Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) najoštrije osuđuje nebrigu odgovornih u Bosni i Hercegovini koji mjesecima ne čine ništa na zaustavljanju konstantnog rasta cijena najosnovnijih prebramebnih proizvoda.

– U vrijeme kada se borimo sa pandemijom, tokom koje su hiljade radnika ostale bez posla, a dosta njih imaju manja i/ili neredovna primanja, svako, pa i najmanje, povećanje cijena predstavlja ogroman udar na građane i njihovu egzistenciju – navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

U saopćenju Savez samostalnih sindikata BiH ističe kako mjesecima ukazuje na porast cijena brašna, ulja, mesa, mlijeka, jaja, ali i goriva i konstantno poziva nadležne da donesu uredbe o zabrani povećanja cijena bar tih osnovnih namirnica koje građani svakodnevno koriste.

– Ako smo već primorani da zbog nespremnosti i nespretnosti predstavnika vlasti još uvijek čekamo vakcine protiv Covid-19, onda bar moraju usvojiti mjere kojima će građanima omogućiti da mogu sebi i članovima svojih porodica osigurati najosnovnije namirnice za preživljavanje – poručili su iz ovog Sindikata.

Ako Savjet ministara Energetske zajednice (EZ) usvoji prijedlog Sekretarijata te zajednice o sankcijama, građani BiH će moći pokrenuti sudske procese protiv države s odštetnim zahtjevima zbog lošeg kvaliteta vazduha, potvrdio je "Nezavisnim" Dirk Bušle, zamjenik direktora i pravni savjetnik sekretara EZ.

Naime, kako nam je Bušle objasnio, bh. političari su 2006. godine potpisali pravno obavezujući sporazum da će smanjiti emisije štetnih gasova i popraviti kvalitet vazduha, i prihvatili su moguće finansijske posljedice ako dođe do kršenja obaveza.

"Ako pogledate te sporazume vidjećete da je tamo predviđen period od deset godina za prilagođavanje. Iz perspektive tadašnjih političara to je možda daleko, međutim mi moramo da primijetimo da obaveze nisu ispoštovane, tako da je došlo vrijeme da pokrenemo prijedlog za uvođenje mjera. Za nas su obaveze bh. političara koje su preuzeli u ime svojih građana nešto što shvatamo ozbiljno jer je to u interesu vaših građana koji žele da dišu čisti vazduh", rekao je on.

Podsjećanja radi, EZ je nedavno izdala saopštenje u kojem je pojasnila da BiH krši dozvoljeni nivo emisija sumpornog dioksida, nitrogen oksida i partikulata za godine 2018. i 2019, za koje su vršene kontrole. BiH je obaviještena o kršenju mjera i od nje je traženo da u pisanoj formi objasni zašto obaveze nisu ispunjene.

Prema Bušleovim riječima, u narednom periodu će biti omogućeno BiH da podnese kontraargumentaciju i objasni šta su uradili. Narednog novembra će ministri Energetske zajednice, zajedno sa Evropskom komisijom koja je takođe članica, odlučiti o mogućim mjerama. Bušle procjenjuje da će BiH biti teško da u ovih nekoliko mjeseci ispuni obaveze.

"BiH u međuvremenu može pokušati da ispravi uočene nedostatke, međutim, da budem potpuno iskren, to će biti jako teško jer bi se moralo investirati u filtere i druge skupe tehnologije, energetsku efikasnost i slične aktivnosti. To su mjere koje se inače uvode tokom dugog niza godina i zato zemlje dobijaju vrijeme", rekao je.

Na naše pitanje da li to znači da će BiH zbog kršenja obaveza biti uskraćen novac iz fondova EU, Bušle je rekao da ne može govoriti u ime EU, ali da EZ očekuje da će EU reagovati jer BiH krši pravno obavezujuće sporazume EU.

"Ne mogu da garantujem, ali mogu da zamislim da će i EU stati na našu stranu i zahtijevati od BiH da poštuje pravno obavezujuće sporazume", rekao je on.

Jedan od problema je, kako su nam objasnili izvori iz Vlade RS, što je neko ispred Savjeta ministara BiH potpisao sporazum bez razmišljanja o tome koji teret će nametnuti i državi i entitetima. Kako nam je rečeno, EU nije tražila ovaj nivo obaveza u ovako kratkom roku, a EZ je dobila mogućnost da izvrši pritisak na BiH.

Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, kaže za "Nezavisne" da se RS trudi da što veći broj njenih građana pređe na ekološko grijanje jer je to jedan od najvećih problema za kvalitet vazduha u većim urbanim sredinama, ali da je za ovaj posao potrebna pomoć međunarodnih donatora, kako bi se građanima finansijski pomoglo.

"Potrebna su zaista ogromna sredstva da se ispune ti zahtjevi EZ-a. Ako uzmemo BiH može se reći da RS čini značajne napore ka ispunjavanju tih zahtjeva, s tim da je neka opšta ocjena da je potrebno te obaveze na određen način revidirati s obzirom na realne mogućnosti i stvarno stanje na terenu. Očekujemo neku vrstu razumijevanja u tom smislu", rekao je Todorović.

U Izvještaju o napretku za BiH, koji je prošle godine objavila Evropska komisija, stoji ne samo da BiH ništa nije uradila na popravljanju kvaliteta vazduha, već je i eksplicitno spomenuto da zemlja krši obaveze Energetske zajednice kad je u pitanju kvalitet vazduha.

"Zaštita kvaliteta vode i vazduha, upravljanje otpadom, zaštita prirode, rješavanje industrijskog zagađenja, hemikalija i buke su dio evropskog zakona", naglašeno je u izvještaju. Istaknuto je da su u BiH standardi zaštite životne sredine niski i da dovode do visokog nivoa zagađenja, što ugrožava zdravlje ljudi.

"BiH je u ozbiljnom kršenju obaveza Energetske zajednice, koji su odlučeni na sastanku Savjeta ministara EZ-a 2018. Nema napretka u usaglašavanju zakonodavstva zemlje sa zakonima EU o ispuštanju organskih čestica. Ne postoje akreditovana tijela u BiH za posmatranje ovih emisija. Glavni izvor zagađenja su elektrane na ugalj, industrija, kućno grijanje i transport", naglašeno je.

(N.N.)

Komitet za hitnost Fudbalskog saveza BiH, na sastanku održanom jučer, donio je odluku da se smijeni Komitet za sudije i suđenje FSBiH.

– Novi članovi Komiteta za sudije i suđenje FSBiH, bit će imenovani na redovnoj sjednici Izvršnog odbora koja će se održati 27. marta 2021. godine – saopćeno je iz FSBiH.

Smijenjeni su: Hrvoje Turudić, Ibrahim Hasanbegović, Muamer Bureković, Ognjen Valjić, Dragan Banjac i Miro Hrkač.

Sjednice Komiteta u posljednje vrijeme su prekidane, dvojica Bošnjaka često su preglasavani, a sve je počelo nakon što je član ovog tijela postao Ognjen Valjić, generalni sekretar FSRS i desna ruka Vice Zeljkovića, novog predsjednika FSBiH.

Potvrdio je to i Zoran Rebac, doskorašnji predsjednik Komiteta, koji je krajem prošle godine podnio ostavku.

– U Komitetu sam nešto više od tri godine i moram istaći da je sve do dolaska novih članova, rad Komiteta proticao u korektnoj atmosferi, te donošenju odluka koncenzusom, a zanemarivo rijetko, većinom glasova.

Vi ste bez uporišta u bilo kojem normativnom aktu, za vrijeme trajanja mandata, smijenili Nenada Šukurmu, iznimno stručnog i karakternog člana Komiteta, te na mjesto člana imenovali Ognjena Valjića.

Njegovim dolaskom poremećen je normalni rad i komuniciranje između članova Komiteta.

Frustracije i antagonizam prema članovima Komiteta, koji su ga prije tri godine suspendovali na duži period, što je na kraju rezultiralo i njegovim prestankom suđenja, ispoljava na gotovo svakoj sjednici Komitet – napisao je Rebac u ostavci koju je krajem prošle godine dostavio Izvršnom odboru FSBiH.

Klubovi su sve nezadovoljniji suđenjem, a i posljednje delegiranje arbitara za 23. kolo urađeno je na način da su preglasana dvojica Bošnjaka – Ibrahim Hasanbegović i Muamer Bureković.

(Faktor)

Dana 19.3.2021. u večernjim  satima  iz medija  saznajemo da je Krizni  štab  Ministarstva zdravstva ZE-DO kantona donio naredbu o zatvaranju vrtića u ZE-DO kantonu.

Ovim saopštenjem za javnost prvenstveno želimo informirati sve uvažene roditelje, korisnike usluga privatnih predškolskih ustanova na području ZE-DO kantona, da smo i mi u šoku i nevjerici, kao i roditelji, u petak uvečer putem medija, neslužbeno, dobili informaciju o zabrani rada vrtića u ZE-DO kantonu bez ijednog obrazloženja, prethodne najave ili evidentnog problema u organizaciji rada vrtića.

Sigurni smo da dijelimo ista osjećanja i mišljenje da su vrtići mjesta gdje se strogo poštuju propisane protuepidemijske mjere, na osnovu čega smo uspjeli godinu dana raditi u vrijeme pandemije bez širenja zaraze u našim vrtićima. Radili smo cijelo vrijeme i u novembru kada je bio mnogo veći broj zaraženih, ali smo uspjeli u zaštiti zdravlja djece i zaposlenih. U Kantonu Sarajevo je mnogo veća incidenca zaraženih, ali vrtiće nisu zatvorili.

Ustavni sud BiH je ranije donio odluku kojom se odluke kriznih štabova o zabrani kretanja, ili obavezi nošenja maski, oglašavaju kao neustavne. Kako to navodi Ustavni sud, donesene mjere su direktno miješanje u osnovna ljudska prava i slobode garantirane Ustavom.

Ovaj stav Ustavnog suda BiH može se primijeniti i na mjeru zabrane rada predškolskih ustanova u okolnostima kada nije proglašeno vanredno stane ili stanje nesreće. Naime, Krizni štab ovog ministarstva direktno dovodi u pitanje prava na privatni život, a posebno prava djece po Evropskoj konvenciji o zaštiti prava djeteta. Ova konvencija garantira djetetu da pri rođenju dobija prava i slobode koje se odnose na stjecanje tjelesne i psihičke zrelosti. U Konvenciji se govori o obavezama odraslih u odnosu prema djetetu, kao i o obavezama brojnih društvenih faktora u pogledu zaštite djeteta.

Pri donošenju bilo kakve odluke koja se tiče djeteta, najvažniji prioritet mora biti upravo njegova dobrobit. Gore navedenim odlukama djeci će biti uskraćeno pravo da aktivno sudjeluju u predškolskom odgoju i obrazovanju, te da borave u okruženju koje će poticati razvoj njihove cjelokupne ličnosti, uključujući tjelesni, socio-emocionalni, intelektualni, i svaki drugi aspekt razvoja. Novom mjerom o zabrani rada predškolskih ustanova upravo to pravo, Ustavom i Konvencijom zagarantirano, bit će oduzeto.
Donošenjem ove odluke narušava se i pravo roditelja na rad, s obzirom da, bez usluga predškolskih ustanova, mnogi od njih nisu u prilici organizirati zbrinjavanje djece tokom svoga radnog vremena. Osim toga, ovakvom odlukom u rizik od zaraze dovode se starije osobe koje će pojedinim roditeljima biti jedina alternativa za brigu o djeci, dok većina roditelja nema čak ni tu mogućnost. Pored toga, Krizni štab nije predvidio rješenje u pogledu zaposlenih u privatnim predškolskim ustanovama, kao ni naknadu troškova tekućeg poslovanja i ispunjavanja obaveza prema državi, čime je poslodavcima i uposlenicima u predškolskim ustanovama uskraćeno pravo na rad.

Krizni štab pri donošenju ove odluke također je zanemario činjenicu da se u predškolskim ustanovama provode rigorozne mjere na zaštiti zdravstvenog stanja djece i zaposlenika, što je osiguralo očuvanje zadovoljavajuće epidemiološke situacije u predškolskim ustanovama na području Zeničko-dobojskog kantona u toku trajanja pandemije. Preporuke Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, odnosno biosigurnosni protokoli koji su uspješno provođeni urodili su plodom i pomogli u kontroli zdravlja djece i uposlenika. I pored toga, Krizni štab je odlučio hiljade roditelja i stotine zaposlenika ostaviti na cjedilu, donošenjem odluke koja se odnosi isključivo na rad predškolskih ustanova.

Sve gore navedeno osnovano upućuje na grubo kršenje osnovnih ljudskih prava, prvenstveno djeteta, a onda i ostalih građana Kantona (roditelja korisnika usluga vrtića, starijih članova društvene zajednice, uposlenika i poslodavaca), zbog čega osnovano tražimo da se donesena odluka odmah stavi van snage, kako bi djeca od 22. 3. 2021. godine mogla redovno pohađati predškolsku ustanovu, a roditelji djece, kao i uposlenici predškolskih ustanova, bez poteškoća odlaziti na posao.

Ako nije proglašeno stanje prirodne nesreće, molimo nadležne institucije da nam odgovore na pitanja:

1.Na osnovu koje zakonske norme i iz kojeg razloga je zabranjen rad samo djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja u ZE-DO kantonu?

2.Gdje će roditelji koji rade zbrinuti svoju djecu? Da li je uredu da ih odvedu u igraonice ili rizičnim grupama, nanama/bakama i didama/dekama?

3.Da li roditelji mogu dobiti plaćeno odsustvo iz budžeta kantona kako bi brinuli o djeci kući

4.Ko će finansirati plate i doprinose za više od 300 zaposlenih u privatnim predškolskim ustanovama u ZE-DO kantonu za vrijeme zabrane rada?

5.Ko će roditeljima subvencionirati već uplaćena sredstva u vrtićima?

6. Ko će finansirati kirije i druge fiksne troškove vrtićima?

7. Zašto nam nisu obezbijeđene vakcine i redovna testiranja zaposlenika? Kada ćete to obezbijediti?

Molimo nadležne institucije da nam odgovore na ova pitanja i rješenja na nastale probleme dostavite do ponedjeljka, 22.3.2021., na službeni mail udruženja Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. putem Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. U suprotnom planiramo najaviti štrajk zaposlenih i roditelja ispred Vlade ZE-DO kantona.

Upućujemo Zahtjev za poništenje naredbe o zabrani rada vrtića ZE-DO kantona, koju smatramo neosnovanom, diskriminirajućom i donesenom bez plana ublažavanja posljedica koje će se odraziti na djecu, roditelje i zaposlene u vrtićima. Ovdje ne govorimo samo o ekonomskim posljedicama kojima su izloženi roditelji i zaposleni, nego i posljedicama koje će se odraziti na cjelokupan razvoj djece kojoj se uskraćuje predškolski odgoj i obrazovanje.

Ovim putem pozivamo naše drage i uvažene roditelje, da popune „ONLINE PETICIJU: Zahtjev za poništenje naredbe o zabrani rada vrtića ZE-DO kantona“ na sljedećem linku:

https://www.onlinepeticija.com/zahtjev_za_ponitenje_zabrane_rada_predkolskih_ustanova_zeniko-dobojskog_kantona

S poštovanjem, 

Predsjednica UPPU ZDK

Elvira Ganibegović

Zenica, 20.03.2021.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona sagledao je mogućnosti kako da se Kantonalna bolnica Zenica odupre pritisku velikog broja novih teških slučajeva infekcije virusom Covid-19.

Vršilac dužnosti premijera Mirnes Bašić rekao je da je jedno od rješenja da ZDK iskoristi kapacitete u UKC Sarajevo koje ovom kantonu pripadaju kao suosnivaču ovog kliničkog centra.

- Kao suosnivač imamo pravo na 22 kreveta u UKC Sarajevo i imamo usmeno obećanje da ćemo dobiti broj kreveta koji nam pripada za oboljele sa teškom kliničkom slikom. Lakše slučajeve ćemo upućivati u Opću bolnicu Tešanj, koja ima slobodnih kreveta - rekao je Bašić.

Krizni štab ocijenio je da je epidemiološka situacija nepovoljna, ali da u ovom trenutku nije potrebno donositi nove mjere, nego insistirati na dosljednoj primjeni postojećih mjera.

- Krizni štab i Vlada će donijeti zaključke kojima ćemo angažirati policijske i inspekcijske organe da pojačaju nadzor i mislim da će jedino mjere adekvatnijeg nadzora mjere donijeti rezultate - istakao je Bašić.

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba dr. Adnan Jupić rekao je da je epidemiološka situacija u ZDK nešto bolja nego u susjednim kantonima, te da najveći problem predstavlja nedostatak sofisticiranog zdravstvenog kadra, primarno anesteziologa i infektologa.

- Problem su smještajni kapaciteti i vrlo teška klinička slika naših pacijenata. Pozivam građane na saradnju i poštivanje mjera kako bismo lakše prebrodili novi talas pandemije. Trebamo intenzivno raditi na promociji vakcinacije koja je jedina mjera s kojom možemo izaći iz pandemije - rekao je Jupić.

Također je istakao da treba insistirati na primjeni postojećih mjera, ocijenivši da restriktivne mjere koje uvode pojedini kantoni neće donijeti nikakve rezultate.

U Kantonalnoj bolnici Zenica jutros je bilo smješteno 139 pacijenata, od kojih je 12 na intenzivnoj njezi.

- Kapaciteti su praktično popunjeni i dovedeni smo u situaciju da se u svakom trenutku može desiti da ne možemo primiti nijednog novog pacijenta. Kreveta ima, ali nemamo ljude koji će ih na adekvatan način opsluživati - rekao je direktor KBZ-a dr. Rasim Skomorac.

Press služba ZDK

Kada je riječ o visini zarade kojom bi bili zadovoljni, najviša očekivanja u regionu imaju građani Hrvatske – preko 2.200 KM u prosjeku.

Najniža očekivanja imaju u Sjevernoj Makedoniji gdje je očekivana zarada 1.050 KM. Ispitanici iz Srbije očekuju u prosjeku 1.212 KM, a u Bosni i Hercegovini očekivana plata je 1.618 KM.

Zanimljivo je i da Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Bosne i Hercegovine (76%), a najmanje oni iz Makedonije (65%) koji tvrde kako će posao mijenjati samo ako na to budu prisiljeni.

Nadalje većina nezaposlenih (65%) traži bilo kakav posao, bez obzira je li riječ o onima u njihovoj struci ili izvan nje. Posao u struci najviše traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine, a u najmanjoj oni iz Hrvatske.

Dobri međuljudski odnosi najvažniji

Bez obzira na zemlju iz koje dolaze, svim ispitanicima su dobri međuljudski odnosi na prvom mjestu. Ispitanici iz Hrvatske u nešto većoj mjeri ističu ovaj faktor, nego ispitanici ostalih zemalja.

Visina zarade nešto je važnija ispitanicima iz Srbije i Makedonije, nego onima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji posebno cijene mogućnost učenja i napredovanja.

Nema većih razlika između muškaraca i žena u tome koje faktore gledaju prilikom odabira poslodavca. Žene u nešto većoj mjeri naglašavaju dobre međuljudske odnose, a muškarci visinu zarade. Radno vrijeme i sigurnost posla važniji su ženama nego muškarcima.

Trećina zaposlenih ispitanika strahuje za svoje radno mjesto

Trećina zaposlenih ispitanika iz u cijelom regionu ima strah za svoje radno mjesto, a poređenja radi prošle godine je u strahu za svoje radno mjesto u istom istraživanju bilo 26 posto zaposleniih ispitanika u BiH.

Muškarci se prosječno osjećaju sigurnije na svom radnom mjestu od ženskog pola, a isto se može reći i za kandidate sa visokim i višim obrazovanjem.

Ovo istraživanje koje je za cilj imalo utvrđivanje stanja na  regionalnom tržištu rada proveo je sajt za zapošljavanje Poslovi Infostud i partnerski sajtovi za zapošljavanje iz regiona MojPosao.ba, Vrabotuvanje.com.mk, MojPosao.hr i Deloglasnik.si.

Istraživanje je provedeno tokom trajanja Regionalnog sajma poslova i u njemu je učestvovalo više od 5.000 ispitanika.

Premijer Italije Mario Draghi izjavio je da je svjestan posljedica novih ograničenja na obrazovanje, ekonomiju i mentalno zdravlje ljudi, ali je naglasio da je njihovo uvođenje neophodno kako bi se izbjeglo pogoršanje situacije koje bi zahtijevalo još strože mjere, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Prodavnice, restorani i škole bit će zatvoreni u većem dijelu Italije od 15. marta.

Premijer Italije upozorio je na novi talas epidemije korona virusa.

U Italiji će za katolički Uskrs biti provedene najstrože mjere zatvaranja od 3. do 5. aprila, prenosi BBC.

Italija, koja je prva uvela mjere zatvaranja prošle godine zbog epidemije, ponovo se suočava sa naglim porastom broja zaraženih.

Kampanja vakcinisanja u Italiji, u kojoj je do sada od posljedica zaraženosti preminulo više od 100.000 ljudi, odgađana je u više navrata, kao što je to bio slučaj u većem dijelu EU.

Vlasti u Rimu blokirale su prošle sedmice isporuku od 250.000 doza vakcine kompanije AstraZeneca i Univerziteta u Oxfordu Australiji, kako bi riješile problem nedostatka doza.

Pored zatvaranja škola, restorana i radnji u većem dijelu Italije, uključujući područje Rima i Milana, stanovništvo će morati da ostane kod kuće, osim u slučajevima odlaska na posao ili kretanja iz zdravstvenih i drugih ključnih razloga.

Iz kabineta italijanskog premijera saopšteno je da će nove mjere trajati najmanje do katoličkog Uskrsa, a za vikend će cijela zemlja biti proglašena crvenom zonom visokog rizika od zaraze.

U Italiji je širom zemlje došlo do naglog porasta broja zaraženih u posljednjih šest sedmica, a dnevni broj zaraženih prelazi 25.000.

Eko forum i Arhus centar iz Zenice pokrenuli su građansku inicijativu za prikupljanje potpisa za upućivanje peticije za stavljanje van snage odluke Gradskog vijeća Zenice o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju te zaustavljanje izgradnje hidroelektrane „Janjići“ na rijeci Bosni.

Gradsko vijeće je tu odluku donijelo na sjednici 28. decembra prošle godine, a na osnovu zaključka o davanju prethodne saglasnosti za dodjelu koncesije za izgradnju te hidroelektrane, koju je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo 28. marta 2013. godine.

Zeničani će peticiju potpisivati danas sve do 14 sati, a za upućivanje peticije te ponovno odlučivanje na sjednici Gradskog vijeća Zenice, nužno je prikupiti 1.500 potpisa građana.

– Aktivisti iz mjesnih zajednica koje pripadaju toj lokaciji- Janjići, Tišina, Gorica i Drivuša, već su, otprilike, na tim lokacijama skupili polovicu od tog broja potrebnih potpisa. Nadam se da ćemo uspjeti skupiti potrebnih 1.500 potpisa, mada je potrebno uzeti puno podataka od građana, a svi nisu voljni da daju toliko puno podataka- kaže predsjednik Eko-foruma Zlatan Alibegović.

Razlozi za pokretanje inicijative, napominje Alibegović, su ekološki momenti, ali i vrijednost investicije te benefiti koje će biti ostvareni. Pogotovo što je, kaže, danas neuporedivo jeftinija cijena struje proizvedena iz vjetroelektrana nego iz hidroenergije.

– Ako se grade ovakvi objekti, koji imaju višestruke ekološke štete po lokaciju, onda se to i ne poredi. Rijeka Bosna je tipična rijeka, sa puno taloga koji nosi u svom toku te puno smeća, koje svaka poplava donese.

Na lokaciji će biti velikih promjena u ambijentu. U režimu toka promjene će se odraziti na kvalitet vode rijeke Bosne, jer je lokacija Janjićkih slapova prirodni filter koji popravlja kategoriju Bosne i podiže je za jednu klasu više. Znači, unosi se kisik, voda se hladi…pa, poslije te lokacije, dobijemo kvalitetniju vodu nego prije njenog dolaska na Janjićke slapove – ističe Alibegović.

Realizacijom investicije, dobit će se suprotan efekat- usporit će se tok, doći će do zagrijavanja rijeke, isparavanja kisika…Brana će, napominje, tokom poplava nakupiti velike količine PVC otpada, a što nije riješeno projektom.

– Narušava se i prirodni ambijent. Tamo je stanište vidre, dokazano je da ima i mladice- zbog uticaja rijeke Lašve, a to su zaštićene vrste. To su, za dobar dio stanovništva nebitni elementi, ali su pokazatelji biodiverziteta, što je u Evropi vrlo cijenjeno – podsjeća Alibegović.

Planirana instalisana snaga od 17,5 megavata, napominje Alibegović, snaga je koju „pokreće jedan motor u ArcelorMittalu- recimo, motor turboduvaljke“.

– Sada, vi, vidite koliko je to isplativa investicija. Date 120 miliona KM, a to će, sigurno, izaći i više – smatra Alibegović.

(fokus.ba)

Bosna i Hercegovina je među deset zemalja svijeta iz kojih je u proteklih godinu dana otišlo najviše stručne radne snage u Njemačku prema novom Zakonu o zapošljavanju stručne radne snage u toj zemlji, koji je počeo da važi prije godinu dana.

Međutim, ako se gleda po glavi stanovnika, BiH je na prvom mjestu u svijetu iz koje je stručna radna snaga iselila u Njemačku.

Prema informacijama sajta schengenvisainfo.com, po apsolutnim brojevima BiH je na sedmom mjestu, iz koje je u proteklih godinu dana u Njemačku u skladu s novim zakonom otišlo 1.159 ljudi.

Na vrhu liste je Srbija, jer je u tamošnjem njemačkom konzulatu radne vize u skladu s ovim zakonom dobilo 2.024 ljudi. Iz našeg regiona u prvih deset su još samoproglašeno Kosovo sa 792 stručnjaka koja su dobila njemačku vizu, te Albanija sa 778 stručnjaka.

Prema ovim podacima, na drugom mjestu po apsolutnim brojevima su Filipini, iz kojih su u Njemačku iselila 1.773 stručnjaka, međutim Filipini su zemlja sa sto miliona stanovnika. Sa 1.378 stručnjaka koji su se iselili u Njemačku na trećem mjestu je Vijetnam, međutim i on je zemlja sa gotovo sto miliona stanovnika. Naredne tri zemlje ispred BiH su Indija, Turska i Ukrajina, koje sve imaju daleko veći broj stanovnika od BiH. Iza BiH, sa 810 iseljenih stručnjaka, nalazi se Rusija, koja je takođe znatno mnogoljudnija od BiH.

Kako je naglašeno na sajtu, nekoliko studija OECD zemalja, Regionalnog fonda za saradnju i Zapadnog fonda za demokratiju pokazuje da BiH po iseljeniku gubi 21.000 evra godišnje. Kako je naglašeno, 2018. je oko 50.000 građana BiH napustilo zemlju. Više od polovine ih je otišlo u Njemačku, a zatim u Sloveniju, 26 odsto, i Austriju, devet odsto.

U svim zemljama zapadnog Balkana, kako je naglašeno, najviše zemlju napušta najstručnije, najobrazovnije i uglavnom mlađe stanovništvo. Zapadnobalkanci se, kako je istaknuto, najviše sele upravo u Njemačku, koja cijeni rad i znanje koje ovi ljudi nose, a ujedno su se pokazali kao dobri radnici.

Prema studiji Regionalnog fonda za saradnju, 2018. godine 32 odsto građana Srbije se izjasnilo da razmišlja ili planira da napusti zemlju.

Podsjećanja radi, Njemačka, osim programa za dovođenje stručne radne snage, ima i program za dovođenje nekvalifikovane radne snage sa zapadnog Balkana, prema kojem godišnje iz regiona u Njemačku iseli oko 30.000 nekvalifikovanih radnika. Takođe, Njemačka, u skladu s programom deficitarnih zanimanja, iz regiona dovodi medicinare i njegovatelje, jer je ta zemlja suočena sa alarmantnim manjkom ovog osoblja, a populacija rapidno stari.

Podsjećanja radi, Njemačka je od januara produžila važenje uredbe o doseljavanju nekvalifikovane radne snage najviše na pritisak njemačkih poslodavaca, koji se suočavaju s manjkom kvalitetnih radnika u sektorima poput građevine i ugostiteljstva. S obzirom na to da Njemačka ne želi ovaj region ostaviti bez radnika, ali i kao odgovor na neargumentovane tvrdnje desničarskih stranaka, od ove godine uvedena je kvota od 25.000 radnika godišnje, uprkos protivljenju njemačke privrede i nekoliko njemačklih federalnih zemalja, koje su zahtijevale da se ova kvota ukine.

(N.N.)