Upravni odbor Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja Federacije BiH jučer je u Goraždu održao 18. redovnu sjednicu. Prilika je iskorištena i za susret sa zvaničnicima BPK-a Goražde te posjetu lokalnom Udruženju penzionera.

Direktor Zavoda PIO/MIO FBiH Zijad Krnjić naglasio je da je praksa da se sjednice UO svakog mjeseca održavaju u drugom gradu i kantonu FBiH.

"Sastali smo se i s predstavnicima institucija ovog kantona i Udruženja penzionera i razgovarali o saradnji Zavoda i BPK gdje smo konstatirali da nemamo gotovo nikakav problem i da imamo vrlo dobru komunikaciju. Takođe, razmijenili smo mišljenja kako bi ovaj kanton i federalni Zavod mogli i mimo redovne zakonske obaveze prema penzionerima, pomoći rad udruženja i doprinijeti poboljašnju socijalnog statusa penzionera", kazao je Krnjić.

O potrebi međusobne saradnje svjedoči i težak položaj u kojem se i u FBiH nalazi ova populacija.

"Penzije su i u bogatim zemljama male za penzionere koji ih primaju i to je vječni problem koji će biti i kod nas. Na federalnom nivou su poduzete značajne sistemske mjere da taj status i realna vrijednost njihovih primanja bude kontinuirano veća, a u okviru saradnje kantona, zajednica, zavoda i udruženja penzionera takođe ima prostora  za djelovanje. U udruženju penzionera su izrazili zadovoljstvo da imaju jako konstruktivnu saradnju sa BPK i neke konkretne stvari koje će se dešavati ove godine bit će dosta korisne", kazao je Krnjić.

Predsjednik UO federalnog Zavoda PIO/MIO Muhamed Ramović kazao je da je na jučerašnjoj sjednici tog tijela razmatran obiman dnevni red.

"Gorući problem u Federaciji i državi su minimalne penzije i mi smo kao UO, a i direktor i menadžment federalnog Zavoda podržali su inicijativu penzionera da se ide ka povećanju penzija i mi se nadamo da će se to u ovoj godini desiti u jednom većem obimu, sredstava ima da se penzije povećaju. Vrlo je važno da nemamo nikakvih nesporazuma, danas smo imali i strategiju i finansijski plan za 2022. i druge tačke, nema neriješenih pitanja i sve odluke donosimo jednoglasno", kazao je Ramović.

Premijerka BPK Goražde Aida Obuća potcrtala je da Vlada BPK Goražde radi sve što je u njenoj moći, da u skladu s finansijskim mogućnostima pomogne ovu populaciju.

"Zahvalni smo čelnim ljudima na njihovim naporima da penzije budu redovne, a mi sa svoje strane takođe pomažemo Udruženje penzionera u dijelu gdje im nisu dovoljna njihova sredstva kako bi prije svega pomogli najugroženijim kategorijama, a to su oni penzioneri s minimalnim penzijama. U toku prošle godine imali smo nekoliko takvih intervencija prema udruženju, a ono što smo obećali i planirali u toku 2022. godine jesu takođe finansijska sredstva, gdje ćemo takođe djelovati kada oni iskažu potrebu", kazala je Obuća.

(akta.ba)

Drugog dana vikenda u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malo do umjerenu oblačnost, nakon čega se u ponedjeljak i utorak očekuje značajnije naoblačenje pračeno snijegom ili susnježicom što će posebno biti izraženo u Bosni.

U Bosni i Hercegovini u nedjelju će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Više oblačnosti na istoku i sjeveroistoku Bosne. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -6 i 0, na jugu zemlje do 4 stepena Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8, na jugu i sjeveru zemlje do 11 stepeni Celzijusa.

U ponedjeljak u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje koje bi u drugom dijelu dana u nizinama uslovilo kišu, a u višim područjima snijeg. U noći na utorak i u nizinama bi kiša prelazila u susnježicu i snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera.

U noći na utorak vjetar mijenja smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -6 i 0, na jugu do 5 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8, na jugu zemlje do 11 stepeni Celzijusa.

Utorak u Bosni prije podne sa snijegom ili susnježicom. Padavine neće biti obilne. U drugom dijelu dana smanjenje oblačnosti. U Hercegovini se očekuje razvedravanje u jutarnjim satima. Vjetar u Bosni umjerene jačine sjevernog smjera. U Hercegovini bura koja će poslije podne oslabiti.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 1, na jugu zemlje od 5 do 8 stepeni Celzijusa. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 4, na jugu zemlje od 8 do 11 stepeni Celzijusa.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić, sa saradnicima, primio je u svom uredu predstavnike Sportsko ribolovnog društva "Bosna" (SRK "Bosna") i Streljačkog kluba osoba sa invaliditetom (SKOSI) iz Maglaja.

Sekretar SRK "Bosna" Zumra Gušo upoznala je premijera Bašića sa radom i aktivnostima ova dva kluba, koja okupljaju sve uzraste oba spola, a veliku pažnju pridaju mladim naraštajima i osobama sa invaliditetom. Klubovi ostvaruju zapažene rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima.

Članovi SRK "Bosna" godinama nastupaju kao reprezentativci BiH u sportskom ribolovu za osobe sa invaliditetom, a Halil Hutinović ove godine je sa pomoćnicom Zumrom Gušo izborio plasman za odlazak na Svjetsko prvenstvo. Gušo je seniorska prvakinja, a član ovog kluba Ajdin Suljaković katetski prvak FBiH. Klub je i ekipni prvak FBiH u kategoriji kadeta, s tim da je u kadetskoj kategoriji Jasmina Gračić osvojila prvo, dok je drugo mjesto pripalo Ajli Tabaković. Juniori SRK "Bosna" su u ekipnom poretku bili drugoplasirana ekipa, a kao pojedinac među juniorima se istakao Ajdin Suljaković koji je osvojio srebro.

SKOSI Maglaj ujedno okuplja i omladinsku selekciju, a prošle godine ostvarili su odlične rezultate na takmičenjima kantonalnog i federalnog nivoa. Posebno važan je uspjeh na KUP-u BiH za osobe sa invaliditetom, gdje je Izudin Hasanović osvojio prvo, a Zumra Gušo 3. mjesto. Na Prvenstvu FBiH, Imad Hrnjičić je osvojio 1. mjesto za seniore, a Faris Salihović 2. mjesto u kategoriji kadeta.

U delegaciji je bio i 18-godišnji Mahir Rešidović, učenik 4. razreda JU Gimnazija "Edhem Mulabdić" Maglaj, koji, osim dobrih rezultata u streljaštvu, što potvrđuje i 1. mjesto na omladinskom kantonalnom turniru u Visokom, te plasman među četiri najbolja juniorska strijelca u FBiH, treću godinu zaredom, ostvaruje sjajne uspjehe u oblasti matematike, fizike, engleskog jezika i informatike, ali i književnosti.

Rešidović je na domaćim i međunarodnim književnim konkursima dosad osvojio 30 nagrada. Posebno su mu draga druga mjesta na internacionalnim konkursima u Sloveniji i BiH te izvanredan uspjeh u Makedoniji gdje je njegovo književno djelo uvršteno u zbirku savremenih književnih formi koja će biti objavljena kao školska lektira. Pisao je i scenarije za školske dramske predstave.

-Svojim primjerom volio bih motivisati generacije koje dolaze i potaknuti unaprjeđenje obrazovne i kulturološke sfere naše domovine - rekao je Rešidović.

Premijer Bašić je čestitao gostima ostvarene rezultate i uspjehe, istakavši da sport i omladinski aktivizam imaju punu podršku Vlade ZDK-a koja za tu namjenu izdvaja značajna finansijska sredstva, prepoznajući kolektivne i pojedinačne uspjehe klubova i sportista.

Naglasio je da će Vlada i resorno ministarstvo učiniti sve kako bi olakšali ovim, ali i svim drugim kvalitetnim sportskim klubovima i pojedincima, da nastave nizati uspjehe i dostojno predstavljati ZDK na takmičenjima u BiH i svijetu.

Press služba ZDK

Gorući problem svjetske ekonomije trenutno je inflacija ili akutno obezvređivanje vrijednosti novca. Dok vlade u drugim zemljama poduzimaju sve što im stoji na raspolaganju, kod nas je potpuna apatija.

Rast cijena, odnosno inflacija u decembru 2021. godine, u potpunosti je eskalirala, smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

On navodi kako je u decembru zabilježen rast za nivo BiH i to:

    Indeks potrošačkih cijena (CPI) - 6,0% (7,3% za FBiH) i
    Indeks kretanja hrane - 12,7% (14,1% za FBiH)

"Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou za BiH u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4%, što je sada već ozbiljan rast cijena. Interesantno, podaci za FBiH pokazuju veći rast, što znači da je u RS-u rast cijena bio manji nego što je prosjek za BiH", navodi Hodžić te rezimira - novi mjesec, novi rast cijena i dalje potpuno ignorisanje problema od donosilaca odluka.

Već smo pisali kako godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine. Znajući da je ekonomija 1997. godine bila opterećena tek završenim ratom i posve razrušenom ekonomijom, ovaj podatak dodatno dobija na težini i ozbiljnosti.

Ekonomski ekspert Aleksa Milojević kazao je kako je naša ekonomija došla do kraja jer nemamo svoju robu pa kupujemo stranu.

"Pošto nemamo svoju robu, nema konkurencije domaće robe pa onda stranci dižu cijene svoje. Mi imamo robu iz uvoza koja je ovdje skuplja nego u njihovim zemljama. Sada stranci upravljaju našim cijenama, jer je za ovih 20 godina domaća privreda uništena i mi nikako ne možemo da se suprotstavimo stranoj robi", kazao je Milojević.

Rekordi ne padaju samo kod nas, slično je i na prostoru Evropske unije, kazuju posljednji izvještaji Eurostata. Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo.

Isti su trendovi i u Americi. Cijene u Sjedinjenim Amerčkim Državama su u decembru 2021. povećane za 7 procenata u poređenju s godinom ranije – što predstavlja najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina, objavio je Sekretarijat za finansije. Veća inflacija u SAD-u zabilježena je davne 1982. godine.

(klix.ba)

Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) donijela je odluke o raskidanju ugovora o dodjeli 12 koncesija, među kojima je i 10 koncesija za mini hidroelektrane zbog neplaćanja naknada, neispunjavanja uvjeta propisanih koncesijskim ugovorom ili istekom ugovora.

Nakon sjednice kantonalne vlade premijer Tahir Lendo kazao je kako te koncesije neće biti u Prostornom planu SBK.

"Imali smo jednu aktivnost za koncesijska dobra gdje nisu pokrenute nikakve aktivnosti, a ugovori su istekli. Takve koncesije ne prepoznaju ni općine kroz odluke, niti Prostorni plan, iz tih razloga Ministarstvo je predložilo, a Vlada podržala, raskidanje tih koncesija i one praktično neće ni postojati u našem Prostornom planu", rekao je Lendo.

Ugovori su raskinuti za mini hidroelektrane Bakovići 1, Luke, Željeznica 1 i 3, Toplice, Vileška, Majdan 2, Fojnica, Žica i Jaglinac.

Pored mini hidroelektrana, raskinuti su i ugovori o koncesiji za korištenje termomineralne vode sa izvorišta Banja i bunara Banja kao i za korištenje mineralne vode s bunara Krčevine za potrebe flaširanja i prodaje na tržištu.

Kantonalni ministar privrede Nisvet Hrnjić kazao je kako su dugovanja po pitanju koncesijskih naknada znatna.

"U 2021. godini imali smo značajno manje prihode od koncesija i oni se kreću oko milijun do milijun i pol maraka. Napravili smo finansijsku analizu, od ukupno 2.880.000 maraka koliko kantona potražuje od koncesionara, gotovo trećina je sporna, zastarjela i spremna za otpis. Druga kategorija su značajna potraživanja koja su reprogramirana i ukupno iznose oko 29 posto, što je otprilike trećina duga. Trenutno imamo stabilnu situaciju kad je u pitanju servisiranje tih mjesečnih anuiteta. Treća grupa su subjekti koji su redovni", pojasnio je Hrnjić.

Dodao je kako su posebna kategorija koncesionari s problemom sirovina.

"11 od ukupno 27 koncesionara ima problema kad su u pitanju suglasnosti, dozvole i plasman sirovina i takvima moramo pokušati pomoći kad je u pitanju tržište sirovine i ako ne bude učinka, Vladi ćemo predložiti raskidanje i tih ugovora", kazao je ministar.

Vlada SBK je jučer usvojila i set mjera s posebnom klauzulom da sve što Ministarstvo privrede bude postupalo ne bi trebalo ostaviti prostora za pravne nejasnoće i suvišne sudske sporove. U mjerama koje je Vlada usvojila govori se o roku od 60 dana koncesionarima da poduzmu konkretne aktivnosti na ispunjavanju obveza.

(akta.ba)

Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije u prvoj nedjelji januara registrovan je veliki broj infekcija korona virusom kod povratnika sa odmora, posebno iz zemalja Balkana.

Najviše slučaja infekcije “uvezeno” je iz BiH sa 1.611 u prvoj nedjelji januara i 822 u drugoj nedjelji.

Zatim slijedi Srbija sa 959 u prvoj nedjelji januara, odnosno 540 u drugoj.

Na trećem mjestu je Mađarska sa 748, odnosno 121 slučajem.

Značajnom dramatičnom povećanju inficiranih u Austriji doprinjeli su povratnici sa odmora iz Turske sa 147, odnosno 403 slučaja, zatim slijedi Rumunija sa 161 i 295, te Hrvatska sa 180, odnosno 579 slučaja.

Kada je riječ o Njemačkoj uvezeno je, u prvoj nedjelji januara 594, a u drugoj 622 slučaja infekcije korona virusom.

Veliki broj građana, poreklom sa Balkana, ali i brojni Austrijanci, “umorni” od oštrih epidemioloških mjera i lokdauna, tokom zimskog školskog raspusta i božićnih praznika otputovali su u inostranstvo.

I ranije su Balkance za “uvoz” korone optuživale austrijske vlasti, kao što je bio slučaj prošlog ljeta kada su ih okrivili za ponovni rast broja zaraženih.

Poređenja radi u 52. kalendarskoj nedjelji prošle godine 1.771 korona infekcija se dovodi u vezu sa povratkom sa odmora, a u prvoj nedjelji januara taj broj je porastao na 4.917.

I u drugoj nedjelji januara taj broj je ostao na visokom nivou sa 4.278 slučaja infekcije.

Austrijska vlada novim korona pravilima želi da djeluje protiv takvog razvoja situacije.

Tako od 1.februara stupa na snagu odluka o skraćivanju važenja “zelenog pasoša”, pa će kovid propusnica za vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene i jednom dozom vakcine, važiti još 180 dana.

Za one koji su primili i buster vakcinu, odnosno izliječene sa dvije doze vakcine važenje “zelenog pasoša” ostaje 270 dana.

Inače u Austriju, od ponedeljka, mogu bez dodatnih testova ući oni koji su primili treću dozu vakcine, odnosno izliječeni sa dvije doze vakcine.

Za ostale, odnosno vakcinisane sa dvije doze, ili izliječene primjenjuje se “2G plus” pravilo, odnosno potreban je dodatno i PCR test da bi ne morali u karantin.

Nakon saobraćajnih prekršaja koje je počinio J P., drzavljanin Austrije, koji boravi na području Stanara, policija je u vozilu koje koristi i prostorijama njegovog djeda, pronašla oružje i municiju.

Kako saznajemo, nakon što je patrola pokušala zaustaviti BMW austrijskih registarskih oznaka, voza nije postupio po naredbi policijskih sluzbenika u saobraćaju i nastavio je kretanje do tržnog centra.

Prateći ga, vidjeli su da je počinio niz prekršaja iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, uključujući pojas, nepoštovanje oznaka na kolovozu, nepropuštanje pješaka, prolazak na crveno svjetlo, prolazak kroz jednosmjenu u suprotnom pravcu.

Policija je utvrdila da je vozio J.P. državljanin Austrije, koji boravi na području Stanara te mu je upućen pismeni poziv na koji se nije odazvao pa je uhapšen.

Sud mu je izrekao novčanu kaznu i zabranu upravljanja "B" kategorijom u BiH na dva mjeseca, dok je kako saznajemo njegov djed preuzeo odgovornost za pronađeno oružje.

Kako  je navedeno u saopštenju PU Doboj, policijski službenici Policijske stanice Doboj 1, juče su  na osnovu naredbe Osnovnog suda Doboj, na području opštine Stanari  izvršili su pretres kuće i pomoćnih objekata vlasništvo lica inicijala V.B. i putničkog automobila kojeg koristi lice inicijala J.P.

"Prilikom toga je pronađeno i oduzeto: okvir od automatske puške bez municije, signalni pištolj bez municije, napunjena zolja i 98 komada malokalibarskih metaka.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj", navode iz policije.

(N.N.)

Broj novooboljelih od COVID-19 u regionu u drugoj polovini januara čak tri puta je veći u odnosu na prvu polovinu ovog mjeseca, pa je tako registrovano čak više od 600 hiljada novozaraženih koronavirusom, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Naime, u posljednjih 14 dana u regionu je evidentirano čak 605.721 novoinficirana osoba. Do eksplozivnog broja oboljelih posebno je došlo u Srbiji, Sloveniji i na Kosovu.

Tako je u Srbiji evidentirano čak 216.717 novooboljelih od COVID-19 u posljednjih 14 dana, što je više od trećine svih oboljelih na prostoru regiona.

Enorman broj novozaraženih, veći nekoliko puta u odnosu na prvu polovinu januara evidentiran je i u Sloveniji, gdje je registrovano čak 143.776 novooboljelih.

Veliki broj zaraženih ima i Hrvatska i to 115.484 u drugoj polovini januara.

Do povećanja broja oboljelih došlo je i u Bosni i Hercegovini gdje je evidentirana 31.890 novozaraženih koronavirusom.

Istovremeno enorman skok u broju novozaraženih zabilježen je na Kosovu koje je sve do sada za pola mjeseca bilježilo do najviše hiljadu zaraženih. U drugoj polovini januara na Kosovu je novozaraženo čak 30.590 osoba.

Do blagog povećanja u broju novozaraženih je došlo i u Albaniji gdje ih je evidentirano 25.979, te Sjevernoj Makedoniji gdje je 23.286 novooboljelih osoba.

Iako najmanje, i Crna Gora bilježi veliki broj novozaraženih u drugoj polovini januara, njih 17.999.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača razgovarao je jučer s direktoricom Federalnog zavoda za zapošljavanje Helenom Lončar i predsjednikom Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH Adnanom Smailbegovićem.

Tema sastanka, organizovanog na inicijativu Udruženja poslodavaca u FBiH, bila je liberalizacija uvoza deficitarne radne snage, a poslodavci su predstavili probleme s kojima se susreću, kao i moguća rješenja, saopćili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Naime, usljed nedostatka radne snage, uzrokovanog prije svega emigracijama, poslodavci sve više posežu za uvozom radne snage, kako bi odlazak kvalifikovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine nadomjestili radnom snagom iz dugih država.

Istaknuto je da su tokom sastanka predstavnici Udruženja poslodavaca prezentovali probleme koji se odnose na dugotrajnost procedura za uvoz deficitarne radne snage, te druga pitanje u vezi sa zapošljavanjem stranaca, što u nedostatku domaće radne snage otežava poslovanje. Također, razgovarano je o pravnom okviru kojim su uređena ova pitanja jer se radi o oblasti koja je u većem dijelu uređena propisima na državnom nivou.

Izražena je i spremnost svih učesnika da u narednom periodu budu utvrđeni konkretni koraci i mehanizmi za rješavanje prepoznatih problema od strane nadležnih institucija, saopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

(akta.ba)