Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, koji je na sjednici utvrdila Vlada Federacije BiH i poslala u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku, podrazumijeva izdvajanje 225 miliona KM iz federalnog budžeta u naredne tri godine (od stupanja na snagu zakona) univerzitetsko-kliničkim te kantonalnim i općim bolnicama.

Sredstva su namijenjena sanaciji teškog stanja, rješavanju dugovanja zdravstvenih ustanova čiji osnivači su Federacija, jedan ili više kantona zajedno i općine, a posebno tamo gdje je evidentirana nelikvidnost ili postoje gubici. Cilj zakona je postizanje likvidnosti i solventnosti, jačanje kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga te modernizacija univerzitetsko-kliničkih centara, kantonalnih i općih bolnica.

"Nemamo vremena da čekamo. Pandemija, koja je pokazala značaj zdravstvenih ustanova, jer su one podnijele najveći teret, i dalje traje i opet je u porastu broj oboljelih. Tim više je važno što hitnije donijeti zakon o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova te pomoći našim bolnicama koje nisu u mogućnosti pokriti gubitke. Nagomilane obaveze imaju tendenciju rasta naročito u pandemiji i prijeko je potrebno hitno djelovanje na sanaciji ovog stanja”, izjavio je federalni premijer Fadil Novalić.

Hitni postupak donošenja u Parlamentu FBiH neophodan je, naime, i u cilju nastavka provedbe mjera na stabilizaciji stanja u zdravstvu, uzrokovanog pandemijom COVID -19, a tokom koje je u 2020. u odnosu na 2019. došlo do gubitaka u nekim od federalnih zdravstvenih ustanova. Ti gubici su zaključno sa 31. decembrom 2020. godine iznosili su 203,1 milion KM, dok su dugovanja na taj dan bila 438,7 miliona KM.

Kako ističu iz Vlade FBiH, redovna procedura za donošenje ovog zakona mogla bi imati nesagledive negativne efekte po zdravstveni sektor u cjelini i poslovanje pojedinih javnih zdravstvenih ustanova.

Razlozi za hitno donošenje zakona leže i u smanjenju ukupnog broja osiguranih osoba i stanovništva, te smanjenju obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem.

Zakon uključuje obavezno provođenje interne revizije javnih zdravstvenih ustanova te drugih učesnika u sektoru zdravstva radi jačanja sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, ali i kontinurane aktivnosti na otklanjanju uzroka koji su doveli do višegodišnjih gubitaka, jer, kako upozoravaju iz Vlade Federacije BiH, u protivnom rezultati finansijske konsolidacije neće moći biti dugoročni.
Također, donošenje ovog zakona u skladu je i sa Reformskom agendom za period 2019-2022., odnosno planiranim "Socio-ekonomskim reformama u BiH za period 2020-2022. godina" i Programom rada Vlade Federacije BiH. Tu je, među ostalim, u fokus stavljeno i rješavanje velikih dugovanja javnih zdravstvenih ustanova.

"Sve to je i jedna od obaveza čije ispunjenje su bh. vlasti preuzele u Briselu. Iako je Vlada Federacije u cilju saniranja teške finansijske situacije u sektoru zdravstva i do sada donosila i provodila niz reformi, nedvojbeno je kako je bez odlaganja potrebno pristupiti provođenju mnogo ozbiljnijih reformi u finansiranju sektora zdravstva u Federaciji BiH", poručio je premijer Novalić.

(akta.ba)

U Sloveniji je registrovano više od 11.600 novozaraženih koronavirusom, a gotovo 200.000 ljudi je već aktivno zaraženo. Primjenjuju se novi izuzeci za osobe koje ne moraju biti u karantinu nakon kontakta s visokim rizikom, javlja Anadolu Agency (AA).

Od 1. februara na snazi ​​je propis da se potvrđenim infekcijama smatraju pozitivni rezultati PCR testova i brzih testova na antigen koje obavljaju ovlašteni provajderi testova.

Prema podacima broj od 11.600 novozaraženih u četvrtak je najniži dnevni porast ove sedmice. Najviše, 23.639 zaraženih, potvrđeno je u srijedu.

“Pacijenti obolijevaju i nakon već prebolovane bolesti ili nakon vakcinacije sa omikron verzijom koronavirusa, jer je vakcina manje zaštitna kada je u pitanju prevencija infekcije. Međutim, istina je da kod vakcinisanih imamo značajno manje ozbiljnih infekcija”, rekla je Bojana Beović, šef Savjetodavne grupe za vakcinaciju.

Istakla je i da različiti podaci pokazuju da je epidemija trenutno u punom jeku. Nakon pika (vrha) epidemije, kako je rekla, slijedi pik u bolnicama. Polako se povećava i broj onih kojima je zbog teškog toka potrebna hospitalizacija. Međutim, pacijenti s omikronom više se ne hospitaliziraju zbog COVID pneumonije, već zbog pogoršanja postojećeg zdravlja.

Uz mnogo potvrđenih infekcija i naređenih izolacija i karantina, gotovo sve industrije suočavaju se s nedostatkom osoblja. Zaposleni u policiji i odbrani sada su među izuzecima koji ne moraju biti u karantinu u slučaju visokorizičnog kontakta sa zaraženom osobom.

Osim toga, u slučaju kontakta visokog rizika na poslu, moraće da se brzo testiraju svaki dan sedam dana i da nose zaštitnu masku tipa FFP2. Ova rješenja usvojila je Vlada Slovenije na sjednici u četvrtak.

Prema Vladi, sektor “kritične infrastrukture” uključuje zaposlene u sektoru energetike, transporta, hrane, snabdijevanja pitkom vodom, zdravstva, finansija, zaštite životne sredine i informacionih i komunikacionih mreža i sistema. Prije toga, izuzetak se odnosio na zaposlene u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

Vlada je također malo izmijenila dva druga izuzetka od karantina. Prema prethodnoj uredbi, izuzeci od karantina obuhvatali su osobe u slučaju pozitivnog uzorka PCR testa koji nije bio stariji od 45 dana i mlađi od deset dana.

Ograničenje starosti testa od najmanje deset dana više ne važi, a brzi antigen test je dovoljan da dokaže izuzetak. Ove promjene se odnose i na izuzeće od karantina za potpuno vakcinisane pacijente.

Novi Zakon o oružju i municiji USK, koji je stupio na snagu prije nekoliko mjeseci, u potpunosti bi mogao ugasiti airsoft sport, koji je sve popularniji u ovome kantonu, kažu ovdašnji zaljubljenici u taj sport.

U prilog navode intervenciju pripadnika policije USK, koji su nedavno, tokom druženja airsoftera u Velikoj Kladuši, napisali više prekršajnih naloga u iznosu od hiljadu maraka za nekoliko učesnika.

Inače, radi se o sportu koji je u stvari simulacija vojnih aktivnosti, a u njemu se koriste replike naoružanja koje izbacuju tvrde kuglice od plastike.

"Tačno je da je Policijska stanica Velika Kladuša postupala u skladu sa zakonom te procesuirala veći broj lica koja su posjedovala replike dugog naoružanja.

Građani koji dobiju prekršajne naloge mogu platiti novčanu kaznu ili pravdu potražiti na sudu, što je jedna od mogućnosti", kaže Adnan Beganović, portparol policije USK. Prema njegovim riječima, vlasnici lažnog oružja koje se koristi tokom ovog sporta moraju takvo naoružanje prijaviti policiji, a ukoliko to ne urade, podliježu zakonskim sankcijama.

Fuad Duraković, predsjednik Airsoft kluba "Otpisani" iz Bužima, ističe kako su zakonske odredbe koje regulišu ovu oblast u USK nelogične, te da ne postoje niti u jednom drugom kantonu u Federaciji BiH.

"Samo se u ovome kantonu replike koje koriste airsofteri tretiraju kao oružje C kategorije koje je potrebno prijaviti policiji. Osnovali smo klub i željeli da sve bude legalno, ovo je zabava i sport koji okuplja mlade i odvlači ih od poroka današnjeg društva, ali čini se da je nepoželjan u Unsko-sanskom kantonu. Mislim da je ovo kraj airsofta na ovim prostorima", kazao je Duraković.

Inače, pomenuti  Zakon o oružju i municiji USK proizveo je brojne kontroverze u ovdašnjoj javnosti, iako predstavnici vlasti tvrde da je on usklađen s evropskim standardima.

Najviše primjedaba se odnosi na izuzetno stroge i visoke novčane kazne, a novim zakonskim propisima najviše su nezadovoljne lovačke organizacije u ovome kantonu. Iako je ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić ranije najavljivao kako će kroz promjene zakona doći do određenih izmjena i ublažavanja sankcija, to se još nije desilo.

(N.N.)

U rijeci Spreči sve je manje ribe, što je rezultat velikog zagađenja, i krajnje je vrijeme da se nešto učini, rečeno je na jednodnevnoj konferenciji "Ekološka valorizacija biodiverziteta faune vodenih ekosistema sliva rijeke Spreče", koju su organizirali Centar za savremena biološka istraživanja i Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Rijeka Spreča je najveća tekućica u TK. Nažalost, trpi različita zagađivanja i njen ekološki status je sve teži, pokazalo je jednogodišnje istraživanje. Avdul Adrović, profesor sa Odsjeka biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Tuzla, istraživao je ribe u Spreči i kaže da nema ohrabrujuće rezultate.

"Ako poredimo to da je nekada u rijeci Spreči egzistiralo preko 40 vrsta riba, što je bilo jedinstveno za Evropu, danas je to nekih 16 vrsta i  to su zbilja poražavajući rezultati. Ribe koje su opstale imaju najšire valence za niz ekoloških faktora, odnosno imaju visok stupanj tolerancije na visok intenzitet zagađenja", pojašnjava Adrović.

On naglašava da se Spreči desilo sve ono loše što se moglo desiti jednoj rijeci jer, osim što trpi različite oblike zagađenja, pregrađena je u središnjem dijelu te je od tekućice napravljena akumulacija, što je za posljedicu imalo promjene u životnim zajednicama koje egzistiraju.

"Rješenje je teško naći jer je Spreča platila cijenu razvoja nakon Drugog svjetskog rata, kada se o ekološkim pitanjima nije mislilo dok nisu nastali problemi. U ovoj situaciji je rješenje gotovo nemoguće", priča Adrović i dodaje da bi stanje moglo popraviti odvoz smeća iz okolnih naselja te rješavanje problema otpadnih voda iz domaćinstava i industrijskih postrojenja.

On naglašava da su rezultati istraživanja u stvari alarm koji poziva nadležne na konkretne korake. Profesori će apel za spas Spreče uputiti relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti.

"Namjera nam je bila da prvo identifikujemo stanje, šta imamo u tim tekućicama, koje organizme. Onda izvršiti popise eventualnih zagađivača na ovom slivu, a onda poduzeti mjere. To trebamo svi. Ne samo nadležni. Oni jesu najodgovorniji, ali obrazovni sistem u svojim programima treba educirati učenike, a nevladine organizacije stanovnike", kazao je Isat Skenderović, profesor na pomenutom fakultetu.

Na rijeci Spreči su česti ekološki incidenti, ali nikada niko nije odgovarao za to te je i prošle godine zabilježen veći pomor ribe.

(N.N.)

Laboratorijsko istraživanje Instituta za virusologiju Medicinskog univerziteta u Insbruku pokazalo je da osobe koje su preležale infekciju omikron sojem virusa korona, a nisu bile vakcinisane, gotovo da ne stiču imunitet protiv kovid-19.

Virusolog Žanin Kimpel, u izjavi agenciji APA, objasnila je da samo višestruki kontakt sa virusom štiti.

Ko se inficirao omikron sojem trebalo bi, kaže, svakako da se vakciniše.

Kimpel je objasnila da vakcinisani imaju visok imunitet, kao i oni koji su se po drugi put zarazili.

Osobe koje do sada nisu preležale kovid 19, niti su vakcinisane, stvorile su neutrališuća antitijela samo protiv omikrona, a ne i drugih sojeva virusa korona, dodala je ona.

(N.N.)

U Njemačkoj je u protekla 24 sata potvrđeno 248.838 novih slučajeva zaraze koronavirusom i prijavljeno je 170 smrtnih slučajeva uzrokovanih takvom infekcijom, javlja Anadolu Agency (AA).

Institut “Robert Koch“ saopćio je da je to drugi dan zaredom da Njemačka bilježi rekordan broj novozaraženih s obzirom da je dan ranije potvrđeno 236.129 slučajeva.

Iz Instituta su također saopćili da omicron varijanta koronavirusa čini 98 posta novih slučajeva zaraze.

Stručnjaci Instituta su u nedavnom izvještaju rekli da bi dnevni broj slučajeva mogao premašiti 300.000 u narednim danima, a da bi vrhunac mogao biti dostignut sredinom do krajem februara.

Uprkos porastu broja novih slučajeva, prijem u bolnice zbog COVID-19 ostao je relativno nizak, a vlasti su prijavile u prosjeku pet hospitalizacija na 100.000 stanovnika.

Institut je pozvao građane da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i ljude oko sebe od teške bolesti.

Do danas je oko 74 posto stanovništva Njemačke u potpunosti vakcinisano protiv koronavirusa, a skoro 54 posto ljudi primilo je i dopunske doze.

U Njemačkoj je od početka pandemije potvrđeno više od 10,6 miliona slučajeva zaraze koronavirusom i blizu 118.500 smrtnih slučajeva.

U Maroku se nastavlja napori na spašavanju petogodišnjeg dječaka koji je pao u bunar dubok 32 metra, javlja Anadolu Agency (AA).

Glasnogovornik marokanske vlade Mustafa Baytas na konferenciji za novinare u glavnom gradu Rabatu dao je informacije o naporima za spašavanje petogodišnjeg Rayyana, koji je zarobljen u bunaru dubokom 32 metra u gradu Chefchaouen, na sjeveru zemlje.

Baytas je rekao kako su određena tri scenarija za spašavanje, prvi se odnosi na proširenje bušotine, s tim da je u toj opciji uzeta u obzir mogućnost obrušavanja zemlje i kamenja.

Drugi scenarij određen je tako da se jedan od spasilačkih timova spusti u bunar. Taj plan se pokušao provesti, ali se nisu mogli spustiti jer su naišli na prepreke. Kao treća mogućnost navedeno je da se paralelnim bušenjem želi otvoriti prolaz do bušotine i tako spasi dijete.

Baytas je također pozvao stanovnike da se ne okupljaju na mjestu događaja i da ne otežavaju rad spasilačkih ekipa.

Na fotografijama snimljenim kamerom koja je spuštena u bunar vidi se da je dijete još živo, a daje mu se i podrška kisikom.

Danas je u prostorijama Opće biblioteke održana press konferencija povodom otvaranja 19. Mulabdićevih dana kulture i tom prilikom predstavljen je program ove manifestacije.

Direktorica Nina Bunjevac-Salkić zahvalila se svima na podršci i istakla da će se ove godine pojaviti više izdanja domaćih autora.

"Biblioteka je jedina institucija koja se bavi izdavačkom djelatnošću na području općine Maglaj i činimo ono što možemo da promoviramo naše domaće autore, birajući najvrednije od onoga što je napisano. Ove godine će se pojaviti više naših izdanja. U okviru Mulabdićevih dana u februaru ćemo govoriti i promovirati njige Mirze Ahmetovića, Džeraldine Delić. U martu bi trebala da uslijedi promocija jednog našeg starog izdanja kojeg ćemo mi obnoviti i proširiti, to je Kulturno-historijsko naslijeđe Maglaja u slici i riječi. U aprilu povodom Dana dječije knjige, promovirat ćemo i slikovnicu Maglaj je moj grad, Fuada Čičušića", kazala je Bunjevac-Salkić.

Prisutnima se obratio i Mirza Ahmetović, koji će u okviru ove manifestacije promovirati knjigu "Zvečka".

"Prije svega moram reći da sam sretan i zahvalan što ove godine učestvujem u manifestaciji Mulabdićevi dani kulture. Smatram da je to događaj koji je izuzetno značajan za Maglaj i sve ljude koji ovdje žive. Potrebno je stalno se posjećati, edukovati, utjecati na ljude da ne zaboravimo ono što je Mulabdić za ovaj grad učinio. Posebno sam sretan što se u toku ove manifestacije dešava i promocija moje prve knjige, to je zapravo zbirka pjesama i pripovjedaka pod nazivom 'Zvečka'. To je knjiga posvećena prvenstveno ratnom stradanju, centralna priča u toj zbirci zove se Zvečka", kazao je Ahmetović.

PROGRAM MANIFESTACIJE ( februar)

10.02.2022.godine u 18,00 sati - Otvaranje Manifestacije: " O svemu poalo sa prvakinjom Narodnog pozorišta u Sarajevu, Merimom Lepić-Redžepović", gosti programa bend Albatros;

14.02.2022.godine - Zavičajni pisci o Maglaju i Maglajliji Edhemu Mulabdiću;

17.02.2022.godine- Promocija romana "Predodređeje" Edina Urjana Kukavice, dodjela nagrada najaktivnijim čitaocima za 2021.godinu;

22.02.2022.godine- Promocija novog izdanja JU Opća biblioteka Maglaj- knjiga "Zvečka" Mirze Ahmetovića;

28.02.2022.godine- Promocija novog izdanja JU Opća biblioteka Maglaj- knjiga "Kao laste" Džeraldine Delić;

(maglaj.ba)

Krizni štab za borbu protiv koronavirusa Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, na svom jučerašnjem zasjedanju u Zenici, donio je preporuku da osnovci i srednjoškolci koji se obrazuju po Nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku naredne sedmice vrate u školske klupe, potvrdio je za Zenicablog ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK prof. dr. Spahija Kozlić.  Naime, zbog pogoršane epidemiološke situacije izazvane koronavirusom, početak drugog polugodišta u više od 60 osnovnih te 30 srednjiih škola, koje je trebalo početi 24. januara, prolongiran je dva puta po sedmicu dana.

– S obzirom da je nešto bolja epidemiološka sitiacija, Krizni štab je preporučio da od ponedjeljka, 7. februara, počne nastava i u ovim školama te da se odvija u punom kapacitetu. To znači da će se đaci vratiti u školske klupe – ističe ministar Kozlić.

Podsjetimo, drugo polugodište za đake u školama u općinama Žepče i Usora, u kojima je predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u nadležnosti lokalnih zajednica, počelo još 10. januara, jer su, zbog Božića, ranije i okončali prvo polugodište. U prve dvije sedmice nastava u drugom polugodištu u tim općinama odvijala se na daljinu, online, ali su se u općinu Usora đaci u školske klupe vratili 20., a u Žepču 24. januara, kada je počelo drugo polugodište i za đake osnovne i srednje škole Katoličkog školskog centra “Sveti Pavao” u Zenici. Drugo polugodište u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom počelo je također 10. januara.

Više od 2 miliona bh. državljana je u iseljeništvu, a svake godine ogroman novac uplaćuju u BiH. Posljednji podatak kaže da je pandemija dovela do osjetnog pada uplata i doznaka iz dijaspore. Ipak, oni koji nisu u BiH kažu kako će i dalje podržavati u ulagati u svoju matičnu državu. Bh dijaspora osim što šalje novac, dolazi turistički, ona je svakako i promotor BiH u svijetu. Pandemija je uticala da se i dolasci ali i ulaganja u BiH smanje.

“Mislim da je bh. dijaspora veoma emotivno vezana za zemlju porijekla, ono što će biti izazov je svakako mobilizacija resursa druge i treće tzv. generacije predstavnika dijaspore. Mi pokušavamo u okviru saradnje sa lokalnim samupravama da promovišemo tu vrstu umrežavanja i kroz sektoralni i transdisciplinarni pristup, gdje imamo i predstavnike i iz privrede i iz nevladinog sektora i također predstavnike javnih institucija i na osnovu tih projekata koje smo do sada razvijali koje smo nazvali lokalni meetup, identifikujemo potrebe i očekivanja i samim tim pokušavamo zajedničkim snagama doći do rješenja”, izjavio je Nikola Burić , direktor u organizaciji iDijaspora.

BiH ovisi o dijaspori BiH spada u red 10 zemalja u svijetu koje najviše ovise o dijaspori. Prema podacima Centralne banke BiH, tekući transferi u 2019. su iznosili 4,2 milijarde a u 2020. 3, 8 milijardi KM . Personalni transferi, novčane doznake iz inostranstva su iznosili 2,9 milijardi a u 2020. 2,5 milijardi KM.

“Ono što je evidentno i ono što smo prognozirali prošle godine jeste da će doći do značajnog pada podrške od strane dijaspore, zato što dijaspora ima svojih vlastitih problema u matičnim zemljama koje je pogodila globalna recesija usljed pandemije covid 19. Preliminarni rezultati pokazuju nekih 40% da je došlo do pada podrške od strane dijaspore međutim vjerovatno da ćemo dalje kako mjeseci idu tekuće godine imati finalne podatke , naravno razumjevajući da nikada ne možemo identificirati one neformalne transfere”, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Čavalić kaže kako poboljšanje priliva iz dijaspore ne očekuje u ovoj godini jer kako kaže s obzirom na iskustvo ranijih globalni kriza, poboljšanje možemo očekivati za dvije do tri godine.

O značaju bh dijaspore govorio je u ambasador SAD-a u BiH koji je istakao da se BiH pokreće investicijama iz dijaspore te da doznake iz dijaspore učestvuju sa 14% u domaćoj ekonomiji.

“Investitori iz bosanskohercegovačke dijaspore služe kao most prema budućem prosperitetu, većem prosperitetu, čije iskustvo izvan zemlje može pomoći da se pokrenu ekonomske reforme, ovdje kod kuće. U isto vrijeme oni koriste poznavanje domaće privrede, koje drugim investitorima manjka i to pokreće ekonomiju BiH već danas”, kazao je Eric Nelson, ambasador SAD-a u BiH.

Međutim održavanje veza sa Bosnom i Hercegovinom onih koji su iz nje otišli prije dvadeset i nešto godina ili čak onih koji su se van nje rodili veliki je izazov, ali bh. dijaspora godinama pomaže BiH, ulaže, šalje novac i promoviše u najboljem svjetlu. Pandemija je smanjila ali ne i zaustavila ulaganja, koja kažu da će se nastaviti i dalje.