo proizvode iz oblasti metaloprerade i proizvodnje autodijelova, industriijske keramike, prerade tekstila i kože, drvoprerade i namještaja, ali u posljednje vrijeme značajn udio zauzimaju dijelovi od polimernih materijala i proizvodi od mesa i drugi prehrambeni proizvodi.

„Uz već nabrojana četiri ključna tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija) za robe i usluge iz Tešnja, želimo istaknuti i uznačajan izvoz koji je realizovan na tržišta: Hrvatske, Ujedninjenih Arapskih Emirata, Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Švicarske i dr. Nikako ne smiju se zaboraviti 'lokomotive' ekonomskog razvoja u Tešnju koje su oličene u firmama: HIFA grupacija, AS group, MADI, Mann Hummel BA, Alpina Bromy, ali i brojne druge firme sa manjim brojem zaposlenih ali značajnim poslovnim rezultatima“, kaže Alagić

Ono što ovu poslovnu sredinu čini posebnom je i to da se nove kompanije javljaju svakim danom, ali osnovnu snagu lokalne privrede čine već afirmisane firme koje su stabilni nosioci lokalnog ekonomskog razvoja. Prema različitim oblicima registracije broj poslovnih subjekata u Tešnju je odavno prevazišao 2.500 subjekata, sa jasnom tendencijom da taj broj uvećava u narednom periodu.

Migracije koje se dešavaju, zadesile su i Tešanj, međutim kako kaže Alagić  vrijedno pomena je činjenica da u Tešanj dolaze ljudi iz drugih dijelova naše države koji pronalaze zaposlenje u lokalnim firmama.

„Nedostatak kvalifikovane radne snage je sada izražen, a još više će biti u vremenima koja su pred nama. U određenoj mjeri tešanjske firme to rješavaju na način da radna snaga dolazi sa teritorije susjednih općina i gradova, gdje u određenim firmama već sada imamo značajno izražen broj uposlenika sa teritorije drugih lokalnih zajednica“, zaključuje Alagić.

E. Kokor

Naučnici sa Kalifornijskog univerziteta napravili su "anti-solarne panele" koji rade obrnuto od solarnih - stvaraju energiju u mraku, umjesto da im Sunce bude izvor.

"Da bismo proizveli električnu energiju nakon što je sunce zašlo, koristimo alternativni fotonaponski koncept koji zemlju koristi kao izvor toplote, a noćno nebo kao hladnjak", objašnjavaju naučnici.

Trenutni "anti-solarne paneli", ipak, nisu toliko korisni.

Mogu da generišu samo četvrtinu energije koju prave solarni paneli.

Ipak, ukoliko se unaprede, "anti-solarni paneli" mogli bi da budu velika prekretnica, jer bismo energiju mogli da stvaramo non-stop, piše Tweak Town.

(N.N.)

Od 27.371 preduzeća, koliko ih je prošle godine bilo u BiH, njih 25.846, odnosno 94 odsto, ima do 49 radnika.

Takve firme, po definiciji, spadaju u mala preduzeća, dok smo srednjih, koja broje između 50 i 249 zaposlenih, imali 1.265.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godini u BiH je velikih preduzeća, onih koja zapošljavaju 250 i više radnika, bilo svega 260.

Kada je riječ o preduzetnicima, u 2018. ih je bilo 48.041, od čega ih je srednjih bilo 19, velikih svega tri, a preostalih čak 48.019 su mali preduzetnici, što znači da imaju manje od 50 radnika.

Ekonomista i akademik Muris Čičić kaže da, u odnosu na evropske države, značajno zaostajemo po broju srednjih i velikih preduzeća, a koja su nosioci razvoja u smislu značajnijih investicija, inovacija, istraživanja i tako dalje.

“Iskreno, očekivao sam da će se više većih kompanija pojaviti na tržištu BiH u zadnjih dvadesetak godina”, kaže Čičić u izjavi za “Nezavisne”.

IMAMO

25.846 malih preduzeća

1.265 srednjih firmi

260 velikih kompanija

To se, kako dodaje, nije dogodilo iz brojnih razloga, a prvi je nestabilna politička situacija, koja, kako ocjenjuje, definitivno nije stimulisala ni veća ni strana ulaganja, kao ni lokalne inicijative.

“Ne kažem da toga nije bilo, ali politička situacija ni na koji način nije stimulisala stvaranje neke normalne privrede. Druga stvar, naravno, mi smo malo tržište i kao takvi imamo šansu samo ako se pojavljujemo kao dio nekih većih tržišta. Kompanije, koje dolaze na tržišta gdje nisu bile, kod nas ne stižu jer stalno ocjenjuju da nismo dovoljno veliko tržište ne samo po broju stanovnika, već i po kupovnoj moći”, ocjenjuje Čičić.

Procjene iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS pokazuju da je i u ovim djelatnostima veoma malo preduzeća koja spadaju u grupu srednjih, odnosno velikih.

“Daleko je veći broj malih radnji, koje zapošljavaju do pet radnika. Slijede radnje koje zapošljavaju 10 do 20 radnika”, ističe Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS.

Prema njegovim riječima, velike kompanije nemamo zato što smo mala sredina te nemamo mnogo stanovnika. Ni mala preduzeća, sudeći po njegovom mišljenju, nemaju svijetlu sadašnjost.

“Uglavnom imamo privatne biznise kojim ljudi pokušavaju da krenu, a to ne mogu da izguraju. Velike ribe jedu male ribe u privredi, pa i u trgovini. Male trgovine propadaju jer ih veliki šoping-centri progutaše svojim sistemom rada – imaju puno više prometa, pa i niže cijene. Zato sada dolazi do gašenja malih trgovina i ugostiteljskih objekata”, naglasio je Savanović za “Nezavisne”.

Struktura zaposlenih u BiH, prema podacima Agencije za statistiku, pokazala je da je najveći dio radnika angažovan u industrijskim djelatnostima, u uslugama, te u trgovini i građevinarstvu.

(akta.ba)

Radi trenutne epidemiološke situacije u vezi sa gripom, tim za utvrđivanje mjera na sprječavanju i suzbijanju širenja gripe, na sastanku održanom 05.02.2020. godine predložio, a Direktor KB Zenica donio odluku da se:

Potpuno zabranjuju posjete bolesnicima hospitaliziranim u KB Zenica.
Ostaju termini utorkom i četvrtkom između 13.00 i 14.00 sati  u kome može doći jedan član porodice koji nema simptome upale gornjih disajnih puteva, radi neophodne komunikacije sa porodicom i dobivanja i davanja informacija porodici.
Odluka stupa na snagu 10.02.2020. godine.

Huawei, Xiaomi, Oppo i Vivo zajedno rade na platformi koja će omogućiti developerima izvan Kine da uploaduju svoje aplikacije na svaki app store simultano.
Proizvođači su se udružili u alijansu Global Developer Service Alliance (GDSA) čiji je cilj vjerovatno smanjiti međunarodnu dominaciju Googleovog Play Storea.

Otkako je Google Play Store zabranjen u Kini, korisnici Androida preuzimaju aplikacije s različitih app storea od kojih mnoge održavaju proizvođači poput Huaweija i Oppa. No, izvan Kine Google Play Store je apsolutno dominantan te predstavlja jedinstvenu lokaciju na koju developeri mogu uploadovati svoj softver.

Ovaj monopol znači da aplikacije treće strane imaju problema s podrškom developera na međunmarodnom nivou, a upravo ova prednost je "meta" nove platforme. Usluge platforme su planirane za devet zemalja i regija uključujući Indiju, Indoneziju, Rusiju i Maleziju. Xiaomi je snažan u Indiji, Huawei u Evropi, a zajedno s ostalim pomenutim kompanijama kontrolišu oko 40 posto svjetskih isporuka smartphonea od četvrtog kvartala prošle godine. Nova platforma će olakšati developerima uploadovanje njihovih aplikacija na svaki store istovremeno.

Dominacija Google Play Storea je ozbiljan problem za Huawei, koji je izgubio licencu za pružajne Googleovih aplikacija i usluga prošle godine. To je bio toliki problem da je Huawei odlučio odustti od oficijelnog plasiranja svog posljednjeg flagshipa na međunarodno tržište, a to je model Mate 30.

Huawei je ranije saopćio da razvija vlastiti operativni sistem Harmony te da investira milijardu dolara u razvoj, rast broja korisnika i marketing Huawei Mobile Services usluga, alternatnativu Googleovim uslugama.

Play Store donosi ogroman novac Googleu, čak 30 posto prodaje ide preko ove online prodavnice. Vjeruje se da je Google putem Play Storea prošle godine zaradio oko 8,8 milijardi dolara.

Nova platforma bi se mogla pojaviti već u martu.

(klix.ba)

Ministarstvo trgovine i turizma RS objavilo je krajem prošlog mjeseca javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za korištenje zemljišta radi izgradnje objekata turističke infra i suprastrukture na području opštine Teslić.

Predmet koncesije podrazumijeva korištenje zemljišta u vlasništvu Republike Srpske u cilju proširenja postojeće turističko –ugostiteljske ponude na području opštine Teslić, na lokalitetu rijeke Usore.

"U ovoj fazi postupka, imajući u vidu proceduru definisanu Zakonom o koncesijama nismo u mogućnosti prikazati detaljnije infrastrukturne pojedinosti iz razloga što isti predstavljaju sastavni dio tenderske dokumentacije koji potencijalni ponuđači moraju otkupiti od Ministarstva trgovine i turizma, uključujući i Studiju ekonomske opravdanosti u kojoj je sadržano idejno rješenje projekta”, kazali su iz resornog ministarstva za portal Akta.ba.

Generalno, projektom je predviđeno da se u blizini postojećeg etno sela "Usora" napravi kupalište otvorenog tipa u dužini oko 500 metara, što podrazumijeva uređenje obala rijeke Usore i čišćenje korita rijeke, drenažu površinskih voda, dovođenje instalacija do mjesta gradnje, izgradnju prečistivača za vodu, izgradnju bazena i manjih smještajnih objekata bungalovskog tipa i pomoćnih objekata, izgradnju igrališta i ostalih sportsko-rekreativnih sadržaja na otvorenom, trasiranje pješačkih i biciklističkih staza u dužini ne manjoj od 5 kilometara sa izgradnjom pratećih objekata uz staze (odmorišta, nadstrešnice, vidikovci) i uređenje područja za rekreativni lov i ribolov, sa pratećim objektima.

"Obaveza budućeg koncesionara da prilikom realizacije projekta projektne aktivnosti uskladi sa čl. 27. i 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i čl. 42., 43. i 44. Zakona o šumama ukoliko, tokom realizacije obavljanja koncesione djelatnosti dođe do krčenja šume i trajne promjene namjene šumskog i poljopivrednog zemljišta", ukazuju iz ministarstva.

U vezi sa intervencijama na riječnom toku rijeke Usore i korištenja priobalnog područja u sportsko -rekreativne svrhe, budući koncesionar je u obavezi pribaviti vodna akta od JU "Vode Srpske", Bijeljina, shodno Zakonu o vodama.

U cilju realizacije pojedinih faza projekta potrebno je voditi računa da se prethodno donese prostorni plan posebnog područja za širi obuhvat i sa dijelovima plana na nivou sprovedbenog dokumenta, kao i master plan, a na osnovu projekta iz oblasti rudarstva i geologije Banja Vrućica-termomineralna voda, kako je predviđeno Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine.

Očekivani ekonomski pokazatelji od realizacije projekta su otvaranje novih radnih mjesta i to najmanje 20 radnika u početnoj fazi realizacije projekta.

Također, očekuje se angažovanje domaće radne snage i privrednih društava na izvođenju planiranih građevinskih radova na ostrvu i pratećih aktivnosti, potom povećanje prihoda budžeta kroz plaćanje poreza i doprinosa kako lokalnoj zajednici tako i budžetu Republike Srpske.

Projekat će uticati i na razvoj razvoj sektora turizma i ugostiteljstva Teslića koji je važan turistički centar RS, kao i na punjenje budžetskih i vanbudžetskih fondova.

Snažan vjetar orkanske jačine, koji je zahvatio gotovo sve zemlje regiona napravio je veliku štetu u pojedinim dijelovima Hrvatske, BiH i Crne Gore i probleme u morskom i drumskom saobraćaju.

Tokom dana se očekuje smirivanje vjetra, a za petak i subotu se očekuje stabilizacija vremena.

U Mostaru je duvala bura orkanske jačine i nanijela veliku štetu tom gradu na Nertvi.

Vjetar je čupao i lomio stabla od kojih su mnoga padala na parkirane automobile, srušeni su dimnjaci, a sa nekih zgrada je letjela fasada.

Mostarski vatrogasci su cijelu noć čistili ulice od porušenih stabala.

Štete su zabiliežene i u drugim gradovima na području Hercegovine, a zbog snažnog vjetra izdato je upozorenje za područje cijele BiH.

Jučerašnji dan i protekla noć bili su teški i za građane Sokoca, a načelnik te opštine je za sarajevsku N1 Tv rekao da u ovom momentu preko 100 trafo-stanica je van funkcije.

Slučaj u kojem su muškarac i dijete sinoć bili zarobljeni na putu udaljenom 20 kilometara od Sokoca nakon što je na put palo drvo zbog snažnog vjetra i snježnih nanosa je uspješno riješen.

Pojedina sela oko Sokoca su potpuno odsječena, prenijela je RTRS.

Na Paškom mostu izmjereni su udari od 217 km/h, a na Svetom Juri, na Biokovu 201 km/h.

Jaka bura odnijela je tanker koji pluta u Kaštelanskom zalivu.

Kako javlja splitska Slobodna Dalmacija, brod je bacio sidra, ali se nalazi pramcem suprotno od smjera vetra, što je neubičajeno u ovakvim situacijama.

Makarska je jedini veći grad u zemlji u kojem su udari bure lokalno bili blizu 200 km/h.

Rezultat svega su štete po gradu u vidu oštećenih automobila, slomljenih reklama i brojnih srušenih stabala, javila je Dalmacija Danas.

Noćašnja temperatura na Svetom Juri na Biokovu pala je na -13°C, a uz vjetar prosjeka 26,9 m/s osjećaj hladnoće bio je ekstremnih -29°C.

Na obali i u priobalju zatvorene su brojne saobraćajnice, a olujni jvetar prouzrokovao je velike probleme i u unutrašnjosti zemlje.

Materijalne štete ima širom Hrvatske.

Kod Masleničkog mosta prevrnula su se tri šlepera, a u nesreći je učestvovao i jedan automobil koji je naletio na dva prevrnuta kamiona.

Zbog vjetra nema otvorenog puta za teretna vozila i autobuse iz smera unutrašnjosti prema Dalmaciji i obrnuto, saopstio je Hrvatski auto-klub (HAK).

U prekidu su pojedine trajektne, katamaranske i brodske linije.

Zbog olujne bure splitski vatrogasci bili su na brojnim intervencijama - uklanjanju srušenih stabala i saobraćajnica i grane s parkiranih automobila...

Spasili su čak i jedno mače koje je prestravljeno bilo zaglavaljeno visoko na jednom boru.

U samom Zagrebu vjetar je čupao stabla, krovovi su urušeni, oštećeni automobili. U Novom Zagrebu padali su i betonski blokovi s nebodera.

Snažan vjetar otkinuo je oko 350 kvadratnih metara limenog krova u Zagrebu na Maksimirskoj cesti 284. Dijelovi krova su pali na parkiralište i oštetili desetak automobila.

I dalje je na snazi crveni alarm za Dalmaciju.

Jak vjetar duvao je i na crnogorskomdelu Jadrana, gdje su takođe padala stabla, dok je na sjeveru Crne Gore jaka mećava ugrozila kretanje vozila.

(nezavisne.com)

Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona imenovalo je Krizni štab za praćenje novog koronavirusa, kojim predsjedava dr. Adnan Jupić, kantonalni ministar zdravstva, a u njegovoj odsutnosti dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i član Kantonalnog štaba civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona. Imenovanjem Kriznog štaba raspušteno je Koordinaciono tijelo za praćenje pojave novog koronavirusa, koje je formirano prošle sedmice.

Krizni štab je imenovan u skladu s naredbom Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, a pored predstavnika kantonalnog Ministarstva zdravstva, čine ga predstavnici Kantonalne bolnice Zenica, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, domova zdravlja u Zenici i Tešnju, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK te Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Krizni štab je imenovao dr. Fatimu Bašić, specijalisticu epidemiologa sa Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, za kontakt osobu sa Kriznim štabom Federalnog ministarstva zdravstva. Osnovni zadatak Kriznog štaba je hitno aktiviranje Kriznog plana pripravnosti za postupanje nadležnih institucija u Zeničko-dobojskom kantonu radi sprečavanja i ranog otkrivanja slučaja bolesti izazvane novim koronavirusom.

Krizni štab je, na svojoj prvoj sjednici, naložio da se u roku od sedam dana izrade Krizni plan i detaljne epidemiološke instrukcije. Bolnicama u ZDK je naloženo da pripreme prostorije izolacije za smještaj sumnjivih pacijenata te da se odmah izvrši nabavka zaštitnih odijela i maski za zdravstvene radnike u bolnicama i domovima zdravlja. Od domova zdravlja je zatraženo da odmah provjere i izvjeste Krizni štab o rezervama zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava.

Također, Krizni štab se saglasio da se u saradnji s Ljekarskom komorom Zeničko-dobojskog kantona organizira edukacija za zdravstvene radnike koji se nalaze u sistemu prevencije i liječenja zaraznih bolesti u ovom kantonu.

Press-služba ZDK

Od naturaliziranih Slovenaca, njih 70 posto je porijeklom sa područja bivše Jugoslavije, a među njima je najviše ljudi iz BiH.
Na početku 2018. godine u Sloveniji je živjelo 250.000 imigranata, što je 12 posto ukupnog broja stanovništva, čime je ta zemlja zauzela 16. mjesto na listi zemalja Evropske unije po broju stranaca, pokazali su podaci slovenskog Zavoda za statistiku.

Na toj listi Luksemburg je na prvom mjestu sa 46,5 posto imigracije, a na posljednjem je Poljska sa svega 1,8 posto, prenosi agencija STA.

Podaci Zavoda za statistiku pokazali su da je Slovenija prilično velikodušna u pogledu dodjele državljanstva doseljenicima i smatra se da je, pored Hrvatske, Švedske i Holandije, jedna od četiri zemlje EU-a s najvećim udjelom imigranata koji imaju državljanstvo.

Osobe iz čak 163 zemlje

Kako se navodi, taj udio u Sloveniji iznosi 55 posto, od čega je 94 posto doseljenika koji su prešli u zemlju dok je ona još bila u sastavu Jugoslavije, prije juna 1991. godine.

Od naturaliziranih Slovenaca, njih 70 posto je porijeklom sa područja bivše Jugoslavije, a među njima je najviše ljudi iz Bosne i Hercegovine – čak 43 posto. Raste i broj ljudi sa Kosova.

Imigraciju u Sloveniji čine osobe iz čak 163 zemlje svijeta, prenosi Tanjug.

(ZB/Al Jazeera)

Ukrajinci Aleksandar Ivanovič Zajcev (57) i Dmitro Juriovič Bojko (37), koji su u nedjelju uhapšeni nakon što su zatečeni sa 99.960 maraka koje su ukrali s bankomata “Sberbanke” u Bihaću, pritvoreni su prema rješenju Kantonalnog suda u Bihaću, potvrđeno nam je iz Tužilaštva USK.

Formiran tim
Kako saznajemo, sumnja se da banda broji najmanje 10 članova, a istragu u ovom predmetu preuzela je Federalna uprava policije, jer su se pljačke dešavale u gotovo svim kantonima. Formiran je tim istražitelja koji prikupljaju dokazni materijal iz svih kantona.

Kod Ukrajinaca su pronađeni mobiteli te se radi na otkrivanju s kim su komunicirali. Špekulira se da je ova banda ukrala više od dva miliona maraka. Opremljeni su specijalnim dekoderima i kompjuterima. Među istražiteljima kola i informacija da su specijalni kodovi koji se koriste u bankomatima “provaljeni”.

Nakon što su Ukrajinci ispitani, postupajući tužilac je uputio Kantonalnom sudu u Bihaću prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo kompjuterske prevare te postojanja pritvorskih razloga – opasnosti od bijega, utjecaja na svjedoke i saučesnike, kao i od ponavljanja krivičnog djela.

Pritvorski razlozi
Kantonalni sud u Bihaću je rješenjem odredio jednomjesečni pritvor osumnjičenima, pri tome cijeneći da postoji samo opasnost od bijega, a ne i druga dva predložena pritvorska razloga.

Zbog toga će se, kako saznajemo, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona žaliti Krivičnom vijeću Kantonalnog suda u Bihaću.

Istraga o do sada nezabilježenom načinu krađe novca iz bankomata u BiH nastavljena je i danas, a, kako saznajemo, jučer je ispražnjen bankomat “Sberbanke” u Orašju.

Zaprimljena prijava
- U 16.05 sati Policijska uprava Orašje zaprimila je prijavu krađe novca iz bankomata „Sberbanke'' u Orašju. O tome je obaviješten dežurni istražitelj Sektora kriminalističke policije MUP-a koji je poduzeo zakonom predviđene mjere - rečeno je iz PU Orašje.

(Avaz)

Sa tri bankomata u Tuzli, te po jednom u Lukavcu i Gračanici u protekla dva dana ukradeno je oko pola miliona KM. Policija je zaprimila ove prijave, a kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova, za počionicem ili počiniocima se traga. O događajima je obaviješteno Kantonalno tužilaštvo.

”Prema prijavi, radi se o NN licima, jednom ili više njih, koji su za sada na neutvrđen način otuđili, prema početnim saznanjima veću količinu novca, odnosno prema prijavi, to je više od 500 hiljada KM. Za navedeni predmet zadužen je Sektor kriminalističke policije koji u saradnji sa drugim policijskim agencijama vrši detaljne provjere na terenu u cilju rasvjetljavanja navedenog događaja”, navela je Amra Kapidžić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK.