Jučer je u Općini Tešanj održan sastanak na kojem su učestvovali Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić, Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić i Općinski načelnik Suad Huskić.
Razlog sastanka je realizacija projekta Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja kroz osiguranje javnih stambenih rješenja - CEB II, kojim će se ukinutu naselje Vila. Općina Tešanj je obezbijedila lokaciju, sve potrebne dozvole, priključke, nadzor nad izvođenjem radova i cjelokupnu koordinaciju.

Konkretno, za Tešanj je planirana izgradnja objekta za socijalno stanovanje sa 21 stambenom jedinicom i time bi zapravo završili priču o nekadašnjim izbjegličkim naseljima i kolektivnim centrima u Tešnju. Objekat se gradi nedaleko od sadašnje lokacije, odnosno na nekadašnjoj lokaciji sličnog objekta ADRA u Medakovu. U sljedećoj sedmici se očekuje građevinska dozvola, nakon čega se na nivou Federalnog ministarstva i odjela Svjetske banke treba usaglasiti tenderska dokumentacija. Nadamo se da ćemo tokom marta objaviti javni poziv - tender za najpovoljnijeg izvođača, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Namjera je da se u okviru zaduženja Federacije koje iznosi 60 miliona eura konačno riješi pitanje kolektivnih centara na širem području Federacije BiH. Takvih centara je na desetine, negdje oko 93. Projekat u Tešnju je jedan od projekata koji mi realiziramo, dok se drugi realiziraju na području Zenice, Travnika, Mostara i širom Federacije BiH. Plan je da se do 2020. godine pokušaju zatvoriti svi ti kolektivni centri, kazao je Federalni ministar za raeljene osobe i izbjeglice Edin Ramić.

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić je istakao da će iste aktivnosti biti provedene i na području Republike Srpske.

Objekti koji će biti na ovaj način izgrađeni bit će objekti socijalnog stanovanja i bit će u vlasništvu Općine, a korisnici će biti birani na osnovu javnih poziva, te će imati određenu obavezu za korištenje tog prostora.
Vrijednost projekta je 900.000 KM, a donatorska sredstava su obezbijeđena od Razvojne banke Vijeća Evrope, države Bosne i Hercegovine, a realizovat će se u saradnji sa nadležnim državnim, federalnim i kantonalnim ministarstvima, kao i UNHCR-om.

Iako je stopa nezaposlenosti u BiH, prema anketi o radnoj snazi, smanjena, primjetno je da je ona i dalje najveća u poređenju sa svim zemljama regiona, navedno je u dokumentu “Ekonomski trendovi za period januar jun 2016”, koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.
Prema tom dokumentu, anketna stopa nezaposlenosti u BiH je u prvom polugodištu ove godine iznosila 25,4% i manja je za 2,3% u odnosu na isti period prethodne godine, ali je i kao takva najveća u okruženju. Primjera radi, stopa nezaposlenosti u BiH je gotovo tri puta veća nego u Sloveniji i Bugarskoj.
Iza BiH se nalazi Makedonija, u kojoj je u ovoj godini stopa nezaposlenosti iznosila 24,3%, a potom slijedi Crna Gora sa stopom od 18,3%, te Srbija 17,1%, Hrvatska 14,1%. Prosječna stopa anketne nezaposlenosti u zemljama EU u tom periodu iznosila je 8,9%, što dovoljno odslikava poziciju BiH u odnosu na te države.
– U prvoj polovini ove godine nastavljen je trend smanjenja broja nezaposlenih ljudi u BiH, naročito u drugom kvartalu. Prosječan broj nezaposlenih u BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 527.900 – stoji u ovoj analizi.
Kako se dodaje, u oba entiteta u BiH broj nezaposlenih je smanjen, ali je u RS stopa smanjenja bila znatno brža. Tako je prosječan broj nezaposlenih u FBiH manji za 2,3%, a u RS 4,9%. Prema kvalifikacionoj strukturi, najveći doprinos smanjenju broja nezaposlenih u oba entiteta je u kategorijama nekvalifikovanih i kvalifikovanih radnika.
U ovom dokumentu se navodi da je u EU i većini zemalja u okruženju registrovana niža stopa nezaposlenosti u prvom polugodištu ove godine.
– Uz povećanje broja zaposlenih lica, prosječne neto plate u tom periodu u većini zemalja u regiji su zabilježile umjeren rast, izuzev Rumunije, dok je realni rast bio nešto veći zbog deflacije – navedeno je u ovoj analizi DEP BiH.
Prema njihovim riječima, posmatrajući visinu prosječne neto plate, kao i prethodnu godinu, vidljivo je da je najveća prosječna plata u Sloveniji, a najniža u Srbiji i Makedoniji.
foto: Adam Gregor/shutterstock.com Kada je u pitanju zaposlenost, u ovom dokumentu se navodi da je u BiH u prvoj polovini ove godine nastavljeno postepeno povećanje broja zaposlenih ljudi i to po stopi od 1,5%, tako da je prosječan broj zaposlenih iznosio 720.500. Iako je najveća stopa rasta broja zaposlenih u BiH bila u području djelatnosti poslovanja nekretninama, i to od 10,5%, najznačajniji rast broja zaposlenih je bio u djelatnostima trgovine i industrijske proizvodnje, koji zapošljavaju najveći broj ljudi u BiH.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je očigledno da je domaćim vlastima u BiH najmanje važno koliki je stepen nezaposlenosti i na koji način je moguće stvoriti bolju poslovnu klimu.
– Definitino je sigurno da je to kritičan i najveći problem trenutno u BiH. Ta situacija sa stopom nezaposlenosti, pogotovo s nezaposlenim mladim ljudima, kojih je veliki broj, je do te mjere problematična ovdje pa se i u budžetu za iduću godinu za te namjene odvaja tek 1,7% ukupnog budžeta – rekao je Pavlović.
On je dodao da je situacija takva da aktivne mjere zapošljavanja i budžetska podrška realnom sektoru, koji bi morao biti u mogućnosti da ljude zaposli, nisu u fokusu nijedne vlade u BiH.
– Tako da praktično živimo u zemlji u kojoj se stvari takve vrste ne fokusiraju i njima se niko posebno ne bavi osim zavoda za zapošljavanje i određenih programa, koji su zastarjeli u smislu zapošljavanja mladih ljudi – kazao je on i dodao da cijelu priču dodatno opterećuje činjenica da je naše tržište potpuno otvoreno i nema nikakvih elemenata koji bi mogli biti zaštita kako bi domaća proizvodnja mogla uspjeti da se izbori s konkurencijom iz inostranstva.
Brojke:
720.500 iznosio prosječan broj zaposlenih u BiH u prvom polugodištu 2016.
527.900 prosječan broj nezaposlenih u BiH
4,9% manji prosječan broj nezaposlenih u RS

(nezavisne.com)

Američki predsjednik Donald Trump zabranio je ulazak sirijskim izbjeglicama u Sjedinjene Države do daljnjeg, prenosi BBC.

Također je obustavio izdavanje viza državljanima šest, uglavnom muslimanskih zemalja, uključujući Iran, Irak, Jemen i Libiju u naredna tri mjeseca.

Novoizabrani predsjednik Trump je kazao da su poduzete mjere dio mjera kojima će spriječiti ulazak radikalnih terorista u SAD.

Grupe za ljudska prava osudile su Trumpov potez dodajući da sirijske izbjeglice u Sjedinjenim Državama nemaju nikakve veze s terorizmom.

Pod izvršnim naređenjem Trumpa, svi zahtjevi izbjeglica bit će obustavljeni u naredna tri mjeseca.

- Uspostavljam nove bezbjedonosne mjere kako bih spriječio ulazak radikalnih islamističkih terorista u Sjedinjene Države. Mi samo želimo da prihvatimo u našu državu one koji vole našu zemlju i naš narod - naglasio je Trump nakon što je potpisao naredbu u Pentagonu.  

(FENA) J.Č.

Na sjeveru, kao i po kotlinama centralne i istočne Bosne sutra će biti s maglom i niskim oblacima. Na krajnjem jugu i jugoistoku Hercegovine umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

U ostatku BiH bit će sunčano. Vjetar, slab, sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnje temperature od -12 do -6, na jugu od 0 do 5, a dnevne od -1 do 4, na jugu od 7 do 11 stepeni. 

U BiH u ponedjeljak, 30. januara, na sjeveru, kao i po kotlinama centralne i istočne Bosne bit će s maglom i niskim oblacima. U ostatku BiH sunčano. Jutarnje temperature od -10 do -4, na jugu od 0 do 5, a dnevne od 0 do 5, na jugu od 8 do 12 stepeni. 

U BiH u utorak, 31. januara, jutro u većini područija bit će sunčano, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. Poslijepodne u Krajini i na zapadu Bosne očekuje se kiša. U višim područjima zapadne Bosne padat će snijeg. U večernjim satima padavine se očekuju u cijeloj BH. U područjima iznad 1.200 metara sa susnježicom i snijegom, a u nižim sa kišom. Jutarnje temperature od -8 do -2, na jugu od 0 do 5, a dnevne od 1 do 6, na jugu od 7 do 11 stepeni. 

U BiH u srijedu, 1. februara, bit će oblačno vrijeme s padavinama. U Krajini i na planinama sa snijegom, u ostalim područjima s kišom. U Hercegovini padavine u jutarnjim satima i dio prijepodneva. Jutarnje temperature od -1 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevne od 0 do 6, na jugu od 8 do 12, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

(FENA) J.Č.

U prisustvu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirka Šarovića i ambasadora Holandije u BiH Juriana Kraka danas je potpisano Pismo interesa o dugoročnoj saradnji  agencija za vode iz BiH i holandske agencije za vode "Water Authority Rivierenland" o zaštiti od poplava i unapređenju sistema nadzora.

Ministar Šarović kazao je da s ključnom agencijom za vode iz Holandije i tri bh. agencije već dvije godine dugoročnije planiraju rad na upravljanju rizikom od poplava, izgradnjom, održavanjem i nadzorom nad nasipima u rijekama te da planiraju aktivnosti koje se odnose za zbrinjavanje otpadnih voda.

Dodao je da će Ministarstvo biti aktivni učesnik te da će koordinirati i podržavati aktivnosti.

Ambasador Holandije u BiH Jurian Krak kazao je da je potpisivanje Pisma formalni vid saradnje te da suštinska saradnja traje već izvjesno vrijeme.

-  Drago mi je da smo bili u mogućnosti da dovedemo najbolje stručnjake koje Holandija ima, da bismo rijeke i riječne bazene predvidljivijim i sigurnijim - naglasio je.

Direktor Agencije za vode u Holandiji Rulof Bleker iskazao je zadovoljstvo što je imao priliku posjetiti BiH te gađanima BiH pomoći u zaštiti od poplava.

- Sa stručnjacima iz BiH smo posjetili teren i vidjeli smo kakva su to već poboljšanja napravljena kada govorimo o zaštiti od poplava te uvidjeli koji još rizici postoje da bismo zaštitu digli na viši nivo - naglasio je.

Direktori Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva Sejad Delić, Agencije za vodno područje Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen te ustanove Vode Srpske Milan Kikić pozdravili su potpisivanje Pisma interesa te istakli želju za uspostavljanjem stabilne  i dugoročne saradnje o upravljanju i zaštiti voda te drugim oblastima.

Međunarodna pomoć stiže u Čile koji se bori s najvećim požarom u modernoj historiji, javlja BBC. Vatra je potpuno uništila grad Santa Olga.

Rusija je poslala veliki avion koji nosi tone vode, kako bi pomogao u gašenju požara koji se širi u centralnoj regiji Čilea.

Jak vjetar, visoke temperature i suša pogodne su za širenje požara.

Pred požarom su bježali stanovnici noseći sa sobom samo najosnovnije stvari.

Oko 238.000 hektara zemljišta uništeno je u požaru. Pet vatrogasaca je poginulo dok su spašavali stanovništvo.

(BHRT)

Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Sanjina Sefića, Sare Sefić, Dine Alića, Amara Salihovića i Sauda Nišića.

Sanjin Sefić tereti se da je 10. oktobra prošle godine u večernjim satima, u ulici Zmaja od Bosne, vozeći automobil Golf VI, brzinom od oko 105 kilometara na sat i pritom prošavši kroz crveno svjetlo na semaforu, usmrtio Selmu Agić i Editu Malkoč, nakon čega se udaljio s mjesta nezgode, čime je počinio teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i krivično djelo neukazivanje pomoći povrijeđenoj osobi nakon saobraćajne nezgode.

Sara Sefić, Dino Alić i Amar Salihović terete se da su istu noć pomogli Sanjinu Sefiću da pobjegne iz BiH, tako što su ga prevezli do graničnog prijeleza Uvac, nakon čega je Sanjin Sefić postao nedosupan organima gonjenja, te time počinili krivično djelo pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.

Saud Nišić tereti se da je pomogao Sari Sefić, Aliću i Salihoviću nakon izvršenja krivičnog djela.

Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo uz optužnicu je predložilo Kantonalnom sudu u Sarajevu produženje pritvora Sanjinu Sefiću.

Optužnica je proslijeđena Kantonalnom sudu u Sarajevo na potvrđivanje.

(24sata.info)

Na lokalnom putu Hodžići-Malešići, u naselju Golaći, općina Gračanica, u četvrtak 26. januara oko 16,30 sati, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali vozač putničkog motornog vozila „VW Passat“ E.M., rođen 1965.godine nastanjen na području općine Gračanica i dva malodobna lica (7-godišnjak i 15-godišnjak) koja su se nalazila na sankama.

Ovom prilikom, sedmogodišnjak je zadobio teške tjelesne povrede konstatovane od strane ljekara UKC-a Tuzla, gdje je isti i zadržan na daljem liječenju.

Potrebne mjere i radnje na dokumentovanju saobraćajne nezgode preduzimaju službenici OKP PU Gračanica.

(tuzlanski.ba)

Pokazalo je to zajedničko istraživanje Svjetske banke (WB) i Međunarodne revizorske i konsalting kompanije “PwC”, a u kojem su analizirane tri vrste podataka porezne politike u 190 država svijeta.
Sati i dani
Obimno istraživanje odnosi se na posljednjih 20 godina, a analizirani su porezna stopa, vrijeme za prijavu i uplatu poreza te broj potrebnih uplata. Naša država bila je u grupi centralne Azije i istočne Evrope.
Prema rezultatima, porezna stopa u BiH iznosi 22,6 posto, što nas svrstava u srednje opterećene države regiona. Najniža porezna stopa u našem regionu zabilježena je u Makedoniji i iznosi 13 posto, zatim slijede Kosovo sa 15,2 posto, Crna Gora sa 22,2 posto, Albanija sa 36,5 posto. Ipak, među državama regije najvišu poreznu stopu ima Srbija, gdje porezno opterećenje iznosi 39,7 posto.
Kada govorimo o vremenu koje je potrebno za prijavu i uplatu poreza, BiH zauzima ubjedljivo posljednje mjesto. Tako je u našoj državi potrebno 411 sati ili malo više od 17 dana za sve potrebne porezne prijave i uplate. Najmanje vremena za poreze izgube Makedonci – 119 sati (malo manje od pet dana), slijedi Kosovo sa 155 sati (malo više od šest dana), zatim Srbija sa 226 sati (više od devet dana), Albanija sa 261 satom (10,8 dana) i Crna Gora, gdje je potrebno 300 sati (12,5 dana).
Istraživanje je obuhvatilo i količinu potrebnih uplata, a naša država ponovo je na posljednjem mjestu, koje dijeli s Albanijom. Dakle, u BiH i Albaniji potrebne su po 34 uplate, a najbolji rezultat ponovo ima Makedonija sa sedam uplata, zatim slijede Kosovo s deset uplata, Crna Gora sa 18 i Srbija sa 33 uplate.
Naša stvarnost
Ekonomski analitičar Damir Miljević za „Avaz” je kazao da ovo istraživanje mjeri porezni sistem države.
– Kada je riječ o visini poreskog opterećenja, BiH ima skoro najniže poreze u regiji. Ali, sve to pada u vodu kada pogledamo ostale pokazatelje koji mjere učinak poreskog sistema, zakonske i podzakonske akte i rad poreskih službi. Kada to uzmemo u obzir, ispada da smo među tri najgore države u regionu – smatra Miljević.
Dodaje da je to odraz naše stvarnosti, zato što je BiH država sa, praktično, najnižim porezima, u koju niko ne investira.
– Mislim da se 50 posto odluke nekoga da dođe u našu državu i investira zasniva na onome što mu kažu poslovne kolege, drugih 50 posto oslanja se na ovakve vrste istraživanja. Definitivno je teško zamisliti nekoga da želi uložiti u državu u kojoj mu treba 411 sati da aplicira i plati poreze – naglasio je Miljević.
Prema njegovim riječima, investitori ne žele gubiti vrijeme, što rezultira činjenicom da BiH ima najjeftiniju radnu snagu, najniže poreze, jeftinu energiju, a u prvoj polovini ove godine svega 100 miliona eura ulaganja.

(avaz.ba)

Slovenski je parlament u četvrtak s velikom većinom prihvatio izmjene zakona o strancima kojima se predviđa zatvaranje granice u slučaju novog masovnog migracijskog vala tzv. balkanskom rutom, no nije isključeno da bi o njemu zbog brojnih kritika mogao odlučivati i ustavni sud, navode u petak slovenski mediji.

Mogućnost da o sukladnosti kontroverznog zakona sa slovenskim ustavom odlučuje i ustavni sud ne isključuju ni u koaliciji premijera Mire Cerara, čiji su zastupnici glasovali za zakon, navodi ljubljansko "Delo".

Prema zakonu protiv kojega je glasovalo samo 18 od 90 zastupnika, zakon će stupiti na snagu nakon što bude objavljen u službenom listu, a aktivirat će se na prijedlog vlade u slučaju ako na slovensku granicu dođe veliki broj izbjeglica odnosno migranata, na prijedlog vlade i uz odobrenje obične natpolovične većine parlamentarnih zastupnika.

Zakonski prijedlog s restrikcijama za migrante prihvaćen je unatoč pozivu Vijeća Europe da se to ne čini, a Amnesty International u svojoj je reakciji, nakon što je zakon prošao parlamentarnu proceduru, naveo da se radi o velikom "koraku natrag" u poštivanju ljudskih prava u Sloveniji.

Isto su u predstavci parlamentu iznijeli predstavnici 21 nevladine i humanitarne organizacije koje djeluju u Sloveniji, među njima Caritas, Crveni križ, Unicef i Jezuitska udruga za izbjeglice, navode danas slovenski mediji.
S problematičnim se je zakonom Slovenija svrstala uz Austriju i Mađarsku, koje su već usvojile slična zakonska rješenja, navode neke nevladine udruge i međunarodne organizacije.

Pokušaj "kriminalizacije" izbjegličke politike

Radi se o pokušaju "kriminalizacije" izbjegličke i migracijske problematike, izjavila je u razgovoru za Slovensku televiziju u petak dr. Neža Kogovšek Šalamon, direktorica nevladine udruge Mirovni institut, dodavši da je riječ o trendu koji se iz SAD-a i Australije širi u Europu, te da je i novi američki predsjendik Donald Trump najavio udaljavanje SAD-a od odredaba Ženevske konvencije.

Slovenija u cijelosti prati trend kriminalizacije migracija koje se prikazuju samo kao sigurnosni problem koji zahtijeva kontrolu, sličnu onoj koja se koristi u obuzdavanju kriminaliteta, kazala je Kogovšek za Slovensku televiziju.

Idemo tragom država koje prednjače u kriminalizaciji migracija (tzv. "krimigraciji"), a to su SAD i Australija koje na tom području vode najizrazitiju nehumanu i nehumanističku politiku, kazala je Kogovšek.

Prema važećem europskom pravu, ilustrirala je Kogovšek mogući slučaj s kojim bi se mogla susresti slovenska policija na granici s Hrvatskom, moguće je odbiti zahtjev izbjeglice za azil u Sloveniji ako se utvrdi da ga je već zatražio u Hrvatskoj, ali  prema međunarodnim konvencijama treba pri tome djelovati "po unaprijed predviđenom postupku" koji ne smije biti u suprotnosti s međunarodnim konvencijama o zaštiti izbjeglica i pravu na azil.
 
Slovenija ne može nekim svojim unutarnjim aktom ili propisom unaprijed poništiti tako važne stvari kao što su Ženevska konvencija, koja je dio međunarodnog prava ili Dublinska uredba, koja je dio pravne stečevine Europske unije, upozorila je Kogovšeg Šalamon.