Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić, ministar zdravstva dr. Adnan Jupić i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Omer Škaljo održali su sastanak sa direktorima javnih zdravstvenih ustanova - Kantonalne bolnice Zenica, Opće bolnice Tešanj, Zavoda za medicinu rada, Zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici te općinskih domova zdravlja, na kojem je razgovarano o aktuelnim pregovorima o usaglašavanju novih kolektivnih ugovora za zdravstvene radnike u ovom kantonu.

Članovi Pregovaračkog tima kantonalnog Ministarstva zdravstva informirali su učesnike sastanka da je sa Samostalnim strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije ZDK postignut dogovor o novim platnim koeficijentima, koji predviđa povećanje koeficijenata u dva navrata do kraja 2020. godine, tako da je na sastanku data saglasnost da se nastave aktivnosti u pravcu zaključivanja novog kolektivnog ugovora sa ovim sindikatom.

U toku su i pregovori sa Nezavisnim strukovnim sindikatom radnika zaposlenih u zdravstvu, koji okuplja medicinsko osoblje i ostale radnike, ali se dogovor još ne nazire jer, kako je rečeno, zahtjevi sindikata prevazilaze realne mogućnosti Fonda zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova u ovom kantonu.

Pres-služba ZDK

Konkurs za dodjelu finansijske podrške redovnim studentima dodiplomskog studija u studijskoj 2019/2020. godini možete pogledati ovdje.

NAPOMENA:

    Studenti čiji imovinski cenzus ne prelazi 350 KM po članu porodice podnose dva zahtjeva i to zahtjev za stipendiju Ministarstva obrazovanja i zahtjev za finansijsku podršku u školovanju Općine Tešanj (jedna dokumentacija za oba zahtjeva).
    Studenti čiji imovinski cenzus prelazi 350 KM po članu porodice podnose samo zahtjev za stipendiju Ministarstva obrazovanja ZDK.

Izgradnja mreže autoputeva kroz BiH mogla bi da u Doboj privuče turske privrednike, koji su zainteresovani da ulažu u ovaj grad, poručio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja, nakon što mu je juče u prvu zvaničnu posjetu stigao Haldun Koč, ambasador Turske u BiH.

Autoput od Sarajeva do Beograda, te od Doboja, preko Brčkog, Bijeljine do Beograda daje razvojnu šansu Doboju, smatra prvi čovjek Doboja, te obećava da će lokalna administracija biti spremna za dolazak investitora.

“Grad Doboj svojim geografskim položajem približava ih zapadnoj Evropi, što je svakako najinteresantnije za njihove privrednike. Njegova ekselencija je rekao da će on razgovarati i ponuditi saradnju sa gradom Dobojem, što me raduje. Ja sam siguran da ćemo mi biti spremni da ih dočekamo”, rekao je Jerinić.

On je dodao da bi i turski bankari u dogledno vrijeme mogli naći svoje mjesto na lokalnom tržištu.

“Bankarski sektor koji je prisutan kako u regionu, tako i u BiH razmišlja da proširi svoju mrežu i u RS. Osim Banjaluke, koja već ima Ziraat banku, sljedeće dvije lokacije su Doboj i Bijeljina, što me raduje. Grad Doboj je odmah iza Banjaluke u prilici da ponudi građanima usluge i konkurentnost Ziraat banke”, kaže Jerinić.

Izgradnja objekta Medžlisa Islamske zajednice u Doboju bila je još jedna tema o kojoj su razgovarali Jerinić i Koč, jer su, naime, Ambasada Turske i Turska razvojna agencija finansijski podržale radove na ovom objektu.

Jerinić je podsjetio da je nakon katastrofalnih poplava u maju 2014. Turska pomogla rad Narodne kuhinje.

Ambasador Haldun Koč nakon sastanka kojem su između ostalih prisustvovali i Miloš Bukejlović, potpredsjednik Skupštine grada, te Dijana Kalenić, načelnica Odjeljenja za evropske integracije i lokalni ekonomski razvoj nije se obratio medijima.

(capital.ba)

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je izvještaj o elektronskim komunikacijama, odnosno informacijskom društvu BiH i navikama građana kada je u pitanju korištenje mobitela, interneta i fiksnih telefona.
Prema podacima Agencije, broj prijavljenih brojeva mobilnih telefona raste respektabilnom brzinom. Naime, broj korisnika mobilne mreže u trećem kvartalu 2019. godine iznosio je 3.804.197 i bilježi rast od 9,3 posto u odnosu na treći kvartal 2018. godine.

Ipak, iako broj prijavljenih aktiviranih SIM kartica raste, građani BiH ne razgovaraju značajno više nego 2018. Drugim riječima, ukupni odlazni saobraćaj mobilne mreže u trećem kvartalu 2019. godine iznosio je 584.334.964 minuta, što pokazuje rast od 0,7 posto u odnosu na treći kvartal 2018. godine.

Generalno, od 2015. godine broj utrošenih minuta bilježi gotovo kontinuirani pad zbog sve činjenice da posjedovanje mobitela uključuje i povezanost s internetom.

Utjecaj interneta je radikalan kada su u pitanju “zastarjele tehnologije” pa broj SMS poruka nastavlja da opada iz godine u godinu – broj poslanih SMS poruka u trećem kvartalu 2019. godine manji je za 12,3 posto.

S druge strane, zanimljivo, broj poslanih MMS poruka veći je za 10,1 posto u odnosu na treći kvartal 2018. godine.

Ono što je također zanimljivo jeste da broj korisnika koji su svoje telefonske brojeve prebacili s jednog operatera na drugi iznosi gotovo 80.000, što predstavlja nastavak linearnog rasta još od 2015. godine.

Zabilježen je i blagi rast fiksnih priključaka na internet. Ukupan broj internet priključaka putem fiksne mreže u trećem kvartalu 2019. godine iznosio 707.782 i bilježi rast od 2,7 posto.

Kao što je bilo i proteklih godina, broj korisnika finske telefonije neumoljivo pada, a sa njim tlo pod nogama gube i ukupne minute koje bh. građani troše na fiksnim telefonima.

Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatora u trećem kvartalu 2019. godine iznosio je 590.409, što predstavlja pad od 2,6 posto u odnosu na treći kvartal 2018. godine.

Ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u trećem kvartalu 2019. godine iznosio je 374.211.937 minuta, što pokazuje pad od 20,2 posto u odnosu na treći kvartal 2018. godine.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 10.02.2020.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Veterinarska br.1046, od 10:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Malo je proizvoda koji se tako često upotrebljavaju i koji su tako korisni kao sapun. Ljudi ga koriste od rane mladosti do poznih godina. Njegova proizvodnja počela je u dalekoj prošlosti i isprva je smatran luksuznom robom, ali vremenom je postao proizvod bez kojeg ljudi ne mogu zamisliti svakodnevni život.

Sapun, voda i zdrav razum najbolji su za dezinfekciju, kazao je priznati kanadski doktor Vilijam Osler, a njegovom izrekom vodi se i mlada Tešanjka Amra Dervić. Sa trenutnom adresom u Banjaluci, kao student Medicinskog fakulteta, spravlja sapune od zdravog kozjeg mlijeka sa raznim dodacima, a pod zajedničkim nazivom "SaFuni by Amy" i sa zanimljivim sloganom "Čemu sapun kad imaš saFun".

Kako Amra kazuje, ideja da izrađuje sapune došla je spontano kada je u rodnom Tešnju bila na ljetnom raspustu i kada je pila kozje mlijeko, jer njen organizam nije dobro podnosio kravlje mlijeko.

"Konzumirajući kozje mlijeko, u jednom momentu mi je sinulo da pokušam napraviti sapun. Inače imam zahtjevnu kožu, tako da sam već koristila prirodne sapune. Prve sapune koje sam napravila podijelila sam bliskim osobama. Zavladalo je oduševljenje i svi su podržali moju ideju", pojašnjava Amra.

Sapunima izrađenim od kozjeg mlijeka koža lica i tijela može se učiniti mekom, zdravom i lijepom. U sapunima koje proizvodi, Amra kombinuje razne sastojke. Ima tu lavande, kamilice, cimeta, kafe, tikve, nevena, meda, čija sjemenki, kurkume...

"U svakom sapunu glavni sastojak je kozje mlijeko, za koje mogu reći da je neiskorišteno blago. Bogato je mnogim vitaminima i mineralima koji su potrebni, kako našem organizmu tako i koži kao zasebnom organu. Mlijeko kombinujem sa raznim drugim sastojcima, od čajeva, ulja, začina, hidrolata pa čak i tikva se našla u sapunu", pojašnjava Amra.

A baš zbog kombinacije raznih sastojaka u sapunima, da jedan ne bi isključivao drugi, potrebno je poznavanje sastava određenih biljaka te ostalih preparata koji se sljubljuju u jednom sapunu.

"Znanje je potrebno i ključno. Još od osnovne škole sam voljela da sakupljam biljke za herbarijum i da naučim nešto više o njima. Od mame sam za rođendan dobila knjigu sa slikama o različitom ljekovitom bilju, periodu branja i načinu korištenja, koja mi i danas služi kao uputa pri izradi sapuna", kazuje Amra.

Priča buduća doktorica da prije dodavanja sastojaka u sapun vrši istraživanja te da provjeri svaki sastojak prije nego što odluči da ga učini dijelom sapuna. Ako je u pitanju biljka, istraži koji dio se koristi, za šta se koristi, kako se koristi i u kojoj mjeri. Takođe, vodi se i čulom mirisa kada su u pitanju određeni začini ili mirisna ulja, a prije dodavanja sve ih sastavi. Ako prođu test, onda ih dodaje u sapun.

"Kako bih stigla do procesa izrade sapuna i izlijevanja smjese u kalupe, prva stavka je najbitnija, a to je priprema. Kada kažem priprema, mislim na nabavku svih potrebnih sastojaka, pripremu kalupa, zatim vaganje sastojaka koji čine sapun. To može trajati i danima, ovisno o tome da li mogu pronaći željeni sastojak. Proces 'mućkanja' sastojaka je brz - nekih pola do sat vremena, ovisno o načinu izrade", pojašnjava Amra.

A proizvodi sapune za suvu te sapune za masniji/mješoviti tip kože, jer kako navodi, razlikuju se zato što se i sama njega različitog tipa kože razlikuje.

"Suha koža ne želi biti dodatno isušena, pogotovo kada je zimski period. Nju je potrebno 'nahraniti'. Tako i masna koža ne želi višak ulja i sastojaka koji će dodatno zatvoriti pore i stvoriti podlogu koja je idealna za nastanak infekcije. Zbog toga je vrlo važno da sapun bude prilagođen tipu kože", kazuje Amra.

Na Amrinom Instagram profilu safun_by_amy ispod fotografija brojni su komentari kako sapuni i izgledaju fenomenalno te da svojim izgledam veoma podsjećaju na kolače.

"Pročitala sam jednom: 'Ako nešto ne možeš pojesti, ne stavljaj to ni na kožu.' Tako da se vodim tim - svi sastojci su prirodni, a sapuni jestivi... U sapunima nema konzervansa, parabena, sulfata, i boje kojima obogaćujem sapune su dobijene iz prirode", ponosna je Amra.

Kada se odlučivala kako će se javnosti predstaviti, pod kojim nazivom, opredijelila se za zanimljivu konstrukciju - "SaFun by Amy" te kazuje da je željela nešto neobično, a opet jednostavno, što bi se reklo - narodno.

"Moram da pohvalim mog dragog prijatelja Nikolu Grulovića, koji stoji iza ovog super naziva i slogana 'Čemu sapun kad imaš saFun'. Tako je i nastao 'SaFun by Amy' - starinski, a opet sa dozom modernoga u skladu s vremenom", priča Amra, koja će učestvovati na banjalučkom "PopArt marketu", koji se održava u subotu, 8. februara, u Domu omladine.

"'PopArt market' je jedinstven događaj koji se održava u gradu. Pruža priliku i starijim i mlađim kreativcima da svoje ideje podijele sa drugima. Sa druge strane, ljubiteljima prirodnih i ručno rađenih proizvoda omogućava raznovrsnu ponudu kvalitetnih proizvoda koji su nastali uz ulaganje mnogo truda i pažnje", zaključuje Amra.

(N.N.)

Prethodnih dana smo pileće meso izvezli u Švedsku jednom našem značajnom kupcu. Moram spomenuti da je priprema za to tržište jako dugo trajala, dosta su sofisticirani uslovi koje smo morali zadovoljiti, više smo vremena potrošili oko ambalaže, rekao je za Anadolu Agency (AA) Maid Jabandžić, direktor kompanije ”MADI”.

Svaka zemlja na najbolji mogući način štiti svoje konzumente, svoje građane, a tako i skandinavska Švedska. Stoga su i analize bile zahtjevne.

„Mislim da smo za prvi izvoz uradili preko stotinu analiza, znači za samo jedan šleper koliko je ovaj put otišlo. Baviti se hranom je jedan vrlo odgovoran posao, i tu se, kako volim reći, samo jednom griješi. A, mi ulažemo u to kako do greške ne bi došlo. Imamo 21 doktora veterine, 9 tehnologa“, istakao Jabandžić.

”MADI” na skandinavsko tržište vrši izvoz putem firme ”PLIVIT TRADE”, zastupnika balkanskih proizvoda u Skandinaviji.

„To je jedna naša firma, to su naši Banjalučani. Baš prošle godine u ovo doba bio sam u Švedskoj i tada smo napravili prve dogovore, a u međuvremenu smo dobili dozvole. Pošiljke za Njemačku su bile manje zahtjevne pa je izvoz upriličen ranije. Na sreću nas iz kompanije ”MADI”, na sreću naših zastupnika i na sreću mnogobrojnih Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj, ova je priča krenula, imali smo mnogo upita, što preko društvenih mreža, što preko e-mailova, kada ćemo krenuti sa Švedskom, je li to, uopće, aktuelno“, kazao je Jabandžić.

”MADI” je već dugo prisutan u zemljama CEFTA-e, u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, a od septembra prošle godine i u Njemačkoj. Bitno je spomenuti, navodi Jabandžić, da je crnogorsko tržište jako bitno za ovu kompaniju jer su tu dominantni.

„Kada pričamo o izvozu u Evropsku uniju, odnosno o dobijanju dozvole, moram reći da je to dosta dugo trajalo, da smo mnogo resursa potrošili dok smo se prilagodili da dobijemo potrebne certifikate i dozvole kako bismo krenuli sa izvozom“, pričao je Jabandžić.

Hrvatsko tržište je sljedeći cilj.

„Moram reći da smo Hrvatsku zvanično i dogovorili. Ostaje još ovaj dio priče oko regulative, ureda, veterinarstva, a u narednih nekoliko dana imam prve sastanke sa Uredom za veterinarstvo Republike Hrvatske gdje ih želim upoznati s nama, da vide ko je MADI, šta mi to radimo, dokle smo došli, koji nivo obrade koristimo, kao i tehnologije koje primjenjujemo pa da što prije zvanično krenemo sa izvozom u Hrvatsku“, naglasio je Jabandžić.

Država Bosna i Hercegovina ima velike koristi od izvoza pilećeg mesa i na ovo tržište. Kada je kopanija ”MADI” dobila zeleno svjetlo za izvoz u Evropsku uniju, zapravo je država dobila licencu preko proizvođača, a jedan od njih je i ova kompanija.

„U jednom dijelu se plašim da ćemo imati problema s državom, a to su poticaji. Treba razjasniti da poticaj nije nešto što treba kompaniji 'MADI', međutim stvar je što te poticaje imaju naši konkurenti. I oni ih ne koriste za sebe, nego da bi bili jeftiniji za taj iznos vrijednosti. I bojim se te nekonkurentnosti za našu kompaniju, ali i za druge kada je u pitanju izvoz, zato što jedan proizvođač, npr. u Austriji ili u Njemačkoj ima poticaje i od Evropske unije, i od svoje zemlje, i od svoje komune, dok smo mi u tom smislu dosta ograničeni“, ističe direktor kompanije ”MADI”.

Parola ”Kupujmo domaće” nije dovoljno zaživjela u našoj zemlji, navodi Jabandžić, ali sve dolazi iz kuće.

„Evo, ja imam tri kćerke i uvijek s njima razgovaram o tome da sve što je strano ne mora da znači da je bolje. Malo naopako, bojim se, usmjeravamo našu djecu, naš podmladak, našu budućnost, i onda se dešava i odlazak mladih ljudi. Premalo cijenimo ovo što imamo, premalo cijenimo i naše proizvode. Znam da ima i loših proizvoda, ali ima i mnogo kvalitetnijih proizvoda negoli onih koji dođu izvana. Kada pričamo o piletini, većina pilećeg mesa koje dođe iz uvoza se injektuje, tretira se raznim sredstvima, ali naš prosječni konzument teško da bi povjerovao u ovo“, rekao je Jabandžić, dodajući kako je barem 85 do 90 posto bosanskohercegovačkih proizvoda zaslužilo da dobije priliku kod bh. konzumenata:

„To je jedini siguran način da uspijemo, da uspije ova naša privreda. Jer, u bilo koju zemlju da odete, pa i u Švedsku, specijalan je prestiž kod njihovog stanovništva da kupuju proizvode na kojima piše da je domaći proizvod“.

(Melika Hrvić/AA)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je jučer na sjednici Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ZDK te ga uputila u javnu raspravu koja će trajati 30 dana.

Kako je istakao ministar obrazovanja Spahija Kozlić, čije će ministarstvo zajedno s načelnicima i gradonačelnicima lokalnih zajednica provesti javnu raspravu, novi će zakon biti dodatno usaglašen sa Okvirnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

“”Njime će detaljnije biti razrađen i Program predškolskog odgoja i obrazovanja, a nastojimo dodatno regulisati i način formiranja privatnih i javnih predškolskih ustanova. Nastojimo regulisati i nadzor i kontrolu nad ovim, vrlo važnim sektorom obrazovanja”, pojasnio je ministar Kozlić.

Zbog potrebe za usklađivanjem termina u tekstu Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Javnoj ustanovi Univerzitet u Zenici te njegovim usklađivanjem sa Zakonom o visokom obrazovanju ZDK, sa dnevnog reda današnje sjednice povučen je taj dokument, o kojem se trebalo raspravljati po skraćenoj proceduri.

Bez rasprave i takođe većinom glasova, usvojena je i Informacija o stanju priprema za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sa mjerama za organizovanje, razvoj i jačanje civilne zaštite za 2019. godinu, koju je napravila Kantonalna uprava civilne zaštite ZDK.

Poslanici su usvojili i Informaciju o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području ZDK u 2018. godini, koju je napravio Institut za zdravlje i ispravnost hrane Zenica, čiji je direktor Senad Huseinagić istakao da su hronične bolesti srca najčešći uzrok smrti u ZDK.

Najviše umrlih od malignih tumora, po tom izvještaju, bilo je u opštinama Vareš i Olovo, čije je stanovništvo i nastarije u ZDK, a što je i jedan od uzroka obolijevanja te smrtnih ishoda u tim opštinama.

Poslanici su uz spomenuti izvještaj usvojili i zaključak koji je predložio zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Mladen Simić iz SDP-a, kojim se “nalaže Vladi ZDK da preduzme sve mjere i radnje u smislu uticaja i djelovanja prema akterima odgovornim za kvalitet vazduha i zdravlje stanovništva ZDK, pogotovo prema detektovanim zagađivačima”.

Usvojena je i Informacija o stanju u oblasti zapošljavanja na području ZDK za 2019. godinu, kao i Informacija o izvršenju alternativne sankcije rad za opšte dobro na slobodi u 2018. godini.

(BHRT)

Protekla godina je sa sobom nosila brojne izazove i za tešanjske privrednike. Direktor TRA Tešanj d.o.o., Ismar Alagić za poslovni portal Akta.ba je kazao kako je uočeno smanjenje izvoza određenih vrsta roba na određena tržišta.

EKOSISTEM

„Ovdje se prvenstveno misli na automobilske dijelove i proizvode metaloprerade na tržište prvenstveno Njemačke. Istvovremeno, značajni porast izvoza iz Tešnja su bilježili sektori prerade plastike, tekstila i kože, kao i prerada mesa i prehrambeni proizvodi“, kazao je Alagić, naglašavajući kako se tešanjska privreda poput „feniksa“ stalno podiže i eventualno smanjenje poslovnih aktivnosti u jednom sektoru se kontinuirano supstituira rastom u drugim sektorima, što ovu lokalnu ekonomiju čini vitalnom i stabilnom na brojne udare koji dolaze iz prvenstveno iz vanjskog ekonomskog okruženja.

Navodi kako još čekaju publikovanje završnih računa o poslovanju za 2019. godinu, ali opći zaključak je da tešanjska privreda predstavlja vitalan organizam sa ekosistemom koji ima metabolizam koji potiče investije, izvoz i potrošnju.

„Kroz takve procese, potrebno je nastaviti raditi na poticanju djelatnosti sa dodanom vrijednošću, uz značajniju zastupljenost korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija i razvijanje kooperacije sa drugim firmama sa ciljem povećanja međunaodne konkurentnosti, uvođenja inovacija i povećanja udjela digitalizacije u poslovnim procesima na putu ka dekarbonizacciji i 3R (smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati) pristupu okolinsko prihvatljivih tehnologija“, rekao je Alagić.

Prema raspoloživim posljednjim podacima izvoz tešanjske privrede tokom 2019. godine je iznosio 385.581.468,00 BAM na tržište više od 70 država širom svijeta.  Izvoz iz Tešnja čini 21,47 posto izvoza iz Zeničko-dobojskog kantona. Kada je riječ o izvozu po stanovniku, općina Tešanj se nalazi među 10 općina u FBiH koje imaju veći izvoz  od 8.000 BAM po stanovniku, gdje se osim Tešnja nalaze još: Lukavac, Visoko, Usora, Gradačac, Široki Brijeg, Ilijaš, Goražde, Posušje i Konjic. Uvoz je značajan segment poslovanja na području općine Tešanj, što doprinosi da se općina Tešanj nalazi među osam lokalnih zajednica u FBiH koje imaju vrijednost „uvoz+izvoz“ po stanovniku u iznosu iznad 17.500 BAM. To društvo u FBiH osim Tešnja sačinjavaju: Široki Brijeg, Doboj-jug, Posušje, Lukavac, Grude, Visoko i Kreševo.

„Iz prezentovanih podataka možemo zaključiti da po oba gore navedena kriterija vanjskotrgovačkog poslovanja u samom vrhu FBiH se nalaze sljedeće lokalne zajednice: Tešanj, Lukavac, Široki Brijeg, Visoko, a ovom društvu se može pridodati i Gradačac. Ako posmatranje usmjerimo i na drugi entitet u BiH, onda se gore navedenim lokalnim zajednicama po ostvarenim rezultatima u obje kategorije mogu pridodati samo još Derventa i Kotor Varoš“, pojasnio je Alagić.

IZVOZ

Četiri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera u segmentu izvoza tešanjske privrede su: Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija koji čine 74 posto cjelokupnog izvoza iz Tešnja.  Već od ranije su poznate kategorije proizvoda koje se izvoze iz Tešnja gdje prepoznajemo proizvode iz oblasti metaloprerade i proizvodnje autodijelova, industriijske keramike, prerade tekstila i kože, drvoprerade i namještaja, ali u posljednje vrijeme značajn udio zauzimaju dijelovi od polimernih materijala i proizvodi od mesa i drugi prehrambeni proizvodi.

„Uz već nabrojana četiri ključna tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija) za robe i usluge iz Tešnja, želimo istaknuti i uznačajan izvoz koji je realizovan na tržišta: Hrvatske, Ujedninjenih Arapskih Emirata, Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Švicarske i dr. Nikako ne smiju se zaboraviti 'lokomotive' ekonomskog razvoja u Tešnju koje su oličene u firmama: HIFA grupacija, AS group, MADI, Mann Hummel BA, Alpina Bromy, ali i brojne druge firme sa manjim brojem zaposlenih ali značajnim poslovnim rezultatima“, kaže Alagić

Ono što ovu poslovnu sredinu čini posebnom je i to da se nove kompanije javljaju svakim danom, ali osnovnu snagu lokalne privrede čine već afirmisane firme koje su stabilni nosioci lokalnog ekonomskog razvoja. Prema različitim oblicima registracije broj poslovnih subjekata u Tešnju je odavno prevazišao 2.500 subjekata, sa jasnom tendencijom da taj broj uvećava u narednom periodu.

Migracije koje se dešavaju, zadesile su i Tešanj, međutim kako kaže Alagić  vrijedno pomena je činjenica da u Tešanj dolaze ljudi iz drugih dijelova naše države koji pronalaze zaposlenje u lokalnim firmama.

„Nedostatak kvalifikovane radne snage je sada izražen, a još više će biti u vremenima koja su pred nama. U određenoj mjeri tešanjske firme to rješavaju na način da radna snaga dolazi sa teritorije susjednih općina i gradova, gdje u određenim firmama već sada imamo značajno izražen broj uposlenika sa teritorije drugih lokalnih zajednica“, zaključuje Alagić.

E. Kokor

Naučnici sa Kalifornijskog univerziteta napravili su "anti-solarne panele" koji rade obrnuto od solarnih - stvaraju energiju u mraku, umjesto da im Sunce bude izvor.

"Da bismo proizveli električnu energiju nakon što je sunce zašlo, koristimo alternativni fotonaponski koncept koji zemlju koristi kao izvor toplote, a noćno nebo kao hladnjak", objašnjavaju naučnici.

Trenutni "anti-solarne paneli", ipak, nisu toliko korisni.

Mogu da generišu samo četvrtinu energije koju prave solarni paneli.

Ipak, ukoliko se unaprede, "anti-solarni paneli" mogli bi da budu velika prekretnica, jer bismo energiju mogli da stvaramo non-stop, piše Tweak Town.

(N.N.)