Globalne emisije ugljika, vrste fosilnog goriva, ove godine će se vratiti skoro na nivo prije pandemije COVID-19, navodi se u novom izvještaju tima međunarodnih istraživača, prenosi Anadolu Agency (AA).

Emisije koje su potaknule klimatsku krizu dostigle su najviši nivo ikada u 2019. godini, prije nego što su globalne mjere zbog pandemije koronavirusa dovele do pada za 5,4 posto.

Međutim, sagorijevanje fosilnih goriva u 2021. poraslo je brže nego što se očekivalo. U izvještaju organizacije Globalni projekt ugljika (GCP) se predviđa povećanje emisija od 4,9 posto ove godine na 36,4 milijardi tona.

Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada se svjetski lideri sastaju na konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 u škotskom Glasgowu, kako bi se bavili klimatskom krizom i pokušali dogovoriti plan akcije za dalje.

Istraživački tim, koji čine Univerzitet Exeter, Univerzitet Istočne Anglije (UEA), Centar za međunarodna klimatska istraživanja (CICERO) i Univerzitet Stanford, navodi da se daljnji porast emisija u 2022. godini ne može isključiti ako se drumski transport i avijacija vrate na nivoe prije pandemije COVID-19, kao i korištenje uglja.

"Emisije od upotrebe uglja i gasa će rasti više u 2021. nego što su pale 2020. godine, ali emisije od upotrebe nafte ostaju ispod nivoa iz 2019.", navodi se u izvještaju.

Komentarišući rezultate istraživanja, Pierre Friedlingstein iz Instituta za globalne sisteme u Exeteru rekao je da porast globalnih emisija fosilnog ugljikovog dioksida (CO2) u 2021. godini odražava povratak ka ekonomiji koja se prije pandemije temeljila na fosilnim gorivima.

Pariški klimatski sporazum postignut 2015. godine ima za cilj da ograniči globalno zagrijavanje na ispod dva, po mogućnosti 1,5 stepena Celzijusa, do kraja stoljeća u cilju borbe protiv klimatskih promjena. Prema trenutnim pokazateljima, svijet se kreće ka porastu temperature od 2,7 stepeni.

Prema najnovijem izvještaju Programa UN-a za okoliš (UNEP), trenutna opredjeljenja za postizanje cilja nulte emisije ugljika do 2050. godine nisu dovoljna za sprečavanje klimatskih katastrofa.

Stručnjaci vjeruju da se emisije stakleničkih plinova moraju smanjiti za 55 posto do 2030. godine kako bi se globalni porast temperature ograničio na 1,5 stepeni Celzijusa.

Postizanje nulte emisije CO2 do 2050. godine podrazumijeva smanjenje globalnih emisija CO2 za prosječno 1,4 milijardi tona svake godine.

Prema informacijama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, koji koordinira proces vakcinacije u Zeničko-dobojskom kantonu, zaprimljeno je 189.912 doza vakcina, a upotrijebljeno je 140.889 doza ili 74,19 posto.

“Prema podacima do 1. novembra ove godine ukupno su potpuno vakcinisane (primljene obje doze) 64.722 osobe ili 22,59 posto punoljetnih osoba u ovom kantonu. Prvu dozu je, prema istom izvještaju, primilo 75.847 osoba (ili 26,47 posto punoljetnog stanovništva)”, kazali su nam iz instituta.

Sa svih vakcinalnih punktova (domovi zdravlja i ustanove) 15.691 doza, odnosno 8,26 posto dostavljenih količina vakcina je evidentirano kao “odbačeno”, u što se ubrajaju doze koje nisu upotrijebljene tokom samog procesa vakcinisanja, kao i vakcine kojima je u proteklim danima istekao rok trajanja.

“U broju potpuno vakcinisanih osoba imamo podatke o broju vakcinisanih zdravstvenih radnika, registrovanih hroničnih bolesnika i osoba starijih od 60 godina. Do 1. novembra potpuno je vakcinisano 3.510 zdravstvenih radnika, što je 88,5 posto ukupne populacije zdravstvenih radnika. Završeno je vakcinisanje i 20.854 registrovana hronična bolesnika (88,66 posto ukupnog broja) te 25.687 osoba starijih od 60 godina (88,8 posto ukupnog broja te populacije)”, dodali su iz instituta.

Prema nazivu proizvođača/vakcine, do sada je utrošeno najviše AstraZenecinih vakcina (64.987), potom slijede Pfizer (37.710), Sinofarm (31.407) te Sinovac (6.785).

Prema najavama iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, krajem ove ili početkom naredne sedmice prvi put će u ZDK biti na raspolaganju vakcine proizvođača Moderna te nove znatnije količine vakcina Pfizer, što će vjerovatno poboljšati ukupne brojeve.

Četiri zaposlenika Centra za rehabilitaciju Stančić otkazan je ugovor o radu jer su odbili testiranje koje je uslov za dolazak na posao u sistemu socijalne zaštite i zdravstva, piše Jutarnji list.

Riječ je o prvim otkazima koji su u vezi sa odlukom Nacionalnog štaba civilne zaštite prema kojoj od 4. oktobra svi zaposleni u zdravstvenim i socijalnim ustanovama pri dolasku na posao moraju predočiti digitalnu covid-potvrdu, kojom dokazuju da su vakcinisani ili preboljeli virus, a ako to nemaju, dužni su se testirati dva puta sedmično, prenosi portal Index.

Logoped, psiholog, defektolog i jedan zaposleni kao tehničko osoblje to odbijaju već mjesec dana, što ih je koštalo radnog mjesta. Oni, ipak, smatraju da je situacija s kovid-potvrdama apsurdna i nezakonita jer krši njihova ustavna prava, ugovore o radu te brojne druge zakonske propise.

Tvrde i da ne pristaju na testiranje jer je postupak bolan, dehumanizujući i omalovažavajući te da je nekoliko njihovih kolegica pretrpilo povrede tokom učestalih testiranja te sada imaju česte glavobolje i krvarenja iz nosa, što je prijavljeno ljekarima.

"Odlučno su odbili testiranje"
Predsjednica Radničkog vijeća Stančića i članica Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti Žuborka Kadoić kazala je da je Radničko vijeće podržalo Upravu u odluci o otkazu. Napominje da su više puta razgovarali sa zaposlenikom koji je jedini od četvero i član sindikata, ali bio je odlučan u tome da odbija testiranje.

"Smatramo da je situacija ozbiljna, a oni koji rade s osjetljivim osobama pogotovo moraju paziti. Testiranje je najmanje što se može napraviti. Dapače, smatram i da bi upotreba covid-potvrda trebala biti šira od socijalne skrbi i zdravstva", kaže Kadoić.

Dodaje da im je žao jer je uglavnom riječ o mladim ljudima, ali smatraju da su napravili grešku.

Jutarnji list neslužbeno saznaje da će uskoro i devet zaposlenih u KBC-u Zagreb dobiti otkaz. Nedolazak na posao više se neće tolerisati te je Uprava poslala Radničkom vijeću namjeru o otkazima, a ono bi se trebalo izjasniti do kraja sedmice.

Direktor KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić kaže da i dalje imaju mali broj onih koji se ne testiraju, ali da su oni na bolovanju.

Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac kaže da je ovo ishod koji je očekivao, ali šta će se na kraju dogoditi, nije jednostavno pitanje.

"Da je riječ o zakonskoj odredbi, a ne o odluci Stožera, sve bi bilo bez ikakvih problema. No, mislim da će o ovome govoriti i Upravni sud, a za nekoliko godina i Vrhovni sud", zaključuje Gotovac za Jutarnji list.

(Antena Radio/N.N.)

Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini dostigao je vrhunac. Iz mjeseca u mjesec namirnice su sve skuplje, dok su plaće i penzije na istom nivou.

Posljednje u nizu udaraca na budžet građana je poskupljenje hljeba. Provjeravali smo, hoće li, i kada, cijene prestati divljati i ima li rješenja?

Dok sindikalna potrošačka korpa u oba entiteta iznosi oko 2000 KM, plate su duplo, a penzije skoro trostruko niže od toga. Stoga i ne čudi da je svako, pa i najmanje poskupljenje, briga više. Posljednji u nizu udaraca je poskupljenje hljeba.

“Ako govorimo o standardnoj vekni od 600 grama, ona je od marku otišla na 1,3 ili 1,5, zavisi od proizvođača“, kaže predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Zašto cijena pšenice na berzama divlja, iako je na tržištu ima dovoljno, niko ne može sa sigurnošću da kaže.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene u septembru ove godine za tri odsto su više nego u septembru prošle godine. Najviše su poskupjeli hrana, za 5 %, i prevoz za skoro 10%.

Aleksa Milojević, ekonomista, ističe da se svi slažu da nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, da se nikad nije manje proizvodilo a više preraspodjeljivalo.

U udruženjima potrošača imaju prijedlog za popravljanje stanja, ali nisu optimisti.

“Potrošače kad su u pitanju cijene niko ništa i ne pita. Sad je prilika da se na nivou države uredi nešto vezano sa PDV-om, to je jedina šansa da se napravi diferencirana stopa pa da proizvode koji su neophodni smanji, pa čak zašto se ne bi ukinuo“, stava je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.

Dok građani pokušavaju rastegnuti plate i penzije od prvog do prvog, nadležni se o poskupljenjima ne oglašavaju. Zaliha nema, a u hitnu nabavku će se ići samo ako primijete „poremećaje na tržištu“. Ostaje nepoznato šta im još treba da poremećaje i primjete?

(BHRT)

U Srbiji je uhapšeno 18 osoba, osumnjičenih za proizvodnju i širenje dječije pornografije i seksualno iskorišćavanje maloljetnika, u nastavku akcije “Armagedon”.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije u saradnji sa drugim policijskim službama i Posebnim tužilaštvom za borbu protiv visokotehnološkog kriminala akciju su sproveli u Beogradu, Nišu, Zrenjaninu, Subotici, Vrbasu i drugim gradovimae, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

Članovi razbijene grupe osumnjičeni su da su preuzimali, čuvali na hard diskovima i dijelili sadržaje nastale iskorišćavanjem djece u pornografske svrhe.

U MUP-u navode da postoji opravdana sumnja da su putem “Facebooka” sa svojih naloga stupali u komunikaciju sa maloljetnicima, a potom slali i dijelili fotografije i video zapise pornografskog sadržaja, koji je nastao eksploatacijom maloljetnih osoba.

“Postoje i osnovi sumnje da su ugovarali sastanke sa maloletnim licima radi seksualnog odnosa”, ističe se u saopštenju.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivične prijave, biti privedeni nadležnom tužilaštvu u Beogradu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je postignut određeni napredak na 26. konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama (COP26), koja je okupila mnoge svjetske lidere i hiljade delegata u Glasgowu u Škotskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon samita lidera održanog u okviru konferencije, Johnson je naveo da su preuzete najveće finansijske obaveze za borbu protiv klimatskih promjena.

Napomenuo je da je 90 posto svijeta, uključujući Indiju, postiglo neto nultu emisiju ugljika.

"Nastavit ćemo raditi sa svjetskim liderima kako bismo što prije dosegli neto nultu stopu. Pred nama je još uvijek dug put. Oprezno sam optimista". rekao je Johnson.

Ističući da je nakon dvodnevnih razgovora "postignut određeni napredak", Johnson je naglasio da su milijarde dolara dodijeljene za podršku zemljama u razvoju kako bi im se pomoglo da ispune svoje ciljeve u pogledu emisija.

Britanski premijer je izjavio da "sat i dalje otkucava".

"Svjetski lideri možda odlaze, ali će oči svijeta biti uprte u naše pregovarače", dodao je Johnson.

Više od 100 svjetskih lidera kasno navečer u ponedjeljak potpisalo je deklaraciju kojom obećavaju da će do 2030. godine zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla.

Prema sporazumu se 12 zemalja takođe obavezalo da će osigurati 12 milijardi dolara javnih sredstava između 2021. i 2025. godine za zaštitu i obnovu šuma, a dodatnih 7,2 milijarde dolara će obezbijediti privatni investitori.

Više od 25.000 delegata iz 200 zemalja nalazi se na konferenciji u Glasgowu koja će trajati do 12. novembra, s brojnim panelima, sastancima i popratnim događajima, a svi će tražiti rješenja za smanjenje nivoa globalnog zagrijavanja.

Općinsko vijeće Tešanj na 10. sjednici održanoj 29.10.2021. godine donijelo je Odluku o raspisivanju ponovljenog Javnog oglasa za imenovanje 3 (tri) člana Općinske izborne komisije Tešanj.

Tekst oglasa možete pogledati OVDJE
Izjavu koju je utvrdio CIK BIH možete preuzeti OVDJE