U Hrvatskoj su počele pripreme za izgradnju pristupne saobraćajnice koja će povezati most na Savi kod Gradiške s auto-putem Zagreb - Beograd, potvrdila je za "Nezavisne" Tamara Pajić iz Kancelarije za odnose sa javnošću "Hrvatskih cesta", koje su zadužene za izgradnju tog puta.

Pajićeva je rekla da je u toku postupak javne nabavke za radove i usluge nadzora za taj dio projekta.

Prema skici koju nam je poslala, vidljivo je da će biti izgrađen novi granični prelaz na hrvatskoj strani, čime se, barem kako se čini, uklanjaju spekulacije iz proteklih godina da će Hrvatska samo skrenuti auto-put ka postojećem prelazu u Novoj Gradišci, u koji je uloženo više desetina miliona evra kako bi bio usklađen s evropskim šengenskim standardima. Takođe je vidljivo da će prilazni put imati profil auto-puta i biće sa dvije petlje spojen na sporedne puteve.

Podsjećanja radi, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH već je završila izgradnju graničnog prelaza na bh. strani mosta.

Prema planovima "Hrvatskih cesta", novi granični prelaz bio bi otprilike jedan kilometar udaljen od mosta na Savi, a između tog mosta i prelaza predviđen je manji most iznad rukavca Strug. Nakon graničnog prelaza predviđena je izgradnja još jednog mosta preko kanala Nova Sava, a kod Novog Varoša predviđena je izgradnja prve petlje, koja će auto-put spojiti s postojećom cestom prema Okučanima. Kilometar dalje prema auto-putu predviđena je izgradnja jednog nadvožnjaka za lokalni put i nešto dalje jedan prolaz iznad auto-puta za divlje životinje. Odmah nakon ovog prolaza predviđena je izgradnja druge petlje na isti put, a u nastavku te petlje nalazi se postojeće priključenje na auto-put Zagreb - Beograd.

Ukupna dužina puta iznosi otprilike osam kilometara, a "Hrvatske ceste" bi u njegovu izgradnju trebalo da ulože oko 70 miliona evra. Veći dio sredstava za hrvatski dio projekta obezbijeđen je iz evropskih fondova.

Što se tiče trenutnih radova, Pajićeva kaže da su na mostu u potpunosti izvedeni šljunčani piloti.

"Izvedena je velika većina nasipa od postojeće E-661 ceste prema budućem mostu. Izgrađen je propust u trupu cestovnog nasipa. Izgrađen je cestovni prolaz na lokaciji krune obrambenog nasipa na desnoj strani Save", istakla je Pajićeva za "Nezavisne".

Na pitanje dokle se stiglo s izgradnjom stubova mosta, rekla je da je stubište tri već izgrađeno, a da se izgrađuju upornjaci na stubištu četiri. Prva dva stubišta nalaze se na bh. strani, a za taj dio radova nadležni su "Autoputevi RS".

Pajićeva dodaje da je 21. avgusta započeta montaža čelične konstrukcije na poziciji S3 i to segmenta 21, a na strani Republike Hrvatske očekuje se tokom oktobra na poziciji stubišta S2.

Što se tiče proizvodnje dijelova mosta, Pajićeva kaže da "Đuro Đaković mostogradnja" u Slavonskom Brodu radove sprovodi prema planiranoj dinamici.

"U radionicu je dopremljena cjelokupna količina čelika za izradu rasponske konstrukcije mosta. Ukupno je proizvedeno ili je u proizvodnji 60 odsto od 4.800 tona čelične konstrukcije. Na poziciju ugradnje sa bh. strane dopremljeno je 566 tona antikorozivno zaštićenih segmenata konstrukcije mosta, a na stranu Republike Hrvatske 160 tona", naglasila je ona.

U "Autoputevima RS" kažu da su zadovoljni dinamikom radova i da se sve oni izvode u skladu s planovima.

Dobrila Majstorović, portparol tog preduzeća, kaže za "Nezavisne" da je počela montaža čelične konstrukcije na stubovima te da će se na tome raditi narednih godinu dana.

"Sve ide prema planu, poteškoće zbog korone su prevaziđene, koje se odnose na transport materijala preko granice, prelazak radnika i slične probleme", kaže ona.

Svi stubovi na strani RS su završeni, a kako je istakla, na hrvatskoj strani je u toku betoniranje.

Podsjetila je da je ugovorena vrijednost radova 19,5 miliona evra, od čega jednu polovinu troškova snosi RS. Za ovaj dio projekta EU je RS dodijelila grant od 6,3 miliona evra iz sredstava Investicionog okvira za zapadni Balkan.

Majstorovićeva je podsjetila da će most biti dugačak 426 metara, biće širok 22,6 metara i imaće po dvije saobraćajne trake u svakom smjeru. Izvođač radova je konzorcijum koji čine kompanije "Integral inženjering" a.d. Laktaši, "Đuro Đaković montaža", doo Slavonski Brod i "Zagreb montaža" doo Zagreb.

Pandemija izazvana novim sojem koronavirusom sve veći problem predstavlja kod zdravstvenih radnika, a koji su ključ u odbrani od ovog svjetskog izazova.

Kako saznajemo, takva situacija je trenutno i u Kantonalnoj bolnici Zenica, gdje zarazu koronavirusom, uprkos poštivanju ali i poduzimanju svih mjera menadžmenta bolnice u odbrani od korone, bilježe i doktori.

Tom prilikom kontaktirali smo Rasima Skomorca, direktora Kantonalne bolnice Zenica, u Odjelu za anesteziologije, reanimatologije i intezivnog liječenja, koji je za portal Radiosarajevo.ba potvrdio informaciju da je na COVID-19 pozitivno pet doktorica.

“Zbog oboljevanja doktorica s Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intezivno liječenje zaustavljen je hladni operativni program, iako se i dalje odvijaju sve hitne i onkološke operacije, kao i rad u intenzivnim njegama”, rekao je za naš portal Skomorac.

Govoreći koliko je to otežalo funkcioniranje ove zdravstvene ustanove, Skomorac ističe da je nedostatak svakog čovjeka, a posebno ljekara anesteziolga, otežava organizaciju rada.

Naučnici su objavili da je Sunce ušlo u novi 25-ogodišnji ciklus i da će ući u razdoblje obilježeno većim brojem erupcija i pjega.

Sunce je proteklih devet mjeseci pojačalo aktivnost, izlazeći iz razdoblja minimalne aktivnosti, saopćili su stručnjaci s njemačkog Instituta Max Planck za istraživanje Sunčevog sistema (MPS).

Sunce se kreće u 11-godišnjim ciklusima maksimalne i minimalne aktivnosti, a svoj solarni minimum imalo je u decembru prošle godine.

Idući 25-ogodišnji ciklus vjerojatno će biti "jednako pitom" kao prošli, predviđa Institut, a najaktivniji period očekuje se između novembra 2024. i marta 2026. godine.

"U fazama visoke aktivnosti nasilni bljeskovi čestica i radijacije sa Sunca mogu se osjetiti i na Zemlji", kazao je istraživač MPS-a Robert Cameron.

U najgorem slučaju sunčeve oluje mogu izazvati tehničke poteškoće, naprimjer kvarove na satelitima. Ugroženi mogu biti i astronauti.

Novi solarni ciklus 25. je otkad su ih naučnici počeli promatrati. Proteklih trideset godina američka svemirska agencija NASA i agencija za proučavanje okeana i atmosfere NOAA imale su grupu stručnjaka koja je predviđala solarnu aktivnost u idućim godinama.

To nije lako, jer "ponašanje naše zvijezde karakterizira neobična međuigra pouzdanosti i hirovitosti", saopćio je MPS.

Na Booking.comu se za prošli vikend moglo naći podosta apartmana na Makarskoj rivijeri po cijeni do 35 eura na noć za dvije osobe, tačnije, takvih je kapaciteta 60-ak, a na Airbnb-u, platformi s manjim provizijama, pa automatski i nižim cijenama, takvih je apartmana dva puta više, dakle 120.

Gotovo 80 njih nudi se po cijeni do 30 eura za dvije osobe, što su najniže cijene u posljednjih 20 godina “cimerfraja”. Valja napomenuti da su kratki boravci, do tri dana, uvijek bili do 30 posto skuplji, što sada nije slučaj, a drugo, na spomenute cijene idu i provizije pa su neto cijene još i niže, piše Slobodna Dalmacija.

Uprkos tome, sezona jenjava, a iako bi se reklo kako je sve već “finito”, iz Turističke nas zajednice demantiraju s podacima koji kažu da turista i dalje ima. Na dan 10. rujna u Makarskoj je boravilo gotovo 2500 turista, što je 31,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najveći danak koroni i crvenim listama platio je hotelski smještaj, gdje se bilježi svega 22 posto lanjskog prometa, a u obiteljskom je smještaju situacija nešto bolja s popunjenošću od 35 posto. U kampovima se odmara 31 posto gostiju od prošle godine.

Po strukturi gostiju očekivano prednjače Poljaci, kojih je gotovo 1000 u Makarskoj, što je 64 posto u odnosu na lani. Čeha je 41 posto, odnosno 300-tinjak, a Ukrajinaca je čak neznatno više nego lani. No kako su brojke male (niti 300), jasno je da njihova treća pozicija u stvarnosti ne znači puno. Šveđani su na četvrtom mjestu, Bosanci na petom, a slijede Hrvati.

Zanimljiva su nam emotivna tržišta koja su nas stavila na crvenu listu. Nijemaca ipak nešto ima, iako su to sitne apsolutne brojke, no ovih 120 “neustrašivih” potvrđuju da ih ne brinu mjere koje su nužne pri povratku, od testova do karantene, a u nekim slučajevima čak i suptilnih prijetnji poslodavaca.

Naime, njemačka vlada daje odriješene ruke poslodavcima da sami propisuju mjere za povratnike s odmora u Hrvatskoj, pa mnogi odustaju jer im se višesedmični karantin bez plaće ne čini održivom, dok drugi strahuju čak i za samo radno mjesto. U relativnim brojkama to znači 14 posto Nijemaca od istog datuma lani.

Austrijanaca gotovo da nema, kao ni Mađara, a u postocima se tu radi o svega četiri, odnosno pet posto, što znači da su jako ozbiljno shvatili vladine odluke i ipak su se odrekli odmora na komadiću obale s najljepšim plažama.

(fokus.ba)

Američki naučnopopularni magazin Scientific American nikada u 175 godina postojanja nije podržao nekog predsjedničkog kandidata, a ove godine je "teška srca" prisiljen da to učini jer dokazi i nauka pokazuju da je Donald Tramp teško oštetio Sjedinjene Američke Države i građane zato što odbacuje činjenice i nauku.

Najteži je primjer njegov neiskren i neadekvatan odgovor na pandemiju COVID-a 19, koji je do sredine septembra odnio živote više od 190.000 Amerikanaca, prenosi Fonet.

Poziv na podršku Bidenu
Također je napao zaštitu okoline, medicinsku njegu, istraživače i javne naučne agencije koje zemlji pomažu.

Zato je Scientific American pozvao čitaoce da na predsjedničkim izborima u novembru glasaju za Joe Bidena, koji nudi viziju zaštite zdravlja, ekonomije i okoline utemeljenu na činjenicama.

Ovi i drugi prijedlozi koje je iznio mogu usmjeriti zemlju prema sigurnijoj, prosperitetnijoj i pravednijoj budućnosti, ocijenio je magazin.

(Al Jazeera)

Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu.

Donošenjem ove odluke omogućava se da se, osim diplomatsko-konzularnom osoblju, omogući ulazak u BiH bez negativnog testa na koronavirus i osoblju međunarodnih organizacija te pod istim uslovima i diplomatskom osoblju koje stupa na dužnost, a još nije okončan postupak njihovog akreditovanja i izrade identifikacione iskaznice koju izdaje Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Također, bez negativnog testa na koronavirus omogućava se ulazak u BiH maloljetnim strancima čiji je roditelj državljanin Bosne i Hercegovine, kao i strancu koji je supružnik državljanina Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo da je ranijom odlukom omogućen ulazak u BiH bez testa državljanima Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije, kada u Bosnu i Hercegovinu ulaze direktno iz države čiji su su državljani, kao i njihovoj maloljetnoj djeci i supružnicima, koji su državljani drugih zemalja.

(klix.ba)

Obavještavamo Vas da će dana 17.09.2020 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminima:

- od 08:30 h do 15:30 h na trafo područiju: Miljanovci Hrustićka, Miljanovci Lipe, Miljanovci Dom, Palučak, Sakalići, Hasići, Gobelja, Miljanovci Vodovod, Jeleči, Mujkići
- od 09:30 h do 14:30 h na trafo područiju: Glinište 1 ,Vukovo stara, Banovci, Ribljak, Marin Han, Tešanj Marin Han.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ;032-665-208 ; 032-665-225;032-665-204.

U školskoj 2019/2020. godini u BiH je u 1.785 osnovnih škola upisano 274.034 učenika, što je manje za 5.984 učenika ili 2,1 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

U navedenoj školskoj godini u prve razrede upisano je 29.228 učenika, što je manje za pet posto u odnosu na školsku 2018/2019. godinu, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima, odnosno od prvog do petog razreda, bilo je upisano 55,6 posto učenika, dok je u višim razredima, odnosno od šestog do devetog, bilo 44,4 posto učenika.

U školskoj 2019/2020. godini u nastavni proces bio je uključen 24.361 nastavnik, a od toga 17.813 žena ili njih 73,1 posto.

U BiH u školskoj 2019/2020. godini ukupno je bilo 390 predškolskih ustanova sa 30.587 djece, tako da je broj djece korisnika ovih ustanova porastao za 7,3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

Od ukupnog broja djece, 65,7 posto obuhvaćeno je u javnim ustanovama, dok je u privatnim ustanovama obuhvaćeno 34,3 posto djece.

Na mjesto u predškolskolskim ustanovama i dalje čeka 4.316 djece, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 39,9 posto.

U školskoj 2019/2020. godini u jasličkoj grupi boravilo je 6.076 djece, što je više za 7,3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu, a najveću grupu čine djeca uzrasta od dvije do tri godine, njih 55,8 posto.

Broj zaposlenih u predškolskim ustanovama u BiH u školskoj 2019./2020. godini iznosio je 4.406 i veći je za 9,4 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

Najniža prosječna neto plata u Federaciji BiH prošle godine zabilježena je u Tuzlanskom, dok je najveća ostvarena u Sarajevskom kantonu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH tokom prošle godine iznosila je 928 KM i nominalno je viša za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH.

Tako je u općini Sarajevo Centar s 1.365 KM prosječna neto plaća viša za 437 KM u odnosu na prosjek Federacije BiH, dok je u općini Doboj Istok niža za 357 KM. U ovoj općini prosječna neto plaća prošle godine iznosila je svega 571 KM.

Prema podacima iz dokumenta “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2019. godini”, koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, prosječna neto plaća u Unsko-sanskom kantonu prošle godine iznosila je 872 KM.

U Posavskom kantonu prosječna neto plata tokom prošle godine bila je 808 KM. Kada je riječ o Zapadnohercegovačkom kantonu, prosječna neto plata isplaćena u prošloj godini iznosila je 861 KM.

Prosječna isplaćena neto plata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosila je 1.011 KM.

Isti dokument govori kako je prosječna neto plata u Sarajevskom kantonu iznosila 1.153 KM, Bosansko-podrinjskom 810 KM, Zeničko-dobojskom 793 KM te Tuzlanskom 824 KM.

U 2019. godini prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH iznosila je 1.427 KM i nominalno je viša za 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj zaposlenih u prosincu u FBiH je 535.206.

(biznisinfo.ba)

Sa ciljem poboljšanja transparentnosti i usporedivosti naknada pružatelja platnih usluga, uspostave Registra računa fizičkih osoba, te uvođenja instituta osnovnog računa, Vlada Federacije BiH je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
Kako je objavila Vlada Federacije, novopredloženim rješenjem je ograničena visina međubankarske naknade kod transakcija platnim karticama, koja ne može biti viša od 0,5 posto vrijednosti transakcije izvršene debitnom karticom, a kod transakcija kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6 posto vrijednosti transakcija, za prvih 12 mjeseci nakon stupanja na snagu odredbe koja propisuje visinu naknade.

Nakon tog perioda međubankarske naknade ne mogu biti više od 0,2 posto vrijednosti transakcije kod transakcije izvršene debitnom karticom, te 0,3 više od transakcije izvršene kreditnom karticom. Pružatelj platne usluge ne može naplatiti niti ponuditi međubankarsku naknadu suprotno ovim ograničenjima.

Očekivano je da snižavanjem međubankarskih naknada i povećanjem transparentnosti na tržištu budu stvoreni uslovi da konkurencija među bankama i kartičnim sistemima dovede do bržeg razvoja bezgotovinskih plaćanja sa svim prednostima tih plaćanja za ekonomiju zemlje uopšte. Kako bi poslovnim subjektima bio omogućen pristup nepristrasnim i vjerodostojnim informacijama o visini naknada koje naplaćuju pružatelji platnih usluga u FBiH, Agencija za bankarstvo FBiH će na svojoj internetskoj stranici objavljivati i redovito ažurirati usporedni prikaz naknada koje pružatelji platnih usluga naplaćuju korisnicima.

Pristup ovoj stranici biće besplatan i korisnicima će omogućiti dobijanje jasnih, sažetih i tačnih informacija o naknadama koje naplaćuju pružatelji platnih usluga u FBiH. Time će korisnici vrlo jednostavno moći odabrati najpovoljnijeg pružatelja platnih usluga.

Zakon propisuje mogućnost otvaranja i korištenje osnovnog računa, putem kojeg određene kategorije fizičkih osoba – korisnika usluga mogu koristiti osnovne platne usluge uz nižu naknadu koja je propisana ili u određenim slučajevima propisom o zaštiti korisnika financijskih usluga banka će pružati usluge takvim korisnicima besplatno.

Uspostavljanje Registra računa fizičkih osoba će omogućiti bržu i lakšu identifikaciju računa dužnika u upravnim (poreznim) i izvršnim postupcima, kao i u drugim sudskim postupcima, kod istraživanja sumnjivih aktivnosti, sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti i drugo.

Ovo će doprinijeti učinkovitijem radu sudova, poreznih, istražnih i drugih organa kojima će biti olakšan i ubrzan pristup podacima o računima fizičkih osoba. Registar računa fizičkih osoba sadržavat će informacije i podatke o računima i njihovim vlasnicima i neće sadržavati podatke o stanju i prometu po računima.

Ostale izmjene i dopune Zakona odnose se na propisivanje prekršajnih kazni za one osobe koje mogu imati uvid u podatke iz Registra, ako postupaju i koriste podatke suprotno propisanim odredbama, kao i na prekršaje banaka ukoliko budu naplaćivale više naknade od propisanih.

(indikator.ba)