Ruske vlasti osigurale su pravne mogućnosti gašenja interneta u toj zemlji, nakon što je, potpisom Putina, kontroverzni zakon stupio na snagu.

Vlada namjerava stvoriti infrastrukturu za "suvereni" internet, što je predstavila kao nužnost za obranu protiv vanjskih kibernetičkih napada.

Još veća cenzura?

Kritičari vide mjeru kao korak prema većoj cenzuri.

"Država sada prvi put ima potpunu tehničku kontrolu nad internetom", rekao je ruski stručnjak za internet Aleksandar Isavnin iz neprofitne udruge protiv cenzure Roskomsvoboda za dpa.

Dok su prethodno davatelji internetskih usluga djelovali pod slobodnotržišnim uvjetima, sada ruska država može vršiti izravnu kontrolu, kaže Isavnin.

Ruski internetski promet usmjeravat će se putem čvorišta u zemlji, čija se infrastruktura tek treba izgraditi. Davatelji internetskih usluga moraju instalirati opremu potrebnu za uspješnu tranziciju.

Brojne stranice već su blokirane

Brojne internetske stranice opozicije već su blokirane u Rusiji. Hiljade ljudi su protestvovale protiv zakona koji je predsjednik Vladimir Putin potpisao u maju.

Dmitrij Peskov, Putinov glasnogovornik, tvrdi kako se Rusija ne želi isključiti s interneta, već se priprema za mogućnost da joj Zapad isključi internet.

(index.hr)

Oboljeti od ospica još je opasnije nego što se do sada znalo zbog toga što ta bolest uništava imunitet koji je do tada organizam stekao na druge bolesti, objavili su naučnici.

To otkriće objašnjava zašto djeca često 'zarade' druge zarazne bolesti nakon što prebole ospice i ukazuje na opasnost otpora vakcinisanju u djetinjstvu u nekim zemljama, prema dvije studije objavljene istovremeno, piše Index.hr.

"Ospice vrate ljudski imunitet na nerazvijeni stadij novorođenčeta"

Ta su dva istraživanja prvi put pokazala kako ospice, jedna od najzaraznijih bolesti, vrate ljudski imunitet na nerazvijeni stadij novorođenčeta uz tek ograničene sposobnosti borbe s novim zaraznim bolestima.

Rezultati studija utjecat će na globalno javno zdravstvo zbog pada povjerenja u vakcine i pada vakcinisanosti što vodi u epidemije ospica, a što može dovesti do porasta drugih opasnih zaraznih bolesti poput tuberkuloze, difterije ili gripe.

“To je direktni primjer ljudske imunosne amnezije u kojoj imuni sustav zaboravi kako odgovoriti na zarazne bolesti s kojima se ranije susreo”, kaže Velislava Petrova s britanskog sveučilišta Cambridge koja je vodila prvu studiju.

Stephen Elledge, genetičar i znanstvenik s američkog medicinskog instituta Howard Hughes, koji je vodio drugu studiju, kaže da rezultati predstavljaju “stvarno snažne dokaze da virus ospica zapravo razara imuni sustav”.

Mogu se spriječiti vakcinisanjem

Virus ospica izaziva kašalj, osip i vrućicu i može voditi u potencijalno smrtonosne komplikacije među kojima su i upala pluća i upala mozga poznata kao encefalitis.

Ospice se mogu spriječiti s dvije doze vakcine koje su dokazano sigurne i učinkovite i u upotrebi su od 1960-ih.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije prije tri sedmice upozorili su na alarmantni porast slučajeva ospica među nevakcinisanima u svim dijelovima svijeta.

U prva tri mjeseca ove godine broj slučajeva ospica učetverostručio se u odnosu na isto razdoblje 2018, pokazuju podaci organizacije.

“Virus ospica puno je razorniji nego što se znalo što znači da je vakcinisanje tim vrednije”, kaže Elledge.

U okviru istraživanja koje je vodio Elledge naučnici su proučavali bolesti od kojih su nevakcinisana djeca u Nizozemskoj, koja su preboljela ospice, obolijevala. Proučavali su gene antitijela kod 26-ero djece prije i 40 do 50 dana nakon što su preboljela ospice te su utvrdili da su antitijela koja su bila stvorena kao odgovor na druge zarazne bolesti nestala iz krvi djece nakon što su oboljela od ospica.

Prema rezultatima druge studije ospice su uništile između 11 i 73 posto zaštitnih antitijela kod djece - bjelančevina u krvi koje 'pamte' ranije susrete s virusima i pomažu tijelu da izbjegne ponavljanje tih zaraza.

To znači da su ta djeca ostala ranjiva na napad zaraznih bolesti na koje su prije ospica već razvila imunost.

Bilino polje u novom ruhu će dočekati utakmicu BiH – Italija, koja se igra 15. novembra u sklopu devetog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Grubi radovi na renoviranju zeničkog stadiona su okončani, ostale su tek finese da se dovrše kako bi ovaj objekat bio spreman da ugosti susret A kategorije, u koju svakako spada meč sa Azzurima narednog mjeseca.

Kako ističe generalni sekretar NK Čelik Ismar Huskić, koji je u ulozi svojevrsnog domaćina kada su u pitanju mečevi našeg nacionalnog tima u Zenici, naglašava da je sve urađeno po strogim UEFA i FIFA standardima.

“Zaista bih od srca čestitao izvođačima radova koji su u tako kratkom vremenskom roku obavili vrlo zahtjevan zadatak. Što se tiče novog izgleda Bilinog polja, prije svega su značajno proširene prostorije za novinare u zgradi na stadionu. Dosad je kapacitet bio 50, a sada može primiti stotinjak predstavnika medija. Tu je sada i posebna prostorija za kamere i ostalu opremu. Postavljena je i nova stolarija, zatim laminati, kao i novi podovi u svlačionicama“, ističe Huskić u izjavi za SCsport.

To nije sve, jer je napravljena i čajna kuhinja, zatim dodatni toaleti, a kabina za TV kamere koja se nalazi na zapadnoj tribini također je renovirana. Postavit će se zvučna izolacija, ali i novo staklo. Ofarbani su prostori između stolica na tribinama, ali i obavljeni sitni popravci u VIP sektoru.

“Sada s pravom možemo reći da je Bilino polje i definitivno stadion sa najboljim uslovima u našoj zemlji. Jedva čekamo utakmicu s Italijom, ali i sve ostale susrete koje ćemo ovdje ugostiti”, zaključuje Huskić.

(scsport.ba)

Dijana Kajić je diplomirana fizioterapeutkinja iz Novog Travnika. Bila je bez posla, iako ova profesija, na prvi pogled, nudi brojne mogućnosti. Izlaz je vidjela u odlasku u Njemačku, što joj se ostvarilo prije dvije i po godine. Živi u Minhenu i dok čeka nostrifikaciju diplome radi kao njegovateljica.

"Pokušavala sam u BiH na mnogo mjesta, slala sam molbe, upite za posao ali sam uvijek dobijala negativan odgovor. Kratko vrijeme sam radila, pokušavala da nađem sebe, ali sve je to bilo nešto gdje se ja nisam vidjela. Kad sam shvatila da nemam budućnosti sa svojom strukom u BiH, spakovala sam kofere i stigla u Njemačku. Radim za sada kao njegovatelj i to iskustvo mi može pomoći u struci jer se ipak nadograđujem. U Minhenu, gdje se nalazim, ima mnogo osoba iz gradova u BiH, družimo se i pomažemo jedni drugima u ostvarivanju ciljeva koje imamo", kaže Dijana.

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom "Migracije i odliv mozgova u Evropi i centralnoj Aziji", objavljenom sredinom oktobra ove godine, Bosnu i Hercegovinu je do sada (uključujući i ratni period) napustila gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.

Vlada Federacije BiH je nakon posljednje sjednice (24. oktobar) objavila da je prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i bh. diplomatsko­-konzularnih predstavništava u svijetu, procijenjeno da u iseljeništvu živi više osoba porijeklom iz BiH nego što ih ima u matici zemlji. Prema toj informaciji, vani ih je najmanje dva miliona ili 56,6 posto od 3.531.159 ukupnog bh. stanovništva.

Trend odlaska se nastavlja, što ovu zemlju stavlja na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika (od ukupno obuhvaćenih 214 zemalja i teritorija). Tome treba dodati da je 55 posto visokokvalifikovanih među onim koji su napustili svoju zemlju.
'Čim nema Dodika, Izetbegovića i drugih, nema ni reakcija

Iako nudi alarmantne podatke, vijest nije izazvala gotovo nikakve reakcije, prije svega onih čija politika sve više tjera pojedince, ali i cijele porodice, da pakuju kofere i odlaze. Maja Gasal-Vražalica, direktorica Akademije za žene, kaže kako nije primjetila da je bilo ko komentarisao ove podatke, te kako ni građani na društvenim mrežama nisu tom temom bili zaokupljeni.

"Naslov potpuno nesenzacionalan, neinteresantan, iako nudi podatak da Bosna i Hercegovina, kao suverena država, sa svim svojim granicama, entitetima, kantonima i distriktom broji 50% manje stanovništva. Očigledno, javnost se budi zbog nekih drugih tema, na primjer ako se radi o nekom političkom sukobu, konfliktu, ko je kome šta rekao, ko je kako odgovorio ili nakon izjava predsjednice Hrvatske vezanih za BiH", kaže Gasal-Vražalica.

"Čim", konstatuje ona, "u tekstu nema Dodika, Izetbegovića, Čovića, Vučića i drugih, nema ni reakcija".

"Da je Izvještaj Svjetske banke nudio podatke o broju Bošnjaka, Hrvata ili Srba koji su napustili Bosni i Hercegovinu, reakcija bi bilo itekako. Da su objavljeni podaci o tome koliko je kvalifikovanih ljudi napustilo zemlju zbog drugih i trećih, drugi zbog prvih i trećih itd. to bi pobudilo interes. Radi se o paradoksu koji zdrav razum ne može da prihvati", kaže Maja Gasal-Vražalica.
Proces sa nesagledivim posljedicama

O želji za odlaskom najbolje govore dugi redovi pred ambasadama pojedinih evropskih zemalja, ali i iskustva agencija koje nude pomoć za snalaženje u novim državama.

Jedna od njih je VGAgentur iz Minhena, čiji vlasnik Vlastimir Vidić, porijeklom iz Prnjavora (BiH), upozorava, vlast i institucije u regionu da je u toku proces koji će izazvati nesagledive posljedice. O tome kojeg su profila ljudi koji traže pomoć, ali i koje su potrebe stranih tržišta rada, kaže kako su to "medicinska oblast, građevinski radnici svih struka, varioci, profesionalni vozači, ali i visokoobrazovani kadar, svi profili, a sve više i kadar za predškolske ustanove".

"Bukvalno se traže svi kadrovi, od nekvalifikovanih do visokoobrazovanih. Vjerujte da upite za posao postavljaju čak i vlasnici stomatoloških ordinacija, pa čak i zaposlenici nekih ministarstava. Iz toga se vidi da nije samo novac, mala plata, razlog za odlazak. Sve više u prvi plan izbija psihološki momenat, ljudima je svega dosta i često kažu da im je došlo do grla. Ogadila im se politika i oni koji vode tu politiku. Ljudi neće da budu taoci te politike, ne žele da im vrijeme polazi, a u posljednje vrijeme kao razlog navode želju da svojoj djeci osiguraju bolju budućnost", komentariše Vidić.

Prema njegovim riječima, od 1. marta naredne godine dolazi novi zakon o zapošljavanju stranaca u SR Njemačkoj, koji će omogućiti brže zapošljavanje, ali će to biti i teži proces.

"Tražiće se nostrifikacija diplome, znanje njemačkog jezika će se pooštriti. Ovaj zakon će biti praktično useljenički za sve ljude u svijetu, jer Njemačkoj treba godišnje oko 300.000 radnika iz raznih oblasti", naglašava Vidić.

On svojim primjerom pokazuje da onaj ko hoće da radi, može imati i više poslova u Njemačkoj.

"Ja sam diplomirani politolog, vodim agenciju za marketing i posredovanje u zapošljavanju. Pored ovog posla, vozim i autobus u gradskom saobraćaju, a uskoro se nadam i angažmanu na budućoj TV TSD u Minehnu", kaže Vlastimir Vidić.

I Igor Marijana i Emir, snimljeni u anketi RSE u Travniku, kažu kako ljudi odlaze jer ne vide budućnost za svoju djecu:

Politički analitičar iz Banjaluke Velizar Antić ističe kako vlasti ne samo da nisu dovoljno angažovane da spriječe masovan odlazak stanovništva, nego čak naprotiv.

"Ljudi na vlasti su glavni krivci za trenutnu situaciju, jer su svojim ponašanjem u prethodnih 20-ak godina samo gomilali probleme i državu su pretvorili u partokratsku. Lični interesi i interesi partije su na prvom mestu, a ne interesi građana. I upravo je ovo jedan od razloga zašto ljudi napuštaju BiH", ocjenjuje Antić.

Smatra kako bi dobro koncipirana državna strategija pomogla da se odliv stanovništva smanji, ali je, kaže, ubijeđen da ne bi mogla spriječiti dalji odlazak.

"Bojim se da bi jedna takva strategija identifikovala glavne razloge zbog kojih ljudi odlaze, ali bi istovremeno bila mrtvo slovo na papiru, ukoliko bi je sprovodili ljudi koji su sada na vlasti. Kao primer bi mogao navesti izjavu Milorada Dodika od pre dve godine da iseljavanje stanovništva uopšte nije istina i da je to 'prenaduvana' tema. Kako očekivati od takvih ljudi da sprovedu reforme i zaustave proces iseljavanja kada njima to i nije bitna tema?", komentariše Antić.

Maja Gasal-Vražalica nije sigurna da bi državna nacionalna strategija bila dobar "alat" za zaustavljanje odlazaka, u zemlji duboko podijeljenoj i s različitim stavovima o ključnim pitanjima njenih čelnih ljudi.

"Zna se kako je to u BiH. Kad bi se reklo 'nacionalna ili državna strategija' to bi dovelo do novog vala populizma, jer jedan dio BiH, konkretno Republika Srpska, ne bi pristala da dokument nosi taj naziv pa bi rasprava išla u beskonačnost. Opet bi dobili komentare o tome čija je BiH, čija nije, ko je poima kao svoju a ko ne", navodi Gasal-Vražalica.

"Umjesto toga", nastavlja, "vidim i na lokalnom nivou i na nižim nivoima vlasti moguća rješenja".

"Apsolutno me zanima kako pomoći mladim ljudima, da Bosnu i Hercegovinu doživljavaju tako da kažu: 'Sve ću probati ovdje da učinim, pa tek onda, ako ne uspijem, napustiću Bosnu i Hercegovinu'. Ali, ne osuđujem ni mlade ljude koji se odluče na taj korak, jer jedan je život", kaže Gasal-Vražalica.

Ko bi mogao riješiti problem? Na to pitanje Velizar Antić nudi ovaj odgovor:

"Ljudi koji su doveli do ovakve situacije nikako nisu u stanju da reše problem. Ovde je potrebna dubinska promena sistema, uspostavljanje prave demokratije i vladavine prava da bi građani prepoznali državu kao mesto gde mogu da ostvare sva svoja prava i iskoriste potencijale koje imaju, a ne da moraju postati pripadnik neke političke partije da bi, naprimer, dobili posao", smatra Antić.

Na osnovu podataka iz Migracijskog profila BiH za 2017. godinu, koji je uradilo Ministarstvo sigurnosti BiH, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su: Hrvatska (394.146), Srbija (333.687), Njemačka (200.510) i Austrija (170.864). Značajan broj državljana BiH živi i u SAD (125.442), Sloveniji (103.663), Švicarskoj (59.685), Švedskoj (58.372) i Kanadi (41.722).

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, do sada se bh. državljanstva odreklo oko 86.000 osoba.

Prema izvještaju Svjetske banke pod nazivom "Migracije i odliv mozgova u Evropi i Centralnoj Aziji", Albaniju je napustilo 39,8 posto, Sjevernu Makedoniju (25,7 posto). Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u Evropskoj uniji. I Crnu Goru je napustila petina stanovništva. Za Srbiju i Kosovo nema podataka.

(VOA)

Nakon sprovedenog Javnog poziva, Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) dodjelila je Dozvolu za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u Bosni i Hercegovini – MULTIPLEKS C, pravnom licu "MULTIPLEX SERVICE BH" d.o.o. Sarajevo.

Osnivači "MULTIPLEX SERVICE BH" su sljedeće komercijalne TV stanice:  NOVA BH d.o.o. Sarajevo, FACE d.o.o. Sarajevo, RTV “BN” d.o.o. Bijeljina i TELEVIZIJA JEDAN d.o.o. Sarajevo.

Dozvola stupa na snagu 01.11.2019. godine, a izdaje se na period od 15 godina.

Dozvolom za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji u Bosni i Hercegovini – MULTIPLEKS C, dodjeljuje se pravo na korištenje radiofrekvencijskih resursa potrebnih za pružanje usluge upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine koji je podijeljen u devet digitalnih regija.

Podsjećanja radi, na osnovu Strategije prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju, Agencija je dodijelila pravo na korištenje Multipleksa A i B, (MUX A) i (MUX B) Javnom RTV sistemu BiH, dok je Multipleks C (MUX C) namijenjen komercijalnom sektoru na upravljanje.

Agencija očekuje da će svi raspoloživi resursi biti adekvatno iskorišteni za finalizaciju procesa prelaska sa analognog na digitalno emitovanje, što neminovno doprinosi digitalizaciji cjelokupnog bh. društva.

(akta.ba)

TRA Agencija za razvoj općine Tešanj realizuje projekat "Asistencija pri osnivanju tehnološkog centra za inovacije" podržan od strane Ministarstva industrije i trgovine, Vlade Republike Češke.

Navedeni projekat korespondira sa strateškim ciljem Uspostava Tehnološkog centra u Tešnju iz Strategije razvoja općine Tešanj 2018-2022/2027. godine, kazao je za Akta.ba Ismar Alagić, direktor TRA Agencija za razvoj općine Tešanj.

"Tokom 2019. godine TRA Agencija će biti korisnik tehničke pomoći u visini 1.069.820,00 CZK od čega je vrijednost granta 919.860,00 CZK koja će biti usmjerena na izradu situacione analize, uspostavu digitalnih alata komuniciranja i promocije, povezivanje sa Tehnološkim parkovima u Češkoj i posjete primjerima dobre prakse, te prenos češkog 'know-how' području podrške razvoju inovativnih biznisa kroz obuke koje će češki eksperti održati u Tešnju", kazao je Alagić.

U narednom periodu očekuju direktnu tehničku podršku stručnjaka iz Češke koji bi trebali posjetili TRA Agenciju i pomoći u kreiranju instrumenata podrške za sektor malih i srednjih preduzeća.

"Kroz određene aktivnosi već razvijamo Centar za usluge poslovne izvrsnosti koji će u prvi plan staviti kreativne industrije koje posjeduju veliki potencijal, a s druge strane nisu u dovoljnoj mjeri promovisane i iskorištene. U tom smislu stavit  ćemo naglasak na inovativnost i digitalizaciju uz stalno korištenje ICT alata i kanala društvenih mreža za informisanje svih aktera u procesu unapređenja konkurentnosti naše privrede. U vremenu globalizacije svjedoci smo brzih promjena u privrednim strukturama, samo oni koji budu sposobni da pravovremeno reaguju, sa obrazovanom radnom snagom, kvalitetnom infrastrukturom i poticajnim poslovnim okruženjem biti će putnici voza koji vozi u smjeru uspjeha i napretka. Kreativne industrije predstavljaju novo područje koje posjeduje potencijal za aktivnije uključivanje mladih i obrazovnih ljudi u profitabilne poslovne aktivnosti. To su upravo iskustva Češke koja želimo da prenesemo u Tešanj i cijelu BiH", kazao je Alagić.

(akta.ba)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj je sjednici u Sarajevu dopunila Uredbu o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH.

Prema novom rješenju, za člana uprave privrednog društva s većinskim učešćem državnog kapitala ne može biti imenovana osoba koja u vrijeme raspisivanja javnog konkursa ima 65 i više godina starosti, kao i koja bi za vrijeme trajanja mandata navršila 65 godina života, te ispunila zakonom predviđene uvjete za penzionisanje.

Dopune Uredbe donesene su na prijedlog premijera FBiH i njegovih zamjenika s ciljem da bude omogućeno angažiranje mladih i stručnih ljudi u upravama privrednih društava sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH.

Dopunjena Uredba na snagu stupa narednog dana od objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 01.11.2019.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:
- PJD Doboj-jug
Trafo područje Kraševo 1 br.9011, od 10:00 do 14:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 02 01 32.

Radomir Šušnjar je proglašen krivim pred Sudom BiH za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Višegradu 1992. godine.
Šušnjar je prvostepenom presudom osuđen jer je sredinom juna 1992. učestvovao u napadu, nečovječnom postupanju i pljačkanju imovine bošnjačkih stanovnika iz sela Koritnik, koji su bili zatvoreni u jednoj kući u Pionirskoj ulici.

U optužnici je navedeno da su 57 civila natjerali da pređu u drugu kuću, na koju su pucali i zapalili je, ubivši zatvoreno stanovništvo. Među spaljenim su bila i djeca - jednogodišnji Ensar i petogodišnja Elma.

Ovaj događaj, poznat kao "živa lomača" u kući u Pionirskoj ulici, procesuiran je i u predmetima u tužilaštvu i sudu MKSJ u Hagu, s kojima je Tužilaštvo BiH ostvarilo značajnu saradnju.

Optužnica protiv Šušnjara potvrđena je u oktobru 2017. godine, a u junu naredne godine je bh. pravosudnim organima izručen iz Francuske.

Ranije je iz Tužilaštva navedeno da se Šušnjar dugo nalazio u Francuskoj, gdje je lociran tokom istrage Tužilaštva BiH, nakon čega je pokrenuta procedura za njegovo izručenje BiH.

Suđenje je počelo u augustu 2018. godine.

(klix.ba)

Dok aktuelni blagdani pozivaju na činjenje dobra, novo istraživanje pokazuje da su djeca koja su ljubaznija prema drugima zbog toga i sretnija, odnosno popularnija. Prema rezultatima, malo i jednostavno dobro djelo moglo bi pridonijeti smanjivanju nasilja među učenicima.

Većina roditelja svojoj djeci želi da budu sretna, dobra i da se dobro uklope u društvo. Ali, rezultati prijašnjih istraživanja pokazuju da takvi ciljevi nisu samo kompatibilni, nego se i nadopunjuju. Veza između ljubaznosti i prosocijalnoga ponašanja, poput činjenja dobroga djela, čini se, ide u oba smjera; ne samo da sretni ljudi često čine dobro za druge, nego i prosocijalno ponašanje u ljudima budi smisao za dobrobit.

Oslanjajući se na navedene rezultate, znanstvenici su proveli prvi dugoročni eksperiment analizirajući ljubaznost kod djece. Eksperimentom je obuhvaćeno preko 400 djece u dobi od 9 do 12 godina koji pohađaju osnovne škole u Vancouveru.
Učenici su bili nasumično podijeljeni u dvije grupe; jedna se grupa prisjećala dragih mjesta koje su posjetili, poput igrališta ili trgovačkih centara, a od druge se grupe tražilo da naprave dobro djelo, poput dijeljenja užine u školi ili davanja podrške majci nakon stresnoga dana na poslu.

“Dali smo djeci primjere dobrih djela, ali smo njima prepustili da odluče što je dobro djelo”, rekla je Kimberly Schonert-Reichl, razvojna psihologinja sa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru.

Učenici su bili zamoljeni da kažu koliko ih je to učinilo sretnima te da odaberu kolegu s kojim bi htjeli učestvovati u školskim aktivnostima. Nakon četiri sedmice, obje su grupe izjavile da su bile sretnije, ali djeca iz druge skupine koja su morala učiniti dobro djelo izjavila su kako su doživjela veće prihvaćanje svojih kolega – drugi su učenici puno češće odabirali njih za svoje partnere u školskim aktivnostima.

“Ovakva jednostavna intervencija ne samo da povećava nivo sreće kod djece, nego ih i potiče da se međusobno više podržavaju i tolerišu”, rekla je Schonert-Reichl.

Prema riječima Schonert-Reichl, nasilje među djecom najčešće eskalira u 4. i 5. razredu.
“Tražeći od učenika da se ponašaju ljubazno prema okolini, nadamo se da ćemo postići da se djeca u razredu slažu, smanjujući tako tenzije, netrpeljivost i nasilje među njima, pogotovo u toj dobi”, rekla je Schonert-Reichl.

“Jedno nismo saznali, a mislim da bi bila zanimljivo; nismo odgovorili na pitanje koja dobra djela djeca u toj dobnoj grupi čine. Drugo je pitanje bi li to moglo poslužiti kao intervencija za sprječavanje nasilja. Mi smo to učinili u razredima; šta bi se dogodilo da se to učini na razini cijele škole?”

(Live Science)