Rad na dane sedmičnog odmora i državnih i vjerskih praznika bila je tema današnjeg sastanka zamjenice ministra za ljudska prava Bosne i Hercegovine Duške Jurišić, ministra trgovine FBiH Amira Hasičevića, predsjedavajuće Komisije za ljudska prava Doma naroda Federalnog parlamenta Miomirke Melank sa delegacijom Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, predvođenom predsjednicom Mersihom Ferhatović Beširović.

Učesnici sastanka su podsjetili da su tokom proteklog prvomajskog praznika samo pojedini trgovinski lanci dozvolili da radnici u trgovinama jedan od dva neradna dana koriste kao slobodan. To je ocijenjeno kao određeni napredak u odnosu na prethodne godine. Međutim, to je jedno od prava koje mora biti regulisano i zagarantovano pravnim aktima.

Jurišić je istakla da Ministarstvo trgovine FBiH u prethodnom mandatu nije pokazalo socijalni senzitivitet prema ovoj grupaciji, te je pitanje radnog vremena u dane državnih praznika i sedmičnog odmora bilo prepušteno volji poslodavaca, dok se federalno Ministarstvo rada i socijalne politike proglasilo nenadležnim za problem kršenja prava radnika u trgovini i uslužnim djelatnostima tumačenjem da pitanje slobodnih dana tokom državnih praznika ne treba da bude riješeno Zakonom o radu.

Melank je potvrdila da zalaganje za izmjene postojećeg Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima bi se regulisalo ovo pitanje, nisu dobile potrebnu većinu u Federalnom parlamentu.

Ministarstvo trgovine Federacije BiH priprema novi zakon za uređenje oblasti unutrašnje trgovine, a Hasičević je potvrdio da će razgovarati sa svim grupacijama, zainteresovanim za regulisanje prava i obaveza ovih pravnim aktom. Hasičević je istakao potrebu da se predstavnici Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti aktivno uključe u diskusiju o pravima i obavezama radnika u unutrašnjoj trgovini.

U trgovinama u Bosni i Hercegovini zaposleno je skoro 153 hiljade radnika, od čega je 79 hiljada žena.

U skladu sa zakonima o radu u Bosni i Hercegovini, svaki radnik ima pravo na dane sedmičnog odmora, a prekovremeni rad ne smije biti duži od osam sati sedmično.

Pravo na neradne dane tokom državnih, ali i vjerskih praznika, te druga prava radnika u trgovinama i uslužnim djelatnostima, gdje je značajno veći broj žena u odnosu na muškarce, biće predmet daljnjih razgovora između Ministarstva trgovine FBiH i Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, a u koje će se po potrebi uključivati sve nadležne institucije, zadužene za zaštitu ljudskih prava, saopćeno je iz Kabineta zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Jedna je osoba ubijena, a druga ozlijeđena u smrtonosnoj pucnjavi koja se jutros dogodila u tvornici Mercedes Benza u jugozapadnoj Njemačkoj.

Lokalna policija je na Twitteru objavila da je jedna osoba preminula, dok je druga teško ozlijeđena. Dodali su kako "više nema opasnosti za zaposlenike u tvornici", piše Sky news.

Jedna osoba privedena

Osumnjičenik je priveden nakon pucnjave u Sindelfingenu, priopćila je policija u obližnjem gradu Ludwigsburgu.

Prema navodima policije, ne radi se o ubojitom pohodu. Navodno se radi o 53-godišnjem usamljenom počinitelju, izvijestila je novinska agencija dpa pozivajući se na glasnogovornika ureda javnog tužitelja u Stuttgartu, prenosi Spiegel.

Policijske snage su ranije objavile na Twitteru: “Trenutno je u tijeku policijska operacija u krugu tvornice. Policija i spasioci su na dužnosti.

Tvornica navodno sastavlja vozila S-klase.

Mercedes Benz potvrdio je da se incident dogodio u Sindelfingenu i u kontaktu je s vlastima.

Tvrtka je u priopćenju rekla: “U kontaktu smo s vlastima i pokušavamo razjasniti činjenice. Sigurnost zaposlenika je na prvom mjestu”.

Kako je izvijestio "Stuttgarter Nachrichten", pozivajući se na nepotvrđene informacije, ukupno su tri osobe ozlijeđene.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić rekao je da u ovom momentu ne želi da razgovara sa radnicima Šumskog gazdinstva /ŠG/ “Doboj” o platama koje nisu primali, već da želi da razgovara sa rukovodstvom tog gazdinstva kako da bude postignuto da radnici ubuduće imaju redovna primanja.

“Jedan sastanak na temu jedne plate neće apsolutno riješiti situaciju. Toplo preporučujem i apelujem na njih da se u punom kapacitetu vrate na posao da bi obezbijedili proizvodnju i onu količinu drvnog šumskog sortimenta koja je nedostajuća“, izjavio je Minić Srni.

Minić kaže da nadležne službe rade svoj posao s ciljem pronalaska najboljeg trajnog rješenja za Šumsko gazdinstvo “Doboj”.

“Želim, i sigurno ću, koliko to bude bilo u mojoj moći dok sam na čelu ovog ministarstva, tražiti da se uvede red. Nažalost, došli smo u situaciju koja nije najsvjetlija, prvenstveno kada je riječ o Doboju“, rekao je Minić i dodao da reakcija Ministarstva neće izostati nakon što budu prikupljeni svi relevantni poslovni pokazatelji.

On je istakao da je tražio od Uprave “Šuma Srpske” da se promijeni menadžment svih šumskih gazdinstava koja su poslovala sa gubitkom, a nisu imala opravdanje za to.

Radnici Šumskog gazdinstva “Doboj”, njih 126, u generalnom su štrajku dok im ne budu ispunjeni zahtjevi za islatu regresa iz prošle godine, pola regresa za januar, te plate za februar i mart, ranije je Srni potvrdila predsjednik štrajkačkog odbora LJilja Čobranović.

(capital.ba)

Rekonstrukcija magistralnog puta M4 od Tuzle prema Doboju postavljena je kao prioritet na jučerašnjem sastanku koji je okupio predstavnike Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona, 4 lokalne zajednice oslonjene na ovu saobraćajnicu, Udruženja poslodavaca Gračanica i Direkcije cesta TK. Proširenje i rekonstrukcija magistralnog puta M4 prema Doboju kako bi se izvršila deblokada tog dijela puta, zaključak je sa sastanka koji će biti upućen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnom resornom ministarstvu i JP Ceste Federacije BiH.

"Želim da iskažem poštovanje prema privrednicima u Gračanici koji su svijetla točka u TK i Vlada mora biti u službi tih ljudi", kazao je ovom prilikom ministar Denis Bećirović naglasivši da veliki broj privatnih preduzeća ima probleme zbog loše infrastrukture.

"Imamo jedan regionalni centar i imamo privredni centar koji imaju slabu komunikaciju i želja i volja Ministarstva i Vlade Tuzlanskog kantona da se to pitanje konačno riješi. Mi 30 godina nemamo ulaganja po tim pitanjima. Učestvujemo sa velikim iznosima u kreiranju budžeta na višim nivoima a povrata nemamo", rekao je ministar Bećirović.

Predstavnici gradova Tuzla i Gračanica, općina Doboj Istok i Lukavac govorili su ovom prilikom o stanju saobraćajne komunikacije na relaciji Tuzla – Doboj zbog koje godinama trpi i privreda i stanovništvo ovog kraja.

"Svi smo ovdje svjesni da se putna komunikacija na magistralnom putu M4 koja prolazi kroz Doboj Istok, Gračanicu, Lukavac i Tuzlu i ide dalje prema Zvorniku ne nalazi pod ingerencijom kantonalnog Ministarstva niti Kantonalne direkcije za ceste, međutim sigurno je da je upravo ta komunikacija najvažnija za funkcionisanje privrede i života na našem kantonu", kazao je Mirsad Helić iz Udruženja poslodavaca Gračanice.

Prema riječima gradonačelnika Gračanice Nusreta Helića trenutno je aktuelna priča o brzoj cesti.

"Da nam je u ovom momentu da završimo ovu saobraćajnicu da omogućimo, prije svega, privrednicima brzi protok, a ko god je izašao tamo vidio je da je zaista loše stanje. Nadam se da će konačno shvatiti da treba da se izvrši rekonstrukcija i na taj način prije svega ubrza protok privrede i roba", kazao je.

Gračanica se godinama loše tretira iako ima veliki broj privrednika i uposlenika, kazao je ovom prilikom Mujo Hasić iz Udruženja poslodavaca Gračanice.

"Nadam se da će odgovorni konačno shvatiti da razvoj privrede ne može ići sa ovakvom putnom i infrastrukturom. Moram napomenuti da je TK u pogledu putne infrastrukture najnerazvijeniji na području FBiH a najmnogoljudniji je sa ogromnim brojem registrovanih putničkih i teretnih vozila sa ogromnim izdvajanjima za akcize koje idu za ceste Federacije i autoceste a nažalost mi do sada nismo imali koristi od toga", kazao je Hasić.

Proširenje putnog pojasa postojeće magistralne ceste je kratkoročno rješenje problema, rečeno je ovom prilikom, uz zaključak da je potrebno tražiti dodatni izvor finansiranja.

(akta.ba)

Dok se u zemljama regiona povlače odlučni i odlični potezi koji utiču na pad cijena, jedino je vlast u BiH, na svim nivoima, u dubokom snu, kao da bh. građani žive u Njemačkoj, a ne u jednoj od najsiromašnijih evropskih država.

Ne treba da tražimo perfektno uređene državne aparate da bismo pronašli primjere kako se značajno može sniziti inflacija - dovoljno je da pogledamo u komšiluk.

Recimo, crnogorski recept prepolovio je cijene više od 30 artikala, a iako je rješenje jednostavno, niko od naših političara se nije sjetio ni da ga kopira.

Vlasti u Podgorici nisu bile lijene, pa su dogovorile akciju "Stop inflaciji" u kojoj su trgovcima ponudile priliku za reklamnu kampanju, odreknu li se ekstrazarade na najmanje 25 robnih marki. Rezultati su izvanredni.

"Počelo je takmičenje među njima. Počelo je to da je neki lanac stavio, ne znam, mlijeko 1,15 evra, a vidi da je ovaj drugi stavio evro i tri ili od 95 centi, on odmah radi kontraakciju, tako da smo mi bili obasuti novim i novim cijenama naniže", rekao je Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore.

On je, u izjavi za medije, iznio i cijene nekih artikala u Crnoj Gori. Ispostaviće se da su znatno niže nego u BiH, iako je kod nas PDV veći nego u Crnoj Gori.

"Litar ulja je kod nas oko 1,08 evra, mlijeko se može naći za nekih 85 centi", precizirao je crnogorski ministar.

Skrštenih ruku nisu sjedili ni ministri u Vladi Hrvatske. Tamo vozači u svoje automobile sipaju gorivo najjeftinije u posljednje dvije godine. Na snagu je stupila Uredba o najvišim maloprodajnim cijenama, pa dizel u toj članici EU ne smije da košta više od 1,23 evra (2,40 KM), a benzin 1,32 (2,57 KM). I ne samo to, kako tvrde građani Hrvatske, padaju i cijene u marketima.

"Naveli ste odlične primjere, a ima ih još, kao što je, recimo, Mađarska. Ukoliko ograničenje cijena mogu nametnuti zemlje EU, zašto se to ne može izvesti i u BiH? Politika onih koji odlučuju u BiH je takva da cijene budu što više, jer na taj način ubiru veći PDV i time pune budžete, a onda to krčme za razne političke projekte. Jedina smetnja smanjenju cijena i omogućavanju građanima da malo lakše preživljavaju ovu situaciju jesu upravo političari, koji ne žele donijeti odgovarajuće odluke", ocjenjuje za "Nezavisne novine" Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Borci za zaštitu potrošača poručuju da u ovoj godini nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru vlasti u BiH koja bi snizila cijene. A u predizbornom periodu smo se, podsjećaju, naslušali svakakvih priča, od one o uvođenju diferencirane stope PDV-a, do one o ukidanju akciza na gorivo. Te priče su bile bajke.

"Bila je to predizborna prazna priča. Jednostavno, ništa nisu učinili. Sad smo imali šest mjeseci izbornih problema, svi su se oko toga angažovali. I, naravno, opet su građani bili u nekom desetom, jedanaestom, dvanaestom planu", ističe Gordana Bulić, predsjednica Skupštine Saveza udruženja potrošača BiH.

Bulićeva, koja je i predsjednica Udruženja potrošača "Klub potrošača" TK Tuzla, kaže da je istina da mi imamo slobodno formiranje cijena, ali niko nije rekao da država u ekstremnim uslovima na tržištu, kakve imamo sada, ne može preduzeti određene akcije i mjere poput, recimo, Hrvatske.

"Mi ove godine nismo vidjeli nijednu konkretnu aktivnost. Bilo je nekih aktivnosti koje su stvar socijalne politike, ali te aktivnosti treba da postoje svakako i one su bile minorne", kaže Bulićeva za "Nezavisne novine".

Sa druge strane, Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, kaže da je Vlada RS već ranije donosila mjere, kako tvrdi, prva u regionu. Ograničene su marže, dodaje, na osnovne životne namirnice, ali i na naftne derivate.

Priznaje i ministar da je gorivo značajno pojeftinilo i najavljuje razgovore na temu koja se odnosi na cijene u marketima.

"To je multiresorna stvar i ne odnosi se samo na resor Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske. Razgovaraćemo o tome da vidimo postoji li opravdanost držanja i dalje visokih cijena. Imali smo situaciju da su nama poslovni subjekti, koji su dizali cijene prvenstveno osnovnih životnih namirnica, govorili da je to zbog cijene naftnih derivata. One su tada bile značajno veće. Ako uporedimo ovaj period i isti period prošle godine, razlika u cijeni litra goriva je oko marku. Nažalost, cijene većine artikala nisu smanjene", priznaje Šulić za "Nezavisne novine".

Proizvodnja maline u Zeničko-dobojskom kantonu trenutno proživljava najtežu krizu u posljednjih dvadesetak godina. Zbog još uvijek neizvjesnog plasmana na tržište Evropske unije, prošlogodišnji proizvodi su na čekanju u hladnjačama što je ujedno i jedan od razloga zbog kojih nije definisana ovogodišnja otkupna cijena maline. Proizvođači apeliraju na pomoć vlasti kako bi se u nadolazećoj sezoni spasila proizvodnja.

Uzgoj maline u Željeznom polju kod Žepča skoro već dvije decenije jedna je od najzastupljenijih poljoprivrednih grana. No, kako tvrde uzgajivači, malinarstvo prolazi kroz najtežu krizu.

„Hladnjačarima i zadrugama je najbitniji proizvođač jer ako nema proizvođača nema ni maline, a definitivno je u 2022. godini, ovih 20 godina što radimo oko maline je najteža godina“, navodi Mustafa Hodžić, direktor Poljoprivredne zadruge Poljar Žepče.

Uprkos činjenici da je teška sezona iza njih, proizvođači jagodičastog voća u novu sezonu ušli su ipak sa optimizmom iako ih boli činjenica da ni otkupna cijena konkretno maline još nije poznata.

„Najveći je problem što nije uopšte objavljena cijena i ljudi će sami sebe resetovat hoće li da radi malinu ili neće. Nek je 4, 5, 6, nebitno koliko odredi a onda će se ljudi odrediti hoće li raditi malinu ili neće, ovo je sve nagađanje“, kaže Mehmedalija Jusufović, poljoprivrednik iz Željeznog polja.

Zbog reduciranog izvoza maline na tržište Evropsko unije, hladnjače su pune prošlogodišnjih proizvoda, pa se još ni otkupljivači ne usuđuju objaviti cijenu maline za nadolazeću sezonu. Proizvođači su ogorčeni na odnos svih nivoa vlasti koji se, kako kažu, ne žele pozabaviti ovim problemom iako su i sami nudili rješenja.

„Da se proba iznaći mogućnost kreditiranja otkupljivača-hladnjačara u smislu da oni ispune obaveze prema proizvođačima, a da oni ostanu dužni tipa Razvojne banke ili garancijskog fonda za kojeg znam da ima i u ZDK i sredstva su ta često neupotrebljiva, a u ovom slučaju bi spasila proizvodnju“, smatra Emir Tutnjić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika ZDK-a.

U Ministarstvu poljoprivrede ZDK naglašavaju da je uzgoj jagodičastog voća jedno od strateških opredjeljenja aktuelne Vlade i da je u ovoj godini za podršku ovoj proizvodnji planirano 600.000 maraka, što je gotovo duplo veći iznos u odnosu na godinu ranije. Osim toga predviđene su i ostale subvencije u određenim iznosima.

„Sezona je u 2023., ljudi ponovo ulažu sredstva, a ima duga ljudima od 1.000 do 20.000 maraka. Mislim da bi se trebale uključiti sve institucije sa nivoa države da se potpomogne da bi se održala proizvodnja. Ukoliko se to ne desi mislim da bi tu bio kraj malinarstva“, upozorava Jusufović.

„Podrška s bilo kojeg nivoa bila bi nam dobra, a pošto je već strateška proizvodnja na nivou kantona zahtjeva stratešku podršku tako da smatramo da se ovdje niko nema pravo ogradit, ni mi predstavnici proizvođača, ni proizvođači sami, a pogotovo hladnjačari i predstavnici institucija vlasti i resornog ministarstva“, dodaje Tutnjić.

I dok vlada neizvjesnost kada će prošlogodišnji proizvodi završiti na policama marketa širom Evropske unije kao što je to godinama ranije bio slučaj, trenutnu sudbinu proizvođača iz Zeničko-dobojskog kantona dijele i ostali poljoprivrednici u Federaciji. Ukoliko ne bude adekvatnog odgovora nadležnih, kao ni definisane otkupne cijene maline, proizvodnja bi definitivno mogla doživjeti krah.

(federalna.ba)

Na području Zeničko-dobojskog kantona prošle godine je ukupno rođeno 2.884 djece, od čege je 13 bilo mrtvorođeno – potvrdila je Feni rukovodilac Odjela za promociju zdravlja Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Elma Kuduzović.

Kako ističe Kuduzović, zabrinjavajući je podatak o broju novorođene djece, koji je prošle godine prvi put pao ispod 3.000. Stopa mrtvorođene djece unazad nekoliko godina je smanjena.

-Pogotovo je ovaj podatak zabrinjavajući kada uzmemo u obzir činjenicu da je još 2008. godine broj živorođene djece bio viši od 4.000. Od tada natalitet ide silaznom putanjom, a za to mogu biti odgovorni različiti faktori – od socijalne sredine, ekonomske moći stanovništva, stope fertiliteta… – kaže Kuduzović.

Ukupan broj stanovnika na području tog kantona 1991. godine iznosio je 475.431, a 1998. godine 428.870 stanovnika. Od tada je ukupan broj stanovnika praktično u stalnom padu, a najveći pad u zadnjih 10-tak godina bio je 2016. godine, kada je evidentirano 361.031 stanovnik. U toku 2022. evidentirano je 352.114 stanovnika.

Prvi put broj stanovnika ispod 400.000 pao je 2011. godine i te je godine iznosio 399.856. Samo je 2015. godine, kada je evidentirano 396.732, broj stanovnika u 12 općina i gradova tog kantona bio veći nego godinu ranije. Naime, 2014. godine ZDK je imao 387.813 stanovnika.

-Starosna struktura stanovništva odgovara stacionarno-regresivnom tipu (stope nataliteta i mortaliteta se poklapaju, nema prirodnog prirasta; smanjuje se procenat mladoga, a povećava procenat staroga stanovništva što vodi u depopulaciju) i gledajući po opštinama najnepovoljnija je situacija u opštinama Vareš, Usora i Olovo i Breza, a povoljna u opštinama Doboj Jug, Tešanj i Žepče. Ovo je izuzetno važan podatak, jer starosna struktura stanovništva uvjetuje specifičnost zdravstvenih potreba. Ona predstavlja polaznu osnovu za planiranje i programiranje mjera koje je neophodno provoditi u zajednici u cilju optimalnog zadovoljavanja potreba u području zdravstvene zaštite i unapređenja zdravlja u okviru ograničenih resursa – podvlači Kuduzović.

Mortalitet je viši nego prethodne godine, i u nekoliko zadnjih godina ima uzlaznu putanju. Povećanju stope mortaliteta, kako je pojasnila, doprinijela je i pandemija COVID 19. Najnepovoljnija stopa prirodnog priraštaja je u opštinama Vareš, Breza i Olovo, a negativnu stopu ima kanton u cjelini. Natalitet je najpovoljniji u Tešnju, Doboj Jugu i Kaknju.

Broj novorođenih i umrlih unazad nekoliko godina:

– 2011. godine 3.726 novorođenih i 3.216 umrlih;

– 2012. godine 3.737 novorođenih i 3.313 umrlih;

– 2013. godine 3.416 novorođenih i 3.348 umrlih;

– 2014. godine 3.295 novorođenih i 3.224 umrlih;

– 2015. godine 3.371 novorođenih i 3.452 umrlih;

– 2018. godine 3.527 novorođenih i 3.580 umrlih;

– 2019. godine 3.337 novorođenih i 3.640 umrlih;

– 2020. godine 3.259 novorođenih i 4.571 umrlih;

– 2021. godine 3.172 novorođenih i 4.986 umrlih.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Jučer, 9. maja obilježili smo 78. godišnjicu od potpisivanja bezuslovne kapitulacije Njemačke, čime je na tlu Europe završen Drugi svijetski rat.

Drugi svjetski rat je najmračniji period u historiji čovječanstva, u kojem je živote izgubilo više od 50 miliona ljudi. Obilježavajući taj datum, odajemo počast svim učesnicima antifašističke borbe, koji su svoje živote utkali u stvaranje boljeg, pravednijeg i tolerantnijeg čovječanstva.

9. maj je jedan od najznačajnijih datuma u historiji Europe pa se obilježava i kao Dan Evrope.

Poražavajuće je da su na prostoru Općine Tešanj, „europskog Tešnja“ kako ga često nazivaju u javnosti, ovaj datum polaganjem cvijeća na Partizansko spomen obilježje i ove ogodine obilježile samo delegacije OO SDP BiH Tešanj i UAF „ Josip Broz – TITO“ Tešanj.

Ove godine, ni iz JKP „ RAD“, koje inače održava Partizansko spomen groblje u Tešnju se nisu udostojili ni pokositi travu kako bi se moglo nesmetano prići spomen obilježju.

Umjesto ignorisanja trebamo biti ponosni na doprinos tešanjskog kraja u NOR-u. Od samog početka rata na ovom prostoru su djelovali ilegalci koji su podržavali partizanski pokret i uspostavljali vezu sa partizanskim jedinicama. Ovaj kraj je prema dostupnim podatcima dao oko 1800 Partizana, učesnika NOR-a od čega ih je 180 poginulo, te oko 200 civilnih žrtava rata. Ne smijemo zaboraviti da Tešanj ima i dva Narodna heroja.

Ovo nas obavezuje da čuvamo sjećanje na te ljude i njegujemo tekovine antifašizma, kao jedne od civilizacijskih i humanističkih vrijednosti.

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj