IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U 2022. godini BiH planira da uveze 1.360 stranih radnika raznih profila, kao što su voćari, stočari, peradari, krojači, šivači, pekari, poslastičari, tesari, zidari i moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju itd.

Naime, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2022. godini iznosi 1.360 - od čega se na FBiH odnosi 670, Republiku Srpsku 600 i Brčko distrikt 90.

U Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu, koji je u formi konsultacija, precizirano je da je planirano produženje 740 već izdatih radnih dozvola, a u planu je i izdavanje dodatnih 620 za novo zapošljavanje.

S obzirom na to da je, kako je navedeno, uvaženo stanje na tržištu rada u BiH, za 2022. godinu nije utvrđen broj radnih dozvola koje se mogu izdati za sezonsko zapošljavanje u BiH.

Kada je u pitanju novo zapošljavanje stranaca u 2022. godini, iskazana je potreba i za profilima kao što su rukovalac teškim građevinskim mašinama, elektroničar, industrijski tehničar, mašinski tehničar, metalostrugar, mesarski tehnolog, elektromehaničar, mašinbravar, te tehnolog.

Na spisku su, dakle, i tesari, zidari, moleri, fasaderi, keramičari, armirači. Tu su još i zanimanja kao što su komercijalista, trgovac, hotelski recepcioner, poslovođa, kuvar nacionalne kuhinje, konobar, turistički vodič, programer, a iskazana je i potreba za nastavnicima deficitarnih zanimanja, te farmaceutima.

Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, ističe da su poslodavci pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im se olakšala procedura zapošljavanja radnika iz inostranstva.

"Ako se nastavi očekivani trend odlaska radne snage iz BiH, evidentno je da će poslodavci morati uvoziti radnu snagu iz inostranstva, iako je proces već otpočeo, tako da je vidljivo da na radilištima u BiH ima radne snage  iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Kine i ostalih zemalja", rekao je Komljenović.

Podatkom da imamo potrebe da uvozimo voćare nije iznenađen Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, koji ističe da takva praksa već postoji.

"To smo mi i tražili. Mi imamo problem. I ove godine nešto radnika iz Turske je radilo kod nas, brali su voće. Sad ćemo, ako mognemo, da dovedemo radnike sa Filipina, iz Bangladeša. Smatram da će nam u narednim godinama sve više trebati strani radnici. Recimo, u voćarstvu se sve radi ručno, tu je potrebna radna snaga. Na jedan hektar potrebno je 77 radnika", rekao je Dojčinović.

Na pitanje zašto imamo takve trendove, da mi uvozimo radnu snagu, a naši radnici odlaze ka Zapadu, istakao je da je vjerovatno na to najviše uticala politika, koja ne vodi brigu o našim mladim ljudima.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, naglašava da je moguće da BiH pokušava uvesti farmere, ali... "Niko neće doći ovdje raditi na farmu. Možemo mi dizati plate i zaduživati se, ali onda odosmo u stečaj. Evo struja poskupljuje. To mi izdržati ne možemo s ovom cijenom mlijeka. Nema govora o tome da ćemo mi uspjeti dovesti strane radnike", tvrdi Usorac.

Inače, u Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu navedeno je da će njenim donošenjem biti kvalitetnije zadovoljene potrebe tržišta rada u BiH, a da pritom nije ugrožena ponuda domaće radne snage.

(poljoprivreda.ba)

Kantonalna bolnica Zenica, nakon božićnih i novogodišnjih praznika, za sada ne bilježi povećan broj hospitalizacija usljed zaraze koronavirusom – potvrdio je Feni direktor te ustanove Rasim Skomorac.

On ne isključuje mogućnost da će u narednim danima doći do povećanog broja zaraženih te posljedično tome i hospitalizacija.

-Još uvijek nema povećanja broja hospitalizovanih pacijenata zaraženih Covidom-19, mada se može očekivati da će u narednim danima biti više zaraženih i hospitalizovanih zbog masovnih okupljanja u našem gradu, ali i odlaska naših sugrađana u druga mjesta gdje je bilo masovnih okupljanja. Trenutno imamo 33 hospitalizovana Covid-pozitivna pacijenta, od kojih je osam na Odjelu intenzivne njege. Jedan je pacijent nažalost u zadnja 24 sata preminuo, a imali smo šest novoprimljenih pacijenata od kojih je troje vakcinisano – ističe Skomorac.

Hospitalizacija zbog sezonske gripe, dodaje, za sada nema, ali ističe kako su za sve zaposlenike KBZ-a bili osigurali vakcinaciju i protiv sezonske gripe.

-Anketirali smo zaposlene te osigurali vakcinu, koju je primilo nešto manje od 200 zaposlenih – kaže Skomorac, a zenička bolnica ima oko 1.800 zaposlenih.

Što se tiče Covid-pozitivnih pacijenata, situacija je zasad stabilna i u Općoj bolnici Tešanj, koja ima samo deset hospitaliziranih pacijenata.

-Pred Novu godinu imali smo samo četiri pacijenta, što je bilo najmanje nakon dugog perioda borbe s Covidom. Međutim, nema mjesta opuštanju. Podatak da smo u Domu zdravlja Usora, koja dnevno registruje 4-5 novozaraženih osoba, trećeg dana januara imali čak 40 novootkrivenih zaraza, svakako je alarmantan. Sretna je okolnost da se ne radi o težoj kliničkoj slici zaraženih osoba pa nije bilo potrebe za njihovom hospitalizacijom, ali moramo biti oprezni. Pogotovo što je čak 90 posto testiranih bilo i zaraženo – upozorava direktor JZU Opća bolnica Tešanj Omer Bedak.

Smatra kako je to posljedica nepridržavanja epidemioloških mjera te vjerovatno ulaska i omikron soja. Omikron soj, napominje on, oni ne mogu izolovati u svojoj laboratoriji.

Nešto je bolja situacija u samom Tešnju, gdje, dodaje Bedak, dnevno bilježe 15-ak novozaraženih, ali je i njihova klinička slika blaža pa nema potrebe za hospitalizacijom.

-U proteklim danima, nakon Nove godine, imali smo samo jednog pacijenta koji je preminuo od posljedica zaraze koronavirusom – ističe Bedak.

Hospitalizovanih zbog zaraze sezonskom gripom, napominje, nema ni u tešanjskoj bolnici, ali to ne znači da sezonske gripe nema.

(fokus.ba)

Zbog poskupljenja sirovina, ali i električne energije za privredu, cijena peleta u BiH je od Nove godine u porastu i dostiže skoro i 480 KM, potvrdili su nam iz firmi koje se bave proizvodnjom peleta.

Naime, kako ističu, na rast cijena utiče i potražnja za ovim vidom ogrjeva, koja je enormna u posljednjih nekoliko mjeseci.

Iz firme “Drvoprodex” Banjaluka ističu da tona peleta sada košta 375 KM, dok je samo nekoliko dana ranije iznosila 350 KM.

“Cijene su korigovane od Nove godine, jer je došlo do poskupljenja sirovine, tako da smo bili prinuđeni da i mi povećamo cijenu peleta”, kazali su iz ovog preduzeća.

Dodali su da kupci i dalje svakodnevno zovu zbog kupovine ovog energenta.

“Mi svake godine u aprilu imamo akciju kada su cijene peleta niže pa veliki broj naših kupaca tada nabavlja pelet. U ovom periodu dokupljuju određene količine”, ističu u “Drvoprodexu” i dodaju da imaju besplatnu dostavu samo na području Banjaluke.

Da su već neko vrijeme cijene peleta jako visoke, kažu i iz firme “Drvosječa” Sarajevo.

“Kod nas tona peleta košta 480 KM, dok je u oktobru prošle godine bila 390 KM, tako da su cijene stalno rasle upravo zbog visokih cijena sirovina”, ističu u ovoj firmi.

Dodaju da i uprkos visokoj cijeni potražnja za ovim energentom ne jenjava.

“Samu veću cijena diktira i velika potražnja jer je dosta ljudi prešlo na grijanje ovim ogrjevom”, ističu iz ove firme.

Iako još nemaju novi cjenovnik, iz preduzeća “Ensa BH” iz Srpca su potvrdili da se očekuju nove, veće cijene nakon praznika.

“Došlo je do većih cijena sirovina, ali dobili smo i nove ugovore sa većom cijenom električne energije, tako da je neminovno da i cijene naših proizvoda moraju rasti”, pojašnjavaju iz ove firme.

Pojasnili su da se mogu i dalje očekivati veće cijene, a posebno, kako kažu, od šestog mjeseca, pred početak sezone. Da je svako poskupljenje udar na džep potrošača, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.

“Već prethodne godine počela su razna poskupljenja izazvana visokim cijenama raznih energenata koji su neophodni za proizvodnju. Samim tim to je doprinijelo da i pelet poskupi. Svjedoci smo da ova poskupljenja nisu samo u BiH, nego u cijeloj Evropi i svijetu, ali oni se mogu drugačije nositi s tim jer imaju određene mjere da pomognu svojim građanima, za razliku od nas”, ističe Marićeva i dodaje da pelet već jedan izvjestan period bilježi rast cijena.

“Iako su građani tonu peleta u šestom mjesecu mogli da kupe od 300 do 350 KM, sada to već dostiže cifru i blizu 500 KM”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da će svako dalje poskupljenje ovog energenta dovesti do jednog velikog kolapsa, jer, kako kaže, čime da se ljudi griju u svojim domaćinstvima ako su već prešli na ovakav oblik grijanja.

Kako je rekla, poskupljenje električne energije za privredu podiže i cijenu peleta, ali i svega ostalog.

“Sigurno je da će sve lančano da se odrazi, jer ako privreda bude imala veće račune za struju, to će se odraziti i na plate radnika, ali i na cijene u trgovinama, a opet se sve prelama preko leđa potrošača”, zaključila je Marićeva.

Ista potražnja za drvetom

Oni koji se bave prodajom drveta kažu da je potražnja za ovim ogrevom na domaćem tržištu na istom nivou već godinama te da se cijene kreću od 70 do 105 KM po metru.

Mirsad Š., prodavac drva iz Sarajeva, kazao je da metar bukovih drva košta 105 KM, te da potražnja nije prevelika i da u roku od dva dana dostave drva na traženu adresu. U RS je cijena drva niža pa tako iznosi od 70 do 85 KM po metru, zavisno od vrste drveta.

(fokus.ba)

Vlada Njemačke ne želi da ponovo uvede mjeru zatvarnja čak i dok raste broj zaraženih pod uticajem omikron soja, izjavio je danas ministar finansija Kristijan Lindner.

"Želimo da izbjegnemo opšta i raširena zatvaranja u budućnosti", rekao je Lindner dnevnim listovima Štutgarter nahrihten i Noje berliner redaktionsgelšaft.

On je dodao da je cilj vlade da održi društveni život u što većoj mjeri i da izbjegne socijalnu štetu što je više moguće.

On je pozvao da se u Njemačkoj vakciniše čitava populacija u roku od mjesec dana za slučaj da nastupe novi talasi pandemije u budućnosti.

Njemačka ima relativno nisku stopu vakcinacije u poređenju sa ostalim zemljama Zapadne Evrope. Potpuno je imunizovano 71,3 odsto populacije, a 39,3 odsto je primilo i buster dozu.

Institut za infektivne bolesti Robert Koh saopštio je jutros da je zabilježeno 58.912 novih infekcija i 346 smrtnih slučajeva od kovida 19. Prije sedam dana bilo je 47 odsto manje zaraženih.

Proširenje EU na zapadni Balkan uvršteno je u dokument o programu rada francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koji je objavljen 1. januara 2022. godine na stranici Vlade Francuske.

Direktno uvrštavanje u dokument posvećenosti proširenju EU na zapadni Balkan važno je prevashodno zbog toga što su pojedine zemlje članice, ali i ugledni analitičari, ukazivali na nedovoljnu zainteresovanost te zemlje za zapadni Balkan, pa čak i nevoljnost da se EU dalje širi.

U poglavlju o proširenju naglašeno je da će predsjedništvo obezbijediti nastavak pregovora sa zemljama kandidatima u skladu s novom metodologijom koju je usvojio Evropski savjet 15. marta 2020. godine.

"Predsjedništvo će promovisati akciju EU na zapadnom Balkanu radi sprovođenja dalekosežnih transformativnih reformi u ključnim područjima, poput vladavine prava, demokratskih institucija, medijskih sloboda, ekonomskih reformi, a pomagaće i u usvajanju pravne stečevine EU", naglašeno je u ovom dokumentu.

Ipak, zanimljivo je da je zapadnom Balkanu dato manje pažnje u samom dokumentu od govora koji je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, održao prije desetak dana, predstavljajući preuzimanje predsjedavanja EU od strane Francuske.

Makron je u svom govoru rekao da su Afrika, zapadni Balkan i južno susjedstvo prioriteti francuskog predsjedavanja EU, ali nije spominjao proširenje. U dokumentu je spomenuto proširenje, ali Balkan je nisko na listi prioriteta u dokumentu u kojem su navedeni svi prioriteti.

Naime, na vrhu liste prioriteta je Afrika, a zatim redom slijede Indopacifik, SAD te poglavlje o odnosima s Rusijom, Kinom i Turskom. Nakon ovog prioriteta navedeni su južno susjedstvo, što se odnosi na zemlje u pojasu Sredozemlja, zatim Bliski istok, pa tek onda zapadni Balkan. Iza zapadnog Balkana navedeni su još međunarodna humanitarna pomoć, ekonomska razmjena i odbrana.

Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u Briselu, kaže da Francuska, uz još nekoliko bitnih zemalja EU, prioritet daje unutrašnjem funkcionisanju EU, a da je proširenje u drugom planu.

"Moj je čvrst utisak da je razlika između zemalja zapadnog Balkana i EU danas veća nego što je bila 2000. godine, kada je započeo proces pridruživanja EU i zapadnog Balkana", kaže Topčagić za "Nezavisne novine".

Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga za tu situaciju je činjenica da teme koje dominiraju u EU nisu prisutne u zemljama zapadnog Balkana u toj mjeri, i obrnuto.

"EU danas kakva jeste nije sposobna da donosi jedinstveni stav i čvrstu politiku po raznim pitanjima, ne samo kada se radi o zapadnom Balkanu. To je realnost s kojom mi svi treba da se suočimo", naglasio je on.

Inače, Makron je najavio da će Francuska tokom predsjedavanja EU organizovati sastanak EU sa zapadnim Balkanom, što je potvrđeno i u ovom dokumentu.

"Francusko predsjedništvo će organizovati konferenciju o zapadnom Balkanu u junu 2022. godine. Cilj je promocija i produbljenje konkretne saradnje sa zapadnim Balkanom, posebno kada su u pitanju regionalna saradnja i stabilnost", naglašeno je u dokumentu.

Takođe, važno je napomenuti da su Francuska i Njemačka početkom 2020. godine pokrenule veliku akciju u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema viška naoružanja i prekidanja lanaca ilegalne trgovine oružjem.

Na stranici Ministarstva spoljnih poslova Francuske je 2017. najavljeno da su ta zemlja i Njemačka inicirale ovaj program povodom terorističkih napada u Parizu 2015. godine. Naglasili su da se na zapadnom Balkanu, prema procjenama stručnjaka, u opticaju nalazi između 3,2 i 6,2 miliona komada ilegalnog oružja.

Drugi razlog, na kojem više insistira Njemačka, je problem organizovanih kriminalnih grupa koje u zemljama zapadnog Balkana sve više svrastavaju s vladama i time čine ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju za EU, što Njemačka želi da zaustavi.  Kako smo već pisali, a kako su nam napominjale njemačke diplomate u nekoliko navrata, za EU je bitno da se pitanje vladavine prava posebno fokusira na neutralisanje organizovanih kriminalnih lanaca sa zapadnog Balkana, koji u EU švercaju drogu, ljude, oružje i ostale zabranjene supstance.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U skladu sa Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju, penzije za decembar bit će isplaćene u danas, 5. januara, preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, objavio je Federalni zavod (FZ) MIO/PIO.

Temeljem Uredbe Vlade Federacije BiH o novčanom iznosu penzije kao podrška penzionerima u FBiH, svim korisnicima penzije FZ MIO/PIO koji su rezidenti Bosne i Hercegovine, uz penziju za decembar bit će isplaćen i jednokratni novčani iznos od 50 KM.

Novčani iznos isplaćuje se samo korisnicima penzija koji su zatečeni u isplati na dan stupanja ove uredbe na snagu. Korisnicima prava na djeljivu porodičnu penziju pripada isplata djeljivog novčanog iznosa.

Prosječna samostalna penzija iznosi 489,70KM, koju će primiti 355.210 korisnika. Najniža penzija iznosi 382,18 KM, garantovana 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM. Penziju za decembar će primiti 429.545 korisnika, dok je pravo na jednokratni novčani iznos ostvarilo 362.995 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija s uračunatim troškovima za decembar iznose oko 214 miliona KM.

Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 odsto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine, privrednicima će donijeti ulazak u zonu nesigurnosti, a dovešće i do rasta cijena krajnjih proizvoda i usluga, što će biti ponovni udar na džep građana.

Mišljenja su ovo ekonomskih stručnjaka, koji su u razgovoru za "Nezavisne novine" govorili o rastu inflacije, koja se bilježi posebno u zadnjem kvartalu 2021. godine, te njenom uticaju kako na privredu, tako i na građane.

Kako je za "Nezavisne novine" kazao Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, olakšavajuća okolnost je što je inflacija u evrozoni u zadnjem kvartalu 2021. godine takođe porasla na pet odsto.

"Naša inflacija je i dalje nešto viša nego ona u evrozoni, ali da je kod nas pet odsto, a tamo i dalje na dva odsto, to bi bila katastrofalna vijest, ovako je to nešto manje negativna vijest", rekao je Đogo.

Dodao je da se postavlja pitanje da li se naša cjenovna konkurentnost pri izvozu naspram drugih regiona svijeta ovime pogoršava.

"Ako je u Rusiji, na primjer, inflacija niža od toga, to bi značilo da naš izvoz u Rusiju gubi cjenovnu konkurentnost", kazao je Đogo, dodajući da je srećna okolnost što se više od 70 odsto trgovine između BiH odvija sa zemljama Evropske unije.

"To su zemlje koje su svoje valute takođe vezale za evro, što znači da te zemlje ili su već zabilježile ili mogu da očekuju povišene stope inflacije. Ako bh. privreda uspije da u odnosima s ino-partnerima prenese povišenu inflaciju, onda će imati neutralan efekat na izvoz", naveo je Đogo za "Nezavisne". Dodao je da, ako se ipak desi da bh. proizvođači i izvoznici ovo ne postignu, onda će se cjenovna konkurentnost smanjiti i smanjiće se i količina izvoza.

Kada je riječ o efektu koji će rast inflacije imati na građane BiH, Đogo je kazao da je pitanje da li realna zarada bh. građana raste ili opada.

"Inflacija je očito uzela maha, međutim imamo i neki rast plata. Trebalo bi ta dva faktora ukrstiti, provjeriti da li je potrošačka korpa realno ono što građani troše, i ako nam plata raste, koliko raste osnovna potrošačka korpa, onda imamo neutralan efekat. Ali za to je potrebna jedna dublja analiza, to bi mogao biti posao sindikata", zaključio je Đogo.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za "Nezavisne novine" je rekao da inflacija predstavlja nevidljivi namet i podrazumijeva da se poremete normalni tržišni indikatori, što u konačnici otežava ekonomsku kalkulaciju.

"To znači da je teže planirati proizvodnju i investicije ili bilo kakve druge ekonomske aktivnosti. Period inflacije često demotiviše privredne aktivnosti, te vodi usporavanju ovih aktivnosti", kazao je Čavalić, dodajući da može dovesti i do pozitivnih efekata, poput kreditiranja. "Inflacija vodi padanju prinosa novca, odnosno dugočnih kamatnih stopa", rekao je Čavalić.

Istakao je da su posljedice inflacije na građane evidentne u vidu poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, bez obzira na druge probleme, kao što su globalni lanci snabdijevanja, pad ekonomskih parametara, energetske krize, te povećanja transportnih troškova.

Na pitanje da li u narednom periodu možemo da očekujemo dalji rast inflacije, Čavalić kaže da su oprečna mišljenja ekonomskih stručnjaka na ovu temu.

"Postoje različite prognoze, one optimistične naglašavaju da će se tržišne prilike stabilizirati do proljeća ove godine, iako će ovaj prvi kvartal biti zaista izazovan. S druge strane, imamo prognoze koje navode da će se efekti inflacije nastaviti tokom cijele godine", rekao je Čavalić.

Kako je naveo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, godišnja inflacija se u zadnjem kvartalu 2021. godine intenzivirala.

"Svaka inflacija preko tri odsto pravi probleme, jer onda privrednici moraju podizati cijene, te pregovarati s kupcima, kao i s dobavljačima, gdje se gubi velika energija", kazao je Trivić za "Nezavisne novine".

Naveo je da privrednici ovako ulaze u zonu nesigurnosti, te da može dovesti do pada ili rasta proizvodnje.

(N.N.)

U prvoj sedmici 2022. godine dotok svježijih i hladnijih zračnih masa uslovit će nestabilno vrijeme s kišom, susnježicom i snijegom, objavio je Federalni hidrometeorološko zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine.

Na području južne Hercegovine očekuje se kiša, u širem pojasu Posavine kiša i susnježica, a u centralnim i planinskim područjima Bosne susnježica i snijeg.

Obilne padavine i izraženiji sniježni pokrivač ovog puta će izostati. Oblačno vrijeme sa slabim padavinama preovladavat će tokom čitave sedmice. U jutarnjim satima u većem dijelu Bosne izvjestan je mraz.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od minus tri stepena Celzijusova do dva u Bosni, na jugu zemlje do devet stepeni. Najviše dnevne temperature kretat će se između minus jedan i pet u Bosni, u Hercegovini između pet i 10 stepeni.

U periodu od 11. do 17. januara prema aktuelnim sinoptičkim kartama prognozira se lagana stabilizacija vremenskih prilika na prostoru Bosne i Hercegovine. Prestanak padavina zahvatit će prvo južne krajeve a zatim se prošiiriti i na ostatak zemlje.

Više sunčanih sati uvjetovat će i nešto veće dnevne temperature zraka, ali će se i dalje zadržati jutarnji mrazevi u Bosni.

Minimalne temperature zraka bit će u rasponu od minus dva i tri u Bosni, sedam stepeni u Hercegovini. Maksimalne dnevne temperature varirat će između dva i osam stepeni u Bosni do 12 u Hercegovini.