Ljepota rijeka je nešto što trebamo ostaviti budućim generacijama - istaknuto danas nakon sastanka predstavnika Vlade Federacije BiH i Udruženja za spašavanje rijeka, a čiji je fokus bio na štetnim posljedicama izgradnje mini hidroelektrana sa osvrtom na Deklaraciju o zaštiti rijeka koju je ove godine usvojio Predstavnički dom Federalnog parlamenta.  

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je kazao da je danas održan značajan sastanak koji je na tragu toga da se počne rješavati jedan značajan društveni problem. Podsjetio je da je krajnji cilj strategije o obnovljivim izvorima energije manje zagađenje.

"Građani i njihova udruženja su primijetili problem koji se odnosi na MHE. Naše prirode i planine su totalno napadnute, a korist koju vidimo u dobivenoj struji je nikakva i isključivo je raspoređena na mali broj privatnih vlasnika", istakao je Novalić.   

Naglasio je da je tehnologija značajno napredovala i da više nije racionalno graditi MHE uzimajući u obzir da se razvijaju vjetrolektrane, odnosno vjetroparkovi i solarni sistemi energije.

Novalić je naveo da su nakon konstruktivnog razgovora sa predstavnicima udruženja došli do zaključka da se mijenja pristup na putu ka zabrane gradnje MHE.

"Mi kao vlada trebamo vidjeti šta možemo uraditi prije parlamenta u smislu određenih pravilnika ili eventulano uredbi.Potrebno je promijeniti to da ne podržavamo ono što je društveno štetno, a to su MHE, te da se sistemski ide u izmjenu zakonodavstva", dodao je Novalić.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je dodala da su i ranije imali sastanke sa predstavnicima ovih nevladinih organizacija, te da su i danas predložili određene izmjene pravilnika kako bi se pomoglo u rješavanju ovog problema.

"Iznimno je važno reći da MHE mijenjaju život zajednica pogotovo lokalnog stanovništva koje živi u blizini rijeka, te narušava ruralni razvoj, kao i turističke potencijale", naglasila je Đapo.

U ime udruženja za spašavanje rijeka Lejla Kusturica, direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene“, kazala je da se učesnici današnjeg sastanka složili da je izgradnja MHE štetna i da je neophodno napraviti zaokret u pristupu i da se ide ka zabrani takvih projketa.

"Drago nam je da smo pričali o alternativnim rješenjima. Mi jesmo za obnovljivu i čistu energiju, ali ova vrsta hidroenergije nije čista energija, stoga solar i vjetar trabaju da budu naš strateški pravac. Idemo u pravcu da prvo usporimo, a onda u konačnici zaustavimo sve one koji na ovaj način žele da koriste naše rijeke", kazala je Kusturica.

Sastanku sa predstavnicima udruženja za zaštitu rijeka pored premijera Novalića i ministrice Đapo, prisustvovao je i ministar prostornog uređenja Josip Martić, te predstavnici Ministrstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.

(akta.ba)

Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA - European Food Safety Agency) pokrenula je u jugoistočnoj Evropi kampanju pod nazivom "Stop afričkoj svinjskoj kugi", s ciljem jačanja svijesti i pomoći u zaustavljanju širenja afričke svinjske kuge u ovom dijelu Evrope, saopćio je danas Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Kampanja je usmjerena na države koje je EFSA u prošloj godini prepoznala kao zajedničko "područje od interesa" obzirom da se nalaze u blizini država u kojima je prisutna afrička svinjska kuga (ASK). To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Slovenija. U EFSI su naveli da je njihove kampanja dio aktivnosti koje trenutno poduzimaju Evropska komisija i druge međunarodne organizacije u nastojanju da iskorijene ovu bolest u Evropi.

Kako se ASK širila

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje. Virus je bezopasan za ljude, ali je u mnogim državama izazvao značajne ekonomske poremećaje. Trenutno ne postoje vakcine protiv ASK, tako da izbijanje epidemije može dovesti do potrebe usmrćivanja velikog broja svinja iz uzgoja u zahvaćenom području.

Borba protiv ASK podrazumjeva saradnju veterinarskih organizacija, lovačkih udruženja, grupa poljoprivrednika, carinskih službenicika, graničnih policija, lokalnih organa, turističkih agencija i putnika u svim ovim državama, kako onim u kojima zaraza već postoji, tako i ovim koje su označene kao "granične".  Obzirom na to da epidemija ASK može imati razorne posljedice, otkrivanje, prevencija i prijavljivanje su od suštinskog značaja za suzbijanje ove smrtonosne bolesti.

ASK je unesena prvi put na evropski kontinent pedesetih godina prošloga vijeka. Po Evropi i južnoj Americi se širila iz Španije i Portugala. Za aktuelnu epidemiju kriv je prijenos i ulaz virusa 2007. u Gruziju, odakle se bolest širila na Rusiju, Moldaviju, Ukrajinu, Kinu, Litvu, Latviju, Estoniju, Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku i posljednju u nizu evropskih zemalja u kojoj se bolest, dosta neočekivano pojavila – Belgiju. Od zemalja u okruženju, pogođena je Srbija.

Endemično, bolest je prisutna u subsaharskoj Africi, u populaciji divljih bradavičastih svinja. Međutim, epidemiološki se uveliko razlikuje prijenos virusa između domaćih i evropskih divljih svinja trenutačno odvija u Evropi. Od danas poznatih 22 genotipa virusa, u Evropi cirkuliraju dva genotipa, genotip 1 koji je utvrđen na Sardiniji i genotip 2 koji je 2007. godine utvrđen u Gruziji odakle se širi Evropom.

O samoj bolesti

Kako navode iz Instituta, populacije i domaćih i divljih svinja u Evropi podjednako obolijevaju od ASK. Zaražene svinje izlučuju virus u okolinu 24 – 48 sati prije nego su uočljivi klinički znaci bolesti. Virus sadrže izlučevine (slina, iscjedak iz oka i nosa, mokraća, feces i sekreti spolnih organa), ali najvažniji izvor virusa je krv. Zaraza se širi direktnim kontaktom, ali i posredno kontaminiranom hranom,  vodom, steljom, opremom. Na veće udaljenosti bolest se prenosi vozilima i ljudima. Širenju i prenosu bolesti na veće udaljenosti pogoduje ilegalni promet svinjama ili svinjskim mesnim proizvodima iz bolešću zahvaćenih područja. Također, bolest se može prenositii kuhinjskim otpadom međunarodnih prevoznih sredstava (avioni, brodovi), a koji se koristi u hranjenju svinja (pomije), kao i hrana koju putnici lično nose i nepropisno odbacuju.

Virus ASK u vanjskoj sredini može preživjeti duži vremenski period ukoliko se nalazi u proteinskom mediju (meso, krv, feces, koštana srž). Svinje se mogu zaraziti i indirektnim kontaktom preko posrednika. Mehanički prenosioci su insekti muha pecara (Stomoxys calcitrans), štakori, ali i čovjek.

Virus se unutar populacije divljih svinja širi direktnim kontaktom. Divlja svinja je infektivna tokom 5-10 dana u vrijeme inkubacije, te tokom kliničke manifestacije bolesti, ukoliko se razvije klinička slika. Daljnje širenje bolesti među populacijom divljih svinja ne ovisi o pojedinačnim migracijama divlje svinje na velike udaljenosti, već o geografskom kontinuitetu gustoće populacije divlje svinje koja omogućuje postupno širenje bolesti.

Visoka smrtnost svinja nakon kratke febrilne bolesti u zemlji ili određenom području karakteristična je za ASK kod prvog pojavljivanja, što predstavlja perakutni tok bolesti. Svinje ugibaju prije nego se pojave klinički znaci bolesti. Visoka temperatura (40-42 °C) se razvija kod akutnog toka bolesti kao i apatija, gubitak apetita, grupisanje i ponekad izražene smetnje disanja. Ponekad se javlja krvarenje iz nosa, začep i povraćanje, a rjeđe proljev sa ili bez krvi u stolici. Čest je pobačaj. Morbiditet u ovom obliku bolesti  je 90-100 posto, navodi se u saopćenju INZ.

Lešine životinja uginulih u akutnoj fazi bolesti često su dobrog gojidbenog stanja. Najkarakterističnije promjene koje uzrokuje infekcija virusom ASK su krvarenja (u koži, limfnim čvorovima i drugim zahvaćenim tkivima) i promjene na slezeni. Promjene na koži su vrlo česte. Javlja se hiperemija kože (crvena do purpurna boja kože), petehije i cijanoza. Ove promjene su najčešće lokalizirane na koži ekstremiteta, uški, prsima, abdomenu i perineumu.

Potrebne mjere

Ponavljamo, afrička kuga svinja nije opasna za ljude, njen značaj je više ekonomski. Pojava ove bolesti osim što uzrokuje velika ugibanja svinja povlači za sobom troškove oko uništavanja zaraženih životinja, naknade štete vlasnicima. Ne treba zaboraviti zabranu prometa svinjama i svinjskim mesnim proizvodima.

Zbog navedenog vrlo je bitno da se poduzmu sve mjere za sprečavanje unosa i nastanka ove bolest. Kako za ASK ne postoji vakcina to se akcenat stavlja na mjere sprečavanja unosa ove zaraze. Mjere za prevenciju ASK uključuju i pojačane sanitarno-higijenske radnje, kao što su biosiguronosne mjere, na farmama (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija), te što manje kontakata među životinjama i ljudima sa drugih farmi, kaže se u saopćenju.

Evropska unija donijela je Odluku Komisije оd 9. oktobra 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama, dok se u Bosni i Hercegovini primjenjuje se Pravilnik o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge (“Službeni glasnik BiH”, broj: 15/2011).

Također kao mjera, od strane Ureda za veterinarstvo BiH donesena je i zabrana uvoza domaćih i divljih svinja, mesa domaćih i divljih svinja, kao i proizvoda porijeklom od domaćih i divljih svinja koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge. Ova mjera će biti na snazi sve do dobijanja službene informacije od strane nadležnih tijela zemalja zahvaćenih ASK o prestanku sumnje na pojavu afričke svinjske kuge.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Spahija Kozlić razgovarao je danas s predstavnicima neformalne grupe studenata kojisu jučer održali protestni skup ispred Rektorata Univerziteta u Zenici (UNZE).

Ovi studenti traži da se u akademskoj 2020/2021. godini omogući bezuslovan prelazak na narednu godinu studija, smanje cijene školarina te omogući plaćanja školarina na rate.

Ministar Kozlić je rekao da su cijene školarina na UNZE među najnižima od svih javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, te da su Ministarstvo i Vlada u zadnje dvije godine u više navrata odbili zahtjev UNZE za povećanje cijene školarina, kao i cijene smještaja u Studentski dom u Zenici.

- Na ovaj način smo radili u korist studenata koji studiraju na UNZE. Kada je u pitanju plaćanje školarine na rate, već postoji praksa na pojedinim fakultetima da se odobrava obročno plaćanje, a ukoliko to bude potrebno posebnim odlukama ćemo regulirati plaćanje na rate na svim fakultetima u narednoj godini - rekao je Kozlić.

Vezano za zahtjev za omogućavanje bezuslovnog prelaska na narednu godinu studija, usaglašeno je da će ovaj zahtjev biti realizovan kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju ZDK, a Ministarstvo će, nakon što je zvanično dobije, uputitiinicijativu za izmjene zakona u zakonsku proceduru.

Press služba ZDK

Epidemiološka situacija u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) je nestabilna s tendencijom pogoršanja u zadnjoj sedmici - konstatovano je na današnjoj sjednici Kriznog štabaMinistarstva zdravstva ZDK. Prema posljednjim podacima, u ovom kantonu je do sada zabilježeno 2.929 slučajeva infekcije virusom COVID-19, a aktivnih je oko 600 slučajeva.

Član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. Senad Huseinagić rekao je da se tokom pandemije kontinuirano bilježe oscilacije u broju oboljelih, jer u jednom periodu taj broj raste, a potom se smanjuje.

- Broj aktivnih slučajeva je znatno ispod maksimalnog broja koji smo imali tokom augusta, ali u ovoj sedmici bilježimo rast i za očekivati je da će se i u narednoj sedmici taj broj povećavati, a potom očekujemo da će doći do smanjenja - rekao je Huseinagić.

Krzni štab je usvojio i revidirani Krizni plan na osnovu preporuka Kriznog štaba FBiH i eksperata Svjetske zdravstvene organizacij. Plan je prilagođen novim okolnostima i saznanjima o načinu prenošenja i virusu COVID-19, a novina je da su ublažene određene restrikcije koje se tiču upotrebe zaštitne opreme u zdravstvenim ustanovama.

Press služba ZDK

Žurnal je početkom 2019. godine objavio priču o kupovini diploma u BiH. Podsjetimo, tada je novinarka Žurnala za samo 17 dana dobila diplomu srednje medicinske škole. Predaju diplome uspjeli smo zabilježiti i na video snimku. Neposredno prije objave priče, dostavili smo Tužilaštvu BiH sve informacije do kojih su došli novinari, kao i video snimak kupovine. Stečenu diplomu novinarka Žurnala predala je tužiocima.

Od tada su prošla 22 mjeseca. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 30. septembra ove godine donijelo je Naredbu o nesprovođenju istrage u ovom predmetu, piše Žurnal.

„Obavještavamo Vas da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine povodom Vaše krivične prijave dostavljene ovom Tužilaštvu, dana 30.9.2020. godine donijelo Naredbu o nesprovođenju istrage jer je u smislu odredbi člana 216. stav 3. i 4. ZKP BiH iz prijave i pratećih spisa, odnosno rezultata provedenih istražnih radnji očigledno da ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo.“, naveo je u dopisu kažnjavani falsifikator i državni tužilac Oleg Čavka.

Snimak Žurnala, na kojem je pokazano na koji način je moguće steći diplomu u BiH, skrenuo je pažnju javnosti na ovaj unosni i široko rasprostranjeni kriminal. Priču su prenijeli mnogi mediji u Evropi i regionu, a reagirale su i neke evropske zemlje koje su počele pažljivije ispitivati porijeklo ovdašnjih diploma. Ipak, taj snimak pa ni sva dokumentacija koju su prikupili naši novinari, nisu bili dovoljni Tužilaštvu BiH. Utvrdili su da “ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo.“

Što se tiče prodavača diploma iz Žurnalove priče, Tužilaštvo BiH krivično gonjenje je prepustilo Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sankog kantona, naveo je Čavka.

U ŠIROKOM BRIJEGU NE PRODAJU DIPLOME

Također, Čavka nas sa zadovoljstvom obavještava da neće pokrenuti ni istragu oko Centra za obrazovanje odraslih u Širokom Brijegu. Širokobriješke škole u vlasništvu HDZ-ovog poduzetnika Ivana Ševe ili njegove porodice pominjane su i u dokumentima SIPA-e koje je u novembru 2018. godine Tužilaštvo BiH odbacilo.

„Što se tiče prijavljenog Š.V. protiv kojeg je neposredno na zapisnik podnijela vaša novinarka Omerović Azra, izvršili smo više istražnih radnji iz kojih je proizašlo da je tvrdnja vaše novinarke netačna“, naveo je državni tužilac Oleg Čavka u obavještenju redakciji Žurnala o neprovođenju istrage u predmetu diploma.

Radi se o vatrogascu iz Hrvatske, rođenom u Sisku. Posljednjeg dana avgusta 2018. godine u Širokom Brijegu mu je izdata svjedodžba da je uspješno završo Srednju strukovnu školu u Širokom Brijegu, smjer vatrogasac.

„Učenik je završni ispit polagao od 28. 8. 2018. godine, do 31. 8. 2018. godine“, piše u Svjedodžbi.

No, učenik tih dana uopće nije bio na teritoriji BiH. Kao redovni putnik u BiH je ušao tek 1. septembra u zoru, u 4 sata i 20 minuta, i to na sjeveru, na graničnim prelazu Kostajnica. Tek tada se uputio u Hercegovinu, odakle je, u 12 sati i 16 minuta izašao iz BiH preko Graničnog prelaza Osoje.

Bez obzira na sve, tužilac Čavka i dalje smatra da u tome nema ništa neobično i tvrdi da je ovaj učenik svakodnevno vrijedno putovao u školu iz Siska u Široki Brijeg.

„Naime, u periodu školovanja za zanimanje vatrogasca, Š.V. je više stotina puta evidentiran prilikom prelaska državne granice od strane Granične policije BiH, obzirom da je utvrđeno da je u navedeno vrijeme gotovo svakodnevno putovao na relaciji iz Siska u Bosnu i Hercegovinu“, nastavio je tužilac Čavka.

Zbog toga, zaključuje Oleg Čavka, „što se tiče istražnih radnji u Srednjoj školi Centar za obrazovanje odraslih Široki Brijeg , te istražne radnje nisu ukazale na bilo kakve nezakonitosti.“

Na kraju svog dopisa, tužilac Čavka nas obavještava da je ipak otvorena jedna istraga – o diplomi Osmana Mehemdagića.

„Vaša istraživačka priča, nakon formiranja predmeta je ovom Tužilaštvu značajno pomogla u smislu iniciranja istraživanja na evidentno brojne propuste u procesu školovanja na privatnim visokoškolskim ustanovama-više njih na području BiH, te je tim povodom istražna aktivnost dovela do sveobuhvatnih provjera validnosti diploma visokopozicioniranih službenika sigurnosnog sektora BiH, što je u konačnici dovelo zahvaljujući i Vašem istraživanju do donošenja Naredbe o provođenju istrage protiv Mehmedagić Osmana zbog krivotvorenja diploma“, naveo je državni tužilac Oleg Čavka.

Redakciji Žurnala je drago ukoliko smo zaista pomogli tužiocu Čavki da otvori neku istragu. Naši novinari svakodnevnim radom dokazuju da rade isključivo u interesu javnosti, da smo nezavisni i profesionalni i da na nas ne mogu uticati nikakve političke niti interesne grupacije.

Ali, i dalje ostaje otvoreno pitanje za čije interese radi Tužilaštvo BiH? I ova posljednja sramna odluka, pored niza drugih, pokazuje da postoji “osnov sumnje” u nezavisnost i profesionalnost Tužilaštva BiH.  

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) na današnjoj sjednici usvojila je 9. Odluku o odobravanju i dodjeli sredstava privrednim subjektima za subvencioniranje 100% najniže neto plate za 453 uposlenika za april 2020. godine. Odluka obuhvata 205 privrednih subjekata - 46 pravnih lica, 116 fizičkih lica bez uposlenika i 43 fizička lica sa uposlenicima.

Također, na sjednici je usvojena Informacija o nepotpunim zahtjevima po osnovu Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu sredstava privrednim subjektima za subvencioniranje 100% najniže neto plate za april 2020. godine predatih u periodu od 26.05.2020. godine do 08.06.2020. godine.

Predmetnom Informacijom obuhvaćena su 252 privredna subjekta koji će imati rok od 3 dana od dana objave predmetne informacije da dopune svoj zahtjev. Spisak privrednih subjekata sa nedostajućom dokumentacijom bit će objavljen u ponedjeljak, 12.10.2020. godine, a rok za dostavljanje dokumentacije je srijeda, 14.10.2020. godine. Po pregledu dostavljenih dopuna, Ministarstvo za privredu će Vladi ZDK uputiti na usvajanje još jednu odluku o odobravanju i dodjeli sredstava privrednim subjektima za subvencioniranje 100% najniže neto plate za april 2020. godine.

Isplata po osnovu usvojenih Odluka po osnovu Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva za odobrenje i dodjelu finansijskih sredstava za subvencioniranje 50% najniže neto plate za mart 2020. godine je završena, a u toku je isplata po osnovu usvojenih  Odluka po osnovu Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva za odobrenje i dodjelu finansijskih sredstava za subvencioniranje 100% najniže neto plate za april 2020. godine.

Press služba ZDK

Nogometni savez Bosne i Hercegovine (NS BiH) obratio se proteklih dana Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u čijem sastavu djeluje Zavod za javno zdravstvo u Zeničko-dobojskom kantonu, sa molbom da se propišu i izdaju Mjere pod kojim se, uz limitiran broj, može osigurati prisustvo na utakmici BiH - Nizozemska, koja se treba u nedjelju uvečer odigrati na stadionu Bilino polje u Zenici.

Nakon što je federalno Ministarstvo zdravstva 6. oktobra izdalo mišljenje, kojim odobrava prisustvo publike uz provedene mjere, Institut je jučer Nogometnom Savezu uputio Set higijenskih procedura, koje treba ispoštovati organizator ove utakmice.

Referirajući se na zaključke kriznih štabova, sve prethodne preporuke i smjernice svjetskih, regionalnih i domaćih zdravstvenih organizacija i ustanova, te cijeneći značaj fudbalske utakmice UEFA Lige nacija BiH – Nizozemska za reprezentaciju BiH, Nogometni savez BiH i državu BiH, pripremljene su Preventivne higijenske procedure za smanjenje rizika za obolijevanje od COVID-19 i širenje infekcije tokom održavanja spomenute utakmice, koje su upućene Savezu, saopćeno je jutros iz Instituta.

U tim procedurama su navedene obaveza formiranja Operativnog kriznog tima, propisana fizička distanca između gledatelja, korištenje maski za lice, dez-barijere za  ruke, ulazak i izlazak iz stadiona, organizacija sjedenja, te izuzeci od ove obaveze i slično.

Kako navode iz Instituta, čelnici nogometnog saveza već su aktivno sarađivali sa ovim Institutom na higijensko-epidemiološkim pripremama utakmica bez publike na stadionu bilino polje i u Trening centru Nogometnog saveza BiH u Crkvicama, te je izraženo zadovoljstvo punom saradnjom, kooperacijom i dosadašnjim poštovanjem propisanih mjera.

U INZ-u zato očekuju da će, nakon takvog pozitivnog iskustva, a i uspješno provedenog epidemiološkog testa na Grbavici u četvrtak uvečer, Nogometni savez uspješno pripremiti sve preduvjete za sigurno održavanje utakmice u nedjelju.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

U Podgorici je sinoć održan protest muzičara, snimatelja, fotografa koji su poručili da su na rubu egzistencije zbog mjera uvedenih usljed pandemije virusa korona, te da zahtijevaju da im se dozvoli rad ili da im država nekako pomogne.

Na protestu na Trgu nezavisnosti u Podgorici okupilo se tridesetak muzičara, fotografa, snimatelji iz Nikšića, Podgorice i sa Cetinja.

“Ne radimo od februara, bukvalno osmi mjesec niko od nas ništa ne radi. Od države nismo dobili nikakvu pomoć. Ovo je samo mali dio ljudi koji živi od ovoga posla. Živimo isključivo i samo od muzike većina od nas. Većina od svirki na veseljima“, rekla je muzičarka Anđelka Marković, prenose podgoričke “Vijesti”.

Ona je dodala da od Nacionalnog kordinacionog tijela traže da makar malo ublaži mjere prevencije, da se dozvoli određeni broj ljudi na veseljima.

“Prosto, ako se nastavi ovako, mi smo svi na ivici egzistencije“, rekla je Markovićeva.

(capital.ba)

Roditelji 12 djece Bošnjaka koji od 1. septembra ne pohađaju nastavu u područnoj školi u Liplju (OŠ „Sveti Sava“) jer im je onemogućeno pravo izučavanja bosanskog jezika već jezika bošnjačkog naroda, uputili su pismo ministrici prosvjete i kulture RS Nataliji Trivić. Inače, roditeljima je pismo uputio direktor škole Goran Ivanović navodeći da će ih prijaviti centru za socijalni rad ukoliko djeca ne krenu na nastavu.

Roditelji su ranije pisali i visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku upoznavši ga sa problemom s kojim se suočavaju. Inzko je odgovorio krajem septembra navodeći da ostaje opredijeljen da radi na rješavanju ovog pitanja.

“Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira više puta je apelovao na nadležne organe u RS da poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Kao što Vam je poznato, u svojoj Odluci br. U 7/15 od 26. maja 2016., Ustavni sud BiH je između ostalog zaključio da “svi konstitutivni narodi i Ostali koji se tako ne izjašnjavaju, imaju pravo da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i samo takvo tumačenje i postupanje u praksi je u skladu sa Ustavom BiH.” Jezik bošnjačkog naroda je bosanski. Prema tome, rješenje u ovom slučaju i dalje je u tome da svi javni organi u Republici Srpskoj u potpunosti poštuju i implementiraju ustavna prava bošnjačkog naroda na obrazovanje na bosanskom jeziku. Ja ću i dalje apelovati na organe Republike Srpske da ovo pitanje riješe što prije priznavanjem bosanskog jezika – kao što su to puno godina i radili“, naveo je Inzko.

On je istakao kako će nastaviti vršiti pritisak na relevantne organe da umjesto što ovaj problem održavaju u životu ulože ozbiljnije napore u njegovo rješavanje.

„U međuvremenu, čak i u ovoj situaciji koja nije idealna, važno je imati na umu najbolji interes djece. Ja vas pozivam da djecu šaljete u školu i da dalje ne ugrožavate njihovo obrazovanje i društveni razvoj. Ponovo želim da naglasim moju podršku i predanost ovom cilju. Budite uvjereni da ćemo mi raditi na ovom pitanju sve dok ne bude riješeno“, naveo je Inzko u pismu.

Roditelji su u pismu ministrici Trivić naveli da su bili primorani povući djecu iz škole dok se ne stane nastave ukraj ovoj diskriminirajućoj i krajnje ponižavajućoj praksi nametanja sintagme „jezik bošnjačkog naroda” kao maternjeg jezika učenicima Bošnjacima.

„Kao što vam je, gospođo ministrice, sigurno poznato, i u Srbiji, gdje smo manjina, učimo bosanski jezik kroz nastavu, kao i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu, te nam se nigdje ne nameće kako da imenujemo vlastiti jezik. Jedino u zemlji u kojoj smo većina to nam se nameće. Tražimo da nam napismeno odgovorite ko konkretno i zašto osporava jednom konstitutivnom narodu da svoj maternji jezik zove njegovim pravim, pa i historijski utemeljenim imenom, a sve i da ga se ne smatra historijski utemeljenim naše je pravo da ga zovemo kako sami biramo. Tačka Ustava na koju se Vi pozivate jeste da djeca srpske nacionalnosti izučavaju jezik srpskog naroda koji se zove srpski jezik, a djeca hrvatske nacionalnosti izučavaju jezik hrvatskog naroda koji se zove hrvatski jezik, jedino naša djeca izučavaju jezik bosnjačkog naroda, koji, izgleda, nema ime, ili nemamo pravo da ga imenujemo. Nigdje u svijetu ne postoji praksa imenovanja jezika prema imenu naroda, čega ste, vjerovatno, i sami svjesni. Jezik, koji je osnovna značajka identiteta jednoga naroda, imenuje sam narod, a mi biramo da svoj jezik zovemo bosanskim, onako kako Srbi svoj jezik nazivaju srpskim, ili Hrvati hrvatskim. To nam je pravo zagarantovano i sudskim presudama, državnim i entitetskim, koje se ne poštuju“, navode roditelji.

Pozvali su ministricu Trivić da dođe u Liplje sa pozitivnim rješenjem problema i uvede djecu u đačke klupe i tako dokažete i nama i javnosti, međunarodnoj zajednici i borcima za ljudska prava koji stoje uz nas, da naša djeca nisu diskriminisana i manje vrijedna u nastavnom sistemu RS-a.

U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno rekordnih 356 novih zaraza koronavirusom, objavila je u srijedu slovenska vlada.

To je gotovo dvaput više u odnosu na dan ranije kada ih je potvrđeno 189.

Vlada navodi da je od provedenih 3998 testova 356 bilo pozitivnih.

Premijer Janez Janša izjavio je u utorak da je stanje vrlo ozbiljno i najavio zaoštravanje mjera.

Do sada je u Sloveniji potvrđeno 7120 zaražnih novim koronavirusom, a ukupno je 160 bolesnika s covidom-19 umrlo, prenosi Hina.