Aarhus Centar u BiH u ovoj godini nastavlja priču o zabrani izgradnje mHE Bilješevo na rijeci Bosni. Iz tog centra podsjećaju da je zajedničkim snagama još prošle godine upućena Inicijativa koju je potpisalo 2.000 građana Kaknja, a kojom je zatraženo odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj.

Općinsko vijeće je bilo dužno u roku 60 dana da razmatra pomenutu Inicijativu, taj rok nije ispoštovan, pa je Aarhus centar u BiH uputio niz urgencija. Nažalost, do danas Općinsko vijeće Kakanj još uvijek nije razmatralo inicijativu, a što je dužno učiniti u skladu i sa Statutom te Općine, saopćeno je iz Aarhus Centra u BiH.

Kako navode iz Aarhus Centar u BiH, godinu dana poslije, razgovarali su sa predsjednicima Mjesnih zajednica Bilješevo i Modrinje, Eldinom Gađunom i Rašidom Šahinovićem, koji su im rekli da im je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević rekao da neće doći do izgradnje mHE na rijeci Bosni.

Predsjednik MZ Bilješevo Eldin Gadžun izrazio je zadovoljstvo jer su načelnik i Općinsko vijeće stavili volju građana na prvo mjesto.

– Drago mi je i što nam je obećano da od izgradnje mini hidroelektrane neće biti ništa. Najbitnije je da imamo zajedničke interese i iste ciljeve – izjavio je Gadžun.

Iz Aarhus Centra ističu da im je kao udruženju drago čuti, pa i vidjeti da lokalne vlasti direktno sarađuju sa građanima i poštuju njihovu volju.

– Svakako nastavljamo da pratimo situaciju i sačekamo zvanično odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj, jer pisani trag o ovoj odluci OV Kakanj ipak mora biti izdat, poručili su iz Aarhus Centra u BiH.

Kompanije koje se bave preradom i konzerviranjem gotove hrane, voća i povrća ponovo su se našle u problemu jer je, kako kažu, cijena ambalaže ponovo skočila za 80 odsto, što je uzrokovalo rast cijena njihovih proizvoda koji se nalaze na policama marketa, a što je novi udar na džep građana.

Stevo Filipović, direktor kompanije “Sava Semberija”, ističe za “Nezavisne novine” da je trenutna situacija jako teška.

“U oktobru prošle godine smo imali poskupljenje od 100 odsto, a sada, par mjeseci nakon toga, ponovo imamo poskupljenje od 80 odsto“, kazao je Filipović.

Prema njegovim riječima, ambalaža od jednog litra, odnosno jedna litarska flaša je skuplja za pomenuti iznos – 80 odsto.

“Cijena litarske flaše prošle godine je bila 0,35 KM, a sada je skočila na 0,60 KM“, kazao je Filipović.

Kako je rekao, za skuplje proizvode, koji se nalaze na policama marketa, pored poskupljenja ambalaže, krivo je i prošlogodišnje poskupljenje energenata i veća cijena repromaterijala.

“Sada imamo problem jer je kompaniju iz Švajcarske, od koje smo mi nabavljali ambalažu, otkupila firmu iz Hrvatske, te oni sada imaju monopol i mogu da sami odrede cijenu kakvu hoće“, kazao je Filipović.

Mladen Pratljačić, menadžer “Mladegs paka” iz Prnjavora, rekao je za “Nezavisne novine” da je zbog poskupljenja ambalaže moguće poskupljenje pojedinih proizvoda.

“Nama je ambalaža skuplja, ali ne toliko kao proizvođačima koji koriste staklenu ambalažu, jer je staklo dosta skuplje“, kazao je Pratljačić, dodajući da je situacija teška, ali ne toliko kao prošle godine.

Da je ovo novi udar na džepove građana u Srpskoj, potvrđuje i Ana K. iz Banjaluke.

“Neki dan sam otišla u market da kupim kukuruz i meksički miks u konzervi. Šokirala sam se kad sam vidjela cijenu, jer su za kratko vrijeme ovi proizvodi poskupjeli skoro duplo, zbog čega sam se začudila i zapitala šta bi mogao biti razlog ovolikog poskupljenja“, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je na kraju kupila najmanje pakovanje.

“Ne znam o čemu se tu radi i šta je razlog tolikog poskupljenja, jer znam da sam prije nekoliko mjeseci kupovala te iste konzerve s povrćem, koje su bile mnogo povoljnije, ali to je sada sasvim druga cijena“, kazala je ona.

Takođe, izračunala je da joj se više isplati da kupi zamrznuto povrće, nego konzervisano.

Naš Vedran Lekić, svjetski prepoznati ekspert seizmologije i profesora pri Univerzitetu Maryland u College Parku (Sjedinjene Američke Države) dobitnik je velike i prestižne naučne nagrade - Newcomb Clevland Award za otkrića.

Newcomb Cleveland nagrada Američkog udruženja za unapređenje nauke (AAAS) se svake godine dodijeljuje autoru(ima) izvanrednih naučnih radova objavljenih u sekcijama Research Articles ili Reports.

Kako je objavio nagrađivani inžinjer, inovator, profesor na poznatom Univerzitetu La Trobe i osnivač "BH Futures Foundation" Edhem Čustović nagrada je osnovana davne 1923. godine i pored prestiža, dobitinik/ci dobijaju 25,000 američkih dolara.

"Prof. Lekić je zajedno sa kolegama prvi napravio nevjerovatno otkriće. On je rođeni Sarajlija koji je pohađao najbolje univerzitete poput MIT, Harvard i Berkeley", napisao je Čustović.

U nastavku krakti video o ovoj temi.

Fondacija za kinematografiju Sarajevo u saradnji sa lokalnim zajednicama ulazi u finalnu fazu realizacije kapitalnog projekta modernizacije i digitalizacije dvorana.

Na inicijativu Upravog odbora te uz značajnu potporu Ministrice Kulture i sporta Federacije BiH Zore Dujmović i Vlade Federacije BiH 2022.godine raspisan je javni poziv za podršku komplementarnim djelatnostima za kapitalni projekat digitalizacije kino dvorana u lokalnim zajednicama.

Isti je naišao na veliki odziv Upravih tijela lokalnih zajednica i Javnih ustanova koje upravljaju kino dvoranama pa je Odlukom po konkursu sredinom avgusta prošle godine podržano 13 lokalnih zajednica iz čak 9 Kantona Federacije BiH sa projektima digitalizacije i modernizacije kino dvorana.

Krajem januara ove godine finaliziran i međunarodni tender za nabavku i instalaciju opreme sa odabirom dva najpovoljnija ponuđača. Nakon što je Fondacija za kinematografiju Sarajevo potpisala Ugovore sa svim Upravnim tijelima dvorana iz Federacije BiH u toku ove sedmice je predsjednik Upravnog odbora Antonio Beus potpisao Ugovore o nabavci i instalaciji opreme za modernizaciju i digitalizaciju dvorana sa odabranim izvođačima radova, kompanijama Audio Video Consulting d.o.o. i IMTEC d.o.o. iz Sarajeva.

Tako je projekat koji je od nemjerljive važnosti za BH kinematografiju te će BH autorima i njihovim naslovima omogućiti da u isto vrijeme kada u velikim centrima dođu do velikog broja gledatelja širom Federacije BiH te kvalitetno prezentuju svoja ostvarenja ušao u svoju finalnu fazu.

U narednom periodu Fondacija za kinematografiju Sarajevo će u saradnji sa Upravim tijelima svih kino dvorana koje se po ovom tenderu digitaliziraju i moderniziraju, paralelno sa opremanjem dvorana raditi na obuci i usavršavanjem osoblja a očekivani završetak radova na svim dvoranama je prvi dio ljeta 2023.godine. S obzirom na navedeno tokom ljeta 2023. godine BH, regionalni, evropski i svjetski autori će dobiti novih 13 kino dvorana u Federaciji BiH za plasman svojih novih ostvarenja te će doći do velikog broja novih gledatelja svih generacija.

Projekat digitalizacije se nastavlja i u 2023.godini za sve lokalne zajednice koje ove godine nisu bile u mogućnosti da uđu u projekat i da se na taj način dobije najšira mreža kino dvorana za plasman BH, regionalnih i svijetskih filmskih naslova u što skorije vrijeme.

(akta.ba)

U četvrti Alsterdorf u Hamburgu došlo je do krvoprolića u kojem nekoliko osoba ubijeno.

Smrtonosni hici ispaljeni su malo poslije 21 sat u Dvorani kraljevstva Jehovinih svjedoka – zgradi koja se koristi za molitvu.

Prema informacijama BILD-a, sedam osoba je poginulo, a najmanje osam ozlijeđeno. Među njima je nekoliko u kritičnom stanju, tvrde istražitelji.

Tragedija u Hamburgu

Stanovništvo je upozoreno na “ekstremnu opasnost” putem aplikacije za upozoravanje na katastrofe.

Kako javlja Hamburger Abendblatt, drama u zgradi Jehovinih svjedoka počela je u 19 sati. Ukupno 17 osoba koji su ostali neozlijeđeni nakon krvavog čina zbrinuti su u velikom vozilu hitne pomoći.

Policijski rekao je da su “dobili telefonske pozive o pucnjavi oko 21.15 sati.”

Bila su otprilike četiri perioda pucnjave. Bilo bi ispaljeno po nekoliko hitaca, u razmaku od otprilike 20 sekundi do minute”, rekla je Lara Bauch, koja stanuje u blizini mjesta tragedije.

Policajci u blizini pojurili su u crkvu, čak su čuli još jedan pucanj po ulasku u zgradu.

Prema informacijama BILD-a, na gornjem spratu pronašli su i sedmog mrtvog muškarca. Prema navodima policije, postoje indicije da bi se moglo raditi o počinitelju. Sama policija nije otvarala vatru.

Zvaničnicu su na Twitteru napisali:

“Locirali smo beživotnu osobu u društvenom centru za koju vjerujemo da bi mogla biti počinitelj.”

Glasnogovornik je dodao:

“Kako bismo isključili umiješanost drugih počinitelja, provodimo provjere i intenzivno tragamo.”

Policija je na Twitteru napisala da “nema pouzdanih informacija” o motivu zločina. Stigla je policijska ekipa za uklanjanje mina kako bi osigurala da u zgradi nema mina.

Utvrđuju se motivi

Nakon zločina, policija je pozvala ljude da izbjegavaju pogođeno područje oko Deelbogea.

“Odmah potražite sklonište u nekoj zgradi. Koristite telefon samo u ekstremnim hitnim slučajevima”, objavila je policija.

Upozorenje je u međuvremenu ukinuto. Izvijestio je to Federalni ured civilne zaštite na svojim stranicama u petak nešto iza 3 sata ujutro.

U početku nije bilo jasno kakav se događaj održava u zgradi. Web stranica Jehovinih svjedoka zakazala je jedan od dva sedmična sastanka za četvrtak navečer.

Gradonačelnik Hamburga Peter Tschentscher (57, SPD) na Twitteru je napisao:

“Izvještaji iz Alsterdorfa/Gross Borstela su šokantni. Moje najdublje saučešće porodicama žrtava. Hitne službe rade bez prestanka kako bi ušle u trag počiniteljima i utvrdile motive.”

S obzirom da se u narednom periodu očekuju nove padavine prognozira se daljnji rast vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini, a to posebno i iz razloga otapanja snijega zbog kiše i većih temperatura.

Tokom noći najviše padavina registrovano je na području centralne i jugozapadne Bosne, te nešto manje na sjeveru Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.

Tako je u Livnu palo 15, a u Bugojnu 14 milimetara po metru kvadratnom padavina (kiše).

Istovremeno na Ivan Sedlu i u Zenici je registrovano 8, Sarajevu i Mostaru 3, Gradačcu i na Bjelašnici po 2, a u Sanskom Mostu 1 milimetar padavina po metru kvadratnom.

Usljed padavina u porastu je većina vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini.

Tako je nivo rijeke Jale u Tuzli koja je na razini 23 centimetara i ima tendenciju daljnjeg rasta.

U porastu je i nivo rijeke Une u Bihaću na razini 85 centimetara i na 15 centimetara ispod procesa obavještavanja stanovništva i civilne zaštite (upozorenje se daje na razini 100 centimetara). Nivo rijeke Une u Bihaću ima tendenciju rasta.

Istovremeno nivo rijeke Une u Martin Brodu je na razini 139 centimetara i za sada, ima tendenciju blagog pada.

Nivo rijeke Bosne u Reljevu (Sarajevo) je na razini 260 centimetara i ima tendenciju rasta, dok je istovremeno u Zenici na razini 218 centimetara i u blagom je opadanju, za sada.

Nivo rijeke Sane u Sanskom Mostu je na razini 236 centimetara i u porastu je, dok je istovremeno u Vrhpolju na razini 161 centimetar i stagnira.

Rijeka Miljacka u Sarajevu je u porastu i na razini je 129 centimetara sa tendencijom daljnjeg rasta, kao i rijeka Lepenica u Kiseljaku čija je razina 114 centimetara i dalje raste.

Istovremeno rijeka Bila u Han Biloj je na razini 83 centimetra i za sada, stagnira.

Posjetom farmerima u općinama Maglaj i Žepče, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vinko Marić nastavio je obilazak vlasnika farmi u Zeničko-dobojskom kantonu.

Smatra da samo direktnim kontaktom može spoznati što je najpotrebnije uzgajivačima stoke, kako bi se kasnije realizovali planovi za pomoć i podršku koja im je neophodna.

- Većina njih je izgubila nadu da će im država pomoći, izuzev redovnih podsticaja za koje se bore, a koji najčešće nisu dovoljni za razvoj. Vlasnicima farmi potrebna je poljoprivredna mehanizacija, obnova stočnog fonda i nova tehnologija za mužu krava - kaže ministar Marić.

Farmerima koji još nisu registrovali djelatnost pojasnio je da bez registracije djelatnosti ne mogu očekivati bilo kakav podsticaj od države.

Pres služba ZDK

Javni poziv za prikupljanje zahtjeva ostaje otvoren 30 dana od dana objave Javnog poziva na web stranici Općine Tešanj i oglasnoj ploči Općine Tešanj. Neblagovremeni i nepotpuni zahtjevi neće se uzeti u razmatranje. Nakon provedenog postupka podnosioci zahtjeva će pismeno biti obaviješteni o rezultatima Javnog poziva.

Javni poziv možete pogledati OVDJE

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Uz desetke miliona peradi koji se svake godine uništavaju radi suzbijanja ptičje gripe, znanstvenici žure pronaći nove načine za zaštitu ptica od zaraze i sprječavanje ljudske pandemije

Istraživači uče važne lekcije o tome kako se ptičja gripa širi, kao i o karakteristikama virusa u Europi.
Zaraza ptičjom gripom u porastu je širom svijeta, a posljedice su razorne kako za ptice selice tako i za domaću perad.
U Evropi je u razdoblju 2021.-2022. prijavljeno više od 2467 slučajeva ptičje gripe kod peradi, što je rezultiralo pokoljem 48 miliona peradi u 37 zemalja. Bila je to najveća epidemija ptičje gripe dosad zabilježena na kontinentu. Samo u Njemačkoj je 2021. godine uništeno 2,3 miliiona ptica.

Strahovi uzgajivača

„Kad pogodi vaše leglo, posljedice za uzgajivača su razorne”, rekao je Wolfgang Schleicher, direktor ZDG-a, središnjeg udruženja njemačke peradarske industrije. „Ne samo da emocionalno boli kada se otkrije pozitivna infekcija i kada ste prisiljeni ubiti sve svoje ptice, već boli i financijski.”

Sve do ovog desetljeća ptičja gripa bila je tek povremeni gost u Europi. No, sada se poljoprivrednici suočavaju sa stalnom prijetnjom prekida poslovanja. U Njemačkoj, jednoj od najvećih zemalja proizvođača peradi u EU-u, uzgajivač dobiva djelimičnu naknadu za gubitke i troškove koji proizlaze iz uništavanja ptica. No, kako gubici rastu, rastu i premije osiguranja.

Osim toga, visoke troškove čišćenja i dezinfekcije peradarnika nakon izbijanja bolesti prvenstveno mora snositi uzgajivač. A nakon odstrela, uzgajivačima je zabranjeno uzgajati životinje otprilike 30 dana. Ukratko, cijena koju uzgajivač mora platiti za infekciju ptičjom gripom vrlo je visoka i gura poslovanje do krajnjih granica.

„Borba protiv ptičje gripe na vrhu je naših prioriteta”, rekla je evropska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides prošlog mjeseca najavljujući nova pravila EU-a o cijepljenju životinja kako bi se suzbilo širenje bolesti. „Ove epidemije uzrokuju golemu štetu ovom poljoprivrednom sektoru i koče trgovinu.”

Do sada je u EU-u protiv ptičje gripe odobreno samo jedno cjepivo. Nova pravila EU-a, koja će stupiti na snagu 12. marta, omogućit će kretanje životinja i robe iz preduzeća i zona u kojima je obavljeno cijepljenje.

Nisu samo uzgajivači ti koje pogađa ova nevolja pogađa. Potrošači primjećuju porast cijena pilećeg mesa i jaja, a ponekad i nestašicu na policama supermarketa.

Tu je i zabrinutost od širenja infekcije na ljudsku populaciju. Kad bi mu se pružila prilika, virus bi mogao mutirati i postati zarazniji za ljude, možda čak i izazvati pandemiju.

Sve to tjera znanstvenike iz EU-a da pronađu načine za suzbijanje ptičje gripe.

Do prijenosa virusa dolazi na dva načina. Izravno s njegovim česticama u zraku koje se kreću od ptice do ptice i neizravno putem kontaminiranog materijala kao što je poljoprivredna oprema. No, tačni mehanizmi prijenosa bili su nedovoljno poznati sve do nedavno.

Nova saznanja

Prof. Thomas Mettenleiter koordinirao je projekt DELTA-FLU kojega finansira EU, koji je krenuo u popunjavanje rupa u znanju. Petogodišnja inicijativa, koja je završila krajem 2022., okupila je stručnjake iz Belgije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Švedske, UK-a, SAD-a i Hong Konga.

„Visoko patogena ptičja gripa već je neko vrijeme glavna bolest kod životinja, no osobito je u porastu posljednjih pet godina”, rekao je Mettenleiter, njemački virolog.

Ranije su ptice selice iz Azije širile virus domaćim pticama sezonski, s manje rizičnim razdobljima ljeti. Infekcija se sada promijenila iz rijetkih, povremenih izbijanja u situaciju kontinuiranog rizika.

Često to dovodi do uništavanja domaće peradi. Ako se u leglu pronađe virus, svaka ptica mora biti uništena. A kada se ptičja gripa otkrije u nekom području, bilo kod divljih ptica ili u komercijalnim objektima, pticama koje bi se inače slobodno kretale, rutinski se nalaže karantin u kokošinjcima.

„No, naša je studija pokazala da je često ljudska aktivnost, a ne izravna infekcija od divljih ptica, ono što uzrokuje nove prodore virusa”, rekao je Mettenleiter, koji je predsjednik FLI Saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja u Njemačkoj. Ljudi prenose virus u kokošinjce na kontaminiranoj obući, odjeći, strojevima, stočnoj hrani i posteljini, kaže.

Prema Mettenleiteru, potrebno je obratiti više pažnje na rukovanje peradi i pojačati mjere biološke sigurnosti. U tu svrhu, on i njegov tim izradili su smjernice za više higijenske standarde za osoblje koje radi s leglima u karanteni. Nadamo se da će ove smjernice biti prihvaćene u cijeloj Evropi.

Trenutni talas

Dok sojevi ptičje gripe vjerojatno postoje hiljadama godina, varijanta koja je pokrenula trenutni talas epidemije, A(H5N1), pojavila se 1996. u Kini kao rezultat brzog širenja komercijalnog sektora uzgoja pataka i peradi. Zatim se prelio na divlje ptice i, vrlo rijetko, na ljude.

Ova vrlo zarazna varijanta sada se razgranala u mnoge podvarijante koje se prvenstveno javljaju kod komercijalne peradi i divljih vodenih ptica.

Virus se klasifikuje kao visoko ili nisko patogen (HPAI ili LPAI) ovisno o njegovim genetskim karakteristikama i sposobnosti da uzrokuje bolest i smrtnost kod pilića. Perad zaražena virusima LPAI može pokazivati blage simptome bolesti ili ih uopće nema, dok HPAI infekcije mogu uzrokovati ozbiljne bolesti i smrt.

Da bi se stvari zakomplikovale, virusi LPAI mogu mutirati u druge visoko patogene sojeve, zbog čega je hitno rješavanje epidemije bolesti ključno. Oba, i HPAI i LPAI mogu se brzo širiti kroz jata.

Projekt DELTA-FLU otkrio je genetski sastav sojeva ptičje gripe koji trenutačno prevladavaju na kontinentu. Upotrebom tehnike sekvenciranja cijelog genoma, istraživači su došli do iznenađujućeg otkrića da je ptičja gripa u Europi „mješavina varijanti”, drugim riječima, postoje mnoge varijante koje kruže (više od 15 u Evropi).

Iz ovoga su istraživači pokazali da varijante miješaju svoj genetski materijal kako bi stvorile nove podvarijante. Zabrinjavajuće je da su se od 2016. neki od tih mutiranih virusa prelili na druge životinje, uključujući lisice, kune i tuljane. U svijetu je zabilježeno najmanje 200 slučajeva kod sisavaca.

Ipak, ohrabrujuće je da je ptičja gripa i dalje slabo prilagođena ljudima. Do infekcija kod ljudi dolazi s vremena na vrijeme, ali su rijetke i obično se događaju tek nakon bliskog, dugotrajnog i nezaštićenog (bez rukavica ili druge zaštitne opreme) kontakta sa zaraženim pticama.

Svinjska veza

Malo je vjerojatno da će se pojaviti pandemija ptičje gripe osim ako se virus prvo ne udomaći u posredničkom sisavcu, najvjerojatnije svinji. Svinjske stanice imaju osobine koje omogućuju ptičjim i ljudskim virusima da se udomaće i repliciraju.

„Postoji zabrinutost da će jednog dana svinja djelovati kao posuda za miješanje, zajedno ugošćujući viruse ptičje i ljudske gripe”, rekao je Mettenleiter. „To bi moglo rezultirati novom preraspodjelom, hibridnim virusom s genetskim materijalom iz oba virusa.”

Znanstveni rad na više cjepiva protiv ptičje gripe za perad odvija se paralelno s upornim razmatranjima vlada u Europi o prednostima cijepljenja u borbi protiv ove bolesti.

Cijepljenje životinja protiv bolesti može dovesti do trgovinskih prepreka na izvoznim tržištima. To je zbog zabrinutosti u nekim zemljama uvoznicama da se cijepljene životinje još uvijek mogu zaraziti bolešću i širiti je.

U tom kontekstu, prema Mettenleiteru, nadzor ostaje iznimno važan.

(24sata.hr)