Erengul Onder (60) spašena je ispod ruševina u Adiyamanu, 166 sati nakon zemljotresa koji je prije sedam dana pogodio jug Turske i Siriju, javlja Anadolija.

Gradonačelnik Manise Cengiz Ergun napisao je na društvenim mrežama da su varogasne ekipe iz tog grada spasile 60-godišnju ženu na području Besnija u Adiyamanu.

“Dobili smo radosnu vijest iz Besnija. Uz izuzetan trud naših vatrogasnih brigada, spasili smo našu Erengul Onder. Čestitam svim ekipama koje rade sa našim vatrogasnim osobljem”, napisao je Ergun.

Dva razorna zemljotresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni po Richteru 6. februara su pogodila južne dijelove Turkiye s epicentrom u Kahramanmarasu, a brojne spasilačke ekipe i dalje predano rade na akcijama potrage i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama zgrada.

Timovi za traganje i spašavanje iz Rusije, Bjelorusije i Kirgistana spasili su još jednu osobu ispod ruševina u Turskoj, javlja Anadolija.

Osoba je spašena 160 sati nakon zemljotresa koji su prošle sedmice pogodili jug Turkiye i Siriju.

Iz Ministarstva za vanredne situacije Rusije naveli su da je osoba spašena tokom spasilačke akcije koja je trajala četiri sata.

Dva razorna zemljotresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni po Richteru 6. februara su pogodila južne dijelove Turkiye s epicentrom u Kahramanmarasu, a brojne spasilačke ekipe i dalje predano rade na akcijama potrage i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama zgrada.

Američka Ambasada u Rusiji zatražila je od svojih državljana da odmah napuste tu zemlju, objavljeno je na internet stranici te diplomatske misije.

“Američki državljani treba da se uzdrže od odlaska u Rusiju zbog nepredvidljivih posljedica sukoba u Ukrajini. Amerikanci koji žive u toj zemlji treba odmah da je napuste zbog rizika od hapšenja”, navodi se u saopštenju Ambasade SAD u Moskvi.

U saopštenju se ističe da bi ruska strana državljanim SAD mogla da uskrati priznanje dvojnog državljanstva i pristup konzularnoj pomoći, da ih spriječi da napuste tu zemlju i da ih angažuje u vojnoj službi, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Američka Ambasada je 28. septembra objavila slično upozorenje u kojem od svojih državljana traži da napuste Rusiju, “dok za to imaju šansu”.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec januar 2023. godine iznosi 2.996,70 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec novembar 2022. iznosila je 1.161,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).

Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,74%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 19,89%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

1. Prehrana – 44,87%
2. Stanovanje i komunalne usluge – 13,10%
3. Higijena i održavanje zdravlja – 8,40%
4. Obrazovanje i kultura – 10,34%
5. Odjeća i obuća – 12,03%
6. Prijevoz – 4,61%
7. Održavanje domaćinstva – 6,67%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, naveli su u svom saopćenju iz SSS BiH.

Dok su cijene sve veće, posebice hrane i osnovnih namirnica, gramaža proizvoda se smanjuje. Primijetili su to i građani već odavno, dok se u ekonomiji ovo zove skriveno povećanje cijena, kada se manja količina proizvoda prodaje za više novca.

Možda se na primjeru čokolade najbolje i vidi kako je gramaža smanjena, a cijena ostala ista ili znatno veća. Nije to prisutno samo u prehrambenoj industriji već je prate recimo i farmaceutska industrija, pa u kutijama lijekova i suplemenata više ne moma isti broj tableta kao ranije.
Skrivena inflacija u enormnom rastu cijena tako tjera građane da paze šta kupuju, ali ne i koje količine, pa je vidljiva inflacija uvećana za skrivenu veća od stvarno izračunate stope inflacije. A gramaža je pored čokolade manja i u brojnim drugim proizvodima, poput kafe, grickalica, pekarskih i mliječnih proizvoida.

Udruženje građana "Don" radilo je istraživanje u farmaceutskoj industriji, gdje su došli do istog zaključka, u kutijama lijekova i suplemenata sada dobijemo i manji broj tableta.

"Sada kada smo zaista istraživali u bilo kojoj apoteci širom BiH da bismo našli mnogo proizvoda sa smanjenim brojem tableta, ali evo ono što puno ljudi koristi su na primjer tablete za pritisak, i one su u većini slučajeva pakovane po 28 komada,na godini nedostaje cijela kutija, to je samo pokazatelj koliko novca izdvajamo više za lijekove", kaže Murisa Marić, Udruga građana "Don", Prijedor.

Ekonomisti ističu da skrivena inflacija nije gora od vidljive, ali ima teže posljedice kada dođe uporedo, što je trenutno slučaj i na domaćem, ali i na svjetskom tržištu.

Što se tiče proizvođača koji smjenjuju gramaže uz ostavljanje istih ili dizanje cijena, ne mogu biti kažnjeni, jer po zakonu gramaža je istaknuta i jasno vidljiva na svakom proizvodu.

(BHRT)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je jučer na vanrednoj sjednici odobrila pomoć ukupne vrijednosti 100.000 KM za stradalnike zemljotresa u Republici Turskoj i Sirijske Arapske Republike.

-Vlada je opredijelila novčana sredstva u iznosu od 50.000 KM i robne rezerve u istoj vrijednosti, koju ćemo posredstvom Crvenog križa BiH uputiti narodima ove dvije zemlje - rekla je premijerka Mehmedić.

Vrsta pomoći usaglašena je s humanitarnim kanalima koji su otvoreni prema Turskoj i Siriji. Radi se o pomoći u ćebadima, vrećama za spavanje, dušecima na napuhavanje, agregatima te određenoj količini konzervirane hrane.

-Direkcija robnih rezervi je već pripremila određena materijalno-tehnička sredstva koja će se izuzeti iz skladišta robnih rezervi, tako da očekujemo da će Crveni križ biti u situaciji da pomoć preuzme već u ponedjeljak - rekao je direktor Kantonalne direkcije robnih rezervi Zoran Martinović. 

Vlada se u akciju pomoći razorenim područjima uključila i putem Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK-a. Tri spasioca Kantonalne službe za spašavanje s visina pridružili su se ekipi koju je u pogođena područja poslala Federalna uprava civilne zaštite, a spremni su i dodatni spasioci.

-Još četiri spasioca Kantonalne službe za spašavanje s visina su spremni i u nedjelju će otputovati u Tursku, tako da će ukupno 7 naših spasilaca biti angažovano u akciji potrage za preživjelim i poginulim - rekao je direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Džavid Aličić.

Zeničko-dobojski kanton je spreman poslati i medicinske timove u razorena područja, o čemu je kantonalna ministrica Tanja Radoš Kosić u srijedu razgovarala s predstavnicom Federalnog ministarstva zdravstva Marinom Berom.

Press služba ZDK

Pet najvećih korporacija “Exxon”, “Chevron”, “Shell”, BP i TE u prošloj godini su zaradili više od 200 milijardi dolara.

Dok je 2022. godina nanijela teškoće mnogim ljudima širom svijeta zbog rastuće inflacije, rata u Ukrajini i klimatskih katastrofa, za najveće zapadne naftne i gasne kompanije bila je to godina neviđenog uzleta i rekordnog porasta profita.

Samo pet najznačajnijih korporacija iz industrije fosilnih goriva ostvarile su zaradu veći od 200 milijardi dolara.

U paradi godišnjih rezultata objavljenih tokom protekle nedjelje, "velika petorka" – "Exxon", "Chevron", "Shell", BP i "Total Energies" – svi su otkrili da je prošla godina bila najprofitabilnija u historiji njihovog poslovanja, jer su rastući troškovi nafte i gasa, izazvani dijelom napadom Rusije na Ukrajinu, pomogli prihodima da dobiju "turbo punjenja".

"Exxon", naftni gigant iz Teksasa, prednjači sa rekordnih 55,7 milijardi dolara godišnje dobiti. Ova američka kompanije je zarađivala oko 6,3 miliona dolara svakog sata tokom prošle godine.

Kalifornijski "Chevron" imao je rekordnih 36,5 milijardi dolara profita, dok je "Shell" objavio najbolje rezultate u svojoj 115-godišnjoj istoriji, 39,9 milijardi dolara suficita.

"British Petrol" sa sjedištem u Londonu, ostvarila je profit od 27,7 milijardi dolara.

Francuska kompanija "Total Energies" također je imala rekord, sa 36,2 milijarde dolara, piše "Guardian".

Kada se zbroje rezultati za 2022. za sve kompanije za naftu i gas kojima se javno trguje, očekuje se da će ukupni profit premašiti 400 milijardi dolara.

"To je broj koji nikada ranije nismo vidjeli, i onaj koji je izgrađen na leđima radnih porodica koje su bile žrtve nafte i pohlepa rukovodilaca gasa", kaže Kler Mozer, zamjenica izvršnog direktora američke aktivističke grupe za klimatske promjene, prenosi Politika.

Jedanaestosatni pregovori između Pakistana i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nisu uspjeli osloboditi 1,1 milijardu dolara iz ključnih fondova s ciljem sprječavanja bankrota te zemlje.

Produbljujuća ekonomska kriza gotovo je ispraznila pakistanske devizne rezerve, ostavljajući jedva dovoljno dolara da pokrije mjesečni uvoz, a zemlja se bori da servisira nevjerojatne nivoe vanjskog duga.

Tim MMF-a, koji u petak napušta Islamabad, rekao je da je postignut "značajan napredak" nakon 10 dana razgovora.

"Virtuelne rasprave bit će nastavljene u narednim danima", rekao je šef misije MMF-a Nathan Porter u saopćenju.

Iako nije bilo finansijskog "čamca za spašavanje", obje strane su pokušale pozitivno oslikati sastanak.

Pakistanski ministar finansija rekao je na konferenciji za novinare da je zemlji dat "detaljan plan puta". Govorio je o "bolnim, ali neophodnim" reformama - MMF želi vidjeti akciju i obaveze Pakistana prije nego što se obaveže da će dati više novca, javlja BBC.

(akta.ba)

U uredu premijerke Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Amre Mehmedić održan je radni sastanak s predstavnicima Grupacije “Labena” iz Ljubljane, koja je zainteresirana za izgradnju zgrade Medicinskog fakulteta i “Pružanje usluga gamma nožem u JU Kantonalna bolnica Zenica” kroz javno-privatno partnerstvo.

Razgovori sa slovenačkim investitorom o projektu uvođenju gamma noža u Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ) započeti su 2018. godine, ali nije napravljen značajan iskorak u njegovoj realizaciji zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem u bolničkom krugu.

Pitanje imovinsko-pravnih odnosa je riješeno putem suda, tako da Grupacija želi nastaviti s realizacijom ovog projekta kojim bi KBZ prva u Bosni i Hercegovini uvela gamma nož, bezbolnu metodu bez rezova za liječenje tumora na mozgu i drugih patoloških stanja na mozgu.

Kada je u pitanju izgradnja zgrade Medicinskog fakulteta u Zenici, projekat je kroz više direktnih kontakata i sastanaka mješovitog radnog tijela doveden u fazu izrade studije izvodljivosti i idejnog projekta.

Istaknuto je da bi se, nakon izrade studije izvodljivosti, putem javnog poziva izabrao javno-privatni partner, koji bi izgradio i upravljao zgradom na duži period, te da je “Labena” i dalje zainteresirana za ovaj projekat.

Premijerka Mehmedić je rekla da Vlada ZDK-a želi iskoristiti prednosti modela javno-privatnog partnerstva za razvoj kantona u svim oblastima i unapređenje kvaliteta života građana.

Naglasila je da će Vlada definisati prioritetne projekte, te da će, kada je u pitanju sektor zdravstva, u fokusu biti poboljšanje stanja u Kantonalnoj bolnici Zenica, kroz započeti projekat Energetska efikasnost te uvođenje novih usluga za pacijente.

Također, najavila je da će Vlada donijeti odluke vezane za izgradnju zgrade Medicinskog fakulteta te održati sastanke s predstavnicima Kantonalne bolnice i Gradske uprave Zenica, budući da je jedan od prioriteta vlade koju predvodi stvaranje uslova da Kantonalna bolnica u dogledno vrijeme postane univerzitetsko-klinički centar.

Sastanku s predstavnicima Grupacije „Labena“ prisustvovali su i ministrica zdravstva Tanja Radoš Kosić, ministar za privredu Samir Šibonjić, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Danijel Pašić, ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženka Subašić i ministrica finansija Dženana Čišija, saopćeno je iz Press službe ZDK.

Generalnog direktora te firme Sedina Kahrimana sa 2.000 KM, jer su bez dozvole RAK-a pružali usluge emitovanja utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu u Kataru 2022. godine kao i drugih programskih sadržaja putem servisa MY TV.

Podsjećamo, krajem prošle godine BHRT je emitirao Svjetsko prvenstvo u fudbalu, a prema objavljenim informacijama BHRT i BH Telekom su potpisali ugovor o sublicenciranju medijskih prava za Svjetsko prvenstvo, prenosi N1.

Navedeno je da će svi građani Bosne i Hercegovine moći pratiti sve utakmice Svjetskog prvenstva u fudbalu besplatno na programima BHRT-a i na servisima MY TV i Moja web TV BH Telecoma.

No, to se ispostavilo netačnim, pojedine utakmice su bile dostupne samo na MY TV, a pojedine je BHRT prenosio sa 15 minuta zakašnjenja.

Uslijedile su reakcije i prijave Regulatornoj agenciji za komunikacije koja je krajem januara donijela odluku o kažnjavanju BH Telecoma i direktora te kompanije uz napomenu da svako ponovljeno kršenje može rezultirati izricanjem strože kazne.