Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.

To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi  672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM,  namijenjena za projekte zaštite okoliša.

“Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom”, dodala je Hadžić-Ramić.

Ovaj sistem je baziran na principu “produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika” koji su putem plaćanja naknade obavezu upravljanja ambalažnim otpadom u koji spada i plastični ambalažni otpad prenijeli na operatera sistema.

Operateri sistema kojih u Federaciji BiH ima dva, a u Republici Srpskoj jedan su odgovorni za postizanje propisanih ciljeva za reciklažu kompletnog ambalažnog otpada čiji je dio i plastični ambalažni otpad.

Federalnim planom upravljanja otpadom za period od 2012. do 2017. godine je bazirana na konceptu izgradnje Regionalnih centara upravljanja otpadom, a dio tog plana je realiziran kroz izgradnju nekoliko regionalnih deponija otpad u čijem okviru su predviđeni centri za upravljanje otpadom.

Međutim, Hadžić-Ramić ističe da je to dugotrajan finansijski i tehnički vrlo zahtjevan proces, a veliku ulogu imaju i lokalne zajednice koje nose dio odgovornosti i obaveze za zatvaranje postojećih deponija i priključivanje regionalnim deponijama.

Pojasnila je da je jedan od problema nedostatak finansijskih sredstava, ali kao drugi problem identificirala je podijeljene nadležnosti kada je u pitanju upravljanje komunalnim otpadom što otežava donošenje odluka i ujednačavanje cijena kao i uvjeta u sistemu upravljanja komunalnim otpadom.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je izradu nova Strategije upravljanja otpadom nakon koje će biti izrađen i novi Plan upravljanja otpadom te će nakon toga biti poznat daljnji smjer u sistemu upravljanja otpadom u Federaciji BiH.

Ovaj Fond kao ključni segment u ovoj oblasti prepoznao je potrebu za operativnom i finansijskom podrškom prema reciklažnoj industriji koja je ključna za uspostavljanja sistema upravljanja otpadom odnosno osnova cirkularne ekonomije u otpadu.

Također, vodeći se činjenicom da Fond generalno iz oblasti upravljanja otpadom prikuplja vrlo skromna sredstva od naknada prepoznata je potreba za stvaranje novog finansijskog mehanizma revolving fonda.

To je finansijski mehanizam, pojašnjava Hadžić-Ramić putem kojeg je svim zainteresiranim subjektima koji se bave nekom od aktivnosti upravljanja otpadom daje mogućnost da po povoljnim uvjetima (s nultom kamatnom stopom) dobiju kreditna sredstva za projekte u oblasti reciklaže, smanjenja nastajanja i korištenja otpada.

Stoga je stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izrazila nadu da će se razvijanjem ovog mehanizma u narednom periodu omogućiti i određeni poticaji u smislu granta za najuspješnije korisnike.

(akta.ba)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec mart 2019. godine iznosi 2.024,40 KM i za 4,6 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec januar 2019. iznosila je 924,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 10 KM je viša od prosječne plate isplaćene u decembru 2018. godine. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 45,64%

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

1.    Prehrana – 38,8%
2.    Stanovanje i komunalne usluge – 15,4%
3.    Higijena i održavanje zdravlja – 5,8%
4.    Obrazovanje i kultura – 12,5%
5.    Odjeća i obuća – 14,8%
6.    Prijevoz – 6,8%
7.    Održavanje domaćinstva – 5,9%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 81 artikal. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za devet (9) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.


Služba za informisanje

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne lokalni pljuskovi su mogući u Hercegovini i ponegdje u Bosni. Na jugu zemlje je moguća i grmljavina. Vjetar slab do umjeren južni. Dnevne temperature od 16 do do 23 °C.

U četvrtak 04.04.2019., u Hercegovini i na jugozapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. U ostatku naše zemlje sunčano uz prolazan porast naoblake tokom dana. Vjetar umjeren sa jakim udarima južni i jugoistočni. Jutarnje temperature od 4 do 10, u Hercegovini i Krajini od 8 do 13, a dnevne od 13 do 20, na sjeveru Bosne do 22 °C.

U petak 05.04.2019., pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, Krajini u zapadnim, jugozapadnim i djelimično centralnim područjima Bosne. Obilnije padavine se očekuju na zapadu i jugozapadu Bosne, kao i na sjeveru i zapadu Hercegovine. Jutarnje temperature od 5 do 11, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 13 do 20 °C.

U subotu 06.04.2019., pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima u Hercegovini, centralnim i jugozapadnim područjima Bosne. Padavine poslije podne ili u večernjim satima. Jutarnje temperature od 4 do 9, na jugu od 8 do 12, a dnevne od 11 do 17 °C.

U nedjelju 07.04.2019., pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima ponegdje u Hercegovini, centralnim, jugozapadnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 8 do 13, a dnevne od 14 do 20 °C.

U toku su završni radovi i pripreme za otvaranje džamije u gradiškom prigradskom naselju Čatrnja. Prijeratni mesdžid u ovom naselju izgrađen je 1975 godine a u proteklom ratu, 1993 godine, je bio u potpunosti srušen i spaljen.
U poslijeratnom periodu, upornošću dobrih ljudi i vrijednih džematlija, mesdžid dobija novi izgled, dodaje mu se minaret i postaje dzamija, koja je evo skoro pred samim završetkom.
Treba napomenuti da ova čatrnjska džamija ima važan položaj u Medžlisu, jer se nalazi u neposrednij blizini novoizgrađenog graničnog prelaza sa Hrvatskom te uz neposrednu putnu komunikaciju Banja Luka-Bosanska Gradiška. U razgovoru sa članom Džematskog odbora, koji ujedno prati tok radova, Huseinom Hasićem saznajmo da su u toku pripreme za svečano otvorenje objekta:
- Radovi napreduju planiranom dinamikom i nadamo se da ćemo ovaj posao privesti kraju do sedmog mjeseca kada je planirano otvaranje ove džamije. Pošto smo mala i povratnička populacija finansijska sredstva su nam ograničena ali uz Allahovu pomoć i pomoć dobrih ljudi nadamo se završetku radova do sedmog mjeseca ove godine. Apelujemo na one koji su u mogućnosti da pomognu ovaj projekat, u malom povratničkom naselju Čatrnja kod Gradiške, da se uključe u akciju. Sredstva sa kojima mozete pomoći ovo hajr djelo možete uplatiti u zemlji i inostranstvu putem računa koje možete vidjeti na fotografiji u prilogu.

Općina Gračanica je u saradnji sa servisom Rutmap predstavila prvi detaljan virtualni prikaz ulica (Street View) uz interaktivnu mapu koja prezentuje objekte od privrednog, investicionog, kulturnog i turističkog značaja u općini.

Prezentaciji, koja je održana u Multimedijalnoj sali Općine prisustvovali su predstavnici javnih ustanova, privrednici te učenici gračaničkih škola. "Realizacija ovog projekta će omogućit kvalitetniju ponudu putem pružanja informacija koje omogućavaju olakšanu orijentaciju i filtriranje svih relevantnih informacija u svrhu unapređenja promocije objekata od privrednog, investicionog, kulturnog i turističkog značaja u općini Gračanica", istakao je načelnik općine Gračanica, Nusret Helić.

"Kroz ovu saradnju prateći moderne tehnologije pri vizualizaciji i prezentaciji podataka općina Gračanica se izdvaja u korištenju novih tehnologija. Posebno nam je drago što smo za realizaciju ovog projekta napravili sinergiju sa lokalnom zajednicom i uspješnim kompanijama iz Gračanice (Elatec, Tring i Edo Slad). Isto tako, drago nam je da će općina Gračanica ubuduće svake godine snimati virtualni prikaz ulica, te ga na taj način obnavljati. Iz navedenog proizilazi da će općina Gračanica biti prva u Bosni i Hercegovini koja će krenuti sa izradom digitalne virtualne arhive što će ovu općinu činiti jedinstvenom. Ovakav arhiv će omogućiti niz benefita poput praćenja razvoja općine, vršenja raznih analiza, te pružanja aktuelnih informacija sa terena odnosno virtualnog prikaza (Street View) tekuće godine. Značaj ovakvog arhiva se ogleda u činjenici da globalni servis Google Street View još nije došao u Bosnu i Hercegovinu, ali i tome da navedeni servis ažurira virtualni prikaz u regiji znatno rjeđe nego što to čini naš servis. Za razliku od Google-a i sličnih servisa dodatnu vrijednost našem projektu daje mogućnost manipulacije i korištenja prikupljenih podataka iz naše infrastrukture u različite svrhe, a u zavisnosti od potreba općine. Zamislite da se sada možete vratiti 10 godina unazad i virtualno prošetati svaki metar kroz općinu ili grad. To bi bio jedinstven doživljaj za svakog građanina, a pored toga to će ostati jedinstven arhiv", istakao je Elvir Salčinović direktor servisa Rutmap.

U mnogim svjetskim gradovima izrada rješenja za pametne gradove (Smart City) postaje važan segment svih strategija i promišljanja o budućem razvoju. Kroz ovu saradnju Rutmap kao map platforma pored razvoja interaktivne mape i virtualnog prikaza (Street View) predstavlja prvi korak za modularni razvoj Smart City rješenja.

(akta.ba)

Iz dm su juče saopštili da su te proizvode povukli iz predostrožnosti jer su vlastitom kontrolom utvrdili da u njima ne može sa stoprocentnom sigurnošću isključiti mogućnost povišenog udjela aflatoksina, što ne zadovoljava dm-ove visoke standarde kvalitete proizvoda
Trgovački lanac dm povukao je Eko kašice Babylove od breskve, marakuje, jagode, banane, jabuke i muslija, jer ne može sa stoprocentnom sigurnošću da isključi mogućnost povišenog udjela aflatoksina, javili su hrvatski mediji.

Iz predostrožnosti je povučena Eko kašica od breskve i marakuje za djecu od navršenog četvrtog mjeseca, od 190 grama i sa rokom trajanja do 16. oktobra 20120. godine, te Eko kašice od jagode, banane, jabuke i muslija za djecu od godinu dana od 90 grama i sa rokom trajanja do 16. i 17. oktobra 2020. godine.

Iz dm su juče saopštili da su te proizvode povukli iz predostrožnosti jer su vlastitom kontrolom utvrdili da u njima ne može sa stoprocentnom sigurnošću isključiti mogućnost povišenog udjela aflatoksina, što ne zadovoljava dm-ove visoke standarde kvalitete proizvoda.

Aflatoksini su prirodni mikotoksini koje proizvode mnoge vrste plijesni i mogu uticati na zdravlje ako se uzimaju duži period.

Iz dm-a su pozvali kupce koji su kupili proizvode s navedenim rokom trajanja, da ih ne konzumiraju te da ih neotvorene ili otvorene vrate u najbližu prodavnicu dm-a gdje će im biti osiguran povrat novca, bez predočenja računa.

Povlačenje i opoziv proizvoda odnosi se isključivo na proizvode s navedenim rokom trajanja koji je istaknut na poklopcu, odnosno na poleđini pakiranja, navedeno je u saopštenju.

Iz dm-a su se izvinili kupcima zbog takve situacije i mogućih neugodnosti.

(Oslobođenje)

U Poreznoj upravi pretpostavljaju da navedeni iznosi, pored mjesečne redovne plaće, sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila određena osoba u tom mjesecu.

Prosječna plaća u Federaciji BiH u januaru 2019. godine iznosila je 924 marke, a znate li kolika je najviša isplaćena plaća koja je za taj mjesec prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH?

Novinari Faktora su od Porezne uprave FBiH zatražili spisak deset najvećih plaća u ovoj godini, te informacije u kojim su djelatnostima isplaćene.

Dostavljeni su podaci iz evidencije PUFBiH koja se vodi na osnovu obrazaca MIP-1023, odnosno Mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak.

Tako se došlo do podatka da su najviše plaće isplaćene u djelatnostima računovodstva, bankarstva, proizvodnje i trgovine.

Ovo je spisak plaća od najviše prema nižim:

– 74.638,39 KM – računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje

– 72.680,69 djelatnost bankarstva

– 47.963,01 proizvodna djelatnost

– 43.238,65 proizvodna djelatnost

– 41.159,67 djelatnost bankarstva

– 37.015,79 djelatnost bankarstva

– 34.530,01 proizvodnja farmaceutskih preparata

– 29.173,56 djelatnost bankarstva

– 28.890,30 proizvodna djelatnost, i

– 26.890,61 djelatnost trgovine na veliko.

Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi.

U Poreznoj upravi pretpostavljaju da navedeni iznosi, pored mjesečne redovne plaće, sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila određena osoba u tom mjesecu. Podatke za februar nisu dobili jer je rok za predaju obrasca MIP-1023 za taj mjesec do 15. aprila 2019. godine.

(Faktor)

Četrdesetdvogodišnji Dobojlija M.T. zbog opsjednutosti bivšom djevojkom i upornog proganjaja zaradio je da policija protiv njega Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnese izvještaj zbog krivičnog djela proganjanje.

Kako saznajemo, oboje su iz istog sela u Doboju, a njihovoj ljubavi došao je kraj prije više od godinu dana. Ali, muškarac svoju četrdesetdvogodišnju djevojku sve vrijeme uporno progoni.

Situacija je kulminirala kada je M.T. u nedjelju ušao u kuću svoje bivše partnerke dok je spavala i bukvalno je izvukao napolje.

Kako nam je ispričao izvor blizak policiji, sve se desilo u gluvo doba noći dok je spavala, kada ju je odvukao do kuće njihovih zajedničkih prijatelja.

“Ona nije imala povrede, ali je protiv volje odvučena u tu kuću, gdje ju je bivši momak držao govoreći joj pritom svašta i vrijeđao ju je, a ona je sve to morala slušati”, kaže naš izvor.

Djevojka je napustila kuću nepovrijeđena, ali ponižavajuće postupanje prema njoj ohrabrilo ju je da svog bivšeg momka koji ju je proganjao više od godinu dana konačno prijavi policiji.

“Nezavisne” saznaju da ovaj muškarac uporno proganja djevojku jer je, kako je ispričao svima, ludo zaljubljen u nju, mada njihovi poznanici kažu da, uprkos tome što kaže da je voli, uživa i da je vrijeđa i omalovažava.

“Zbog njegovog lošeg i ‘sirovog’ ponašanja prema njoj, ona je i raskinula vezu s njim, ali on ne prestaje da je proganja u nadi da će mu se vratiti”, navodi naš izvor.

Podsjećamo, nedavno ni tridesetsedmogodišnji Dervenćanin S.K. nije mogao da se pomiri s tim da njegova bivša djevojka ne želi nakon raskida da ponovo bude u vezi s njim, pa je nije ostavljao na miru, a osim što joj je slao prijeteće poruke, zaustavljao ju je na ulici i prijetio da će je pretući.

Takođe, i u Trebinju je djevojka prijavila da je bivši momak M.Đ. (25) proganja i uhodi, te njenoj rodbini i prijateljima šalje SMS poruke uvredljivog sadržaja, koje se odnose na nju i njenu porodicu.

(Nezavisne)

Bosna i Hercegovina ima samo oko 210 kilometara autoputeva i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih puteva na 100 kvadratnih kilometara.

Zbog toga se nameće pitanje – zbog čega je loša putna infrastruktura ukoliko građani izdvajaju sredstva za njihovu gradnju, jer po litri goriva vozači plaćaju 0,15 maraka (0,07 euro centi) za održavanje puteva i 0,25 (0,13 euro centi) za izgradnju autoputeva, piše Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, putarina za održavanje puteva se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) do februara ove godine prikupila je 2,524 milijarde maraka (više od 1,292 milijardi eura), kaže portparol ove institucije, Ratko Kovačević.

“Kada je u pitanju putarina za izgradnju autoputeva ona se naplaćuje od 2009. i do februara prošle godine je iznosila 0,15 maraka, nakon čega je povećana na 0,25 maraka. Po tom osnovu je od 2009. do kraja februara 2019. naplaćeno 1,520 milijardu maraka (778 miliona eura)”, kaže Kovačević.

Pri svakoj registraciji vozila vozači plaćaju i porez za izgradnju puteva, a novac od akciza na gorivo, kako je to predviđeno zakonom, trebao bi se izdvajati za izgradnju infrastrukture i ekologiju.

Uzimajući sve činjenice u obzir, prema riječima ekonomistice Svetlane Cenić, u BiH je do sada prikupljeno više od osam milijardi maraka za puteve.

“Kada se uzmu u obzir akcize i putarine iznos je i mnogo veći, i to prije nego što je povećana putarina, jer tome treba dodati i sredstva koja prikupljaju entitetu po razni osnovama”, ističe Cenić.

Međutim, i pored svih do sada prikupljenih sredstava, većina autoputeva u BiH izgrađena je kreditnim sredstvima koja će se godinama vraćati.

Na kraju 2017. godine, prema podacima nezavisne revizije, objavljenim na zvaničnim sajtovima javnih preduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputevi RS, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih preduzeća bio je 1,65 milijardi. (Autoceste FBiH 919 miliona – 470 miliona eura, a Autoputevi RS 728 miliona – 372 miliona eura).

Upravo njihova sve lošija kreditna sposobnost bili su razlog zbog čega su prošle godine povećana izdvajanja za autoputeve, što je potvrdio i direktor JP autoputevi RS, Dušan Topić.

“Povećanje nivoa putarine bilo je u dogovoru sa međunarodnim i finansijskim institucijama, da to bude neka vrsta garancije da ćemo biti u mogućnosti da dobijemo i dodatne kredite, a da imamo i osnovu za vraćanje tih kredita. Znači prvenstveno ova sredstva se koriste za vraćanje kredita”, kazao je Topić.

Kako navodi ekonomistica Svetlana Cenić, na osnovu svih do sada prikupljenih sredstava BiH ne bi trebala biti zadužena, ali je problem što se ova sredstva usmjeravaju u javnu potrošnju.

“Posljednji izvještaj makroekonomskog odjela UIO govori da se iz ovih sredstava finansiraju budžeti, znajući da većina ovog prikupljenog novca uopšte nije išlo tamo gdje treba i gdje bi po namjeni svojoj trebalo da ide. Zašto mi uzimamo kredite, zato što i ovo akciza i putarina što se prikupljaju su samo garancija za otplatu rata kredita”, objašnjava Cenić.

Cenić zaključuje da, osim što bi se trebalo prestati sa nenamjenskim trošenjem sredstava u BiH, pametnijom politikom bi se mogli brže i više graditi autoputevi čime bi se povećao i GDP i zaposlilo više ljudi.

(Fokus)