U očekivanju novog izvještaja o napretku, oglasila se i austrijska ministrica za EU, Karoline Edštadler, poručila da Austrija očekuje da će EU i BiH započeti pregovore.

EU nije kompletna bez svih zemalja Zapadnog Balkana i ranije je izjavljivala Karoline Edštadler, austrijska ministrica za EU, dok se austrijska vlada snažno zalagala, za dobijanje kandidacijskog statusa, sada za otvaranje pregovora BiH sa EU. Ukoliko BiH i dobije pozitivan izvještaj i preporuku EK, a što se očekuje početkom novembra, neophodna je saglasnost svih vlada zemalja članica EU da bi BIH mogla naprijed. Koliko je to doista i realno.

"Prepreka koja stoji pred takvom odlukom u Vijeću, informacija s kojom ja raspolažem, dvije države koje se snažno protive su Njemačka i Holandija. I u tom smislu je važno da se ove želje austrijske ministrice vanjskih poslova čuju unutar Vijeća ministara vanjskih poslova. I teško je zaista reći, na koju stranu će cijela stvar otići. Ono što je jasno i za Njemačku i Holandiju da im je itekako stalo da se otvore pregovori s Ukrajinom", kazao je Adnan Huskić, politički analitičar.

Upravo u paketu sa Ukrajinom mogla bi se naći i BiH jer bi bilo teško opravdati zašto jedna, ne i druga država, unatoč činjenici da suštinskih reformi u BIH nema.

"Danas nemamo ni približno nezavisno novinarstvo, nemamo nezavisno sudstvo, ni elementrane pokušaje borbe protiv koorupcije. Zbog geopolitičkih prilika, desilo se da je Evropa odlučila da promjeni pristup. Čini se da to radi samo kada dolazi do kriza. Da li će ove zemlje koje nas podržavaju uspjeti, prije svega zavisi od zemalja tipa Francuske, Holandije. Ako oni kažu DA , pregovori će sigurno početi", istaknuo je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH.

Do kraja ovog mjeseca u parlamentarnoj proceduri trebali bi se naći Zakon o sudovima, Zakon o spriječavanju pranja novca i Zakon o spriječavanju sukoba interesa. Vladajuća koalcija obećala je da će zakoni biti usvojeni; Milorad Dodik da će Zakon o Ustavnom sudu za sada pričekati, odnosno da SNSD neće blokirati zakone.

"Nadam se ako usvojimo još ova tri zakona da ćemo otvoriti pregovore sa EU I time se otvaraju fondovi. Ovaj bi prostor ubrzano krenuo u EU gdje je bio velik zastoj", kazao je Zukan Helez, ministar odbrane BiH.

Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH:

"Predsjednica će početkom novembra posjetiti regiju, odnosno BIH. To njen treći posjet što pokazuje posvećenost EU .Ovaj put će predstaviti I paket razvoja, značajna sredstva koja su osigurana za regiju koja će zavisiti od provođenja reformi".

U nekoliko navrata iz Vijeća ministara BiH je naglašeno kako vanjska i sigurnosna politika BIH moraju biti usklađeni sa politikom EU. U ovom trenutku evropska politika ako izuzmemo Mađarsku jasna je po pitanju Ukrajine i Rusije. U BiH nema jedinstvenog stava. Nakon prvih izjava Usrule Von Der Layn kojima se u cjelosti podržava Izrael, sve je više zvaničnika koji upozoravaju na kako navode "pitanje stradanja civila u Gazi i humanitarnu katastrofu..", zločin koji se vrši nad palestisnskim narodom kao takav nije definisan.

U BiH ni po ovom pitanju nema koncenzusa.

"Ali ne želim da tako gledam na sve ovo. Pored svih stradanja u Gazi i Izraleu, primarni interes mene kao ministra vanjskih poslova je Bosna i Hercegovina. Moramo biti obazrivi pažljivi šta radimo na koji način radimo. Ne davati ishitrene izjave. Želja nam je da mi kao ni koji su preživjeli takva i slična stradanja imamo pravo apelovati da se što prije zaustave, da se u miru rješava taj višegodišnji sukob", kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Mladen Ivanić dodaje:

"Daleko je važnije za nas danas koliko oni smatraju da je Zapadni Balkan njiima važan, da li je njihova zona interesa. I u tom kontekstu ne vjerujem da će razlike koje postoje oko Izraela i Palestine uticati na naš put."

Vijeće ministara BiH, jednoglasno je na posljednjoj sjednici donijelo Odluku o isticanju zastave Europske unije u institucijama BiH. Da li će te volje biti i kod usvajanje neophodnog seta zakona, saznaćemo 31. oktobra kada je najavljena sjednica PDPSBIH, piše N1.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je dala Mišljenje o Prijedlogu zakona o izmjeni trenutnog Zakona o doprinosima koji su zastupnici Admir Čavalić i Haris Silajdžić nedavno uputili u parlamentarnu proceduru. Odgovor je da se Prijedlog Zakona ne prihvata!

"Ukidanje obaveze plaćanja na navedena primanja (u koja između ostalih spadaju i ugovori o djelu i drugi slični angažmani, koji se nerijetko zaključuju u cilju izbjegavanja zaključivanja ugovora o radu i samim tim izbjegavanju plaćanja doprinosa za obavezna osiguranja) zasigurno bi značilo poticanje sive ekonomije te bi ova izmjena izazvala promjene na tržištu rada te bi posljedično ugrozila vanbudžetske fondove. S tim u vezi, ukazujemo da i u zemljama u okruženju nije propisano oslobađanje od plaćanja doprinosa na predmetna primanja", navodi se u obrazloženju Vlade FBiH.

Izvršiti izmjenu propisa o zdravstvenom osiguranju

Također, dodatno ukazuju da bi predložene izmjene i dopune zakona, bez donošenja sistemskog novog zakonskog rješenja iz oblasti doprinosa, ugrozile održivosti vanbudžetskih fondova.

"Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju regulirano je da i ova primanja ulaze u penzijsku osnovicu (ukoliko su plaćeni doprinosi po istim stopama kao za plaću) i neophodno je, paralelno sa novim zakonskim rješenjem u vezi sa plaćanjem doprinosa izvršiti izmjenu propisa o zdravstvenom osiguranju, kojim bi se regulirala prava iz osnova uplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Imajući u vidu naprijed navedeno, svjesni važnosti rješavanja ovog pitanja, kao i obzirom da se intenzivno radi na pripremi novog Zakona o doprinosima, reguliranje obaveze doprinosa na predmetna primanja bit će najefikasnije regulirati novim Zakonom uz paralelnu izmjenu propisa o zdravstvenom osiguranju", napominju.

Višegodišnja diskriminacija

Podsjetimo, 11. septembra 2023. godine u parlamentarnu proceduru Predstavničkog doma Parlamenta FBiH upućen je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima. Ovim Prijedlogom zakona stremi se prema uklanjanju člana 10a trenutnog Zakona o doprinosima, a kojim su najviše pogođeni freelanceri tj. honorarni radnici u FBiH.

Trenutni zakon obavezuje freelancere koji prihode ostvaruju radom za inostrane klijente, da osim poreza od 10% plaćaju i 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, iako nemaju pristup ličnom zdravstvenom osiguranju niti imaju pristup uslugama fonda solidarnosti na temelju ovih doprinosa. Također svi koji prihoduju na ugovor o djelu također ne ostvaruju pravo na zdravstveno kroz plaćanje 4% doprinosa niti im se priznaje penziono kroz plaćanje 6% za PIO.

Udruženje freelancera u BiH podsjeća da bi se usvajanjem ovog Prijedloga zakona zaustavila višegodišnja diskriminacija nad građanima koji prihoduju obavljanjem privremenih i povremenih poslova radom za inostrane klijente ili lokalno preko ugovora o djelu.

Također, konačno bi bila stopirana neopravdana naplata 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO, kroz čije plaćanje samozaposlenici ne mogu koristiti te usluge i nemaju pristup fondovima iako ih pune.

"Kako se još uvijek ovaj Prijedlog Zakona nije našao na dnevnom redu, od nadležnih u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH smo tražili da ga čim prije uvrste na Dnevni red. U narednim danima saznaćemo ima li sluha za rješavanje ovog problema ili je sve ostalo isto kao i prethodnih godina", navode iz Udruženja freelancera u BiH, dodajući da je vrijeme da se konačno prestane sa praksom naplate doprinosa nauštrb ljudskih prava građana koji prihode ostvaruju honorarnim radom.

(akta.ba)

Više od 600.000 ljudi raseljeno je u blokiranom Pojasu Gaze zbog izraelskih napada, objavila je Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), javlja Anadolu.

Objavili su izvještaj pod nazivom “Situacija u Pojasu Gaze i Zapadnoj obali, uključujući istočni Al-Quds (Jerusalem): 17 dana u ratu“.

U izvještaju je navedeno da je 600.000 ljudi raseljeno u Gazi nakon izraelskih napada koji su u toku od 7. oktobra, te da su ti ljudi bili smješteni u 150 skloništa koja pripadaju UNRWA-i.

Saopćeno je da je u posljednja 24 sata raseljeno još 10.000 ljudi, a oko 430.000 Palestinaca raseljeno je u centralnom dijelu Gaze, kao i u regijama Khan Younis i Rafah.

U izvještaju je navedeno da su od 21. oktobra u Gazu dopremljena 54 kamiona pomoći, da je u kamionima pomoći bilo hrane, vode i lijekova, ali nije bilo moguće obezbijediti gorivo.

Izrael bombarduje Gazu od iznenadnog napada Hamasa 7. oktobra te je cijelu enklavu stavio pod blokadu, ostavljajući 2,3 miliona stanovnika s malo hrane, vode, goriva i medicinskih potrepština.

Izraelska vojska nastavila je intenzivne zračne napade na Gazu u kojima su uništili cijele četvrti.

Najmanje 5.791 Palestinac je ubijen u izraelskim napadima na Gazu, dok je više od 1.400 ljudi ubijeno u Izraelu od 7. oktobra.

Bijela kuća je saopćila da bi trebalo dozvoliti pošiljke goriva u Pojas Gaze, gdje nema ulaska goriva od početka izraelskih napada 7. oktobra, javlja Anadolu.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby naveo je da je gorivo važno za opstanak Palestinaca koji žive u Gazi.

“Gorivo je potrebno za generatore i bolnice. Sistemi za desalinizaciju moraju raditi da bi prerađivali morsku vodu u pitku. Sve je to važno”, rekao je Kirby.

Napomenuo je da “razumije zabrinutost Izraela da Hamas krijumčari isporučeno gorivo i koristi ga za svoje potrebe”. Međutim, istakao je da uprkos zabrinutosti treba postići ravnotežu po ovom pitanju i gorivo treba stići do Palestinaca u Gazi.

Vlada u Gazi je objavila da od 7. oktobra nema priliva goriva i da je potrebna hitna opskrba gorivom za održivost zdravstvenog sistema.

Izraelska vojska je ponovila da neće dozvoliti da gorivo uđe u Gazu uprkos pozivima međunarodne zajednice da se gorivom snabdije palestinska enklava.

Agencija Ujedinjenih naroda za pomoć i rad s palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) također je upozorila da će, ako gorivo ne bude isporučeno u Pojas Gaze, morati prekinuti svoje aktivnosti što bi moglo dovesti do smrti ljudi.

Izrael bombarduje Gazu od iznenadnog napada Hamasa 7. oktobra te je cijelu enklavu stavio pod blokadu, ostavljajući 2,3 miliona stanovnika s malo hrane, vode, goriva i medicinskih potrepština.

Izraelska vojska nastavila je intenzivne zračne napade na Gazu u kojima su uništili cijele četvrti.

Najmanje 5.791 Palestinac je ubijen u izraelskim napadima na Gazu, uključujući 2.360 djece i 1.292 žene.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 25.10.2023.(srijeda) i 26.10.2023.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 25.10.2023.(srijeda):
- PJD Tešanj
1.Trafo područje Sječe br.1222, od 10:00 do 11:00 sati
2.Trafo područje Jelah 2 br.1130, od 12:00 do 15:00 sati

Dana 26.10.2023.(četvrtak):
- PJD Tešanj
1.DV 10 kV Krndija
Naselja; Trzna , Dobropolje , Kulica Kotlanice, od 12:00 do 15:00 sati
2.Trafo područje Zlatići 2 br.1188, od 09:30 do 12:00 sati
3.Trafo područje Simetrale br.1133, od 12:30 do 14:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Otvaranje graničnog prijelaza Rafah između Pojasa Gaze i Egipta, planirano za danas, ipak je odgođeno. Preko tog prijelaza trebala bi biti dopremljena humanitarna pomoć za Gazu iz Egipta, javlja CNN.

U Egipat je došao i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

-U ovoj humanitarnoj katastrofi pozivam na dvije hitne akcije. Hamas pozivam na hitno i bezuslovno oslobađanje talaca, Izrael da odmah omogući neograničeni pristup humanitarnoj pomoći kako bi se osigurale najosnovnije potrebe ljudi u Gazi.

Civili u Gazi očajnički trebaju usluge i zalihe, a za to nam je potreban brz, neometan humanitarni pristup. Trebamo hranu, vodu, lijekove i gorivo odmah – poručio je Guterres.

Također, direktor Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) Philippe Lazzarini rekao je u izjavi za BBC da je Bliski istok na rubu ponora kao rezultat rata između Izraela i Hamasa.

-Svijet gubi svoju ljudskost – rekao je Lazzarini i podvukao da bi se nasilje moglo preliti na čitavu regiju.

Lazzarini je upozorio na užasnu situaciju za civile unutar Gaze, ponovno pozivajući na koridore humanitarne pomoći.

Govoreći u Jerusalemu, Lazzarini je osudio Hamasov napad na Izrael, nazvavši ga užasnim i barbarskim masakrom koji je stvorio nacionalnu, kolektivnu traumu u Izraelu.

-Ali ovaj događaj ipak ne opravdava da se rat vodi bez ikakvih ograničenja – rekao je on. “Ne vjerujem da je ubijanje još više civila u interesu buduće sigurnosti i mira ovdje u regiji”.

(faktor.ba)

Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je da nisu spremni imenovati odgovorne za napad na bolnicu u Gazi, javlja Anadolu.

Trudeau je razgovarao s novinarima u glavnom gradu Ottawi o napadu na baptističku bolnicu Al-Ahli u Gazi u kojem je poginulo gotovo 500 ljudi.

Dok je američki predsjednik Joe Biden upotrijebio frazu “drugi tim” u vezi s napadom, ukazujući na palestinske grupe, Trudeau je rekao da se još nisu pojavili svi dokazi.

“Pažljivo radimo s našim saveznicima kako bismo utvrdili šta se tačno dogodilo. Vidjeli smo neke dokaze, ali nastavit ćemo s radom dok ne donesemo konačan zaključak što je prije moguće”, rekao je Trudeau.

Istakao je da je potrebno neko vrijeme da se pažljivo pozabavi tim pitanjem.

U napadu Izraela na baptističku bolnicu Al-Ahli u Gazi ubijena je 471 osoba, a 342 su ranjene, od kojih 28 teško.

Gaza doživljava tešku humanitarnu krizu bez struje, dok voda, hrana, gorivo i medicinske potrepštine ponestaju.

Borbe su počele kada je Hamas 7. oktobra pokrenuo višestruke iznenadne napade koji su uključivali brojne raketne napade i upade u Izrael preko kopna, mora i iz zraka. Hamas je poručio da je upad bio odmazda za ranije upade u džamiju Al-Aqsa i porast nasilja izraelskih doseljenika.

Izraelska vojska je kao odgovor pokrenula operaciju protiv ciljeva Hamasa unutar Pojasa Gaze, koja je poprimila dimenzije neselektivnog bombardovanja civilnih objekata, stambenih zgrada, džamija, crkava, ali i bolnica.

Najmanje 3.785 Palestinaca je ubijeno u izraelskim napadima na Gazu, dok je 1.400 ubijenih u Izraelu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je Narandžasto upozorenje na jaki južni i jugozapadni vjetar, povremeni olujni udar i obilne padavine.

Vjatra će biti širom zemlje, a padavine u Hercegovini, zapadnim, jugozapadnim i djelimično centralnim područjima Bosne.

Upozorenje za olujni vjetar je od 19. oktobra od 12 sati do 21. oktobra do 12 sati.

Upozorenje za padavina se odnosi za subotu 21. oktobra, intenzivnije padavine u drugom dijelu dana i tokom noći.

Udari vjetra između 50 i 80, a u višim područjima do 90 km/h. Očekivana količina padavina u navedenim područjima između 40 i 80, lokalno na sjeverozapadu Hercegovine do 100 l/m2. Moguća je pojava urbanih i bujičnih poplava, navodi se u upozorenju FHMZ-a.