U Maglaju je u punom jeku „Street Art Fest“ a grad će dobiti murale kojim su oslikane površine poslovnih prostora na zapadnoj strani Tržnog centra.

„Street Art Fest“ realizuje grupa učenika Gimnazije „Edhem Mulabdić“ sa profesoricom Adisom Begić u okviru programa „Youth Leadership and Teacher Professional Development Program“ – YLP, a murali su zajednički projekat sa Udruženjem za opšte dobro „DVOR“ Maglaj, Centrom za kreativnu edukaciju „Gnijezdo“ i Općinom Maglaj. Reklo bi se da su se ukrstile ideje svih koji su uključeni u ovaj projekat. Jedan mural je inspirisan tradicijom, a drugi urbanim životom savremenog Maglaja.

Već nekoliko dana, kada malo ‘popusti’ julska žega, brojni volonteri, mali i veliki, okupljaju se na prostoru Tržnog centra i bojom ispunjavaju konture murala „Moj Maglaj“.

Na naše pitanje da li se dobro zabavljaju, svi su uzviknuli: „Odlično!“. O muralima, koji bi uljepšali prostor na Tržom centru, Kristen Ričardson mašta već tri godine.

„Kada je DVOR imao svoju kancelariju ovdje, svaki dan sam gledala te prazne zidove i ideje su se rađale same. Nisam željela sama raditi ovaj projekat, pa je izuzetno sretna okolnost da smo udružili snage sa učenicima i učenicama Gimnazije, koji su okupljeni oko programa YLP, a pridružila nam se i Iris Begović. Sretna sam da ćemo projektom ostaviti trag u gradu, DVOR-a ali i ovih mladih ljudi, volontera. Možda ćemo pozvati i odrasle da nam se pridruže. Za projekat smo dobili saglasnost svih vlasnika poslovnih prostora te potrebne dozvole iz Općine Maglaj, koja se također uključila u projekat“, ispričala nam je Kristen.

„Street Art Fest“ je završnica programa YLP u koji su bili uključeni učenici Gimnazije „Edhem Mulabdić“, njih šest i profesorica Adisa Begić. Emina Bradarić i Benjamin Markanović ispričali su nam da su se zidovi prvo morali pripremiti za slikanje murala, uz pomoć projektora iscrtane su konturne linije i krenulo se sa bojenjem prema idejnom rješenju koje je dala grafička dizajnerica Iris Begović.

„Meni ovo najviše liči na jednu veliku bojanku za sve koji su zainteresovani da nam se pridruže u ovom projektu – djecu i tinejdžere. Hvala svima koji su došli da nam pomognu i ostave svoj trag u Maglaju. Mislim da je sve ovo odlično, mural je većih dimenzija nego što smo mi to prvobitno zamislili, a nalazi se u centru grada pa će biti dostupan mnogima.

Natpis ‘Moj Maglaj’ je Kristenine ideja – drago mi je jer vidimo da ljudi koji nisu iz Bosne i Hercegovine, ovaj grad doživljavaju svojim“, ispričala nam je Emina. „Mislim da je većini građana ovo simpatično i sviđa im se ovo što radimo. Moji roditelji su priznali da su slabo primjećivali ovaj dio Tržnog centra, ali mural mi je privukao pažnju. Mislim da će se svima svidjeti, ali i našim gostima iz Amerike koje očekujemo krajem augusta ili početkom septembra“, dodao je Benjamin.

(Naša Riječ)

U okviru strateškog opredjeljenja Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, od ranih jutarnjih sati sprovodi se opsežna policijska akcija kodnog naziva "Meta 2", koja je rezultat višemjesečnih operativnih aktivnosti policijskih službenika Uprave policije MUP-a ZDK.

U toku je vršenje istovremenih pretresa na dvadeset lokacija čiji je cilj pronalazak i oduzimanje predmeta koji će biti korišteni kao dokazi u krivičnom postupku protiv dvadeset lica koja su meta ove akcije i koja se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela "Udruživanje radi činjenja krivičnih djela" u vezi sa krivičnim djelima "Zluopotreba službenog položaja ili ovlašćenja" te krivičnih djela "Primanje dara i drugih oblika koristi" ,"Odavanje službene tajne", "Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga" i "Teška krađa".

Obzirom da se među osumnjičenim licima nalaze i aktivni policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, ova akcija predstavlja snažan i energičan odgovor na suzbijanju koruptivnih radnji među policijskim službenicima te procesuiranju i dokumentovanju svih nedozvoljenih radnji za koje se sumnjiče policijski službenici.

Pretresi se realiziraju po naredbama Općinskih sudova u Zenici i Kaknju a policijski timovi djeluju u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona i koordinaciji sa policijskim službenicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Po okončanju navedenih aktivnosti, moći ćemo potvrditi više informacija o rezultatima akcije kao i postupanju sa licima koja su meta akcije.

Odsjek za odnose sa javnošću,

          analitiku i planiranje

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obavještavamo vas da će dana 17.07.2023 dolaziti do povremenog prekida u napajanju potrošača na Trafopodručju Rosulje Asfalt a u periodu od  11:00h-13:00 h . (Planirana zamjena transformatora).

Elektrodistribucija Tešanj

Ministarstvo obrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine će, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH, Ministarstvom komunikacija i prometa BiH te Međunarodnim aerodromom Sarajevo, ugostiti promatrački tim oružanih snaga Republike Turske, Republike Hrvatske i Mađarske, koji će od 17. do 21. jula obaviti promatrački let nad teritorijem BiH.

Ova aktivnost predstavlja realizaciju obveza Međunarodnog ugovora “Otvoreno nebo”, čiji potpisnik je i Bosna i Hercegovina, te obavještavamo građane BiH da je riječ o dogovorenom i planiranom događaju snimanja iz zraka. Prelet će biti obavljen nenaoružanim avionom turskih zračnih snaga po dogovorenoj putanji, uz sudjelovanje pratećeg tima Oružanih sanga BiH.

Ugovor “Otvorena neba” je sigurnosni aranžman koji svim zemljama članicama omogućuje obavljenje najavljenih, nenaoružanih izvidničkih letova preko cijelog teritorija zemlje koja je predmet preleta, u cilju ustupanja podataka o vojnim snagama i aktivnostima.

Svrha Ugovora je izgradnja i razvijanje povjerenja među članicama. Bosna i Hercegovina, kao jedna od članica potpisnica, aktivno sudjeluje u aktivnostima Ugovora od 2003. godine, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MOBiH.

Prođe li prijedlog koji je Evropska komisija predstavila u četvrtak, stari, dotrajali automobili ne bi se više mogli prodavati van EU i doprinositi nebezbjednosti na putevima i zagađenju okoline u trećim zemljama, a umjesto toga trebalo bi ih reciklirati.

"Sljedećih će godina na tržište doći sve više automobila s nultim emisijama, čime će se povećati potražnja za vrijednim primarnim materijalima. Današnjim će se prijedlogom osigurati recikliranje i ponovna upotreba što većeg broja tih materijala, čime će se omogućiti novi život sastavnim dijelovima naših automobila i znatno smanjiti ekološki otisak putničkog saobraćaja", izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timermans, nadležan za evropski Zeleni plan.

Komisija je predložila uredbu koja bi zamijenila postojeće direktive o otpadnim vozilima i o mogućnosti ponovne upotrebe i recikliranja. Komisija tvrdi da bi novi propisi doveli do godišnjeg smanjenja emisija CO2 za 12.3 miliona tona do 2035, bolju valorizaciju 5.4 miliona tona materijala i povećanu ponovnu upotrebu ključnih sirovina.

"Sprovođenje uredbe dovešće do dugoročne uštede energije u fazi proizvodnje, smanjenja zavisnosti o uvoznim sirovinama i promovisanja održivih i kružnih poslovnih modela", navodi Komisija.

Osim privrednih, ekoloških i socijalnih koristi za EU, uredba bi doprinjela većoj sigurnost na putevima u trećim zemljama jer bi spriječila izvoz isluženih automobila i smanjila zagađenja u zemljama koje uvoze takve automobile. Svake godine više od šest miliona vozila u Evropi dostigne kraj svog životnog vijeka.

Automobilska industrija postaće najveći potrošač ključnih sirovina koje se upotrebljavaju u trajnim magnetima e-motora u Evropi. Stoga je jačanje otpornosti EU na poremećaje u lancu snabdijevanja i smanjenje njegove zavisnosti od uvoza tih sirovina ključno za prelazak na vozila s nultim emisijama štetnih gasova.

Prema prijedlogu nove uredbe, proizvođači automobila moraće osigurati jasna i detaljna uputstva za rastavljanje vozila i o tome kako zamijeniti i ukloniti dijelove i komponente tokom upotrebe i na kraju životnog vijeka vozila, prenosi "AutoBlog". Najmanje 25 odsto plastike u novim automobilima moraće se dobiti od recikliranja, a od toga najmanje 25 odsto mora biti reciklirano iz vozila na kraju životnog vijeka.

Područje primjene tih mjera postepeno će se proširiti na nove kategorije kao što su motocikli, kamioni i autobusi, čime će se osigurati sveobuhvatnija pokrivenost.

O prijedlogu Komisije sada odlučuju Veće EU i Evropski parlament.

(N.N.)

U prve razrede 60 osnovnih škola u 12 gradova i općina Zeničko-dobojskog kantona ovog je ljeta upisano 3.259 djece – potvrdila je Feni Darija Kuhar, viši stručni saradnik za predškolsko, osnovno obrazovanje i odgoj i obrazovanje odraslih u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK.

Do sada je ove godine upisano 53 djece manje nego što ih je, u septembru prošle godine, protekle školske godine sjelo u školske klupe (3.312), ali je ove godine upisano 55 prvačića više nego školske 2021/2022. godine. Godinu ranije, školske 2020/2021., bilo je upisano 3.229 novih osnovaca.

– Ove godine, u odnosu na prošlu godinu, više prvačića upisano je u Tešnju (20), Zavidovićima (38), Maglaju (25), Doboj Jugu (2). Manje je upisano u Zenici (61), Usori (11), Visokom (29), Brezi (9) i Olovu (12) – kazala je Kuhar.

Poslije nešto većeg pada broja upisane djece u školskoj 2019/2020. godine, kada je u prvi razred osnovnih škola bilo upisano 3.270 ili 488 djece manje nego godinu ranije, odnosno 507 prvačića manje nego školske 2017/2018. godine, zadnjih je pet godina ipak došlo do stabilizacije broja upisanih. U školskoj 2016/2017. godini bilo je upisano 3.616 prvačića.

Najviše prvačića i ove je godine, očekivano, upisano u 18 škola na području Grada Zenica – 996, ali to je ipak 61 prvačić manje nego prošle, odnosno čak 98 manje nego prije dvije godine, kada je u prve razrede osnovnih škola u tom gradu bilo upisano 1.094 djece.

U devet škola na području općine Tešanj upisano je 499 djece ili 20 više nego u protekle dvije godine, u kojima je bilo upisano po 477 prvačića. Grad Visoko, u svojih šest škola, upisao je 360 djece, što je 28 manje nego prošle te 55 djece manje nego prije dvije godine pa Visoko, uz Zenicu, bilježi značajan pad broja prvačića.

Kakanj također ima šest škola, a ove su godine upisali 375 ili jedno dijete manje nego prošle godine, ali i 72 više nego prije dvije godine, kada su bili upisali samo 303 djece. Najveće povećanje broja upisanih prvačića ove godine bilježi Grad Zavidovići, gdje je u šest škola upisano 321 ili 38 djece više nego prošle, odnosno 17 djece više nego prije dvije godine. Značajno povećanje broja upisanih bilježi i Maglaj, koji je ove godine u tri škole upisao 194 ili 25 djece više nego prošle, odnosno 23 više nego prije dvije godine.

Žepče je u svoje četiri škole upisalo 246 ili jedno dijete manje nego prošle, ali 13 djece više nego prije dvije godine. U dvije škole u Brezi ove je godine upisano 116 ili 22 djece manje nego prošle te 16 manje nego prije dvije godine. Dvije škole u Olovu upisale su 57 ili 12 djece manje nego prošle te 11 manje nego prije dvije godine, što je značajan pad.

Doboj Jug ima jednu osnovnu školu, u koju je upisano 41 ili dvoje djece više nego prošle, ali petero manje nego prije dvije godine. Vareš je ove, kao i prije dvije godine, u svoje dvije škole upisao 39 ili jedno dijete manje nego prošle godine. Jedina škola u Usori upisala je samo 15, odnosno 11 djece manje nego prošle te 12 manje nego prije dvije godine, a što je značajan pad za ovako malu općinu.

Danas u Bosni prolazno više oblačnosti prije podne. Sunčanije u drugom dijelu dana.

U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32°C, na jugu zemlje do 37°C.

U subotu u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni može biti magle.

Vjetar slab većinom jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 20°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 35°C, na jugu zemlje do 38°C.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini sunčano i vruće. Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 38°C.

U ponedjeljak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab zapadnog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 26°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 40°C.

U utorak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 27°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 35 i 41°C.

Vijeće ministara BiH je na sjednici usvojilo Informaciju DEI-ja o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stajališta građana o članstvu u Europskoj uniji i procesu integracija u EU”, provedenog u maju i junu 2023. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na nivou cijele BiH.

Oko 73,3 posto ispitanika je podržalo ulazak BiH u EU, što je za 4,1 posto manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine. Ulazak u EU je podržalo 86 posto ispitanika iz Federacije BiH, 50,6 posto ispitanika iz Republike Srpske i 71,5 posto ispitanika iz Brčko distrikta BiH.

Najviše ispitanika, i to 36,3 posto, koji podržavaju ulazak BiH u EU kao glavni razlog navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala dok 30,5 posto njih izdvaja jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti, a 22,4 posto poštovanje zakona i propisa. Istodobno, unapređenje infrastrukture razlogom podržavanja navodi 9,1 posto ispitanika.

Više od polovice ispitanika (52,7 posto) koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navodi strah od većih troškova života i poreza, dok 17,5 posto ispitanih smatra kako je razlog gubitak raznolikosti kultura, a 13,2 posto odgovorilo je kako je to prevelika centralizacija.

Na pitanje koja je reforma nužna za unapređenje svakodnevnog života bh. građana gotovo polovica, ili 46,6 posto, ispitanika je navela borbu protiv korupcije, 18,3 posto smatra kako je nužna reforma sudova i tužiteljstava, 17,6 posto ispitanika je navelo potrebu smanjena poreznih opterećenja, 10,3 posto ispitanih nužnom smatra reformu socijalnog sistema, a tek njih 4,9 posto je navelo reformu javne uprave.

Najviše ispitanika (50,7 posto) smatra da bi najveću korist оd ulaska BiH u EU imali mladi, а 16,3 posto odgovorilo je kako će to biti političari.

Ukupno 40,9 posto ispitanika smatra kako politizacija prосеsа integriranja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, što je više za 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok je nespremnost za promjene kao razlog navelo 23,3 posto građana, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)