Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Čajić, u saradnji sa predstavnicima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, upriličio je sastanak sa predstavnicima Kantonalne uprave za šumarstvo ZDK, Uprave policije MUP-a ZDK i JP Šumsko privredno društvo ZDK s ciljem razmjene informacija kao i početku aktivnijeg rada na suzbijanju pojava šumskih krađa na području ovog kantona.

Učesnici sastanka složni su u ocjeni da su pojave šumskih krađa, u odnosu na druge kantone u Federaciji BiH, na području ovog kantona u padu, ali da je neophodno poduzeti dodatne aktivnosti radi što većeg suzbijanja ovakve pojave na području ZDK.

Ministar Čajić je naglasio da će u narednom periodu ovakvi sastanci biti češće organizovani, ne samo o ovoj, nego i drugoj problematici s ciljem iznalaženja bržih i efikasnijih rješenja.

- Ocjenjujem ovaj sastanak vrlo uspješnim jer smo na jednom mjestu čuli mnogo korisnih informacija sa terena, te smo zajednički identifikovali koji su to ključni problemi na čijem rješavanju trebamo zajednički raditi u narednom periodu, a sve s ciljem suzbijanja pojave šumskih krađa u našem kantonu - rekao je ministar Čajić.

Jedan od najznačajnijih zaključaka današnjeg sastanka je da se čim prije treba krenuti u izmjene i dopune Zakona o šumama ZDK i na taj način obuhvatiti svu problematiku i rješenja iz oblasti šumarstva u ZDK-u.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obavještavamo Vas da će dana 08.11.2024 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 09:00 h do 12:00 h na trafo području:

- Tešanj, Bolnica (Ulica Braće Pobrića  od bolnice do Gimnazijalskog), 

- Nestanak električne energije će se desiti u terminu od 09:30 h do 15:00 h na trafo području: Kiseljak, Izletište Kiseljak, Karadaglije, Alispahići, Koprivci, Repetitor Karadaglije.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

Nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara dobit će naučno ime po planini Ozren, čime se ovo područje trajno upisuje u svjetsku naučnu baštinu. Nakon Maglajskog golemaša, koji također obitava na ovom lokalitetu, spektakularno otkriće još jedne endemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja. Ovo je samo jedan od brojnih značajnih rezultata istraživanja biološke raznolikosti provedenih u proteklih godinu dana, a koji će biti predstavljeni na VI. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini. Pored Ozrenskog pauka, na Konferenciji, koja će se održati 8. i 9. novembra 2024. godine u Doboju, bit će prezentirani i drugi značajni nalazi istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.

Provedena istraživanja biološke raznolikosti Ozrena govore u prilog zaštiti ove planine, koja je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđena za status nacionalnog parka. S druge strane entitetske linije, u Federaciji BiH, pećinski kompleks Mokra Megara je već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.  Vrh Gostilj trenutno je jedini zaštićeni dio planine Ozren, proglašen 2021. godine kao zaštićeno stanište trave ive. Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.

Unatoč bogatstvu prirodnih i kulturnih vrijednosti, Ozren se suočava s ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Lokalno stanovništvo strahuje da bi rudarske aktivnosti mogle nepovratno narušiti životnu sredinu, uključujući kvalitetu voda kojima ova planina obiluje.Stoga su na Konferencije planirana i dva panela koji će pružiti dublji uvid u naučne i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu tako i regiji.Na konferenciji će govoriti i građani, predstavnici organizacija civilnog društva, koji trpe sve veće pritiske zbog djelovanja kompanija uključenih u istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

Sve ovo ukazuje da se priroda i društvo, kako u oba entiteta u BiH, tako i u širem regionu, suočavaju s vjerojatno najvećim izazovom od rata do danas. Upravo zato, konferencija koju organiziraju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH dobiva poseban značaj.

Informacija Udruženja građana Fojničani i Mreže za zaštitu prirode u BIH

Na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje 30. septembra ove godine bile su registrirane 257.483 osobe, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 4.888, odnosno 1,86 posto.

Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 155.274, odnosno 60,3 posto.

Od ukupnog broja nezaposlenih, 174.872 (67,92 posto) su stručne, 82.611 (32,08 posto) je nestručnih osoba, a njih 98.320 (38,19 posto) prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 55.914 osoba u dobi između 15 i 29 godina.

Među nezaposlenima najviše je KV (81.084 ili 31,49 posto) i NKV radnika (78.958 ili 30,67 posto), potom slijede osobe sa SSS (71.213 ili 27,66 posto) i VSS (17.762 ili 6,9 posto), osobe sa PKV (3.378 ili 1,31 posto), VKV (503 ili 0,2 posto) i osobe sa NSS (275 ili 0,11 posto).

U tom mjesecu zabilježeno je 12.305 korisnika novčane naknade, što je u poređenju sa podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 571. Pravo na zdravstveno osiguranje u tom mjesecu preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarila je 181.241 osoba, što je za 3.266 manje nego u prethodnom mjesecu. Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo je 449 osoba.

U Federaciji BiH je 31. augusta bilo 543.667 registrovanih zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 2.406, odnosno 0,44 posto, a u odnosu na prethodni mjesec manji za 3.953, odnosno 0,72 posto, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

(fokus.ba)

Iz Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine su objavili drugi dio publikacije najznačajnijih nalaza iz oblasti javnih nabavki, a koji su utvrđeni njihovom prošlogodišnjom finansijskom revizijom. Od ukupnog broja finansijskih revizija nabavki u javnom sektoru FBiH, 35 posto je onih u kantonima i općinama/gradovima, 33 posto u javnim preduzećima, 21 posto u zavodima, fondovima i agencijama i 11 posto u samim entitetskim institucijama.

Istaknute su najčešće neusklađenosti sa Zakonom o javnim nabavkama, a to su:

Neprimjenjivanje samog Zakona, što je najčešća i najznačajnija nepravilnost. Primjer za to je preduzeće “Ceste”, sa sjedištem u Mostaru, koje je 2023. provelo 96 postupaka javne nabavke, ukupne vrijednosti 6,3 miliona KM, ali bez primjene Zakona o javnim nabavkama;
Sačinjavanje tenderske dokumentacije suprotno Zakonu, a što se ogledalo u tome da su tehničke specifikacije upućivale na tačno određenog proizvođača/marku/tip, čime se, kako su revizori konstatirali, pogodovalo određenim proizvođačima;
Tenderska dokumentacija nije sadržavala sve ono što je određeno Zakonom, a što je potrebno da ponuđači pripreme svoje ponude na stvarno konkurentskoj osnovi;
Izbjegavanje adekvatne primjene javne nabavke, uglavnom dijeljenjem predmeta nabavke, što je zakonski zabranjeno;
Provođenje pregovaračkih postupaka onda kada zakonski nisu ispunjeni uslovi za to;
Prihvatanje ponude čija je cijena viša od planiranih, odnosno osiguranih finansijskih sredstava;
Izostanak provjere tržišta kako bi se nabavka adekvatno pripremila nabavka i privredni subjekti informirali o planovima i zahtjevima nabavke, što je zakonska obaveza;
Izostanak učešća službenika za javne nabavke čija vrijednost prelazi 250.000 KM;
Nezakonitosti u fazi zaključivanja, odnosno realizacije ugovora. Kao najznačajnije nepravilnosti pri zaključenju ugovora istaknute su izmjene prvobitnih uslova tenderske dokumentacije, kao što su rok isporuke, uslovi plaćanja, visina kazne u slučaju kašnjenja idr. Kao najznačajnije nepravilnosti pri realizaciji ugovora istaknute su nepoštivanje odredaba ugovora, među kojima su enormno produžavanje rokova i plaćanje cijene više od ugovorene;
Izostanak korištenja zaštitnih sredstava u slučaju neispunjavanja ili neblagovremenog ispunjavanja obaveza iz ugovora o javnoj nabavci. Primjera radi, nisu se obračunavali penali niti su aktivirane bankarske garancije, iako su dobavljači kasnili u izvršenju obaveza iz ugovora o javnim nabavkama;
Nedonošenje plana nabavki ili donošenja plana koji nema Zakonom propisane elemente;
Pokretanje postupaka nabavke za koju nisu osigurana sredstva ili drugi uslovi za realizaciju;
Neblagovremeno donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača;
Propuštanje traženja pojašnjenja u slučaju, kako su revizori konstatirali, neprirodno niske cijene;
Prihvatanje ponuda koje imaju računsku grešku idr.

Kao subjekti kod kojih su utvrđena značajna odstupanja od Zakona o javnim nabavkama istaknuti su:

Federalno ministarstvo prostornog uređenja;
Federalno ministarstvo pravde;
Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH;
Federalni zavod za statistiku;
Federalni zavod za poljoprivredu;
Kazneno-popravni zavod Zenica;
Kazneno-popravni zavod Mostar;
Srednjobosanski kanton;
Ministarstvo unutrašnjih poslova Katona Sarajevo;
Ministarstvo saobraćaja KS;
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS;
Hercegovačko-neretvanski kanton;
Unsko-sanski kanton;
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona 10;
Gradovi Zenica, Zavidovići, Goražde, Široki Brijeg, Livno i Čapljina te općine Posušje, Kreševo, Novi Grad Sarajevo, Vareš, Doboj Jug, Usora, Sapna, Čelić i Doboj Istok;
Zavodi zdravstvenog osiguranja KS, Bosansko-podrinjskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona;
Federalni zavod za zapošljavanje;
Opća bolnica “Prim.dr. Abdulah Nakaš”, Kantonalna bolnica Orašje, Kantonalna bolnica “Dr. fra Mihovil Sučić” Livno, Opća bolnica Jajce i Opća bolnica Bugojno;
Domovi zdravlja Široki Brijeg, Čapljina i Bihać;
“Hrvatske pošte” Mostar;
BH Pošta;
BH Telecom;
“Hrvatske telekomunikacije” Mostar;
Komunalno preduzeće Čapljina;
“Ceste” Mostar;
Ceste FBiH;
Željeznice FBiH;
Vodovod i kanalizacija Živinice;
Saobraćaj i komunikacije Tuzla;
Šume BPK i Šumarstvo “Prenj” Konjic;
Rudnici Tuzla, Posušje, Breza, Kreka, Đurđevik, Zenica, “Abid Lolić”, Kakanj i Široki Brijeg.

Publikacija Ureda za reviziju institucija FBiH je dostupna na ovom linku.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Reumatološki pacijenti u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) u prvih devet mjeseci 2025. godine besplatno će dobijati lijek Arava.

To je danas na sastanku u Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, kojem su prisustvovali i predstavnici Udruženja pacijenata oboljelih od reumatoloških bolesti “Radost pokreta”, obećano Almi Serdarević-Stefanišin, predsjednici Udruženja osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa i ostalih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini.

– Na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK od Nove godine očekuje se i uvođenje većeg broja pacijenata na biološku terapiju. Što se tiče Arave, jednog od glavnih cistostatika, koji je u ovom kantonu bio na teretu zavoda samo tri ili četiri mjeseca, od 1. januara iduće godine ponovo će biti besplatan za sve reumatološke pacijente koji ga uzimaju i to je veliki uspjeh, s obzirom da su oboljeli u ovom kantonu bili u nezavidnom položaju. Kada je u pitanju banjsko liječenje, reumatološki pacijenti imat će godišnje pravo najmanje deset dana na taj vid liječenja – objasnila je Serdarević-Stefanišin.

Lijek Arava je osnovni, bazni lijek za oboljele od reumatoloških bolesti.

– Većina pacijenata ga uzima, a neki u kombinaciji sa lijekom Methotrexate. Cijena lijeka varira od kantona do kantona, ali mjesečna terapija košta između 100 i 150 KM – navela je Serdarević-Stefanišin.

Iz Bosne i Hercegovine na hadž 2025. godine putuje 2.222 hodočasnika. Kvota je već popunjena za one koji su prvi aplicirali. Svi oni koji su ostali, a koji su aplicirali, imat će prednost za odlazak na hadž 2026. godine.

Ured za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 2. septembra je pokrenuo web aplikaciju za prijave koja je bila otvorena do 20. septembra, a već prvoga dana apliciralo je 1.832 hodočasnika.

Prema riječima direktora Ureda za hadž i umru Dževada Hadžića, bilo je 3.083 prijava, a olakšavajuća okolnost je bila što su ljudi mogli iz svojih kuće prijaviti se za hadž.

– Već smo prvog dana imali jako mnogo upisa i sistem je po redoslijedu bilježio sve onako kako su se prijavljivali. Prošle godine imali su prednost oni koji idu prvi put na hadž, a ove godine donesena je odluka da mogu ići i oni koji idu prvi put i oni koji su bedeli, odnosno, oni koji obavljaju hadž za nekog – rekao je Hadžić za Fenu.

Stoga, dodao je, poštuje se redosljed, onako kako su se ljudi prijavljivali, i svaki medžlis je na kraju dobio svoju kvotu, prema broju prijava.

– To je pravedan sistem i svi koji su putem aplikacije ušli unutar kvote oni će biti putnici na hadž. Funkcioniranje i prijavu aplikacija pratilo je tri nivoa: medžlis, muftiluk i Rijaset, odnosno Ured za hadž i umru. I niko ni za koga ne može intervenirati – istakao je Hadžić.

Mi već imamo imena hodočasnika, dodao je, i znamo tačno ko su putnici na hadž.

– Spiskove ne možemo objaviti zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, ali smo spiskove proslijedili medžlisima koji buduće hadžije obavještavaju telefonom ili emailom, kako bi dostavili dokumenta. Dakle sve ide svojim planiranim tokom – naveo je Hadžić.

Također, za životno putovanje apliciraju i članovi Islamske zajednice koji žive u dijaspori i koji imaju državljanstvo BiH. Za njih je osiguran ograničen broj, oko 260 mjesta.

Ukazao je na Odluku Vijeća muftija, a ta je da svi koji su ostali i neće putovati 2025. godine, a prijavili su se, oni će imati prednost prilikom upisa 2026. godine, ukoliko budu i dalje željeli da idu na hadž.

– Dakle, svi oni koji su ostali, a koji su aplicirali, sigurno će biti putnici sljedeće godine. Imat će određeni period za prijavu prije drugih. Prema tome, neće im se zulum učiniti, imat će prioritet kod prijava sljedeće godine – poručio je Hadžić.

Tokom ove godine u Sloveniji zaposleno blizu 10.000 građana BiH- Za bh. građane Slovenija već godinama predstavlja “obećanu zemlju” za zaposlenje.

Tokom prvih devet mjeseci ove godine, posredstvom Agencije za zapošljavanje Bosne i Hercegvoine, u Sloveniji je zaposleno čak 9.934 državljana BiH, što je ekvivalent populacije omanje općine.

Primjera radi, prema popisu iz 2013. godine, općine poput Skender Vakufa (9.793 stanovnika), Olova (10.175), Šipova (10.293) i Višegrada (10.668) imale su sličan ili čak manji broj stanovnika.

U 2023. godini, putem 8.020 oglasa za posao, zaposleno je 12.099 bh. radnika, dok je 2022. taj broj iznosio 18.312. Podaci Agencije pokazuju da je od 2013. do 2021. godine radne dozvole za Sloveniju dobilo 78.042 radnika, s rekordnom 2021. godinom kada je zaposlenje u Sloveniji našlo 19.575 bh. državljana, prenosi Buka.

Kako navode iz Agencije za zapošljavanje BiH, planirano je da posredovanje u zapošljavanju bh. građana u Sloveniji bude nastavljeno i naredne godine. Očekuje se potražnja za vozačima, variocima, zidarima, pomoćnim građevinskim radnicima, armiračima, fasaderima, elektroinstalaterima, električarima i stručnjacima u proizvodnoj industriji.