A.A.
Sevlid Hurtić će biti državni ministar za ljudska prava, a Denis Šulić ga mijenja u Vladi RS-a
11 Jan 2023SNSD i SDP su danas usaglasili stavove oko pozicije ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH predloživši da tu poziciju zauzme Sevlid Hurtić iz stranke Bosanskohercegovački Zeleni, koja je na izborima bila dio "Pokreta za državu", potvrđeno je za Klix.ba.
Podsjećamo, ranije je Dodik predložio da ovu poziciju zauzme SNSD-ov Denis Šulić, međutim, kako su tada tvrdili iz Osmorke (sada Šestorke), oni su se ovakvoj odluci usprotivili zbog čega je danas odlučeno da Hurtić zauzme ovu poziciju.
Do ovakve situacije je došlo zbog zahtjeva Osmorke da Edin Forto (Naša stranka) bude ministar prometa, a s obzirom da dolazi iz reda Ostalih, ministar za ljudska prava i izbjeglice je morao biti Bošnjak iz RS-a.
Denis Šulić će, kako saznajemo, na Hurtićevo mjesto u Vladu RS-a kao ministar turizma.
SNSD će prijedlog poslati predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, a ona će Hurtićevo ime uputiti SIPA-i na provjeru.
Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima, nisu dostavljena na provjere, a čeka se i na provjeru kandidata za ministra za ljudska prava i izbjeglice.
Kandidati SNSD-a od ranije su poznati. Ministar finansija BiH biće Zoran Tegeltija, a na poziciji ministra vanjske trgovine i ekonomskih BiH odnosa ostaje Staša Košarac. Nenad Nešić bi se mogao naći u fotelji ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Što se ministara iz reda hrvatskog naroda tiče, mostarski advokat Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH, dok je kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno Dubravka Bošnjak, aktuelna zamjenica direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, također iz HDZ-a BiH.
U Sportskoj dvorani u Tešnju, u nedjelju, 8. januara 2023. godine održana je završnica 8. turnira mjesnih zajednica općine Tešanj u malom nogometu, streljaštvu i stonom tenisu. Organizator turnira je Sportsko-rekreacioni centar Tešanj uz podršku Općine Tešanj.
Osvajač turnira u malom nogometu je ekipa Šije 1, a konačan poredak je bio:
- mjesto ekipa MZ ŠIJE 1
- mjesto ekipa MZ PILJUŽIĆI 1
- mjesto ekipa MZ ŠIJE 2
Dodijeljena su i pojedinačna priznanja najboljem igraču i najboljem golmanu turnira.
U ekipnoj konkurenciji u streljaštvu, rezultati su sljedeći:
1. mjesto MZ KARADAGLIJE
2. mjesto MZ NOVI MILJANOVCI
3. mjesto MZ TEŠANJ
U pojedinačnoj konkurenciji u streljaštvu rezultati su sljedeći:
- mjesto Asima Halilović
- mjesto Adem Klepić
- mjesto Hana Subašić
U ekipnoj konkurenciji za takmičenje u stonom tenisu poredak je sljedeći:
1. mjesto MZ MRKOTIĆ
2. mjesto MZ KRAŠEVO
3. mjesto MZ JELAH
Pobjednici turnira u pojedinačnom takmičenju u stonom tenisu su:
1. mjesto Besim Sejdić
2. mjesto Aidin Dubravac
m3. Mjesto Almir Dubravac
Najmlađoj takmičarki Dženani Mervanović je pripala nagrada za fair play.
Po završetku turnira uručene su zahvalnice organizatorima i koordinatorima turnira, a to su:
Besim Sejdić – koordinator za stoni tenis
Sakib Plančić – koordinator za streljaštvo
Emin Beganović – delegat za mali nogomet
Svim učesnicima se zahvaljujemo na učešću, a najboljima upućujemo iskrene čestitke. Hvala i mnogobrojnoj publici koja je dolazila da prati utakmice, a turnir će biti organizovan i sljedeće godine uz podršku Općine Tešanj.
TikToku, jedinoj neameričkoj aplikaciji u globalnom svijetu društvenih mreža, ne piše se dobro. Platforma koju su kreirali Kinezi i koja je raznim bizarnostima omogućila planetarnu video-slavu već se neko vrijeme nalazi na udaru zakonodavaca u SAD-u.
Tamo je nazivaju ‘digitalnim fentanilom‘ kojega bi što hitnije trebalo zabraniti (fentanil je supstanca koja se koristi za narkozu i ublažavanje jake boli tijekom i nakon operacije, ali je i jedna od trenutno najsmrtonosnijih droga na svijetu). Američki antagonizam prema TikToku prelio se preko Atlantika i opasno prijeti ostaviti bez zabave i više od 250 milijuna Europljana. Razlog su sve veći strahovi za sigurnost djece dok masovno bleje u TikTok, pogotovo u kontekstu izvještaja da je aplikacija špijunirala neke novinare koristeći njihove IP lokacije.
Jedan od nažešćih EU agitatora protiv TikToka je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji platformu naziva "varljivo nevinom" i uzrokom "stvarne ovisnosti" među brojnim mladim korisnicima, ali i „izvorom ruskih dezinformacija“. Mnogi mediji slijede takvu agendu: Le Parisien je prije par dana izašao s naslovnicom na kojoj se TikTok naziva "golemom opasnošću" i "otrovom za mozgove naše djece".
Sve je to samo prigodni uvod u novu EU regulativu zbog koje vodeći čovjek TikToka Shou Zi Chew uskoro dolazi u Bruxelles kako bi pokušao ishoditi poštede u više nego izglednim restrikcijama. Uz dvije istrage vezane za povrede privatnosti korisnika diljem EU-a, TikTok se mora izboriti i s opsežnim novim pravilima o moderiranju sadržaja prema novom europskom zakonu o digitalnim tržištima, piše Politico. Samo istrage s kojima je TikTok suočen mogle bi kompaniju stajati i do 4 posto globalnog prometa tvrtke. Ako irski regulator podataka, koji vodi istrage u ime drugih država EU-a, utvrdi da je TikTok prekršio pravilnik o privatnosti bloka, kineskoj kompaniji će biti uskraćeni desetci milijuna eura u ime sankcija.
TikTok je pod istragom i zbog slanja podataka o korisnicima iz EU-a u Kinu. Izvještaji da su zaposlenici TikToka u Kini koristili podatke iz aplikacije za praćenje kretanja dvoje zapadnih novinara samo su dodatno pojačali strahove od kineskoga špijuniranja, posebno u Njemačkoj. TikTok je priznao ovaj incident i otpustio četiri zaposlenika zbog neovlaštenog pristupa korisničkim podacima, no zbog manjkave zaštite podataka i sigurnosti Washington je već zabranio upotrebu TikToka na telefonima svim američkim saveznim službenicima. Imati TikTok u telefonu isto je, tvrde, što i nositi kineskog špijuna u džepu.
Sve više je i birokrata u Europi koji razmišljaju u tom pravcu. Maximilian Funke-Kaiser, glasnogovornik za digitalnu politiku liberalne grupacije u njemačkom parlamentu, traži potpunu zabranu korištenja TikToka na državnim telefonima, s obzirom na rizike po sigurnost. I Moritz Körner, centristički zastupnik u Europskom parlamentu smatra da su rizici s TikTokom daleko veći nego s Twitterom, kako zbog puno veće korisničke baze aplikacije tako i zbog mladenačke dobi prosječnog konzumenta.
"Kineska aplikacija TikTok trebala bi biti pod posebnim nadzorom europskih vlasti", napisao je Körner. "Borba između autokratskih i demokratskih sustava sve više će se voditi putem digitalnih platformi i Europa se mora probuditi."
U Švicarskoj su također zakonodavci početkom godine pozvali na zabranu TikToka za državne dužnosnike. U Europskoj komisiji ističu kako "nema službenih računa Komisije na TikToku“. U Njemačkoj službenici koji koriste iPhone već ne mogu preuzeti TikTok u odjeljke telefona gdje se pristupa povjerljivim podacima, premda službene zabrane aplikacije još nisu izglasane. Kineska digitalna infiltracija u zapadnu hemisferu prepoznata je kao velika opasnost i već su joj postavljene brojne blokade.
Trgovcima na evropskom tržištu nametnuta je drugačija politika isticanja cijena da bi kupci tačno znali koliki popust dobijaju.
Trgovac ima pravo da izloži koliko god želi artikala na sniženju, ali ne smije da zavarava kupce.
Kako je nepoštena poslovna praksa uočena na nivou cjelokupnog tržišta EU, evropski zakonodavac uveo je nova pravila za iskazivanje cijena tokom sniženja.
Kako bi se stalo na kraj lažnim popustima, izmjenom propisa o zaštiti potrošača uređen je posebno segment prikazivanja cijena, piše portal “Poslovni”.
Aktuelno zimsko sezonsko sniženje prvo je koje se organizuje po tim standardima, a suština je da je trgovac dužan da istakne dvije cijene.
Naravno, ovakvo pravilo važilo je i ranije. Međutim, sada je precizirano da se uz cijenu na sniženju prikazuje i ona najniža koja je bila aktuelna za konkretan artikal u periodu od 30 dana prije uvođenja sniženja.
Time se trgovci sprečavaju da kao reper navode najvišu cijenu proizvoda, onu na početku sezone, što se najčešće i događalo.
Kupci su tako dovođeni u zabludu da dobijaju značajno veći popust od realnog.
U slučaju prodaje robe sa sniženom cijenom, trgovac, odnosno pružalac usluge, dužan je da pored ponude prodajnog podsticaja, na prodajnom mjestu jasno istakne i sniženu i prethodnu cijenu.
Sezonsko sniženje je prodaja robe po sniženoj cijeni nakon proteka sezone i može se organizovati najviše dva puta godišnje.
Sezonsko sniženje započinje u razdoblju između 25. decembra i 10. januara i 1. i 15. jula.
Ono može trajati najviše 60 dana.
Pojedini proizvođači peleta ugasili su proizvodnju i prodaju opremu, a zbog problema u koje su dospjeli zbog zabrane izvoza tog energenta, idućih dana podnijeće tužbu protiv BiH.
Oni su najavili tužbe i protiv odlazećih ministara iz FBiH u Savjetu ministara koji su, kako kažu, blokirali donošenje odluke o ukidanju zabrane.
Predsjednik Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u BiH, Goran Ivanović, rekao je da su proizvođači peleta dovedeni na ivicu propasti, te da će od BiH tužbama tražiti nadoknadu štete i pozvati na odgovornost ministre zbog kojih su, kako tvrde, dovedeni u takvu situaciju.
“Postoji blokada od strane odlazećih ministara iz FBiH u Savjetu ministara BiH koji iz nama nepoznatih razloga uništavaju ovu industriju kako u FBiH tako i u Srpskoj. Vlada RS je poslala inicijativu da se izvoz odobri još sredinom decembra, međutim, u više krugova glasanja i stavljanja te tačke na dnevni red, svaki put je kočnica bila iz Federacije”, istakao je Ivanović.
Jedino što je preostalo proizvođačima, dodao je on, jeste to da se nadaju da po isteku zabrane 31. januara, ista neće biti produžena.
“Proteklih godina cijena je formirana na osnovu tržišnih uslova, ali ti uslovi su se sada, međutim, potpuno promijenili. Nema više velike tražnje ni iz Evrope, cijene su pale za više nego duplo i nema potrebe da se i dalje nastavlja zabrana. Pelet je predstavljen kao najveći problem, a zapravo nije”, kazao je Ivanović.
On je upozorio i da su domaći proizvođači ostali bez tržišta te da je pitanje da li će i kada rampa bude podignuta imati kome da prodaju svoj proizvod.
“Evropa se snabdjela iz nekih drugih izvora, čak i iz Indije. Oni su preuzeli naše kupce s kojima smo radili godinama. Ne znam kako ćemo ubuduće uopšte vratiti kredibilitet naših firmi prema tom ino-tržištu jer smo ih zbog nepromišljenih odluka ostavili na cjedilu. Oni su platili avanse, a robu nisu dobili. Pojedini su vratili avanse, drugi nemaju odakle, pa pokušavaju naći druge aranžmane s tim kupcima”, rekao je Ivanović, naglasivši da je ugroženo hiljade radnih mjesta u ovoj industriji.
Proizvođačima je, kaže, ostalo još samo da pokušaju sačuvati obraz.
“Godinama ćemo vraćati rejting i kredibilitet na evropskom tržištu”, istakao je Ivanović, naglasivši da je u oktobru bez ikakvog osnova produžena zabrana izvoza.
Goran Ivanović je rekao da je jedan od prijedloga proizvođača bio izlazak na proteste, ali da je sve izvjesnije da će se ova proizvodnja samo tiho ugasiti.
“Proizvođači su preživjeli medijski linč, sasvim nepravedno, jer oni nisu bili krivci za situaciju na tržištu, već trgovci i preprodavci. Zbog svega toga pitamo se ima li uopšte smisla bilo šta više pa i izaći na protest”, rekao je Ivanović.
(capital.ba)
Ambiciozne planove pred sebe je stavila lokalna vlast u Doboju u 2023. godini, u kojoj namjerava da završi brojne započete projekte.
"Rok završetka bolnice je 30. septembar i vjerujem da ćemo tog datuma otvoriti bolnicu, da će se u potpunosti preseliti i to je nešto što mogu slobodno reći je jedan od najznačajnijih projekata u gradu Doboju. Pored toga, imamo niz započetih projekata, cilj nam je da završimo Centar za kulturu i sportsku dvoranu, to je nešto što zbog globalnih pomjeranja i u Evropi i u svijetu ima uticaja i na nas male. Ja bih volio da je to prije, volio bih da je brže, da smo sve te projekte završili, da smo nove započeli, ali sam siguran da ćemo, uz podršku Vlade RS i njenih institucija, te sredstvima grada Doboja realizovati i te projekte. Ono što nam je isto tako želja, a ona će vrlo brzo biti izvjesna, jeste da Fudbalski klub Sloga, koji je u Premijer ligi, igra na našem stadionu 'Luke", izjavio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.
Radovi na Centru za kulturu i obrazovanje traju više od godinu dana, kaže Lidija Žarić, direktor ove ustanove, ali su se oni odužili.
"Nažalost, odužilo se zbog toga što je tender sproveden 2019. i sredstva koja su tada namijenjena renoviranju, po novim cijenama, nakon svih kriza, nakon korone, nažalost, nisu bila dovoljna. No, radi se i evo ja mogu da kažem da je do sada završeno zidanje novog objekta umjetničke galerije i to će biti jedna od najmodernijih i najbolje opremljenih umjetničkih galerija u RS. Zatim, završen je dio projekta koji se odnosi na energetsku efikasnost, završena je fasada zgrade i ugrađena je nova stolarija. Ono što nas, naravno, najviše zanima, to je rekonstrukcija velike sale, koja je srce našeg centra i to je, u stvari, najskuplji dio projekta jer se radi o vrlo zahtjevnom dijelu, tu su ozvučenje, rasvjeta, nove stolice. Dobili smo uvjeravanja od gradonačelnika i republičkih organa da će se potruditi da u ovoj godini, uz dodatne napore i dodatne finansijske injekcije, ipak to završimo. Treba da završimo galeriju, ali moram reći da je galerija mnogo manji zalogaj od velike sale", rekla je Žarićeva.
U toku ove godine planirano je i otvaranje industrijske zone u Velikoj Bukovici, a prema uvjeravanjima nadležnih, već su se pojavili potencijalni investitori.
"Nikada nisu bili bolji uslovi za razvoj privrede nego sada. U svakom pogledu, pogotovo ako znamo da se otvara novi privredni kompleks, odnosno izlazak na rijeku Bosnu, da smo poziciono toliko ojačali da sve bitne funkcije koje se tiču privrede ljudi iz Doboja uzimaju na nivou RS, pa i na nivou FBiH, te da uz malo volje i snage privreda u Doboju dobije novi zamah. I jedna želja ili vapaj, da malo i vi mediji prizovete naše ljude iz dijaspore, da šaljemo odavde lijepe poruke, jer teško će se neko odlučiti da dođe ako stalno izvještavamo, dajemo prednost crnoj hronici ili teškim podvalama, prevarama. A ako se kaže da u Doboju ima uslova za razvoj privrede, za ulaganje, onda ti ljudi žele doći", smatra Sretko Đurković, privrednik i odbornik (US) u Skupštini grada Doboja.
(akta.ba)
Upravni odbor Fondacije za kinematografiju Sarajevo krenuo je u realizaciju kapitalnog projekta digitalizacije dvorana u lokalnim zajednicama u Federaciji BiH.
Shodno tome, Fondacija za kinematografiju Sarajevo je u decembru 2022. godine objavila tender za nabavku kino projektora i ostale opreme za kino projekcije za potrebe 13 korisnika/općina koji su odabrani putem Javnog poziva Fondacije za kinematografiju Sarajevo, saznaje Akta.ba.
Novu kino opremu će dobiti kino sale u Novom Travniku, Gradačcu, Kiseljaku, Žepču, Tešnju, Posušju, Livnu, Brezi, Tomislavgradu, Goraždu, Cazinu, Bugojnu i Ilijašu.
Nabavka je podijeljena na 13 lotova u ukupnoj vrijednosti od gotovo dva miliona KM.
Ponuđač za svaki lot može dostaviti samo jednu ponudu. U slučaju da ponuđač preda ili učestvuje sa više ponuda, npr. samostalno i u okviru grupe ponuđača za isti lot, sve njegove ponude za taj lot bit će odbačene.
Također, ponuđač mora biti ovlašteni distributer za kino projektor naveden u ponudi i da posjeduje servis/servisnu mrežu u Bosni i Hercegovini.
Javno otvaranje ponuda će se održati 16. januara 2023. godine u 16:00 sati.
Po odabiru najboljih ponuđača po svim LOT-ovima tendera Fondacija za kinematografiju Sarajevo će sa svima potpisati ugovore i krenuti u finalnu fazu nabavke i instalacije opreme kako bi do kraja prve polovine 2023. godine krenulo prikazivanje u svim kino dvoranama u Federaciji BiH koje su prijavljene na konkursu za distribuciju i prikazivanje u 2022. godini.
Finaliziranjem ovog projekta fundamentalno će biti riješen problem kvalitetnog plasmana BH i regionalnih filmskih naslova pred domaćom publikom koja je i njihova primarna ciljna skupina i stvorena kvalitetna mreža nezavisnih kino prikazivača u Federaciji BiH.
"Fondacija će u saradnji sa lokalnim zajednicama u prvoj polovini 2023. godine digitalizirati kino dvorane u gradovima i opštinama u Federaciji BiH i na taj način pružiti puno većem dijelu stanovnika da u isto vrijeme kad i u velikim centrima Bosne i Hercegovine i Balkana mogućnost da pogledaju sva velika bh. i regionalna filmska ostvarenja kao i aktuelne filmske naslove iz evropske i svjetske produkcije", navode iz Fondacije.
Za kapitalni projekat digitalizacije kino dvorana u lokalnim zajednicama Vlada FBiH je alocirala inicijalni fond od 500.000 KM. Odlukom po konkursu sredinom augusta prošle godine je podržano upravo ovih 13 lokalnih zajednica sa projektima digitalizacije i modernizacije kino dvorana.
U ovoj godini Fondacija za kinematografiju Sarajevo planira nastaviti projekat digitalizacije u svim zainteresovanim zajednicama Federacije BiH, dok sve zainteresovane lokalne zajednice ne budu imale opremljene kino dvorane.
(akta.ba)
Saudijska Arabija ukida ograničenje broja hadžija nakon tri godine mjera zbog COVID-19-
Saudijska Arabija će ove godine organizirati hadž s istim brojem vjernika kao što je to bilo prije pandemije korona virusa, objavio je saudijski ministar hadža i umre dr. Tawfiq Al-Rabiah.
Ministar je također najavio da će za hadžije biti ukinuti i svi starosni uslovi, prenosi Saudi Gazzete.
Ove informacije ministar Al-Rabiah je objavio na ceremoniji otvaranja “Expo Hajj”, konferencije i izložbe o hadžu i umri koja se održava u Džedi od 9. do 12. januara.
– Zajedno sa našim partnerima pokrenuli smo i NUSK platformu kako bismo olakšali procedure za hadžije – kazao je ministar.
Otkrio je i da su troškovi osiguranja hodočasnika koji borave na umri smanjeni sa 235 na 88 saudijskih rijala, odnosno za 63 posto. Također, trošak osiguranje hadžija smanjen je sa 109 na 29 rijala, odnosno 73 posto.
Ministar je rekao i da je trajanje vize za umru produženo sa 30 na 90 dana i omogućava njenom nosiocu da se kreće po cijeloj Kraljevini.
– Svaki posjetilac Kraljevine sa bilo kojom vrstom vize može obaviti umru i posjetiti Medinu – dodao je.
Podsjetio i da je država dosta uradila na obogaćivanju kulturnog iskustva i razvoju i aktiviranju islamskih historijskih lokaliteta vezanih za Poslanikovu biografiju, te će u tom smislu u narednim godinama biti rehabilitirano oko 100 lokaliteta.
Ministar Al-Rabiah je istakao i da je Kraljevina uložila preko 200 milijardi rijala u infrastrukturu proširenja Harimi-šerifa, što ga čini najvećim građevinskim projektom u historiji.
Od 2009. do 2019. godine, broj hadžija iznosio je u prosjeku skoro 2,3 miliona svake godine. Nakon početka pandemije 2020. godine vlasti su taj broj reducirale, zbog ograničenja i mjera koje su provođene na zaštiti ljudskih života.
(Preporod.info)
U toku druge polovine 2022.godine, na području grada Zavidovići evidentirano je izvršenje više imovinskih krivičnih djela počinjenih na štetu vlasnika kuća, pomoćnih objekata te prevoznih sredstava. Prilikom počinjenja ovih krivičnih djela izvršioci su upotrebom fizičke snage ili podesnog sredstva nasilno otvarali vrata ili prozore objekata iz kojih su otuđivali razne vrste predmeta kao što su električni aparati, novac, bicikla te alkoholna pića.
Na osnovu sačinjenih operativnih planova, policijski službenici Policijske stanice Zavidovići su poduzeli niz operativno taktičkih mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja krivičnih djela, otkrivanja izvršilaca te pronalaska predmeta koji potiču iz izvršenja predmetnih krivičnih djela. S tim u vezi, u potpunosti je rasvijetljeno krivično djelo” Teška krađa”, počinjeno u toku noći 06/07.12.2022. godine, u ulici Krivajska, gdje su iz pomoćnog objekta i dva teretna motorna vozila marke “MAN”, vlasništvo firme firme “MR WOOD” doo Zavidovići, otuđene dvije motorne pile, dvije bušilice, brusilica, četiri pneumatika, te određena količina nafte, ulja i alata. Izvršenom kriminalističkom obradom te operativnim radom na terenu policijski službenici Policijske stanice Zavidovići su utvrdili postojanje osnova sumnje da su navedeno krivično djelo počinila lica I.A. i K.E. iz Zavidovića protiv kojih je Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona dostavljen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.
Također, izvršenim pretresom stana i pomoćnih objekata koje koristi lice K.S. iz Zavidovića, pronađeni su predmeti i materijalni dokazi koji potiču iz izvršenja krivičnih djela teške krađe, počinjenih u prethodnom periodu štetu četiri oštećena lica. Ovom prilikom pronađena je i određena količina materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu “Speed” i “Marihuana” te će nakon vještačenja nadležnom tužilaštvu biti dostavljeni izvještaji o počinjenim krivičnim djelima protiv osumnjičenog.
Nakon analize operativnih podataka te kriminalističkom obradom lica B.N. iz Zavidovića, policijski službenici Policijske stanice Zavidovići su došli do saznanja da je osumnjičeni počinio krivična djela teške krađe počinjenih u mjesecu decembar 2022.godine, kada je u ulicama Alije Izetbegovića i dr. Pinkasa Bandta iz tri putnička motorna vozila otuđio određenu količinu novca, odjevnih predmeta i ličnih dokumenata. Nakon izvršenja krivičnih djela otuđene predmete je skrio u ulici Patriotske lige, u kući i pomoćnim objektima koju koristi lice H.S. iz Zavidovića. Izvršenim pretresom navedenih objekata pronađen je dio otuđenih predmeta koji će biti vraćeni vlasnicima dok će protiv lica B.N., nadležnom tužilaštvu biti dostavljen izvještaj o počinjenim krivičnim djelima.
Intervencijom policijskih službenika Policijske stanice Zavidovići, dana 27.10.2022.godine, 21.45 sati, u mjestu Dolina, neposredno nakon izvršenja pokušaja teške krađe u pomoćni objekat, slobode je lišeno lice K.Z., iz Zavidovića. Isto lice je osumnjičeno da je dana 24.12.2022.godine, u mjestu Biljačić, izvršilo tešku krađu u kuću, iz koje je otuđilo električnu peć i frižider koji su pronađeni od strane policijskih službenika i vraćeni vlasniku.
Pored navedenih krivičnh djela, službenici Policijske stanice Zavidovići su uspješno rasvijetlili i krivična djela koja su u dva navrata, počinjena na štetu Industrijskog preduzeća “Krivaja” doo Zavidovići-u stečaju. Ovom prilikom su izvršioci, M.E. i K.E., oba iz Zavidovića, otuđili određenu količinu elektro kablova iz fabričkih postrojenja te je protiv njih Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu “Teška krađa”.
Daljnjim aktivnostima policijskih službenika, rasvijetljeno je i krivično djelo “Teška krađa”, počinjeno dana 24.12.2022.godine, provaljivanjem u Ugostiteljski objekat “Mint-line” koji se nalazi u ulici Alije Izetbegovića, odakle je otuđena fiskalna kasa, mobitel i određena količina novca. Istog dana u ulici Gajska, iz pomoćnog objekta-šupe, otuđena su dva bicikla. Dio otuđenih predmeta je pronađen i vraćen vlasnicima dok će Izvještaj o počinjenim krivičnim djelima biti proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona protiv osumnjičenog S.J., iz Zavidovića.
Službenici Policijske stanice Zavidovići nastavljaju poduzimati planske mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ostalih krivičnih djela i otkrivanja njihovih izvršilaca, o čijim rezultatima će te biti blagovremeno obaviješteni.
Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje Uprave policije MUP-a ZDK
Macron podiže dob za odlazak u penziju, Francuzi mu prijete štrajkom i velikim protestima
11 Jan 2023Reforma je potrebna kako penzioni proračun ne bi utonuo u crveno, ističe Macron.
Francuzi bi trebali raditi dvije godine duže, do 64 godine starosti, za punu penziju, rekla je u utorak francuska premijerka Elisabeth Borne, predstavljajući nepopularnu reformu penzionog sistema koja je potaknula sindikate da brzo pozovu na prvi dan štrajkova kasnije ovaj mjesec.
Pravo na penzionisanje u relativno mladoj dobi jako je važno Francuzima i reforma će biti velik test sposobnosti predsjednika Emmanuela Macrona da provede promjene u svojem drugom mandatu, tim više što raste nezadovoljstvo građana zbog sve većih životnih troškova.
Reforma je potrebna kako penzioni proračun ne bi utonuo u crveno, ističe Macron. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 60 do 64 godine u Francuskoj jedna je od najnižih među vodećim industrijaliziranim zemljama. Borne je rekla da zemlja mora prihvatiti realnost. Reformu mora odobriti parlament u kojem je predsjednik izgubio vladajuću većinu.
Ispitivanje Odoxe pokazalo je da se četiri petine građana protivi povećanju dobi za penzionisanje. Francuski sindikati pozvali su na nacionalne štrajkove 19. januara.
Reforma penzionog sistema bila je centralni stup Macronove reformističke agende kada je došao u Elizejsku palaču 2017. Ali 2020. odustao je od prvog pokušaja njezinog uvođenja zbog pandemije covida.
Drugi neće biti nimalo lakši.
Macron i Borne trebat će potporu konzervativnih republikanaca da reforma prođe u parlamentu.
Macron je u početku želio povisiti dob za penzionisanje na 65 godina starosti, ali je prije nekoliko sedmica popustio.
Po vladino planu, dob za penzionisanje podizao bi se postepeno za tri mjeseca na godinu od septembra tako da bi cilj od 64 godine starosti bio uveden 2030. godine.
Od 2027., osam godina prije od planiranog u ranijim reformama, morat će se raditi 43 godine za punu penziju.
Reformu kritikuju socijalisti, krajnja ljevica i krajnja desnica.
S druge strane, republikanci su reagovali pozitivno. “Čuli su nas”, rekao je Olivier Marleix, vođa republikanaca u donjem domu parlamenta, čiji će glasovi biti ključni.
Francuska udruga poslodavaca Medex također je pozdravila vladin prijedlog.