Austrija priprema zakon po kojem bi policija vozačima koji znatno premaše dozvoljenu brzinu, osim vozačke dozvole, oduzimala i automobil, priopćeno je u Beču.

"Jednostavno na našim cestama ima previše onih koje se ne može uvjeriti, kod kojih kazne i dodatna školovanja ne djeluju. Tim osobama se mora oduzeti njihovo oružje", rekla je austrijska ministrica prometa Leonore Gewessler prilikom predstavljanja nacrta zakona.

Ponavljačima prekršaja vozilo bi moglo biti oduzeto i prodano na dražbi

Nacrt zakona vozačima koji u naseljenom mjestu budu prekoračili dozvoljenu brzinu od 60 ili izvan naseljenog područja od 70 kilometara na sat automobil će na licu mjesta biti oduzet na dva tjedna.

Tijekom tog razdoblja bi trebalo biti provjereno radi li se o vozaču koji je do sada već zabilježen zbog prebrze vožnje. Ako se pokaže da je vozač već počinio drastična prekoračenje brzine, njegov automobil bi mogao biti prodan na dražbi.

Kod prekoračenja brzine od 80 kilometara na sat u naseljenom mjestu ili 90 km/h izvan naselja automobil bi bio odmah zaplijenjen i prodan. To bi se odnosilo, primjerice, na one vozače koji na autocesti u Austriji, gdje je najviša dozvoljena brzina 130 km/h, budu uhvaćeni pri brzini od 220 km/h.

Zakon bi na snagu mogao stupiti iduće godine
Ministrica Gewessler rekla je kako ove mjere služe povećanju sigurnosti u prometu.

"Kod brzina o kojima je ovdje riječ, nijedan vozač više nema potpunu kontrolu nad svojim automobilom", naglasila je.

Vlasti u Austriji godišnje bilježe 400 do 450 slučajeva u kojima bi novi zakon mogao biti primijenjen. Zakon bi na snagu mogao stupiti sredinom sljedeće godine.

(akta.ba)

Do proširivanje koalicije u Zeničko-dobojskom kantonu, barem za sada, neće doći. Iako je tamošnji HDZBiH najavio da shodno dogovoru na nivou Federacije ulazi u vlast, DF koji je dio koalicije stranaka Šestorke, takvu mogućnost je odjavio. Politička utakmica ulazi u drugo poluvrijeme, a gubitnika zasigurno čekaju opozicione tribine.

„Očekujemo da ćemo biti dio parlamentarne većine i da ćemo uspjeti postići dogovor – dva ministarstva unutar ZDK-a“, izjavio je nedavno Ivo Tadić, predsjednik kantonalnog odbora HDZ-a BiH ZDK-a.

Očekivali, ali zasad nisu dočekali, jer za dio kolača u vlasti kao član Šestorke, na domaćem terenu pitala se i Demokratska fronta Zeničko-dobojskog kantona.

„Dobili smo uputu unutar koalicionog dogovora da se izjasnimo da li smo za to da nam se priključi HDZ. Jučer smo informisali Kantonalno povjereništvo o tome i donijeli stav da nije opcija da nam se bilo ko priključuje jer smatramo da je većina stabilna“, poručuje Goran Bulajić, povjerenik Kantonalnog odbora DF-a ZDK-a.

Kategoričan stav DF-a da trenutno ne želi pružiti ruku HDZ-u BiH u ovom kantonu i ne čudi s obzirom na stotinu puta ponovljene stavove HNS-a da sa DF-om ne žele ni u kakvu vlast ni pod koju cijenu. No može li to biti uzrok turbulencija unutar zeničko-dobojske Šestorke koja participira i u federalnoj Osmorci?

„Koalicija u ZDK-u nikad nije bila stabilnija. U sporazumu Šestorke je navedeno da bez konsenzusa nećemo priključivati druge partnere bez obzira na dogovor koji posjeduje Osmorka sa HDZ-om“, navodi Kenan Uzunović, potpredsjednik Bosankohercegovačke inicijative Kasumović Fuad.

Na pitanje da li će DF-ova prepreka u ovom kantonu zakomplicirati pregovore na višem nivou, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović daje „školski“ politički odgovor:

„Ljubav je obostrana, ne treba komplicirati dalje.“

Odavno je jasno da je zahtjev za uvođenjem HDZ-a BiH u ovom kantonu za pregovarački sto stavljen na federalni nivo.

„Ponudili smo DF-u da bude dio priče, bio je dio priče u ZDK-u. Sad ponovo izlaze i to je njihov izbor“, rekao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.

Ipak, Šestorka na okupu privodi utakmicu kraju i kreće u formiranje Kantonalne vlade.

„Ne izlazimo iz koalicije, samo smo dali naš stav u odnosu na koalicioni sporazum“, poručio je Bulajić.

„Njihov stav će se poštovati, kakvi bismo bili ljudi da razočaramo naše partnere koji su prvi ušli u zajedničku priču s nama“, istakao je Uzunović.

Šestorka trenutno igra sa 18 zastupnika, a na klupi za rezervne igrače su i dva zastupnika SBB-a. Eventualno širenje ili prepakiranje parlamentarne većine znači i konsenzus unutar koalicije, kojeg za sada nema. No, ukoliko bude „pod moranje“ HDZ-ov uslov ili dovodi do blokade ili izbacuje DF iz prve postave a u drugoj ih čeka SDA sa 11 i zastupnik „podijeljenog“ NES-a Ramo Isak, koji vrebaju vlastitu priliku za formiranje nove većine ili čak autogol Šestorke.

(federalna.ba)

Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo izjavio je danas za FENA-u da po informacijama s kojima raspolaže iz Brisela, Bosna i Hercegovina će najvjerovatnije dobiti status kandidata na zasjedanju Evropskog vijeća sljedeće sedmice u Briselu, tačnije 15. decembra.

– Najvjerovatnije da Bosna i Hercegovina dobija status kandidata na zasjedanju Evropskog vijeća sljedeće sedmice u Briselu. To je trenutno najpozitivniji događaj za Bosnu i Hercegovinu koji svakako ima svoj značaj, ali i težinu i obavezu da se što prije započne sa reformama, usvajanjem ključnih zakona, te pokrene ubrzan proces eurointegracija koji je u proteklom periodu zaista bio u zastoju usljed vrlo kompleksnih političkih odnosa unutar BiH – kazao je Plakalo.

Napominje da status kandidata podrazumijeva otvaranje mnogo većeg broja EU fondova, ali i mapira Bosnu i Hercegovinu kao kredibilnog i pouzdanog partnera za članstvo unutar EU.

– Status kandidata važan je iz više aspekata, prije svega BiH postaje kredibilan i pouzdan partner Evropskoj uniji i time potvrđuje svoju viziju i misiju za daljnju integraciju sa EU. Taj status mapira BiH kao perspektivnu zemlju u pogledu EU integracija i šalje poruku da je država ostvarila određeni nivo političke, ekonomske i pravne stabilnosti, te podrazumijeva mogućnost povećanja investicija, većeg kreditnog rejtinga, povećanja broja turista, više mogućnosti za inovacije i istraživanje, više mogućnosti u oblasti obrazovanja, bolji imidž države u svijetu, kao i mnogo veći broj EU fondova nego što je to trenutno – naglasio je Plakalo.

Međutim, Plakalo ističe Bosna i Hercegovina nema više luksuza da odlaže implementiranje Važnih zakona, reformi i strategija.

– Potrebno je što prije konstituirati sve nivoe vlasti u BiH i započeti sa realizacijom implementacije 14 prioriteta, ali i onih osam tačaka koje su izvedene iz tih prioriteta kao manje zahtjevne i postavljene pred BiH početkom oktobra mjeseca kada je Evropska komisija i preporučila dodjeljivanje uslovnog statusa kandidata Evropskom vijeću, uz očekivanja da će se raditi na bržem ispunjavanju svih tih uslova od momenta preporuke, te se očekuje puni kapacitet ispunjavanja svih tih zahtjeva nakon konstituisanja novih kantonalnih i entitetskih vlada, a posebice Vijeća Ministara BiH – istakao je generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo u razgovoru za Fenu.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec novembar 2022. godine iznosi 2.986,85 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec septembar 2022. iznosila je 1.140,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 543,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,17%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 18,18%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

Prehrana – 42,97%
Stanovanje i komunalne usluge – 12,96%
Higijena i održavanje zdravlja – 8,31%
Obrazovanje i kultura – 10,38%
Odjeća i obuća – 14,06%
Prijevoz – 4,62%
Održavanje domaćinstva – 6,70%
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

Zemlje Evropske unije, a naročito one na zapadu Evrope, veoma su pogođenje krizom energenata. Uveliko se već govori o restrikcijama struje u pojedinim zemljama.

Po najavama nadležnih, najvjerovatnije će doći do isključenja u periodu od minimum dva sata dnevno. Austrija se takođe uveliko sprema za rezove a kako bi uštedili struju i smanjili troškove ljudi, jedna stambena zgrada je odlučila da naplaćuje vožnju liftom.

Za one koji ne znaju, nekada, prilikom ugrađivanja prvih liftova u Beču (neki i dan danas funkcionišu), postojale su kasice pored lifta u koje su svi oni koji su koristili lift plaćali za tu uslugu. Izgleda da se istorija i ovog puta ponavlja.

U trećem okrugu Beča, u jednoj zgradi odlučeno je da svi oni koji se služe liftom, po vožnji, moraju da plate 20 centi. A ako ne plate, ići će pješice stepenicama. Ova odluka se odnosi za posjetioce, a ne i za stanare zgrade. Stanari zgrade imaju poseban ključ kojima se aktivira lift, dok oni koji ga nemaju aktiviranje lifta čine tako što ubace 20 centi.

Ni stanarima nije besplatna vožnja već za nju plaćaju 20 evra mjesečno. Plaćanje se vrši preko režija kojima plaćaju održavanje i troškove zgrade. Ono što nije zgodno u vezi lifta ove pomenute zgrade je činjenica da ukoliko platite 20 centi, možete se samo popeti, a nije nađen način plaćanja ukoliko želite da se spustite liftom. Za sada mogu da se spuste liftom samo oni koji imaju ključ.

(N.N.)

Nakon što je Evropski parlament odobrio da Hrvatska postane punopravna članica schengenskog područja, konačnu odluku o ukidanju unutrašnjih kontrola mora jednoglasno donijeti Vijeće Evropske unije koje će to pitanje razmatrati 9. decembra.

Ipak ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između schengenskog područja i Hrvatske ni na koji način neće uticati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara dugu državnu granicu.

Potvrdio je to Feni izvjestitelj Evropskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Evropske pučke stranke.

Dodao je da će to značiti da će se kapaciteti Evropske unije još više približiti BiH što je dobro za zemlju koja očekuje da dobije kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji već sljedeće sedmice i na kraju da postane članice EU te smatra da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor u interesu BiH.

Naime, Hrvatska je ispunila sve uvjete i zadovoljila kriterije, uvela tehnologije kako bi zaštitila svoje granice posebno jer graniči s BiH, koju mnogi u EU smatraju ustavno kompliciranom zemljom u kojoj je teško provesti pravila.

Evropski parlament već se dugo zalaže za proširenje schengenskog područja bez provjera dokumenata na unutrašnjim granicama, koje danas uključuje 26 država članica (sve države članice EU-a osim Bugarske, Hrvatske, Kipra, Irske i Rumunije te zemlje koje nisu članice EU-a Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn).

Zastupnici su još 2018. godine izjavili da bi Hrvatska trebala biti uključena u Schengen čim ispuni potrebne kriterije. Također su 18. oktobra 2022. godine izrazili podršku prihvatu Bugarske i Rumunije u Schengen bez odgode.

Međutim, kako trenutno stvari stoje i kako tvrde neki diplomatski izvori iz Evropske unije Vijeće bi 9. decembra moglo donijeti vrlo kontraverznu i problematičnu odluku i dati Hrvatskoj odobrenje za uzlazak u zonu Schengena, ali ne omogućiti to dvjema drugim državama - Bugarskoj i Rumuniji.

Ti izvori izrazili su i zabrinutost da bi takva odluka mogla izazvati krizu i to najviše za Švedsku koja preuzima predsjedavanje Vijećem 1. januara, a koja je istovremeno aplicirala za ulazak u NATO savez nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Pandemija koronavirusa i migrantska kriza koja se trenutno intenzivirala na području Sredozemlja i zapadnobalkanskom rutom pokazala je značaj zaštite vanjskih granica Evropske unije, ističu diplomatski izvori iz Brisela.

U isto vrijeme Rangel naglašava da Hrvatska dosad prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Schengenu u poređenju s bilo kojom državom članicom Evropske unije te da je ispunila 281 preporuku iz osam područja schengenskog zakonodavstva.

Komisija i Vijeće potvrdili su spremnost zemlje da u potpunosti primjenjuje schengenska pravila, zbog čega je Evropski parlament zauzeo stav da se ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama mora provesti do kraja ove godine.

Schengenski prostor je područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, osim u vanrednim okolnostima. Građani zemalja koji se nalaze u tom prostoru mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Evropskoj uniji.

(akta.ba)

Rast cijena namirnica odavno se više ne bilježi se na mjesečnom, nego na dnevnom nivou. Građani ne osjete pretjeranu korist od inspekcijskih kontrola i kazni, jer se cijene ne snižavaju. Posljednjih dana poskupili su hljeb i mlijeko, sada i jaja. Ipak, ima i malo ohrabrujućih vijesti.

Izrazito niskih temperatura još uvijek nema, ali građane ipak prolazi jeza kada pomisle na račune za grijanje. No, umirujuće su riječi struke. Kako navode, stekli su se uslovi za sniženje cijene prirodnog gasa i to od prvog januara.

Ali ono što bismo mogli uštediti od eventualnog sniženja cijene gasa, preusmjerićemo na namirnice, jer ta poskupljenja ne prestaju. Deset konzumnih jaja prije dvije godine plaćali smo 2,5 konvertibilne marke. Sada, četiri. No, bh. jaje je i dalje najjeftinije u regiji.

Zbog sve većih troškova, te slabe zarade, pred gašenjem su i farme mlijeka. Na terenu je primjetno da je proizvodnja pala za 10%. Otkupna cijena mlijeka daleko je niža od onoga što građani vide na policama. Razlika je barem 1,20KM. Da je nešto trulo u državi Danskoj, pokazale su kontrole inspekcijskih službi. Rezultat je da su trgovine i benzinske pumpe nezakonito dizale cijene, zbog čega su izrečene kazne u vrijednosti 4,2 miliona konvertibilnih maraka.

O smanjenjima cijena, niko i ne priča. Male plate i penzije ispričana su priča, kažu mnogi, kao i činjenica da rast plate odavno ne prati rast inflacije u Bosni i Hercegovini. Ali zato bi nadležni mogli kontinuirano pratiti kretanje cijena, kako bi barem neko zaštitio građane.

(N1)

Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU-a postigli su u utorak ujutro politički dogovor o zakonu koji zabranjuje uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom ili krčenjem šuma.

Dogovor o uredbi o deforestaciji i degradaciji šuma trebaju još potvrditi zasebno Vijeće i Parlament, a uredba stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a.

Prema uredbi, uvoznici će morati dokazati da roba koju uvoze na teritorij EU-a nije nastala krčenjem šuma, što znači da stanovnici zemalja EU-a neće više moći konzumirati proizvode poput goveđeg mesa, kave, kakaoa, palmina ulja, soje i drva zbog čija je proizvodanja pridonijela krčenju šuma u raznim dijelovima svijeta.

Onima koji krše to pravilo prijete teške kazne, koje mogu dosegnuti 4 posto od njihova prometa u EU-u.

Glavni uzrok deforestacije i degradacije šuma proširenje je poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pojedinih proizvoda. EU je jedan od većih potrošača robe povezane s deforestacijom i degradacijom šuma. Očekuje se da će ova uredba smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te povećati potražnju EU-a za robom koja se proizvodi na zakonit način koji ne podrazumijeva deforestaciju.

“Komisija je pozdravila privremeni politički dogovor. “Nakon usvajanja i primjene, novi zakon osigurat će da niz ključnih dobara stavljenih na tržište EU više neće pridonositi krčenju i degradaciji šuma u EU i drugdje u svijetu”, navodi Komisija.

Uhapšen je i bivši premijer KS Fikret Musić.

SIPA od jutros u Sarajevu provodi akciju Magnet.

Kako saznaje portal Istraga.ba, u akciji su već uhapšene četiri osobe. Radi se o bivšem direktoru KCUS-a Farisu Gavrankapetanoviću, bivšem premijeru i ministru zdravstva KS Fikretu Musiću i Zlatku Vukoviću, te o uposlenici KCUS-a Muvedeti Čedić Butmir.

Prema saopćenju SIPA-e, oni se sumniče za krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotreba položaja i ovlaštenja. Navodno se ispituju javne nabavke iz vremena dok je Gavrankapetanović bio direktor KCUS-a.

Pretresi i hapšenja se provode po nalogu Tužilaštva KS.