Evropska komisija dala je prijedlog uredbe prema kojoj će uređaji kao što su mobilni telefoni i tableti morati da prikazuju informacije o svojoj energetskoj efikasnosti, dugoročnosti baterije, zaštiti od prašine i vode i otpornosti na slučajne padove. Pored ovoga, uređaji će morati da pokazuju i ocjenu “popravljivosti”, odnosno da li nam je isplativa popravka uređaja.

Mobilni telefoni i tableti proizvedeni po pravilima EU uštediće do 2030. godine skoro 14 teravat sati energije svake godine, objavila je Evopska komisija.

Nova pravila omogućiće optimizovano korišćenje kritičnih sirovina i olakšati njihovu reciklažu.

Proizvodi će imati već dobro poznatu energetsku naljepnicu sa A-G skalom.

Evropska komisija je definisala nova pravila kako bi pomogla potrošačima da budu informisani o održivim mogućnostima kada su u pitanju mobilni telefoni, tableti, u okviru postojeće regulacije EU u vezi sa energijom

Baterije bi prema Uredbi, trebalo da izdrže najmanje 800 ciklusa punjenja i pražnjenja uz zadržavanje najmanje 80 odsto svog početnog kapaciteta.

Pravila o demontaži i popravci, u okviru Uredbe, obavezuju proizvođača uređaja da kritične rezervne dijelove stave na raspolaganje serviserima u roku od pet do 10 radnih dana, a do sedam godina nakon što proizvod izađe na tržište EU.

Takođe, nadogradnja operativnog sistema moći će da se obavi najamnje pet godina nakon što proizvod bude na tržištu.

Ova pravila o energetskom obilježavanju će biti dostavljena Evropskom parlamentu i Evropskom Savjetu na period od dva mjeseca, nakon čega će biti i formalno usvojena ukoliko ne bude bilo prigovora na tekst.

Nakon stupanja na snagu, predviđa se prelazni period od 21 mjesec prije nego što uslovi postanu primjenjivi.

Politike ekodizajna i energetskog obilježavanja pomažu preduzećima, građanima i vladama da doprinesu tranziciji na čistu energiju, ostvare ciljeve energetske efikasnosti EU, smanje emisije gasova staklene bašte i podrže cirkularnu ekonomiju.

Oni stvaraju poslovne prilike i povećavaju otpornost postavljanjem usklađenih pravila za proizvode koji se odnose na energiju.

Uz pomoć ovih politika i uredbi, kada se uključe mali i srednji kućni aparati kao što su mašine za pranje veša, frižideri ili ventilacione jedinice, štede se energija, potrošnja vode, smanjuje emisija određenih gasova ali i efikasnost materijala.

Procjene koje je Evropska komisija dala, pokazuju da su potrošači uštedjeli više od 63 milijarde evra u 2020. zahvaljujući ovim politikama, navodi “NovaEkonomija”.

U Bosni i Hercegovini povećava se broj slučajeva vršnjačkog nasilja na što upozoravaju i ombudsmeni. Nasilje se najčešće događa u školama i u posljednje je vrijeme češće ono emocionalno ili psihičko koje je i teže dokazivo, a žrtve su najčešće prepuštene same sebi.

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su na osnovu zaprimljenih žalbi građana, ali i kontinuiranog praćenja izvještavanja medija o aktualnim događanjima u društvu ukazali na porast vršnjačkog nasilja, a posebnu su zabrinutost izrazili zbog slučajeva kada se vršnjačko nasilje snima, pa se snimci događaja postavljaju na brojne medijske portale i društvene mreže, što dovodi, kako kažu, do dodatne traumatiziranosti žrtve nasilja i ugrožavanja prava na privatnost.

Nasilje među djecom obuhvaća širok spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među njima, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije, do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja.

Škola je mjesto gdje je vršnjačko nasilje najprisutnije zbog velikog i svakodnevnog protoka djece, rekli su u razgovoru za Fenu Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, upozorivši pritom da se se veoma često pojedini oblici nasilja nastavljaju i izvan škole, naročito upotrebom suvremenih sredstava komunikacije (primjerice kada se slučaj fizičkog nasilja u školi proširi putem društvenih mreža i raznim neprimjernim ili uvredljivim komentarima prouzrokuje i posljedice psihičkog nasilja).

“Ponekad su zastrašujuće i zabrinjavajuće informacije iz medija da se za nasilje znalo i ranije, ali da nitko od nadležnih nije reagirao i da to nije bio jedini slučaj nasilja. U svim slučajevima nasilja, prevencija nasilja je najbitniji korak i od velike važnosti je prepoznati prve oblike nasilja kako bi se radilo i s eventualnim budućim nasilnicima koji su također dio društva” – nadodaju ombudsmeni.

Psiholozi u školama i predškolskim ustanovama

Mario Brkić, psiholog uposlen u OŠ Marka Marulića Ljubuški kaže kako na razini BiH nemamo jedinstvene podatke o pojavnosti vršnjačkog nasilja ili barem njemu nisu poznati.

Problem našeg društva je, smatra on, što se skoro ništa ne radi strateški već se povremeno aktualiziraju teme koje su dobile dovoljno prostora u medijima, pa tako i tema nasilja među djecom,

Po njemu, potrebno je postaviti pitanja – koji su oblici neprimjerenog i nasilnog ponašanja u porastu među djecom, što je nova pojava i što nam je činiti.

Ono što on bilježi u svojoj praksi kao školski psiholog i što mu je glavni fokus u radu kada je u pitanju vršnjačko nasilje i sukobi je involviranost virtualnog svijeta u cijelu priču.

Djeca sve češće svim svojim relacijama, pa tako i onim problematičnim dodaju neki oblik neprimjerene komunikacije preko interneta. Dakle, ili je nešto počelo u školi, a nastavilo se preko interneta ili obratno, napominje Brkić.

Osnovna škola Marka Marulića Ljubuški je među prvima imala uposlenog psihologa, a Brkić je tu zaposlen već desetu godinu.

Kaže kako su s godinama prvo učenici, a onda i njihovi roditelji znatno otvoreniji u traženju pomoći struke.

“Sve je to plod naših zalaganja da otvorimo komunikaciju s učenicima i zajednicom, tako se stječe povjerenje i tako djeca i roditelji otvorenije dolaze tražiti pomoć kad im treba. Nije to više stvar samo prijave nečeg što se djetetu događa s vršnjacima, već i briga za mentalno zdravlje nevezano za vršnjačke relacije”, dodaje.

Psihičko nasilje se puno teže otkriva

Brkić u svojoj praksi bilježi pad slučajeva fizičkog nasilja, a drži i da je njega lakše iskorijeniti, povećanjem nadzora u školi, dežurstva nastavnika i čestim razgovorom s djecom. S druge strane, ismijavanje, podbadanje, izbacivanje iz društva je puno teže otkriti ako dijete koje to trpi odluči šutjeti.

Smatra i da je bitno osnaživati i poticati drugu djecu da prijavljuju kad nešto primijete.

U njegovoj školi već šest godina postoji ‘Sandučić povjerenja’ u koji učenici anonimno mogu prijaviti ovakve pojave, ili tražiti neku drugu vrstu pomoći, ako im je teško prijaviti tu uživo, a isti sandučić imaju i u virtualnom obliku, preko e-maila.

Ponekad se, kako kaže, ne radi o klasičnom primjeru nasilnog ponašanja ali se dijete ne osjeća dijelom zajednice, škole, odjela.

U svakom slučaju, nadodaje, s učenicima koji osjećaju teškoće adaptacije treba raditi individualno, školski psiholog ili pedagog.

Propisno kažnjavanje

Također drži i da učenike koji nanose štetu drugim učenicima treba propisno pedagoški opomenuti za što postoje zakon i pravilnici i to je dio odgojnog procesa.

“Moramo djecu učiti da snose odgovornost za svoje postupke, ukazujući im kako se može postići promjena na bolje. Ne smijemo ostati samo na nekoj vrsti kazne bez razgovora, ali ne smijemo postati ni mlitavi i izgubljeni u priči o dječjim pravima bez odgovornosti i bez posljedica za učinjeno. Bez toga ih ne odgajamo za realan život”, navodi dalje.

Zabrana mobitela

Upozorava i da je najveći izazov praćenje nasilja putem zlouporabe informacijskih i ostalih komunikacijskih tehnologija.

“Morate pratiti što je trend među djecom, o tomu ih pitati, učiti ih odgovornom korištenju tih tehnologija i jasno im reći što je zabranjeno i zbog čega mogu odgovarati pred zakonom sutra. Povrh svega moraju znati o razarajućim učincima na psihičko stanje djeteta kojeg se ismijava, ponižava, odbacuje. Djeca su poučljiva, većina njih brzo usvaja ove stvari i vodi računa o tomu”, naglašava Brkić.

Svakom učitelju, razredniku, pedagogu ili psihologu u školi savjetovao je da se dobro informiraju kako se komunicira u grupama koje učenici formiraju npr. na WhatsAppu te da to moraju nadzirati i roditelji i škola.

“Svi trebamo biti u priliku upoznati s trendovima na internetu, ići u korak s djecom, ako ne barem jedan korak ispred njih. Ponavljam, ovo je gorući problem. U praksi ga često srećem. Puno radimo na tomu, iako se, uvjetno rečeno, uopće ne događa u školi nego negdje tamo od kuće, u virtualnom svijetu. Na kraju krajeva, u našoj školi je zabranjena upotreba mobitela”, ocjenjuje školski psiholog.

Kada je u pitanju prevencija i sprječavanje vršnjačkog nasilja mišljenja je da je potrebno obrazovati djecu, roditelje, nastavno osoblje.

U svemu tome, po njegovom mišljenju, iznimno važnu ulogu imaju i mediji koji ponekad čine kardinalne greške, kao npr. u izvještavanju o stravičnom slučaju u beogradskoj školi.

“Mediji su generalno govoreći tad podbacili tražeći senzaciju i prenoseći detalje koji su prouzročili više štete nego donijeli koristi. Mediji trebaju dati prostora struci i mimo teških događaja koje povremeno preplave prostor”, nadodaje.

Odgovarajući na pitanje koji je uzrok porasta vršnjačkog nasilja, kaže kako svako nasilno i svako neprimjereno ponašanje koje jedno dijete čini drugom proizlazi iz duboke, neispunjene potrebe djeteta.

“Osnovna potreba svakog djeteta je voljeti i biti voljen. Druga stvar koja je bitna je nadzor. Roditelj mora biti uključen u život svog djeteta. Tako gdje je dom ispunjen emocionalnom toplinom i podrškom, te jasno postavljenim granicama u ponašanju nećete imati veće probleme s djetetom”, ističe psiholog.

Smatra i da sve škole i odgojno-obrazovne institucije trebaju imati psihologe jer, kako kaže, psiholog u predškolskoj ustanovi ili osnovnoj školi često prvi primjećuje neke pojavnosti među djecom i otvara suradnju s drugim institucijama gdje rade klinički psiholozi, psihoterapeuti.

“S druge strane, one kolege koje misle da je posao školskog psihologa sjediti u uredu i čekati da mu djeca kojoj treba pomoć sama dođu ili budu upućena od kolega neće imati dugoročnog uspjeha. Pravi život je negdje tamo, izvan ureda, na igralištu, na hodnicima škole, u virtualnim grupama koja okupljaju djecu. Tu nam je svima tražiti uzroke mnogih pojava među djecom”, naglašava Brkić.

Napominje i da u Ljubuškom sve škole imaju školske psihologe s kojima je u stalnoj suradnji.

“Svake godine imamo prijave neprimjerenog ponašanja na internetu u zajedničkim grupama koje okupljaju učenike iz više škola. Svaku prijavu detaljno razmatramo i djelujemo. Pokazalo nam se uspješnim”, kazao je on.

Žrtve vršnjačkog nasilja najčešće prepuštene same sebi

I u UNICEF-u BiH se slažu da bi sve škole trebale imati psihologe, no da je “pitanje koliko vlasti prioritiziraju zapošljavanje psihologa”.

Istodobno, govoreći o propisima i mjerama koje se primjenjuju u slučajevima vršnjačkog nasilja i njihovom učinku i je li ih potrebno mijenjati, iz te organizacije kažu kako određeni propisi postoje već neko vrijeme, no da se ne upotrebljavaju u dovoljnoj mjeri.

Povrh toga, u UNICEF-u smatraju i da su potrebni dugoročni programi prevencije vršnjačkog nasilja u školama i zajednicama, budući da je vršnjačko nasilje posljedica visoke stope tolerancije nasilja u društvu, obitelji i ostalim segmentima života.

Upitani jesu li na kraju, u slučaju vršnjačkog nasilja, djeca prepuštena sama sebi, kažu kako, nažalost, većina informacija govori da jesu.

Pored dugoročnih programa prevencije u školama, iz UNICEF-a navode kako je potrebno raditi i na promjenama koje bi vodile ka društvenim i socijalnim normama u kojima je nasilje neprihvatljivo u bilo kojem okruženju i obliku, počevši od fizičkog kažnjavanja djece, nasilja u obitelji, njegovanja kulture nasilja i slično.

Zakoni postoje, međutim…

Na problem nedostatka koordiniranog i sustavnog djelovanja u slučajevima vršnjačkog nasilja upozorili su i ombudsmeni BiH.

Kažu kako je škola, kad mjere koje je primijenila u konkretnom slučaju ne daju rezultate, dužna o tome obavijesti centar/službu za socijalni rad, a po potrebi i druge subjekte zaštite djeteta.

U rješavanju slučajeva vršnjačkog nasilja, po njihovom mišljenju, roditelji imaju veoma važnu ulogu. Međutim, saradnja roditelja i škole vrlo često izostaje, a roditelji pokušavaju naći opravdanje za nasilno ponašanje svoga djeteta i problem uglavnom vide u neadekvatnoj reakciji škole.

“Svi članovi društva, kao karika u lancu mogu doprinijeti stvaranju društva u kojem će nasilje biti svedeno na najmanju moguću mjeru. U prevenciji nasilja među djecom, veoma je važno isticanje primjera dobre prakse. Jedan broj škola zasigurno krajnje odgovorno pristupa ovom problemu, sprovode aktivnosti prevencije i uspostavili su veoma kvalitetnu saradnju s roditeljima i drugim subjektima zaštite. Ovi primjeri ostaju neprimijećeni zbog ekstremnih slučajeva nasilja kada se nisu poduzele potrebne mjere i aktivnosti, naročito kada je slučaj medijski veoma eksponiran”, ocjenjuju ombudsmeni.

Osim toga, podsjećaju da pri Instituciji ombudsmena djeluje Odjel za praćenje ostvarivanja prava djece kojem se mogu obratiti, kako odrasli koji brinu za dobrobit djece, tako i sama djeca.

Ukoliko škole imaju psihologe djeca se mogu obratiti i njima, a govoreći o tome što struka preporuča u slučaju kada se već dogodi vršnjačko nasilje, Brkić kaže kako postoji protokol i zna se tko što treba učiniti kad se sumnja ili se zna za nasilno ponašanje.

“Slijede individualni i razgovori u skupinama kako bi se utvrdile činjenice. Roditelje uvijek uključujemo i često o njihovom stavu ovisi koliko će vremena biti potrebno da se cijela priča završi i da se krene dalje. Većina roditelja je iznimno suradljiva. Kad procijenimo da učenicima uključenim u slučaj treba dodatan rad tomu i pristupimo. Potom slijedi nadzor, jedno vrijeme pratimo i provjeravamo u kojem smjeru se situacija razvija”, pojašnjava psiholog.

Svi zakoni kojima se uređuje osnovno i srednje obrazovanje i odgajanje propisuju mjere koje trebaju osigurati sigurnost i zaštitu djece. U Bosni i Hercegovini postoje Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom, a u entitetima i u Brčko distriktu BiH postoje smjernice/protokoli koji reguliraju procedure i postupke u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dakle, nesporno postoji obaveza svih nadležnih da djecu zaštite od svakog oblika nasilja ili uznemiravanja za vrijeme trajanja nastave.

Veća grupa poljoprivrednika iz Posavine tačno u deset sati blokirala je Granični prijelaz Orašje. S traktorima ostaju do ispunjenja zahtjeva koje su nametnuli nadležnima.

Kao što je poznato, grupa poljoprivrednika iz Posavskog kantona jučer je blokirala magistralni put Tuzla - Orašje, a razlog su brojni nagomilani problemi.

U ovakav vid protesta prvenstveno su krenuli poljoprivrednici iz Orašja, a podršku su im pružile i kolege iz ostalih dijelova Posavine. S obzirom da njihov jučerašnji protest nije dao željene rezultate, poljoprivrednici su se danas odlučili za drastičniji korak.

Tačno u deset sati su blokirali Granični prijelaz Orašje koji će držati u blokadi do daljnjeg.

Od nadležnih traže isplatu obećane pomoći za proizvedenu pšenicu u prošloj i ovoj godini, zatim isplatu naknada za eutanazirane svinje, dospjelih poticaja, kao i hitan sastanak povodom pitanja kako ući u jesenju sjetvu.

(klix.ba)

Ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona Draženka Subašić danas je u uredu premijerke Amre Mehmedić potpisala s predstavnicima gradova Zenica i Visoko te općina Tešanj, Maglaj i Olovo ugovore o sufinansiranju šest kapitalnih projekata ukupne vrijednosti 1.738.800,00 KM.

Premijerka Mehmedić je naglasila da su ovi projekti usaglašeni prilikom nedavnih posjeta Vlade jedinicama lokalne samouprave.

- Vlada je opredijeljena da nastavi finansirati razvojne, odnosno infrastrukturne projekte koji su od značaja za jedinice lokalne samouprave, a u konkretnom slučaju radi se o projektima iz oblasti obrazovanja, kulture i sporta - rekla je premijerka ZDK.

Ministrica Subašić je podsjetila da je ovo drugi put ove godine da Vlada putem resornog ministarstva dodjeljuje gradovima i općinama sredstva za kapitalna ulaganja, a u fokusu je školska infrastruktura tako da će djeca i nastavnici dobiti imati mnogo bolje uslove za rad.

- Podržali završetak izgradnje Područne škole Goduša u Visokom, a u Tešnju je kompletan dodijeljeni transfer usmjeren u školsku infrastrukturu, zbog čega se posebno zahvaljujem Općini Tešanj koja je također izdvojila značajna sredstva. Maglaj će po prvi put dobiti sportsku dvoranu koju će koristiti dvije srednje škole, što je jako značajno za naše učenike koji do sada nisu imali gdje obavljati nastavu tjelesnog odgoja. Sredstvima smo podržali i izgradnju sportskog bazena u Olovu gdje će nastavnici moći da održavaju nastavu, a bazen će moći koristiti i građani - rekla je ministrica Subašić.

Gradu Zenica odobreno je 450.000,00 KM za projekat "Sanacija krova i unutrašnjih prostora zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica", čija je realizacija započela prije dvije sedmice, te 70.000,00 KM za projekat "Rekonstrukcija objekata Kampa izviđača Zenica na Boračkom jezeru".

- BNP će najkasnije početkom naredne godine otkloniti višedecenijski problem prokišnjavanja ravnog krova, a sve to zahvaljujući Vladi ZDK-a i Gradu Zenica koji su opredijelili sredstva za u ovom trenutku za nas najznačajniji infrastrukturni projekat - rekao je direktor BNP-a Miroljub Mijatović.

Općini Maglaj odobreno je 500.000,00 KM za prvu fazu projekta "Izgradnja sportske dvorane za potrebe srednjih škola u Maglaju", tako da bi učenici Gimnazije "Edhem Mulabdić" i Mješovite srednje škole napokon trebali dobiti uslove za odvijanje nastave tjelesnog odgoja.

Općini Tešanj odobreno je 268.800,00 KM, od čega 100.000,00 KM za projekat "Izgradnja novog školskog objekta JU Osnovne škole "9. septembar" Tešanj (IV faza)", a 168.800,00 KM za projekat "Realizacija mjera energetske efikasnosti na objektima JU Osnovne škole "Džemal Bijedić" Tešanj i JU Osnovne škole "Rešad Kadić" Tešanj PŠ "Džemilić Planje".

Resorno ministarstvo se opredijelilo da sa 300.000,00 KM podrži nastavak realizacije projekta "Izgradnja objekta vanjskih bazena na termalnu vodu" u Olovu, za koji je Vlada ranije odobrila 200.000,00 KM.

- Ukupna vrijednost projekta je 700.000,00 KM sa ulaganjem Općine Olovo. Biće to vrlo atraktivan olimpijski bazen sa svim potrebnim sadržajima i vjerujem da će biti u funkciji građana i sporta - rekao je općinski načelnik Đemal Memagić.

Gradu Visoko odobrena su sredstva u iznosu od 150.000,00 KM za završnu fazu projekta "Izgradnja novog školskog objekta Područne škole "Goduša" JU Osnovne škole "Alija Nametak" Visoko", za koji su ranije Vlada i Grad Visoko izdvojili 550.000,00 KM, tako da bi učenici već tokom predstojeće školske godine mogli useliti u potpuno nov i moderan školski objekat.

- Grad Visoko je proveo tendere, izabrao i uveo izvođača radova u posao i danas smo potpisali ugovor kojim je Vlada osigurala 150.000,00 KM od ukupno nedostajućih 260.000,00 KM - rekao je gradonačelnik Visokog Mirza Ganić.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalni zastupnik Demokratske fronte Dennis Gratz uputio je nedavno, u ime njegove stranke, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH.

Na press konferenciji, zajedno sa svojim kolegama, danas je ove izmjene i pojasnio. Ono što je posebno važno jeste što je izmjenama predviđeno uvođenje i pojma femicida. Dalje, za počinioce najtežih krivičnih djela vraća se institut doživotnog zatvora. Istovremeno je podignuta gornja granica kazne sa 20 na 25 godina.

“Povećali smo iznos kojim se zatvorska kazna mijenja novčanom”, pojasnio je Gratz i podvukao da je za određena kaznena djela onemogućena zamjena zatvorske kazne novčanom. S tim u vezi, podsjetio je na slučaj Ćorlića, koji je 1993. silovao maloljetnicu, a osuđen je na 11 mjeseci zatvorske kazne koju je zamijenio novčanom.

Ono što je takođe važno je i izmjena koja onemogućava predsjedniku FBiH da pomiluje osuđene za najteža krivična djela, što je trenutno na snazi.

Izmjenama Krivičnog zakona Sud može stranca koji je učinio krivično djelo protjerati sa teritorije FBiH, a te mjere mogu da budu izrečene trajno.

Ono što je takođe predviđeno je i izmjena koja nalaže da “ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera, bez pristanka osobe koja je spis sastavila, ili na koju se spis odnosi, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Poljoprivrednici iz Posavine, uz podršku kolega iz drugih dijelova Federacije BiH, danas će formirati kolonu od stotinjak traktora kojim će blokirati dionicu puta Orašje - Tuzla, te će na taj način izraziti nezadovoljstvo trenutnim statusom u ovom sektoru.

Učesnici protesta će se okupiti u 10 sati na stadionu HNK Orašje, a nakon sastanka će u 12:00 h, uz policijsku pratnju, traktorima krenuti u blokadu ceste. Na sporednoj cesti će biti omogućen prolaz hitnim slučajevima.

Predstavnik Udruženja poljoprivrednika Orašje, Perica Marošević, rekao je da je ovaj čin samo prvi potez upozorenja.

"Izlazak na cestu je naš prvi potez upozorenja, a u slučaju ignoriranja isti ćemo pooštriti i proširiti. Želimo se izboriti za naš boljitak, pa čak i opstanak pojedinih poljoprivrednih proizvođača", rekao je Marošević.

Marošević ističe kako bi volio da uopšte ne dođe do blokade, ali da su spremni i na višednevne proteste.

"Možemo biti tri sata, ali i tri dana, pa i više. Sve dok se naši zahtjevi ne ispune", kaže on.

Neki od zahtjeva poljoprivrednika su splata obećane pomoći za proizvedenu pšenicu 2022./2023., isplata naknada za eutanazirane svinje, isplata dospjelih poticaja, kao i hitan sastanak s ministrom poljoprivrede povodom pitanja kako ući u jesenju sjetvu.

Popis zahtjeva je spreman za slanje na adresu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

(BHRT)

U okviru Programa obilježavanja 9. septembra – Dana oslobođenja općine Tešanj od fašizma, u četvrtak, 7. septembra u Biblioteci bit će upriličena promocija knjige Dr. Esada Hasaničevića Tešanj u agresorskom zagrljaju. Tim povodom, autor je danas posjetio Općinskog načelnika i ovom prilikom uručio mu primjerak knjige, kao i elektronsku bazu u kojoj se nalazi, osim spiska ranjenih i poginulih osoba na području općine Tešanj, veći broj informacija o povredama svakog pojedinačnog slučaja.

Dr. Esad Hasaničević jedan je od osnivača Ratne bolnice u Tešnju i cijelo vrijeme rata rukovodio je radom Prijemno-trijažnog odjeljenja i bio član mobilne hirurške ekipe.

Promocija knjige bit će održana u četvrtak u 18,00 sati.

Većinska koalicija u Vladi Zeničko-dobojskog kantona je odlučila nastaviti dalje bez zastupnika stranke Fuada Kasumovića (BHI-KF), a na prvoj sjednici birat će se premijer i ministri koji će trebati zamijeniti Amru Mehmedić i, za sada, Vinka Marića.

Koordinacija stranaka koje su činile vlast u Zenčko-dobojskom kantonu jučer su održale sastanak u sjedištu Socijaldemokratske partije (SDP) gdje su prisustvovali zastupnici koji su dali svoje potpise za formiranje nove vlasti bez zastupnika Fuada Kasumovića, što bi značilo da će Zeničko-dobojski kanton uskoro imati novog premijera i ministre.

Stranke koje su činile, ali i dalje čine većinu u ZDK na čelu sa SDP-om i NiP-om, već duže vremena nisu bile zadovoljne odnosima unutar koalicije gdje se često nije uvažavalo mišljenje kolega.

Sve je to kulminiralo i unutarstranačkim nesuglasicama u BHI-KF kada je Alen Kapković odlučio postati nezavisni zastupnik, kao i drugi zastupnici koji su za njim izašli, čime je Kasumović izgubio potrebne ruke u Skupštini ZDK.

Kako saznajemo, osim premijerke Amre Mehmedić i ministra Marića u Vladi ZDK se spominju i još neke smjene ministara i to onih iz redova HDZ-a koje je “postavio” Ivo Tadić koji je prije nekoliko dana napustio HDZ zbog brojnih unutarstanačkih problema koje je iznio u pismu javnosti.

Iako je Fuad Kasumović nekoliko dana unazad obilazio Trojku i održao sastanke sa Nerminom Nikšićem, Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom koji su ga uvjeravali da je vlast stabilna, izgledno je da to nije tako te da su njihovi zastupnici u Skupštini ZDK odredili svoj novi kurs.

Više informacija bit će poznato u toku dana s obzirom da je nastavak sjednice koordinacije planiran danas kada bi se trebala do kraja usaglasiti raspodjela ministarstava, ali i ime za premijera kantona.

(klix.ba)