A.A.
Dosadašnji potpredsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani iz Evropske narodne stanke (EPP) novi je predsjednik Evropskog parlamenta nakon pobjede u jučerašnjem četvrtom i odlučujućem krugu glasanju s podrškom 351 zastupnika, dok je njegov socijaldemokratski takmac Gianni Pittela osvojio 282 glasa.
S Tajanijem na čelu EP-a, Jean-Claudeom Junckerom na čelu Evropske komisije i Donaldom Tuskom kao predsjednikom Evropskog vijeća, EPP, politička porodica kancelarke Angele Merkel, sada će zapravo u potpunosti posjedovati Bruxelles, poput američkih republikanaca koji će nakon inauguracije Donalda Trumpa u petak suvereno vladati Washingtonom.
Ocjene u Strasbourgu jučerašnjeg ishoda izbora su da je Tajanijeva pobjeda bila zajamčena onog trenutka kada je pao dogovor između čelnika EPP-a Manfreda Webera i vođe liberala Guya Verhofstadta koji je povukao svoju kandidaturu u korist novog saveza, prenosi Hina.
Europski parlament se suočio s burnim izborima za novog predsjednika nakon što se dugogodišnja koalicija proeuropskih stranaka srušila kao posljedica talasa euroskeptičnog populizma, piše portal EurActiv, specijaliziran za praćenje Evropske unije.
Sedam kandidata bilo je u utrci za ovu poziciju s koje o je odstupio Martin Schulz,njemački socijalista Martin Shulz, kako bi se vratio bavljenju politikom u svojoj domovini.
Novoizabrani predsjednik Antonio Tajani, nekadašnji je glasnogovornik bivšeg talijanskog premijera Silvia Berlusconia.
Tajani (63), koji je od 2010. do 2014. bio na poziciji evropskog komesara za industriju, kandidat je stranke desnog centra, Evropske narodne stranke, najveće grupe u skupštini.
Tajani će biti na čelu Evropskog parlamenta u kritičnom trenutku kada ovo tijelo ima konačno odobrenje za dogovor o odlasku Velike Britanije iz Evropske unije, koji se očekuje 2019. godine.
U stanju grozničave političke klime, rezultat tih izbora bi mogao potaći reorganizaciju drugih visokih pozicija u EU, što bi dovelo do nestabilnosti koja trenutno ne treba ovom bloku od 28 članica koji se bori sa krizama od Brexita do migracije, piše , piše portal EurActiv.
(FENA) B.D.
Posljednjih dana u javnosti su kružile raznorazne informacije o trenutnim dešavanjima u FAD Jelah. U takvim pričama išlo se do toga da su radnicima u ovoj fabrici podijeljeni otkazi.
Istina, zbog teške situacije u automobilskoj industriji u protekloj godini ni jelaškom FAD-u nije bilo lako. SManjen je obim proizvodnje a u proteklih 20-tak dana se i stalo sa proizvodnjom. Ipak, čini se da za ovo preduzeće dolaze vedriji dani.
Naime, prema informacijama kojima raspolažemo, 50-tak radnika je već angažovano na pripremnim poslovima početka procesa proizvodnje, sirovine pristižu a u narednih nekoliko dana svih 180 radnika bi ponovo trebali biti na svojim radnim mjestima. U narednom periodu, kako se obim posla bude povećavao, bi trebali biti angažovani i svi preostali radnici.
Ne znam šta bih vam rekao - osjećam da sam zdrav. Prije nego što sam pošao na posao očistio sam i ispred svoje kuće, nije mi ispod časti da radim ovo, a i htio sam neke da malo postidim, pa da se i oni uključe i kažu "kad može on, možemo i mi".
Izjavio je to za "Nezavisne" Radenko Reljić, načelnik Kozarske Dubice, poslije pojavljivanja snimka na internetu kako zajedno sa vatrogascima i grupom građana čisti od snijega ulice svoje opštine. Reljić je posebno istakao da je od samog čina gdje se "prihvatio lopate" važnije da se razumije da se ne radi ni o kakvom obliku populizma, reklame ili kampanje.
"Prije svega sam htio da pomognem ljudima koji čiste, ali i da pokrenem građane da se i oni uključe kako bismo što više olakšali službama čišćenja. Kad vide mene da kažu "ako može on, mogu i ja", bar ispred svoje kuće. Ajde mi svi koji možemo da se angažujemo pa da očistimo snijeg, olakšamo našim radnicima koji stvarno pružaju maksimalan napor", rekao je Reljić.
On je za utorak veče i srijedu ujutru najavio još jednu akciju čišćenja snijega, u kojoj će pored njega učestvovati i građani.
"Ja sam danas sportski obučen, što bi se reklo u radnoj uniformi, nisu samo odijelo i kravata za nošenje. Ne treba biti veliki šef i glavonja. Načelnik je običan čovjek kao i svi drugi i ništa više. Svi mi treba da radimo ovakve poslove", kaže on.
Nešto slično Reljićevom postupku, samo u većem obimu, odvija se unazad nekoliko godina u Kaknju. Naime, tamo su ponovo aktivirali volontersku zimsku akciju "Lopate u ruke - pobijedimo snježne nedaće". Nove izdašne količine snježnih padavina natjerale su Kakanjce da izađu iz toplih domova, te u saradnji s komunalcima uklanjaju snijeg ispred kuća, zgrada i poslovnih prostora, ne čekajući radnike zimskih službi koji se bore sa snježnim padavinama na putnim pravcima i intervenišu prema prioritetima.
Mještani Kaknja kažu da se već juče moglo reći da je ova volonterska akcija efikasnija i brža i od opštinske odluke o komunalnom redu, kojom su između ostalog definisane i obaveze vlasnika stanova i lokala u pogledu uklanjanja snijega i leda.
Tokom vikenda ribari iz Gračanice primijetili su novo veliko trovanje ribe i novu ekološku katastrofu u rijeci Spreči.
Predsjednik Skupštine i sekretar Ekološko-sportsko-ribolovnog društva“Drijenča “ iz Gračanice Enes Kadić i Odman Hodžić potvrdili su nam da je došlo do novog trovanja ribe. Na mjestu događaja sa njima su bili i pripadnici policijske stanice Gračanica koji su konstatovali pomor i zabilježili ovaj incident.
Osman Hodžić je kazao da u “Drijenči” sumnjaju da je trovač Global ispat koksna industrija (GIKIL) iz Lukavca, jer iz rijeke dolazi smrad fenola, koji je o trovanju odmah obavijestio i nadležnu kantonalnu i federalnu inspekciju.
(Radio Gračanica)
Nastava u ZDK ipak počinje u ponedjeljak 23. januara, u četvrtak potvrda ili prolongiranje
18 Jan 2017Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) saopćilo je da će nastavni proces u svim osnovnim i srednjim školama u drugom polugodištu biti nastavljen kako je ranije planirano – u ponedjeljak, 23. januara.
S obzirom na padavine i niske temperature, ipak neće doći do produženja zimskog raspusta iako su mnoge škole imale problema sa zimskim održavanjem školskih objekata, a u gradu Zenici bilo je i većih kvarova na toplovodnim instalacijama zbog problema sa daljinskim grijanjem.
Iz nadležnog kantonalnog ministarstva saopćili su da će nastava početi u ponedjeljak, a o eventualnim izmjenama izvođenja nastave javnost će biti blagovremeno obaviještena. Prema informacijama, novi razgovori će biti obavljeni u četvrtak, kad će biti donesena i konačna informacija.
Na području Zeničko-dobojskog kantona u nastavnom procesu u osnovnim i srednjim školama sudjeluje ukupno 43.500 učenika, od kojih je 31.000 u osnovnim, a 12.500 u srednjim školama.
Bosna i Hercegovina mogla bi uvoziti radnu snagu. Zvuči kao neslana šala kada se uzme u obzir stopa nezaposlenosti u toj zemlji, ali upravo bi se to moglo dogoditi u skorijoj budućnosti u bh. entitetu Republika Srpska, tvrdi direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske (UUPRS) Saša Aćić.
“Zemlje u regionu, kao što su Slovenija i Hrvatska, već su primorane da uvoze radnu snagu. Činjenica je da je Hrvatska već izrazila potrebu za nekih 3.000 radnih dozvola. Za očekivati je, ako ovi trendovi budu kao što su do sada, da ćemo u nekom doglednom periodu morati i uvoziti radnu snagu. To se odnosi i na cijelu BiH”, kaže Aćić.
Prema procjenama Udruženja poslodavaca, u narednih pet godina Republika Srpska ostat će bez 100.000 radno sposobnih građana.
UUPRS predviđa da će nezaposlenost biti smanjena, i to najviše zbog starenja i migracija radne snage, dok se zaposlenost neće značajno povećavati.
Negativan utjecaj na poslodavce
Prema prognozama, 35.000 nezaposlenih u narednih pet godina bit će brisano sa biroa zbog starenja, dok će isto toliko napustiti zemlju ili se zaposliti, ali u manjem broju.
Poslodavci strahuju da bi, nastave li se trendovi, realna ponuda radne snage za pet godina u RS-u mogla iznositi tek između 25.000 i 30.000 radnika.
“Radi se o procjenama Udruženja na osnovu trendova u zadnjih pet godina. Uzeli smo u obzir popis stanovništva, njegove preliminarne procjene. S druge strane, smatramo da se podaci vezani za Strategiju zapošljavanja, koji jasno ukazuju na smanjenje broja ljudi koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih u RS-u, moraju dodatno obraditi na način da egzaktna naučna analiza dokaže da će u nekom narednom periodu biti takvih trendova na tržištu rada”, tvrdi Aćić.
Smatra da značajno smanjenje ponude radne snage u RS-u može imati negativan utjecaj na poslodavce u smislu pronalaženja ljudi na tržištu rada s adekvatnim kompetencijama za rad u kompanijama.
“Mi imamo značajne trendove migracija i značajne trendove u smislu smanjenja broja aktivnog stanovništva, tako da se u svakom slučaju na te trendove ne može kratkoročno uticati, isključivo dugoročno. Treba redefinisati strategiju zapošljavanja i strategiju obrazovanja. Moramo vidjeti kako ćemo se odnositi prema tim problemima u budućnosti”, smatra Aćić.
Demograf Stevo Pašalić kaže da s podacima, kao što je taj da će Republika Srpska u narednih pet godina ostati bez 100.000 radno sposobnih građana, treba biti oprezan.
Tačno je, tvrdi, da BiH u cjelini ima problem starenja stanovništva i da rađanje ne prati proces starenja.
“Čim je smanjeno rađanje, vi imate povećanu stopu starenja. To se odražava na ukupan ekonomski razvoj. Naš problem je što vidimo gdje treba zakrpiti put, ali ne vidimo te demografske trendove koji se dešavaju u dugoročnom periodu. To će se, naravno, odraziti na radnu snagu, ali da li tih 100.000 – to ne vjerujem”, tvrdi Pašalić.
Gube kompetencije
Iako priznaje da zvuči pomalo paradoksalno, kaže da cijela Bosna i Hercegovina, pa i sam entitet Republika Srpska, neće imati dovoljno radne snage, kao što je to sada u Njemačkoj.
“Samo što je Njemačka razvijena i imigraciona zemlja. To kompenzuje uvozom radne snage. Njemačka godišnje primi milion imigranata, a sada traži preko 900.000 radnika. Mi na to ne možemo računati jer nismo razvijena zemlja koja bi privlačila radnu snagu i to će biti naš problem. Naša populacija je i trenutno dosta stara u odnosu na neke druge zemlje”, kaže.
Po procjenama UUPRS-a, više od 76 posto nezaposlenih na evidenciji je nezaposlenih duže od godinu dana, što znači da zbog dugoročne nezaposlenosti gube ključne kompetencije.
“Blizu 16.000 nezaposlenih ima između 55 i 65 godina, a od njih je 87 odsto duže od jedne godine na Birou i nisu atraktivni za zapošljavanje. Sa visokom stručnom spremom na evidenciji je blizu 14.000 nezaposlenih ili deset odsto od ukupnog broja nezaposlenih, koji su, vrlo vjerovatno, dugoročno nezainteresovani za poslove ispod nivoa njihovih kvalifikacija”, navode i dodaju da, kada se uzme u obzir dugogodišnji i drastičan rast broja radnika s visokom stručnom spremom na Birou, sigurno je da značajan broj tih radnika koji se trenutno školuju neće ni trebati tržištu rada.
Obratili smo se i Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske pitanjem je li ono upoznato s ovim prognozama i kako okončati ovaj razvoj događaja, ali odgovore na naša pitanja do vremena objavljivanja teksta nismo dobili.
Zanimalo nas je i postoje li slične prognoze ili statistike u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali direktor Udruženja poslodavaca FBiH rekao nam je da ono ne raspolaže tim podacima niti je analiziralo problematiku.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručili su nam da su u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno prisutni pozitivni trendovi na tržištu rada, ali da treba uložiti dodatne napore da se zadrži taj trend kako bi se omogućilo zapošljavanje što većeg broja nezaposlenih.
Kažu da je u oktobru 2016. zabilježeno oko 16.000 manje nezaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći za približno 10.000.
“Ono što predstavlja problem na tržištu rada u Federaciji Bosne i Hercegovine jest činjenica da jednu trećinu od ukupnog broja nezaposlenih čine osobe koje nemaju nikakvu kvalifikaciju za obavljanje poslova, kao i neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.
Kada bi se sistemski pristupilo rješavanju prvog problema (stvaranjem zakonskog okvira za obrazovanje odraslih) i drugog (boljim prilagođavanjem obrazovnog sistema potrebama tržišta rada)”, navode iz ministarstva, to bi,”dovelo do efikasnog preveniranja odlaska iz zemlje radno sposobnih osoba”, a time se ujedno u budućnosti “ne bismo doveli u situaciju da moramo ‘uvoziti’ radnu snagu”.
(Al Jazeera)
Nakon trodnevnih pregovora u Moskvi odlučeno je da će se formirati nacionalno vijeće i održati izbori.
Hamas i Fatah posljednji su put učestvovali na izborima 2006. godine.
Palestinske vlasti, u kojima dominira Fatah, složile su se da se formira vlada nacionalnog jedinstva s rivalskom organizacijom Hamas, saznaje Al Jazeera.
Sporazum je postignut kasno u utorak nakon trodnevnih pregovora u ruskoj prijestonici Moskvi.
Dvije organizacije formirat će novo nacionalno vijeće, koje će uključivati i Palestince u egzilu, i održati izbore.
"Danas su uvjeti za takvu inicijativu bolji nego ikad", rekao je Azzam al-Ahmad, visoki zvaničnik Fataha.
Sporazum je također uključivao grupu Islamski džihad Palestine, koja nije bila u pregovorima već duži period.
Fatah palestinskog lidera Mahmouda Abbasa i Hamas nisu u dobrim odnosima otkad je Hamas preuzeo vlast u Gazi nakon što je osvojio izbore 2006. godine.
Prošle godine Vlada Palestine odgodila je prve izbore u deset godina na okupiranoj Zapadnoj obali i u Gazi nakon što je sud odlučio da bi oni trebali biti održani samo na Zapadnoj obali, koju vodi Fatah.
Promjena vodstva u Washingtonu
Hamas i Fatah posljednji su put učestvovali na izborima 2006. godine.
Palestinski predstavnici također su se susreli s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, tražeći od njega da razuvjeri dolazećeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da premjesti amabasadu SAD-a iz Tel Aviva u Jerusalem.
U intervjuu za Al Jazeeru Khaled Elgindy s Instituta Brookings i bivši savjetnik u mirovnim pregovorima rekao je da još nije jasno koliko se ovaj sporazum razlikuje od prethodnih.
Dodao je da je "najvažniji faktor" u postizanju sporazuma o jedinstvu promjena vodstva u Washingtonu.
"Predsjednik Abbas možda želi učvrstiti svoju poziciju kod kuće i izolirati se od onoga što možda vidi kao veoma neprijateljsku administraciju, koja dolazi u Washington."
(Al Jazeera)
Plan britanske vlade za izlazak iz Evropske unije je "katastrofalan u ekonomskom smislu" i Škotska mora imati mogućnost glasanja za nezavisnost, ako se njeni stavovi o Brexitu ne uvaže, izjavila je u utorak prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon, prenosi Reuters.
Sturgeon, koja predvodi vladu koja se zalaže za nezavisnost Škotske, dala je izjavu nakon što je britanska premijerka Theresa May signalizirala da će Britanija odustati od jedinstvenog tržišta Evropske unije i da će nametnuti ograničenja za imigrante, dok će 'u drugu ruku' tražiti najpovoljnije moguće trgovinske sporazume za Britaniju na globalnom nivou.
Sturgeon je rekla da će se Škoti, koji su jasnom većinom glasali protiv napuštanja EU na referendumu u junu prošle godine, sada još lakše odlučiti za nezavisnost Škotske.
Ona je podnijela niz prijedloga britanskoj vladi koji se tiču pozicije Škotske, uključujući i mogućnost da Škotska zadrži pristup jedinstvenom EU tržištu kao izuzetak unutar Velike Britanije.
Mnogi smatraju da je to teško izvodivo, ali škotska vlada tvrdi da je Brexit slučaj bez presedana, tako da je sada potreban kreativan pristup.
Sturgeon je rekla da želi garancije da će vlada u Londonu uzeti u obzir zahtjeve Škotske.
-Ne možemo dozvoliti britanskoj vladi da nas izvuče iz EU i jedinstvenog tržišta, bez da uzme u obzir našu ekonomiju, zapošljavanje, životni standard i naš ugled otvorene, tolerantne zemlje, a da Škotska nema mogućnost da izabere drugačiju budućnost za sebe - podvukla je Sturgeon.
(FENA) D.V.
Danas u Bosni oblačno sa slabim snijegom. U Hercegovini djelomično vedro. Krajem dana i u Hercegovini se očekuju slabije padavine. U južnim i zapadnim područjima kiša, na istoku i sjeveru snijeg. Vjetar u većem dijelu Bosne slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne jak vjetar. Najviša dnevna temperatura zraka većinom od -5 do 0°C. Na jugu zemlje najviša dnevna temperatura zraka između 4 i 8°C.
U četvrtak, 19.01.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U Bosni će padati slab snijeg koji će do poslije podnevnih sati većinom prestati. U Krajini će slab snijeg padati cijeli dan. Vjetar u većem dijelu zemlje slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne jak vjetar koji će krajem dana oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -8 i -3°C, na jugu zemlje od 2 do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -6 i -2°C, na jugu zemlje od 4 do 8°C.
U petak, 20.01.2017., u Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -11 i -5°C, na jugu zemlje od -2 do 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -6 i -2°C, na jugu zemlje od 5 do 8°C.
U subotu, 21.01.2017., u većem dijelu Bosne će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne vedro. U drugoj polovini dana u centralnim područjima se očekuje smanjenje oblačnosti. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -12 i -6°C, na jugu zemlje od -3 do 2°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -5 i -1°C, na jugu zemlje od 6 do 9°C.
U Federaciji BiH je trenutno nestašica osam vrsta lijekova za oboljele od karcinoma. Onkološki pacijenti, oni koji boluju od najtežih oboljenja, primorani su prekinuti ili odgoditi terapiju zato što u bolnicama nema citostatika.
U Zavodu zdravstvenog osiguranja Federacije kažu da je problem prouzročio Zakon o javnim nabavkama, te to što dobavljači nisu na vrijeme dostavili lijekove. Za razliku od, kako se saznaje u UKC Tuzla, u ovoj ustanovi nisu zabilježeni problemi, te lijekova za liječenje pacijenata s malignim oboljenjima u UKC-u Tuzla ima dovoljno.
Iako se i sam UKC Tuzla u nekoliko navrata susretao s problemom nedostatka citostatika, poučeni ranijim iskustvima pripremljene su rezerve, saznaje se na Klinici za hematologiju, onkologiju i radio terapiju.
Načelnik Klinike za onkologiju, hematologiju i radioterapiju UKC-a Tuzla dr. Adnan Delibegović, napominje da je dobra komunikacija sa susjednim Kliničkim centrima, dobavljačima lijekova, a ponajviše pacijentima kojih se problem nedostatka lijekova najviše tiče.
– Na sreću još uvijek koristimo zalihe lijekova koje smo osigurali iz prošlog razdoblja za naše pacijente. Lijekovi koji su planirani za januar su došli očekujemo isporuku za sljedeći mjesec, kao što se to i do sada radilo od strane Federalnog fonda koji nam isporučuje lijekove – kazao je Delibegović.
Kako su saopštili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH na listi lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti, trenutno je 116 lijekova u različitim oblicima i jačinama. Ističu da problem deficitarnosti uzrokuje činjenica da se gotovo svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz Evropske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše maleno, da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima.
Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvođačima nije prioritet. Inače, u Kliničkom centru Tuzla u dnevnoj bolnici se, po danu, tretira oko 30 pacijenata, što na godišnjoj razini iznosi oko 7.500 aplikacija citoterapija. Ovom broju pacijenata treba dodati i pacijente na onkološkom i hematološkom odjeljenju, te oboljele od malignih bolesti u Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla.
(FENA)