tome što je Tešanj prva općina u Bosni i Hercegovini koja je donijela odluku, znači Općinsko vijeće i načelnik Suad Huskić, da je članarina u biblioteci besplatna. Općina će Općoj biblioteci Tešanj namiriti neophodna sredstva“, ističe Almina Alagić, direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Biblioteka u Tešnju je formirana 1946. godine, međutim ta se godina ne uzima kao početak bibliotekarstva na tešanjskom području. Još 1868. godine došlo je do razvoja bibliotekarstva ovdje kada je tešanjski muftija Mula Mustafa Ševki Užičanin uvakufio svoju privatnu biblioteku gradu Tešnju. Osim njega, brojni su, također, uvakufili svoje privatne biblioteke, kao što su: Mesud ef. Smailbegović, Abdulah Brka, Nedžib ef., Seid ef. i Sulejman ef. Smailbegović, Adem-aga Mešić, Hasan ibn Osman Ćulić-Ćelebi, Arif Omerbašić, Osman Smajić, Mustafa Ćeman, Hamzalija Ajanović, Nikifor Dučić… Dakle, upravo privatne biblioteke predstavljaju kamen-temeljac nastanku i razvoju bibliotečke djelatnosti u Tešnju u 19. stoljeću.

Danas se u ovoj biblioteci nalazi više od 100.000 bibliotečkih jedinica. Od 1962. godine ova je biblioteka bila u sastavu Narodnog univerziteta (današnjeg Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj), no od 2001. godine postaje zasebna organizaciona jedinica JU Opća biblioteka Tešanj.

Stalni rast broja članova

„Karakteristično je i to da je ovo prva poslijeratna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja je sazidana od temelja do krova nova“, ističe Almina Alagić, direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Biblioteka u posljednje tri godine bilježi rast broja članova.

„Od prije tri godine kada smo imali od 560 članova, u decembru 2019. bilo je upisanih 970 aktivnih članova“, kaže ona.

Očuvati kulturnu baštinu i približiti je svakom ko želi naučiti nešto novo, cilj je svih uposlenika ove biblioteke.

„Baš smo preko zimskog raspusta imali radionice gdje smo ciljano vježbali čitanje i analizu književnog teksta, ali i lektira gdje su radili profesionalci s djecom. Otprilike 500-600 učenika prođe ove radionice godišnje. A, u posljednje vrijeme smo povećali saradnju sa predškolskim ustanovama, organizujemo i za njih radionice, čitanje slikovnica, a povećali smo i fond knjižne građe za taj uzrast. Radimo i na edukaciji roditelja, jer se djetetu već od šest mjeseci može čitati“, dodaje Almina Alagić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

S ponosom ističe kako imaju članova i predškolske dobi. Ali, također, i nagrade za najčitaoce. Što je zanimljivo, kaže direktorica, najčešće su najčitateljke penzionerke, žene.

„Jedini smo u BiH koji dodjeljujemo nagrade bibliotečkim radnicima, to je nagrada ‘Mustafa Ćeman’, koja je već deseti put dodijeljena u našoj biblioteci. Godine 2019. dobitnica je Enisa Žunić iz Narodne i univerzitetske biblioteke ‘Derviš Sušić’ Tuzla“, ističe ona.

Ova biblioteka sadrži i Fond Hamida Dizdara, koji je 1969. godine došao u Tešanj.

„Mnogi su čuli za ovo jer je put njegovog dolaska u Tešanj bio čudan. Porodica Hamida Dizdara, odnosno njegova supruga, ponudila je otkup njegovih knjiga Sarajevu. Sarajevo je to odbilo, a mi smo imali sreće da je ta informacija bila dostupna našim ljudima, vizionarima koji su shvatili značenje tog fonda i na tadašnjem općinskom vijeću donesena je odluka da se to otkupi“, navodi direktorica, dodajući kako svi oni koji žele, ne samo ljudi iz Tešnja imaju na raspolaganju građu iz Fonda Hamida Dizdara u bibliotečkoj čitaonici.

Godine 2011. ova je biblioteka uspostavila saradadnju sa Institutom “Yunus Emre” iz Turske i kao rezultat proisteklo je unapređenje i osavremenjivanje rada Biblioteke, a u procesu je digitalizacija i katalogizacija Orijentalne zbirke koja je u posjedu Opće biblioteke Tešanj.

Također, organizuju se i besplatni kursevi turskog jezika za one koji žele naučiti nešto novo.

Hanka Kahrimanović je bibliotekarka već 22 godine u ovoj biblioteci. Od samog početka radi na dječijem odjeljenju.

„Trudimo se da im na što bolji način približimo knjigu, od obdaništa pa do završetka osnovnoškolskog obrazovanja. Imamo grupe do devetog razreda, oni često dolaze, koriste naše radionice. Posljednje četiri godine oni se ovdje druže. Također, preko ljetnog i zimskog raspusta organizujemo radionice gdje se mnogo učenika dođe upoznati sa bibliotekom“, ističe Hanka Kahrimanović u razgovoru za AA.

Približiti knjigu djeci

Ovdje se jednostavno koristi prilika kako bi se djeci dočarala suština pisane riječi.

Osmogodišnja Farah Huskić uživa u radionicama koje organizuje Opća biblioteka Tešanj.

„Dolazim svaki dan, osim vikenda, dolazim kada sam slobodna. Upoznala sam mnogo drugarica i drugara ovdje“ kaže Farah Huskić, dodajući kako voli crtati, a uživa u pravljenju predmeta od kartona.

„Ko god voli djecu, ko god voli rad s djecom, ja bih ovaj poziv preporučila, jer ovo je stvarno pravo zadovoljstvo“, s radošću ističe bibliotekarka Hanka Kahrimanović.

Vrata biblioteke su otvorena svima, i to je i najvažnije. Približiti knjigu svakoj osobi.

„Smatram da smo zajedničkim radom i trudom tome svi doprinijeli, da stvarno biblioteku otvorimo, da to ne bude zgrada koja je uokvirena zidovima u kojoj postoje knjige i ljudi koji izdaju te knjige. Otvorili smo je široj javnosti, otvorili smo je školama, vrtićima, otvorili smo je svima“, zaključuje direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Ambasada BiH u Ankari za sada nema informacija da među nastradalima u razornom zemljotresu koji je sinoć pogodio Tursku ima državljana BiH, potvrdio je za "Avaz" Nebojša Regoje, načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva spoljnih poslova BiH.

“Niko od naših državljana nije se obratio Ambasadi sa zahtjevom za pomoć, a pratimo razvoj situacije i, ukoliko se ukaže potreba, Ambasada je spremna pružiti konzularnu pomoć za koju je nadležna”, kazao je Regoje.

U zemljotresu jačine 6,9 stepeni po Rihteru, koji je sinoć pogodio istočni dio Turske, poginula je 22 osoba, više stotina ih je povrijeđeno, a pričinjena je i znatna materijalna šteta.

 Dodatne laboratorijske analize obavljene u Sarajevu potvrdile su sumnju zeničkih liječnika da je i drugi pacijent koji je krajem prošle sedmice preminuo u Kantonalnoj bolnici Zenica od gripe bio zaražen virusom H1N1- kazao je Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti KBZ-a.

U međuvremenu je i svih četvero pacijenata, kod kojih je također bio utvrđen virus H1N1, a koji su bili hospitalizirani na tom odjelu, uspješno izliječeno te otpušteno iz bolnice.

”Trenutno imamo samo jednog, novog pacijenta za kojeg je također potvrđeno da je zaražen istim virusom gripe.

Ali, on je na vrijeme primio antivirusnu terapiju pa, bez obzira što ima i leukemiju, ne očekujemo da se kod njega razvije teža klinička slika ”, smatra Drljević te dodao kako je taj pacijent danas prebačen na njegovo odjeljenje s Odjela hematologije KBZ-a.

(N1)

Ukupno oko milion dizelaša u Njemačkoj čeka na placevima i to većinom standarda Euro 5 i Euro 6.

U Nemačkoj dizel vozila vrtoglavo gube cenu jer mnogi gradovi ograničavaju njihovo kretanje u centru. Euro 5 dizelaši odavno ne mogu da se prodaju, a sada je stala prodaja i Euro 6 polovnjaka.

Dolaze novija dizel vozila Euro 6 koja su sve jeftinija, umjesto da drže cijenu. Problem je što za njih nema ni kupaca osim onih koji dolaze sa Balkana.

Ukupno oko milion dizelaša u Njemačkoj čeka na placevima i to većinom standarda Euro 5 i Euro 6.

“Ovo je polovan Passat Euro 6, njega smo kao polovnjaka do sada prodavali za 29.000 eura, sada ga nudimo i za 21.000 eura i niko ga neće. Dalje spuštanje cene vodi nas u veliki gubitak”, navodi prodavac polovnih vozila u Njemačkoj, Akaj Gund Hasan.

A gubitak prodavaca automobila u Njemačkoj sve je veći, mnogi od njih zbog loše situacije proglašavaju i bankrot.

“Prema našim procjenama, na placevima trenutno ima 350.000 dizelaša standarda Euro 5. Tu je zarobljeno više od pet milijardi eura. Oni na kupce čekaju u prosjeku 106 dana, svaki dan trgovce svaki automobil košta 28 eura po danu”, ističe Urlih Kendler iz Udruženja prodavaca.

Nije tajna da su najveći kupci ovih automobila Bosanci, Srbijanci, Hrvati, Bugari i Makedonci.

(fokus.ba)

Dijaspora je odriješila kesu i u prva tri kvartala prošle godine u BiH poslala 2,077 milijardi maraka, što je za 57 miliona više u odnosu na isti period godinu ranije.

Statistički podaci Centralne banke BiH pokazuju da su vrijednosti novčanih doznaka koje građanima BiH šalju rođaci i prijatelji sa adresom u inostranstvu iz godine u godinu sve veće.

– U prvom kvartalu 2019. godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 618,82 miliona KM, u drugom je stiglo 698,02 miliona, u trećem 760,17 miliona maraka, dok će podaci za posljednji, četvrti kvartal biti poznati krajem marta ove godine – istakli su u Centralnoj banci BiH i dodali da je od januara do kraja septembra 2018. godine dijaspora u zemlju poslala 2,020 milijardi maraka, dok je ukupno te godine stiglo nešto više od 2,669 milijardi KM.

Naveli su da na rast novčanih doznaka iz inostranstva u velikoj mjeri utiču povećane migracije domaćeg stanovništva ka zapadnim zemljama Evrope.

– Novi talas ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi rastu novčanih doznaka prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze sa rodbinom u otadžbini. Značajniji porast novčanih doznaka od osam odsto uočen je u 2017. godini, dok se u posljednje dvije godine taj rast kreće oko dva odsto – kazali su u Centralnoj banci BiH, izvještava Glas Srpske.

Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju i taj trend su imale sve do 2012. godine, kada počinju postepeno da se oporavljaju.

Vrijednost doznaka iz inostranstva (u milijardama KM)

GODINA IZNOS

1.1 – 30.9.2016. 1,799

1.1 – 30.9.2017. 1,955

1.1 – 30.9.2018. 2,020

1.1 – 30.9.2019. 2,077

Zmije, i to vrste krajt i kobra, možda su izvori novootkrivenog koronavirusa od koga je do sada zaraženo skoro 600 ljudi, a preminulo 17 u Kini, piše CNN.

Krajt je poznat kao izuzetno opasna i gipka zmija koja se može naći u većem dijelu centralne i južne Kine u jugoistočne Azije.

Smrtonosni virus koji se je prvi put prijavljen krajem decembra u kineskom gradu Vuhanu brzo se širi. Od tada su zaraženi putnici iz Vuhana raširili virus širom Kine, ali i u druge zemlje, uključujući SAD.

Koristeći uzorke virusa izolovanih od pacijenata, kineski naučnici su odredili genetski kod virusa i utvrdili da je reč o novom soju koranavirusa, bliskom virusu SARS koji je 2003. godine usmrtio skoro 800 ljudi.

Stručnjaci vjeruju da je zaraza potekla sa riblje pijace u Vuhanu na kojoj se, kako je to praksa u Kini, biraju žive životinje koje se kolju pred kupcem. Međutim, na takvim pijacama se, pored ribe i domaćih životinja, mogu naći i brojne divlje životinje, uključujući zmije i vukove, piše Blic.

Na poziv općinskog načelnika Zvonimira Anđelića, Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na čelu sa premijerom Mirzom Ganićem, boravila je u službenoj posjeti općini Usora. Na sastanku u sjedištu općinske administracije istaknuto je da dva nivoa vlasti imaju dobru saradnju te da su proteklih godina napravljeni značajni iskoraci u razvoju infrastrukture u ovoj najmanjoj općini u Zeničko-dobojskom kantonu.

“Usmjeravamo značajna sredstva u lokalne zajednice, posebno za razvoj infrastrukture, ali i kroz finansiranje prosvjete, zdravstva, policije i drugih ustavnih obaveza. Politika Vlade Zeničko-dobojskog kantona je ravnomjeran razvoj svih općina. Usora je mala općina koja posljednjih nekoliko godina ide putem razvoja i drago mi je da su građani zadovoljni, a u tome imaju našu podršku”, kazao je premijer Ganić.

U 2019. godini za vodne projekte na području ove općine iz kantonalnog budžeta je izdvojeno 200.000 KM, a poljoprivrednici su povukli oko 80.000 KM iz programa podsticaja teškog 3 miliona KM. Za stipendiranje studenata izdvojeno je 240.000 KM, što je četiri puta više nego 2014. godine, a finansirani su i vrijedni projekti u oblasti socijalne zaštite.

Vlada je sa 200.000 KM pomogla izgradnju mosta preko rijeke Usore, koji je u završnoj fazi. Izdvojeno je i 100.000 KM za izgradnju nove sportske dvorane, projektovane vrijednosti 1,2 miliona KM, a plan je da se u 2020. godini izdvoji dodatnih 200.000 KM. Vlada je pomogla i projekt izgradnje kanalizacije u naselju Žabljak, a u ovoj godini izdvojit će još 120.000 KM.

Od posebnog značaja za Općinu Usora je izvršena prekategorizacija lokalne ceste u regionalni put, što je istovremeno urađeno i s putem Zenica-Babino, a čije će održavanje ove godine preuzeti Kantonalna direkcija za ceste ZDK.

“To će omogućiti da izdvojimo značajnija sredstva za kvalitetnije održavanje naše mreže lokalnih puteva. Naš prioritet u narednom periodu je završetak sportske dvorane i izgradnja zgrade dječijeg vrtića, kao i završetak kanalizacione mreže u Žabljaku”, kazao je načelnik Anđelić.

Posljednjih nekoliko Usora je napravila iskorak u razvoju poslovnog ambijenta, a potvrda je i povećan broj zaposlenih sa 760 na oko 2.000 radnika za četiri godine, od kojih barem polovina dolazi iz susjednih općina. U ovoj općini posluje više malih i srednjih preduzeća, kojima je lokalna vlast ustupila zemljište po niskim cijenama za izgradnju proizvodnih pogona. U završnoj fazi je izgradnja tri proizvodna objekta u kojima će posao dobiti desetine novih radnika.

Premijer i članovi Vlade obišli su gradilište novog mosta preko Usore, kao i gradilište sportske dvorane, a upriličena je i posjeta pogonima kompanija metalne industrije “ĆOSIĆ-PROMEX” i “PREIS USORA”.

Press služba ZDK

Povodom sve većeg broja slučajeva širenja tzv. koronavirusa koji se pojavio u Kini, a prvi slučajevi su već zabilježeni u Australiji i SAD-u, Zavod za javno zdravstvo FBiH izdao je određene preporuke, bez obzira na to što trenutno nema dokaza o prenošenju virusa sa čovjeka na čovjeka.
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je 31. decembra 2019. godine prijavljeno grupiranje ljudi oboljelih od upale pluća nepoznatog uzroka u gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini. Pacijenti su pokazivali simptome povišene tjelesne temperature, otežanog disanja, a bolest je dijagnosticirana kao virusna pneumonija.

Kineske vlasti identificirale su novi koronavirus (2019-nCoV) sredinom januara 2020. godine. Do sada je laboratorijski potvrđeno 205 slučajeva infekcije kod ljudi većinom u Kini, a nekoliko slučajeva je dijagnosticirano i na Tajlandu, u Japanu i Južnoj Koreji. Prijavljena su i tri smrtna ishoda. Izbijanje epidemije u Wuhanu u Kini povezano je s veletržnicom morskih plodova i životinja, što sugerira moguće zoonotsko porijeklo nastanka epidemije.

U ovom trenutku nema jasnih dokaza o održivom prijenosu virusa sa čovjeka na čovjeka no kineske vlasti su objavile da se ograničen prijenos sa čovjeka na čovjeka ne može u potpunosti isključiti. U toku je istraga kako bi se saznalo više informacija.

Koronavirusi su velika porodica virusa, od kojih neki mogu uzrokovati bolest kod ljudi, a drugi cirkuliraju među životinjama, uključujući deve, mačke i šišmiše. Rijetko koronavirusi koji cirkuliraju među životinjama mogu evoluirati i izazvati infekciju kod ljudi, kao što se dogodilo s MERS-om (Middle East respiratory syndrome) i SARS-om (Teški akutni respiratorni sindrom). Protekle epidemije MERS-a i SARS-a bile su složene i zahtijevale su sveobuhvatne javnozdravstvene odgovore.

Tri aerodroma unutar EU imaju direktne letove u Wuhan, a postoje i indirektne veze s drugim aerodromima unutar EU. S obzirom na to da nema dokaza o održivosti prijenosa bolesti sa čovjeka na čovjeka, rizik za putnike i unos virusa u EU smatra se niskim, no ne može se u potpunosti isključiti. Rizik od daljnjeg širenja unutar EU u slučaju pojave oboljelih smatra se niskim.

Iako je izvor novog koronavirusa i način prijenosa nepoznat, preporučuje se primjenjivanje osnovnih mjera za smanjenje rizika od prijenosa akutnih respiratornih infekcija (za putnike u zračnom prometu):

- izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju akutnu respiratornu infekciju; često pranje ruku, posebno nakon direktnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom;
- izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama; putnici koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije trebaju prilikom kašljanja i kihanja prekrivati nos i usta jednokratnim maramicama te prati ruke;
- putnici koji unutar 14 dana po povratku iz Wuhana razviju povišenu tjelesnu temperaturu trebaju se javiti svom ljekaru i dati do znanja da su bili u Wuhanu.

(klix.ba)

Odlazak mladih gorući je problem ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u  ostalim zemljama na Balkanu. Srbija ima jednu od najvećih stopa emigracije, a čak 80 posto mladih ljudi razmišlja o odlasku iz zemlje, navodeći ekonomske razloge kao primarni motiv.

Prema procjenama OECD-a, godišnje oko 23.000 ljudi napusti Sjevernu Makedoniju, a zbog nezaposlenosti  i siromaštva u svojoj zemlji, svaki četvrti državljanin  Albanije živi  u  inostranstvu.Ovim države trpe ogromne finansijske gubitke, rečeno je danas u Sarajevo u okviru prezentacije istraživanja Westminster fondacija za demokratiju (WFD) koja je nastale probleme mapirala i kvantificirala u istraživanju provedenom tokom 2019. godine, u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj  Makedoniji i Srbiji.

Nermina Voloder iz WFD nakon rezultata iz pomenute četiri države najavila da će WFD u naredna dva mjeseca uraditi istraživanje i za BiH, kako bi saznali koliko naša država gubi odlaskom mladih.

Naglasila je kako je jako teško doći do podataka koliko je mladih do danas napustilo BiH, naročito  u zadnjih pet godina kada taj trend ide uzlaznom putanjom.

Osvrnula se na podatke Agencije za identifikaciona dokumenta koji govore da godišnje oko 4.000 ljudi odjavi boravak, dok podaci Svjetske banke govore da prednjačimo ispred Albanije koja je godinama bila poznata po migracijama.

NJ.E.Matt Field, britanski ambasador u BiH kazao je kako je odlazak mladih iz BiH jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava BiH.

"Nestrpljivo čekajući promjene mnogi, posebno mladi odlaze u potrazi za boljim životom izvan svoje zemlje. Zabrinjava nas najviše što ljudi odlaze ne zato što žele, nego zato što moraju", kazao je Field, te naglasio kako sa mladim ludima odlazi i veliki broj resursa i energije, stoga moramo definisati ono što pokreće odlazak.

Naglasio je da prema informacijama koje oni dobijaju, neki od faktora odlaska su: visok stepen birokratije za poduzetnike, loše javne usluge, loše zdravstvo, te mješanje politike u svakodnevni život.

Nenad Jevtić iz Institutata za razvoj i inovacije govoreći o podacima do kojih su došli tokom istraživanja za četiri navedene zemlje regiona je rekao kako Srbija prednjači kada je u pitanju odlazak mladih iz države, iako za Albaniju može reći da je šampion  po broju odlazaka.

Govoreći o omiljenim destinacijama gdje odlaze ljudi Zapadnog Balkana, kazao je da je ljudima iz Srbije omiljena destinacija Njemačka i Austrija. Stanovnicima Albanije omiljene destivacije su: SAD, Italija, Njemačka, stanovnicima Crne Gore SAD i Njemačka i stanovnicima S. Makedonije obiljena destinacija je Njemačka.

Jevtić je naveo da su tokom istraživanja definisali pozitivne i negativne efekte odlaska mladih iz države.

"Pozitivni efekti su: znanje i iskustvo, priliv kapitala i doznake. Negativni efekti su: urušavanje poreskog sistema, smanjenje BDP-a, gubitak kreativnog kapitala, gubitak investicija u obrazovanje i pritisak na penzioni fond", naveo je Jevtić.

Istražujući troškove obrazovanja u pomenute države kazao je kako jedan čovjek sa završenim fakultetom Srbiju košta 34.139 eura, Albaniju 18,283 eura, Crnu Goru 31.180, S. Makedoniju 28.934 eura.

Također, imajući u vidu da odlazak ljudi znači i smanjenje ukupne potrošnje i samim tim dodatne vrijednosti, odnosno BPD-a dolazimo do indirektno negativnog uticaja.

Tako da gubitak potencijalnog BPD-a  u eurima po osobi u Srbiji iznosi 19.446, Albaniji 14.912, Crnoj Gori 21.560 i S. Makedoniji 15.849.

"Zemlje zapadnog Balkana se nalaze u samom vrhu evropskih zemalja, sa učešćem između pet posto i 6 posto BDP-a", kazao je Jevtić, te pojasnio kako ova sredstva imaju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, ali se ne mogu se posmatrati kao generator budućeg razvoja sve dok investiciona komponenta ne bude značajno jača.

Istraživanjem je utvrđeno i da po osnovu ulaganja u obrazovanje zemlje zapadnog Balkana godišnje gube 2,24 mlrd. eura, po osnovu propuštenog BDP-a 1,86 mlrd eura.

U okviru današnjeg događaja održan je i panel: Tranzicija mladih od obrazovanja ka održivom zaposlenju. U okviru panela pojašnjena je uloga zavoda za zapošljavanje, a govoreno je i o perspektivama industrije i njenom uticaju na migracije mladi i eko sistemu za omladinsko poduzetništvo.

(akta.ba)