Kako bismo uvidjeli koliko jedna četveročlana porodica s dvoje djece školskog uzrasta mjesečno izdvaja na hranu, odlučili smo se na svojevrsni eksperiment.

U našoj korpi bili su zastupljeni proizvodi koji su neophodni svakoj porodici, bez, gotovo, ikakvog luksuza i s minimalnim količinama. Iako smo vodili računa o tome da je jednoj porodici potrebna raznolika i izbalansirana ishrana, ipak, prilično smo štedjeli na voću i povrću piše Avaz.

Suho meso

Očekivano, najskuplja stavka su meso i mesni proizvodi. Na našem spisku bili su juneći but, juneća plećka, teleći vrat, teleća rebra, faširano meso i pileći file u količini od po tri kilograma, te po dva kilograma pilećih bataka, cijelo pile u istoj količini, kao i pastrmke i oslića. Sudžuke smo kupili 800 grama, a pileće salame kilogram te po pola kilograma hrenovki i suhog mesa.

Prema trenutnim cijenama, za meso i mesne proizvode potrebno je 456,50 KM. Najjeftiniji hljeb od pola kilograma košta 1,75 KM, a ako se uzme u obzir da četveročlana porodica dnevno troši veknu i po, na mjesečnom nivou to je 78,75 KM.

Na spisku mliječnih proizvoda su mlijeko, jogurt, pavlaka, polutvrdi i mladi sir, maslac te kajmak. Za 30 dana na mlijeko, računajući litar dnevno, izdvajaju se 63 KM. Konzumiranje jogurta smo sveli na 10 litara, a u najjeftinijoj varijanti mjesečno se za to daje 21 KM. Za dva pakovanja pavlake smo dali 9,90 KM, dok pola kilograma kajmaka košta 15 KM.

Za dva kilograma mladog sira se izdvaja 12 KM, a za kilogram polutvrdog 17 KM. Maslac je najskuplji, a kilogram najjeftinijeg košta 24 KM. U konačnici, mlijeko i mliječni proizvodi na mjesečnom nivou koštaju 161,90 KM. Budući da je ishrana nezamisliva bez jaja, u našoj korpi je bilo 60 komada, što košta 16 KM.

Svakoj porodici su u ishrani potrebni ulje, šećer i brašno. Prosječnom domaćinstvu je mjesečno potrebno pet litara ulja, što košta 14,75 KM. Račun za pet kilograma šećera iznosi 8,5 KM, a za 10 kilograma brašna 11,30 KM. Na spisak smo dodali i dva kilograma riže koji su koštali 9,90 KM. Također, u korpu smo ubacili i 1,2 kilograma jeftinije tjestenine koja je koštala 5,55 KM.

Mnogo novca

Za povrće i voće na mjesečnom nivou se, također, izdvaja mnogo novca. Na popis smo stavili 10 kilograma krompira, što je koštalo 11 KM. Pet kilograma kupusa, po aktuelnoj cijeni od 1,5 KM, koštalo je 7,5 KM, dva kilograma blitve 10 KM, pet kilograma mrkve je plaćeno šest KM, a pet kilograma luka pet KM. Za dva kilograma zelene salate smo dali, čak, 19 KM.

Kilogram smrznute buranije je 3,10 KM, koliko košta i grašak te smo dodali po dva kilograma tog povrća na popis. Za „osnovno“ povrće je dato 70,90 KM. Kada je riječ o voću, u korpu smo ubacili 10 kilograma najjeftinije sorte jabuke za 10 KM, pet kilograma banana za 13,25 KM te dva kilograma limuna za 3,90 KM, kao i pet kilograma narandži za iznos od 14,25 KM, što je sve skupa koštalo 41,40 KM.

Uz sve to, dodali smo i kilogram mljevene kafe koja je koštala 20 KM, a jedini „slatkiš“ koji smo ubacili bila je teglica džema od 240 grama, koja je po akcijskoj cijeni koštala 4,75 KM. Kada smo podvukli crtu, u našoj korpi od 43 namirnice, došli smo do računice od 900,20 KM.

Brojke

– 12 KM – dva kilograma mladog sira

– 24 KM – kilogram maslaca

– 14,75 KM – 5 litara ulja

– 11,30 KM – 10 kilograma brašna

– 3,10 KM – kilogram smrznute buranije

Osiguranici koji su zaposleni na području Federacije Bosne i Hercegovine ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili penziju. Prema važećem zakonu, u ovom entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu penziju.

Muškarci u Federaciji BiH ovo će pravo moći koristiti do 2026, a žene do 2036. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos penzije. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,33 posto.

Dakle, ako se osiguranica odluči na penziju kada napuni 63 godine života, ona će trajno dobivati za osam posto manju penziju nego što bi joj bila da se za ovaj potez odlučila s napunjenih 65 godina života, piše portal Večernjeg lista BiH. Prema važećem zakonu koji je na snazi u Federaciji BiH, muškarci koji, unatoč trajnom umanjenju penzije, ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine, trebaju imati 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iduće godine muškarci će u prijevremenu penziju moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Žene do kraja ove godine u penziju sa 58 godina i pest mjeseci

Žene koje žele iskoristiti pravo na iznimnu prijevremenu starosnu penziju u FBiH do kraja 2024. u trenutku predavanja prijave za penziju trebaju imati 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Starosni prag penje se 2025. na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tokom 2027. žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. godine 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Prag se podiže do 2035.

Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu penziju žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja. S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu penziju žene će ostvarivati tokom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tokom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

 (tuzlainfo.ba)

Sarajevo, 29. novembar 2024. - Sve je danas zasnovano na ekonomiji, zabluda je da mišići ili znoj stvaraju profit.Profit se stvara znanjem,inovacijama i povećanjem produktivnosti. Nastavnici se moraju usavršavati i imati cjeloživotno učenje. Ovo je poručeno na nedavno održanom Okruglom stolu na temu "Povećanje kvalitete i značaj srednjeg stručnog obrazovanja i obuke – kurikularni izazovi i kvalitet učenja temeljenog na radu" u organizaciji JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kanton Sarajevo. Tom prilikom predstavnici privrednika, reosornog ministarstva, obrtničke komore i privredne komore, te direktori srednjih stručnih škola i predstavnici Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo iznijeli su dosadašnja iskustva implementacije stručno-teorijskih predmetnih kurikuluma i prepoznali moguće smjerove daljnjeg razvoja.

Jedan od uvodničara bio je i Muhamed Pilav član Upravnog odbora i jedan od osnivača Fondacije Olimpijada znanja. On je istakao da su reformski procesi obrazovnog sistema u toku i da je veoma važno da se u obzir uzmu i ekonomski aspekti uticaja obrazovnog sistema na cijelu ekonomiju i društvo.

Pilav je podijelio iskustvo koje je stekao kao osnivač fabrike namještaja MS&WOOD. „Bez pomoći države implementirali smo sistem dualnog obrazovanja u saradnji sa srednjom školom u Fojnici. Nagrađivali smo najbolje učenike, svi su obavljali plaćenu praksu. A finansirali smo i odlaske na najvažnije evropske sajmove i studijska putovanja. GIZ (Njemačka državna agencija za međunarodnu saradnju) je i zvanično nagradio naš sistem dualnog obrazovanja. Također, kroz MS&WOOD koledž, po modelu cjeloživotnog učenja, educirani su svi uposlenici, od menadžera, preko poslovođa, do radnika. Birani su radnici mjeseca koji su najviše doprinosili povećanju produktivnosti. Najboljem radniku godine smo poklanjali godišnji odmor za njega i porodicu na nekoj od domaćih ili evropskih destinacija.“

Pilav je istakao kako je zabluda da se profit dobija na mišiće, on se dobija znanjem. Nastavnici se moraju usavršavati i imati cjeloživotnu edukaciju. Oni moraju biti najcjenjeniji i najplaćeniji dio društva i moraju biti najbolji. „Zato je ekonomski aspekt obrazovanja od presudnog značaja. Ne postoji besplatno školovanje. Svaki obrazovni sistem košta. A privreda je jedina koja proizvodi vrijednost od koje se svi ti troškovi pokrivaju“.

Pilav ističe nekoliko primjera i izračuna do kojih je došao zajedno sa nekolicinom profesora Ekonomskog fakulteta u Sarajevu kada su prije nekoliko godina kreirali poznati Maršalov plan - prijedlog mjera i reformi za izlazak iz krize. „Inženjer sa visokom stručnom spremom kada napusti zemlju i ode raditi u Njemačku, država gubi minimalno 1 milion KM. Školovanje ovog mladog stručnjaka košta državu 100.000 - 200.000 KM, a ostatak se odnosi na gubitak kroz poreze i doprinose. To je prosta računica, a gubici su kud i kamo veći. Zamislimo da je Rusmir Hrvić, kojeg danas znamo kao predsjednika Uprave AS Holdinga, jednog od najvećih poslovnih sistema u zemlji, otišao u Njemačku. BiH bi tada samo kroz poreze i doprinose izgubila 100 milona KM i više. Dalje, važan je motivacioni faktor. Mnogi mladi ljudi danas žele postati uspješni kao Rusmir Hrvić u našim okvirima ili Elon Musk u globalnim. Zapravo je nemoguće izračunati sve te silne milijarde direktnih i indirektnih, kratkoročnih i dugoročnih gubitaka po društvo i državu“.

Pilav je poručio da u sve osnovne i srednje školu treba uvrstiti predmete iz poduzetništva i da svaki građanin treba znati osnove iz ekonomije, „da svi znaju odakle se finansira sve ovo što vidimo oko nas. Ovo se posebno odnosi na glomazni birokratski aparat koji ovu državu košta milijarde KM. Zato je važno da se o produktivnosti razmišlja na jedan koristan način od porodice, preko javnog pa do privatnog sektora. Najmanja nam je briga za privatni sektor, javni sektor nas sve brine“, kazao je Pilav.

„Investiranje u obrazovanje je osnov za opstanak i napredak BiH. Samo obrazovani i inovativni ljudi koji kontinuirano i ubrzano usvajaju nova znanja i vještine mogu unaprijediti stanje u našem društvu. Na primjer, ako država investira 10 miliona KM u obrazovanje svojih stanovnika o zdravlju, uštedit će na troškovima liječenja minimalno 100 miliona KM. Ako država usvoji koncept da sva djeca idu u izvrstan vrtić na odgoj i obrazovanje i u izvrsne škole bit će znatno manje porodičnog nasilja, znatno manje narkomana, znatno manje nasilja na ulicama, smanjivat će se uvoz a povećavati izvoz iz BIH itd.“, istakao je Pilav.

Fondacija „Olimpijada znanja“ je nevladina i neprofitna organizacija koja u fokus svoga djelovanja stavlja unaprijeđenje odgojno – obrazovnog sistema sa ciljem sticanja funkcionalnog znanja kod djece, učenika i studenata. Osnivači ove nevladine i neprofitne organizacije su akademik, prof. dr. Mirko Pejanović, emeritus, prof. dr. Željko Šain, i mr. oec. sci. Muhamed Pilav uspješni poduzetnik sa domaćim i inozemnim iskustvom. Fondacija pomaže različitim centrima i udrugama koji unaprjeđuju znanje i obrazovni sistem, zatim nadarenim učenicima i studentima kroz različite vidove stipendiranja. Fondacija je nedavno u saradnji sa partnerskim organizacijama Montessori Community Center i STEM akademija, pokrenula rad Edukativnog centra sa programima namijenjenim za dopunsko obrazovanje djece starosti 8 mjeseci do 18 godina.

Više informacija o Fondaciji može se pronaći na www.olimpijadaznanja.ba

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Brazil se suočava s krizom u proizvodnji kave. Cijena visokokvalitetnog zrna Arabica kave dosegla je rekordnih 3,175 dolara za funtu kave (6,44 eura po kilogramu) na burzi sirovine ICE. Ovo je najveća cijena od 1977. godine, kada je zabilježena vrijednost od 3,356 dolara za funtu kave.

Ovaj dramatičan porast cijena uzrokovan je problemima u proizvodnji kave u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kave, prenosi Fenix magazin.

Suše i visoke temperature uzrokovale su štetu biljkama kave Arabica, dok nedavne kiše, iako su potaknule cvjetanje, ne garantiraju stabilnu proizvodnju. Stručnjaci upozoravaju kako će zbog suše cvjetovi vjerojatno otpasti prije nego što se razviju plodovi, što bi moglo značajno smanjiti prinos sljedeće sezone, navodi Wall Street Journal.

Drugi pokretač cijena vjerojatno je ono što su skladišta uvelike ispražnjena kako bi se kompenzirala manja proizvodnja. Brazil je u listopadu izvezao 8,1 posto više kave nego inače ovog mjeseca.

Sveukupno, prema izvješću Wall Street Journala, južnoamerička država je posljednjih godina ubrala manje zrna kave nego što su se tržišta nadala. Analitičari očekuju kako će iduće godine cijena zrna Arabic kave biti najmanje 2,80 dolara po kilogramu. To je još uvijek znatno iznad prosječne cijene u posljednjih pet godina.

“Primjećujemo da velika neizvjesnost o zdravlju brazilskih usjeva nakon nepovoljnih vremenskih uvjeta i općih problema u proizvodnji povećava mogućnost strukturnog deficita”, napisao je analitičar Citibank u bilješci.

Arabica zrno: Arabica je vrsta kave koja se najviše konzumira u svijetu. Poskupjela su i zrna robuste koja se prvenstveno koristi za instant kavu.

Cijena je nedavno porasla za 2,4 posto i sada iznosi 5299 američkih dolara po toni (nešto manje od 5000 eura).

Glavno područje uzgoja ovog zrna je Vijetnam, a Brazil je na drugom mjestu. Tchibo je već povećao cijene sredinom travnja. Pržionica kave Stefan Schwarz očekuje da će cijena kave u narednim godinama znatno porasti.

Razlozi su posljedice klimatskih promjena, problemi u regrutiranju radnika migranata na plantažama i sve veća potrošnja kave u samim zemljama u razvoju, rekao je Schwarz za Spiegel.

U srcu ratom razrušene Sirije, na sjeverozapadu zemlje, blizu grada Idliba, osvanuo je novi početak za mnoge porodice. Projekti koje je finansirao Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji s Muslimanskim dobrotvornim društvom "Merhamet" i turskom Humanitarnom organizacijom IHH donijeli su utočište i nadu narodu koji prolazi kroz teška iskušenja.

U naselju simboličnog naziva „Bosanska mahala“ izgrađene su 42 stambena objekta, u kojima su svoj dom našle porodice jetima, ukupno 212 ljudi.

Ulice ove male zajednice nose imena poput Bosanske, Rijaseta Islamske zajednice, Merhameta i trga nazvanog po rahmetli Aliji Izetbegoviću, lideru koji simbolizira borbu za opstanak i dostojanstvo, prenosi MINA.

Uz kuće, izgrađene su i dvije škole - jedna u gradu Soranu, druga u Čoban Beyu. Obje su dobile ime Bosna i Hercegovina i mogu primiti do 1.500 učenika. Obrazovanje, ključ za svjetliju budućnost, sada je nadohvat ruke sirijskoj djeci.

Džamija u Soranu, nazvana Džamija bosanskih šehida, kruna je ovog projekta. U gradu gdje su mnoge džamije porušene tokom razornih zemljotresa, nova džamija ne samo da je duhovno središte, već i arhitektonsko remek-djelo. Po svojoj veličini i ljepoti zauzima jedno od tri vodeća mjesta u ovom gradu.

Na svečanosti otvorenja, koja je održana u petak, 22. novembra 2024. godine, prisustvovali su predstavnici Rijaseta, Merhameta i IHH-a. Rukovodilac Ureda za društvenu brigu Rijaseta i izaslanik reisul-uleme Ibrahim Malanović, imao je čast predvoditi džuma-namaz, na insistiranje soranskog muftije. U svom obraćanju prenio je selame reisul-uleme i svih Bošnjaka, te izrazio radost zbog završetka ovog projekta.

Zahvalio je svim prisutnim - muftiji, gradskim zvaničnicima, a posebno "Merhametu" i predsjedniku Kenau Vrbanjcu, koji je koordinirao rad i realizaciju s Organizacijom IHH.

- U ovom mubarek danu, danu džume, otvorili smo džamiju. Kada se desio zemljotres prošle godine, odlučili smo da pomognemo narodu Turske i Sirije, skupili smo novac. Odlučili smo da sagradimo 42 kuće, te da sagradimo dvije škole i ovu prelijepu džamiju. Danas je poklanjamo narodu Sirije, a za one koji su dali svoj prilog, draga srca, molimo Allaha da im ukabuli i u sevap upiše - kazao je Malanović povodom svečanog otvorenja džamije.

U BiH u ovoj godini nisu rađene laboratorijske analize hrane i kontrola ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla, čime je direktno ugroženo zdravlje ljudi.

Glavni krivac za to je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS-a, koje nije dalo saglasnost Agenciji za sigurnost hrane u BiH na višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u BiH, prenio je BHRT.

Bez saglasnosti entitetskog ministarstva Agencija nije mogla provesti program monitoringa ostataka pesticida u hrani na godišnjem nivou koji radi u saradnji s Uredom za veterinarstvom BiH, Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja, entitetskim ministarstvima poljoprivrede i Odjelom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Distrikta Brčko, piše Večernji list BiH.

Stručnjaci skreću pažnju da nekontrolirana upotreba pesticida može prouzročiti nastanak malignih oboljenja. Većina ih sadrži arsen, za koji se zna da je kancerogen. Upotreba pesticida može uticati i na kognitivni razvoj, sve su češće dijagnoze endokrinih poremećaja, hormonskog statusa kod djece, trudnica i odraslih.

Sama problematika pesticida je multidisciplinarna i oni ostaju dugo u hranidbenom lancu te time utiču na zdravlje ljudi. Toksični učinci, čak i niskih doza, mješavine pesticida na ljudsko zdravlje mogu biti jako opasni. Izlaganje može dovesti do akutnog trovanja koje se bilježi kod poljoprivrednika koji ih koriste. Kod hroničnog trovanja javljaju se bolesti kao što su leukemija, limfomi, sarkom mekog tkiva i mozga, kostiju, rak želuca…

Pesticidi mogu igrati ulogu u nastanku Parkinsonove bolesti i poteškoća u razvoju te utjecati na reproduktivno zdravlje. Unatoč opasnosti, u BiH trenutno nema laboratorijske kontrole ostataka pesticida. Direktor Agencije Džemil Hajrić istakao je za BHRT da bez redovne kontrole građani ne mogu biti sigurni u kvalitetu hrane koju konzumiraju:

Ne možemo sa sigurnošću znati kakvu hranu jedemo, rekao je Hajrić. Građani smatraju da su jeftiniji proizvodi često lošije kvalitete i sadrže opasne pesticide. Jedan od ispitanika rekao je:

Srećom, živim na selu i proizvodim većinu hrane. Mislim da u uvoznoj hrani ima puno pesticida.

Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici bio je večeras domaćin tribine pod nazivom “Darivanje organa – nova šansa za život”, koju su organizirali zajednički a Donorskom mrežom u Bosni i Hercegovini te Udruženjem dijaliznih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.

Studentima tog zeničkog fakulteta predavanja o važnosti doniranja organa održali su vodeći ljudi tih organizacija, kao i bolnička koordinatorica za eksplantaciju organa Kantonalne bolnice Zenica mr. Senada Kubat–Čaušević i njena kolegica dr. Nermina Rizvanović.

Zenička bolnica, kako je podvukla predsjednica Donorske mreže BiH akademik i profesor emeritus Halima Resić, upravo zbog angažmana doktorica Kubat-Čaušević i Rizvanović, već godinama nosi i epitet najbolje donor bolnice u BiH.

– Transplant koordinatori KBZ-a, uvijek se zahvaljujem dr. Čaušević i dr. Rizvanović, zaista su svojim entuzijazmom pokazali da kada želite, kako se to može uraditi.

Znači, morate biti motivirani da to uradite. Normalno, pored edukacije i svega drugog. Ova je godina, zaista, rekordna po broju transplantacija i po broju kadaveričnih transplantacija i donora.

Zato je ova promocija donorstva izuzetno značajna i drago mi je da smo na Medicinskom fakultetu u Zenici, među budućim ljekarima koji su ti koji trebaju da šire ovu ideju donorstva.

Jer, bez donora nema transplantacije. Mi možemo imati, ja to naglašavam, dobre stručnjake i dobru opremu, ali ukoliko nemamo donora- ako familija ne da saglasnost, onda nema ni transplantacije- podvukla je akademik Resić.

Svi klinički centri u BiH, istakla je, imaju uslove za utvrđivanje moždane smrti i otkrivanje potencijalnih donora organa, ali treba motivirati bolničke transplant-koordinatore da to rade.

– Zenica je bila ta koja je prije nekoliko godina u to krenula, kao što je, naprimjer, u Hrvatskoj Varaždin bio najpoznatija donorska bolnica. Ne moraju to biti klinički centri. Mislim da je tu ključna stvar osobe, koje su izabrane da to rade i koliko su motivirane da se time bave – smatra Resić.

Ona je dodala kako je u tom cilju nužno provoditi i kontinuirane kampanje na buđenju svijesti kod stanovništva o potrebi doniranja organa te da ne smatra kako je religija razlogom nedovoljnom broju saglasnosti porodica za doniranje organa sa njihovog preminulog člana porodice.

– Ja mislim da je razlog tome nedovoljna informisanost. Znači, nijedna se religija, apsolutno, ne protivi transplantaciji organa i donorstvu, zato što je to čin koji spašava ljudske živote. Znači, ti organi odlaze u zemlju, a mi na taj način obezbjeđujemo našim sugrađanima, koji bi sutra preminuli, da im život produžimo. Nema plemenitije i humanije borbe od borbe da nekome produžite život – istakla je Resić, koja je upozorila kako “svi možemo biti sa druge strane žice”.

Evropske zemlje, kaže ona, stalno provode ovakve kampanje te godišnje imaju i po 15.000 transplantacija, a imaju oko 80.000 potpisanih donorskih kartica na cijelom području BiH, jer “organi ne biraju naciju, ime ni prezime, jer organ treba svakome”.

Upravo je, naglašava, tako veliki broj potpisanih donorskih kartica medicinskim profesionalcima podstrek da nastave borbu za doniranje organa i njihovo transplantiranje.

– Tačno je da smo najbolja donorska bolnica, jer je iz naše ustanove od 2014. godine – kada smo imali prvu eksplantaciju organa i prvog donora, do sada smo imali realizovanih 17 kadaveričnih eksplantacija. Ukupno, iz naše ustanove donirano je 69 organa – 69 života, 69 osoba-bolesnika bolje i kvalitetnije živi, kao i njihove porodice. U toku ove godine, u BiH smo imali ukupno šest kadaveričnih eksplantacija. Međutim, jedna ekspalantacija desila se u Kliničkom centru Tuzla, a ostalih pet eksplantacija bilo je u KBZ-u, što znači da smo mi i dalje vodeća donorska bolnica – kazala je Kubat-Čaušević, koja je istakla kako je ova godina i za tu ustanovu bila rekordna po broju donora i eksplantiranih organa.

Nada se kako će tako i nastaviti, da će maksimalno iskoristiti svakog svog donora te da će pomoći drugim pacijentima da bolje žive, jer je za neke transplantacija organa jedina opcija za život.

Predsjednik UDiTB FBiH Tomislav Žuljević kazao je kako je, prema njihovim informacijama, ove godine na području FBiH izvršena transplantacija 27 organa. To je, dodao je, ogroman napredak, jer “prije dvije godine urađeno osam ili 10, a prošle godine 16 transplantacija”.

– Sigurno je da je svijest kod ljudi porasla. Međutim, to je živa stvar i o tome se treba pričati svaki dan, jer čim malo padne pozornost medija i građana, naravno da imamo problem pa zbog toga i radimo ovakve tribine – kazao je Žuljević, koji je istakao kako je važno da mediji prenesu poruke do građana.

Transplantacijska medicina, podvukao je, jedina grana medicine koja je zavisna od građana, koji mogu biti i potencionarni donori, ali i primatelji organa. Veća je vjerovatnoća, kaže, da ćemo biti primatelji organa.

– To nas direktno veže za Eurotransplant, koji je najveća nevladina organizacija za razmjenu organa. Kada nemate šta da razmijenite, onda, jednostavno, niste ni kandidat za Eurotransplant. Na stranu svi ostali problem – kazao je Žuljević.

Zakonske regulative te nedostatak ministarstva zdrvastva na razini države, dodaje, mogu se prevazići preko Ministarstva za civilne poslove BiH, koje je već pokrenulo procedure i dobilo Mapu puta za ulazak u Eurotransplant.

Prema sadašnjim podacima, kazao je, oko 180 čeka transplantaciju bubrega, oko 40 koji čekaju na transplantaciju jetre, 25 na transplantaciju srca…

– Naravno, ima određeni broj koji čeka i na transplantaciju rožnice. Hvala Bogu da smo ove godine uradili i prvu transplantaciju srca u BiH, što je jako važno za BiH. Imamo problem kada je u pitanju transplantacija jetre – tu smo malo stali i na tome moramo raditi. Ove smo godine imali transplantaciju bubrega i od živih i od preminulih osoba – kazao je Žuljević.

(zenicablog.com)