Iz BiH odlaze svi – mladi, ali i oni stariji, kompletne porodice… Više se i ne pitaju hoće li im tamo negdje biti bolje, hoće li se snaći, uspjeti. Sigurni su da hoće. Sigurni su i da nema smisla više ostati ovdje – u zemlji u kojoj se toliko godina nakon rata pričaju isključivo ratne priče, u zemlji u kojoj su opljačkani svi fondovi i preduzeća, u zemlji u kojoj između politike, pravosuđa i tajkuna stoji znak jednakosti, u zemlji koja ne nudi ništa više od gomile nelogičnosti i ogromne frustracije…

Da li su u pravu i da li život zaista počinje van granica Bosne i Hercegovine pokušali smo doznati iz razgovora sa našim ljudima koji žive u Austriji, Njemačkoj, Holandiji, Irskoj, Sloveniji…

Postavili smo im samo jedno pitanje – da li ste se ikada pokajali što ste napustili BiH?

Ovo su odgovori koje smo dobili:

Mostarka Dolores Veledar Perić, prije tri godine, napustila je Mostar i BiH. Zajedno sa suprugom i sinom, otišla je put Njemačke, tačnije u Stuttgart: “Nismo se pokajali, kajemo  se samo što nismo prije otišli”, kaže i dodaje “Ovdje postoji projekcija u budućnost, mogućnost napredovanja nekakvim prirodnim putem. Da smo ostali dole ili bi živjeli jako loše na margini ili postali pokvareni i korumpirani. Ovdje ne moram donositi takve izbore. Naravno, postoji jezički i starosni limit ali to se ne može porediti sa ograničenjima bosansko-hercegovačke sredine”.

U maju će biti dvije godine kako je Tanja Radević sa porodicom odselila u Holandiju. Nisu se pokajali, kaže, i vratili bi se ovdje samo da moraju. Ističe i da se njena izjava mora uzeti kao prilično subjektivna, jer je isključivi razlog njihovog odlaska bila bolja budućnost za kćerku Dunju, a sve ostalo je bilo potaman i kući u BiH.  Za sada jedinu manu odlaska vidi u velikoj udaljenost od roditelja i sestre sa kojima je jako bliska. Na novi život su se veomo lako navikli, jer je riječ o državi  sa uređenim sistemom gdje su svi više – manje jednaki i gdje sve funkcioniše kako treba, zaključila je Tanja.

Vladana Dragić sa porodicom već godinama živi u glavnom gradu Austrije, Beču.

Ovdje imamo više mogućnosti na svim poljima- od posla, preko besplatnog obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalnih programa, društvenog života i na kraju boljeg standarda. Zaista nema mjesta kajanju”, istakla je Vladana.

Slično Vladani razmišlja i njen sugrađanin Vedran Čolović koji danas više  Austriju, nego BiH, osjeća kao svoju domovinu. 

“Živim u Austriji, punih 15 godina. Ovdje sam došao zbog posla, ali i deprimirajuće sveukupne situacije u BiH, i tih konstantnih ratnih priča. U Austriji su mi rođena djeca, ovdje se školuju, akter sam kulturnog, sportskog i političkog života i mogu reći da sam sretan. Od svog rada mogu obezbijediti egzistenciju porodici, bez da sam u nekoj stranci ili da strahujem od gazde ili nekih kriminalaca, kakva je nažalost situacija u BiH”, priča Čolović za naš portal i dodaje da ne razmišlja o povratku u BiH, jer to nije država u kojoj se vidi, ni sada, ni u budućnosti.“Jednostavno, ne osjetim i ne vidim da će u BiH uskoro biti bolje. Volim doći, posjetiti drage ljude, ali to je sve”, zaključuje.

Van granica naše zemlje prije osam godina otišao je i Damir Lalić.  Nakon studija u Londonu, dobio je posao na Islandu i ne vjeruje da će se, barem u skorijoj budućnosti, odlučiti za povratak: “Nastavak obrazovanja je bio neki prijelomni momenat u mom životu, kada sam znao da moram otići. Ne moram previše obrazlagati ovu odluku jer svi znaju kako stvari u BiH (ne)funkcioniraju. Nakon studija uspio sam pronaći posao u struci i jako sam zadovoljan svojim životom i nikada se nisam pokajao."

M.V. koja se iz Bosne odselila je za Sloveniju prije 7 godina, vođena samo jednom idejom – da želi život u uređenoj državi, gdje se poštuju osnovna prava građana i gdje ti ne treba veza da odeš kod doktora i dobiješ posao.

Nije bilo lako, kaže, mnogo truda, dokazivanja, učenja, prilagođavanja, ali dobra stvar preseljenja je da jako dobro upoznaš sebe, svoje sposobnosti, prag izdržljivosti, tolerancije, spoznaš svoju snagu, naučiš mnogo, rasteš, promijeniš se, naučiš da si samo ti odgovoran za sve što ti se događa, naučiš da ne okrivljuješ nikog i ništa osim samoga sebe za uspjeh ili neuspjeh svoje avanture.

“Povratak kući…o tome razmišljam često, kad god mi je teško, kad pomislim da u tuđini nisam ostvarila sve što sam mislila da ću uspjeti u ovih nekoliko godina. Poredim stalno život prije i život sad, šta sam imala, šta sam dobila. Konstantno si postavljam pitanja da li vrijedi. Isplati li se ova patnja spoznavanja sebe i svojih mogućnosti u uslovima daleko od idealnih? Da li bih bila spremna vratiti se? Mislim da bih, i nikako na to ne bih gledala kao na neku vrstu poraza. Gledala bih na povratak kao na novu fazu svog života, a na život proveden u Sloveniji kao na veliku školu koja me je oblikovala i dosta toga naučila, moža čak  na neki način pripremila za povratak”, kazala je za Buku M.V.

Nakon dugogodišnjih inicijativa da se smanji stopa na osnovne životne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, i da se uvede sistem plaćanja PDV-a na način da se isti državi plaća tek po naplati fakture, BiH će, sve je je izvjesnije, dobiti veću stopu PDV-a, piše Buka.

Takve najave od strane političara stižu već duže od tri godine, a ovih dana na tu temu je govorio i premijer Vlade RS, Radovan Višković, te kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija.

Za veću stopu PDV-a se već dugo zalaže i poslovna zajednica, što je potvrdio i Višković.

Ako aktuelnim najavama dodamo i da su se domaći političari u Reformskoj agendi obavezali za blago povećanje PDV-a, ako preduzete mjere ne dovedu do zadovoljavajućeg ekonomskog rasta, onda možemo slobodno reći da je da će do povećanja doći. Nezvanično se spominje povećanju stope PDV-a za 2 posto.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH smo pokušali doznati kakav je njihov stav o većoj stopi PDV-a, ali su samo kratko prokomentarisali dkako u utvrđenom Nacrtu zakona o PDV-u nije predviđeno povećanje stope PDV-a od 17%: “Na 36. sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje usvojen je Nacrt zakona o PDV-u i data je suglasnost Upravi da Nacrt dostavi entitetskim odborima na mišljenje. UIO je dužna da dobijene komentare i prijedloge dostavi Upravnom odboru, nakon čega će se dati saglasnost za provođenje procedure javnih konsultacija, a potom će zakon biti upućen u dalju procedru usvajanja. U utvrđenom Nacrtu zakona nije predviđeno povećanje stope PDV-a od 17%”.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH su još ranije za naš portal rekli da će se izmjene zakona o PDV-u tiču isključivo tehničkih detalja, a da će o eventualnoj izmjeni poreske stope, kako to i obično biva, konačnu riječ dati politika.

Ekonomista Faruk Hadžić za Buku kaže da je poreska reforma u BiH, jedno od najvažnijih pitanja, ali ono što nedostaje u bilo kojoj priči i zagovaranju su stručne analize, kojih očito nema, a koje će pokazati efekte bilo koje mjere. Po njemu sistem indirektnog oporezivanja jako dobro funkcioniše i mi nemamo problema u prikupljanju, već u raspodjeli prikupljenih sredstava.

Veći problem u ovom trenutku, naglašava, pokazuje sistem direktnog oporezivanja, tj. oporezivanje rada kroz doprinose i poreze i njega treba reformisati i mjenjati, te smanjiti opterećenja na rad.

“Zagovaranja koja idu u smjeru mjenjanja stope PDV-a na više neće imati pozitivne efekte, jer šta znači jednom radniku da mu se kao da nešto kroz veću platu, ako će mu se to na kraju uzeti kroz veći PDV. Ne treba zaboraviti da su uvedene akcize imale efekt kao da je stopa PDV-a povećana za 1% i da se ništa pozitivno nije desilo osim uzimanja novca iz džepova građana. Niti je pokrenuta cestogradnja, niti građani bolje žive. Desilo se samo još masovnije napuštanje države. Stoga, ako se želi reformisati poreski sistem, onda treba ići na smanjenje direktnih poreza i doprinosa, čime bi se povećale plate radnika, a u konačnici potrošnja. Uz istu stopu PDV-a, kako budu rasle plate, a time i potrošnja, na kraju će država više ubrati novca, tako da nema apsolutno potrebe povećati poreze na potrošnju. Treba napomenuti da je potrošnja sada već opterećena sa 27% (17% PDV i 10% akcize kada se preračunaju efekti), tako da bi ustvari trebalo smanjivati ove poreze, a ne povećavati”, mišljenja je Hadžić.

Kontaktirali smo Institut za razvoj mladih KULT koji je proteklih godina intezivno zagovarao izmjene Zakona o PDV-u.

Njihova posljednja inicijativa ticala se pomijeranja roka za plaćanje PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu i smanjenje dnevne zatezne kamatne stope sa 0,04% na 0,02%. Nažalost, Vijeće ministara BiH je negativno odgovorilo na ovu inicijativu, a u odgovoru koji su dobili, između ostalog, stoji da ovakva inicijativa nije prihvatljiva iz nekoliko razloga kao što su nužnost promjena zakonskih i podzakonskih akata, promjena poslovnih procesa u administraciji, ugroženo izmirenje obaveza UIO prema poreskim obveznicima u vidu povrata sredstava, ugroženo finansiranje međunarodnih obaveza tj. servisiranje inostranog duga, troškovi uvođenja ovakvog sistema naplate PDV-a…

Ova izuzetno važna tema se, ističu u KULT-u, ne smije zaboraviti i potrebno je ponovno staviti u fokus donosioca odluka, kako bi se podržala i pomogla likvidnost, rast i razvoj bh. privrede.

“Veliki broj mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, i zbog nepoticajnog privrednog okruženja. Iako nova istraživanja pokazuju da mladi povećano pokazuju interes za bavljenje biznisom, poslovni ambijent ih odbija od toga i indirektno im poručuje da svoje potencijale iskoriste u Evropskoj uniji”, poručuju iz KULT-a.

U nastavku donosimo stope PDV u evropskim i zemljama regiona.

Trenutno je situacija takva da među evropskim zemljama, samo BiH i Danska primjenjuju jedinstvenu stopu PDV-a na sve proizvode bez snižene stope za najosjetljivije proizvode.

(fokus.ba)

U svim džamijama u Bosni i Hercegovini i dijaspori danas će biti organizovano prikupljanje pomoći nastradalim u zemljotresu u Albaniji, javlja Anadolu Agency (AA).

Razorni zemljotres koji je pogodio Albaniju prije nekoliko dana izazvao je tragične posljedice, ogromne materijalne štete kao i evidentnu humanitarnu krizu, koja se posebno manifestira u mjestima najviše pogođenim ovom prirodnom katastrofom.

"S obzirom da u prirodnim katastrofama institucije ne mogu pravovremeno reagirati u pružanju adekvatne pomoći nastradalom stanovništvu, neophodno je iskazati praktičnu solidarnost s građanima Albanije, koji su proteklih dana uz zebnju, strah i neprospavane noći, preživjeli tragične ljudske i materijalne gubitke", navode iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Ističu da je saosjećanje spram ljudske patnje i odgovornosti za ljude u nevolji neodvojivi dio našeg islamskog sistema vrijednosti.

"Islamska zajednica se, s drugim organizacijama, blagovremeno uključila u pružanju pomoći stanovništvu pogođenom zemljotresom u Albaniji", navode iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Dramatični prizori zabilježeni su sinoć na autoputu u blizini Zenice, a nakon drame i intervencije policije, jedna osoba uhapšena je zbog vožnje u suprotnom smjeru i to pod uticajem alkohola.

Kako je za N1 potvrđeno jutros iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, događaj je zabilježen oko 23.30 sati.

”Vozilo škoda kretalo se iz Kaknja prema Zenici suprotnim smjerom. Na mjesto događaja upućene su patrole i blokiran je ulaz iz pravca Zenice. Vozač inicijala H.M. zaustavljen je, a alkotestom utvrđeno je da u krvi ima 2.28 promila alkohola”, potvrđeno nam je u policiji.

Podsjećamo, na ovoj dionici autoputa nije prvi put da vozači voze u pogrešnom smjeru. Prije nekoliko sedmica, jedan takav slučaj završio je tragično.

Kada je Udruženja građana „Stari grad“ Tešanj, kao jednu od svojih aktivnosti, 2010. godine uvrstilo održavanje muzičkog Balkan Strrets festivala u Tešnju ni slutili nisu da će ove godine Festival doživjeti 10. rođendan.

Svakako, glavni krivac za ovako veliku priču u Tešnju je predsjednik Udruženja Zoraid Mehičić Zoka, neumorni Zoka, entuzijasta, roker sa „dna kace“. Zoku, inače, ubrajaju u jednog od najvećih promotora grada Tešnja i za jednog od najvećih „krivaca“ što u Tešnju rock 'n roll još uvijek živi.                                                                                                           

1. Balkan streets festival u Tešnju je održan 2. jula 2010. godine i tada su nastupili: PREDGRUPA (BiH), PROCES (BiH), SOPHA (Belgija), SENNEN (Holandija), LOST BEAR (Holandija) i DJ TRIKSID BiH).
Nezaboravna manifestacija sa dobrim muziciranjem i puno raznih žanrova bila je, svakako,  osvježenje u Tešnju, pa ne čudi da su ljubitelji dobre svirke i provoda, kakav Tešanj može pružiti,  s nestrpljenjem čekali šta će se ponuditi na 2. Balkan Streets festivalu.

Kako sam 2011. godine napisao osvrt na održani 2. Balkan streets festival isti ću prenijeti u cijelosti:

„Zorid Mehičić u Tešnju i dalje znan kao Zoka projekat Balkan streets festivala pokrenuo prošle godine. Mada je u početku bio skeptičan ja sam znao da će u nakanama uspjeti, i nisam se prevario 2. Balkan streets festival je bio daleko posjećeniji, kvalitetnija svirka, ambijent, i sa sigurnošću mogu reći da će 3. biti za još veće pamćenje.
 
Festival je otpočeo DJ TRIKSID/ELEKTROVIBE iz Jelaha. Iskusni DJ je još jedanput pokazao da je u ovom poslu najbolji na općini Tešanj, a konzumenata ove vrste muzike, koja i meni nakada „liježe“, nije nedostajalo.
 
Slijedi nastup grupe Z.I.D. iz Tešnja, a s njim i pokušaj kiše da rastjeraju posjetioce. Neumorni Zoka se penje na binu i „viče“ „NEĆE BITI KIŠE, NEĆE BITI KIŠE...“, najvjerovatnije očajan što je sve bilo tako blizu da Festival, usljed velikog nevremena, propadne. „NEĆE BITI KIŠE...“, „grmi“ Zoka, i kiša nas mimoiđe??? J.
Momci iz grupe Z.I.D. svirali su, uglavnom, „domaću“ muziku. Ono što mogu za njih reći je da su se trudili, predpostavljam uporno vježbali, i od mene dobili prolaznu ocjenu, od publike ispred bine, najvjerovatnije riječi pohvale.
 
TEŠANJ URBAN BEND iz Tešnja nastup počinje sa izvođenjem Knocking on heaven's door, verzija od Guns N Roses. TEŠANJ URBAN BEND je prvu pjesmu izvodio u najjačem sastavu, koji je imao do sada: Neka, Krdžo, Damir i Sule potpomognuti pjevačem Branislavom Vidovićem iz grupe DEMODE i mladim tešanjskim gitaristom Nermanom Turkićem, Slesh kako ga nazva voditelj programa Zoka.
Često sam razmišljao, ko bi to mogao zamjeniti na sceni TEŠANJ URBAN BEND, najbolji rokenrol bend na općini Tešanj, nisam nalazio odgovora. Sinoć sam razbio svoje nedumice, mladi Nerman Turkić će najvjerovatnije okupiti momke, zašto ne i djevojke koji će nastaviti tradiciju dobrog rokenrola u Tešnju.
U nastavku TEŠANJ URBAN BEND je svirkao pjesama AZRE, sa mojom ozbiljnom zamjerkom da bi mogli malo više vježbati s obzirom na kvalitet sinošnje svirke, a imajući u vidu visok muzički potencijal članova TEŠANJ URBAN BENDA.
 
Ono zbog čega je, između ostalog, vrijedilo doći  2. Street festival su svakako bili DEMODE iz Doboja, momci zbog kojih se povremeno isplati otići i u PUB UNDER CLUB u Jelahu, gdje ponkad petkom nastupaju.
Mada oslabljeni, zbog izostanka Veselina na ritam i solo gitari, na svirci se uopće to nije moglo primjetiti, jer ako su mogli Creeam, Jimi Hendrix Experience, ZZ Top... djelovati kao trio zašto to ne može i DEMODE.
Energija kojom „praše“ ovi momci je za svaku pohvalu. Dinamična i dobro uštimana svirka bi nas, ako okrenemo leđa bini, na trenutak dovela u nedomicu da se nalazimo na koncertu Jimi Hendrixa, Stivie Ray Vaughana,  Rare Earth...izvođača koji su obilježili rokenrol historiju, a koji su bili na repertuaru sinošnje svirke grupe DEMODE.
 
Slijedi BOMBAY SHOW PIG iz Holandije. Bend koji svira alternativniju muziku, koja je za naše prostore teže prihvatljiva, ali muzika koja nije bila smetnja da BOMBAY SHOW PIG ostvari veoma dobru komunikaciju sa publikom, koja je bila uporna ostati do kraja Street festivala.
Bendom dominira djevojka za bubnjevima Linda van Leeuwen (Drums, Samples & Backing/Lead Vocals), koji svoj posao odrađuje veoma dobro i profesionalno, te pjevač Christian Kratzsch (Lead Vocals & Synth) koji me je povremeno podsjećao na pjevača Damo Suzuki kultne grupe Can iz Njemačke.
Velika hvala bendu   BOMBAY SHOW PIG koja je prevalila dugi put iz Holandije, da bi dala doprinos obilježavnaju „TEŠANJSKOG LJETA“ i čuvanju tradicionalno dobrih svirki po kojima je nekad Tešanj bio prepoznatljiv.
 
Organizatoru Udruženju „Stari grad“ Tešanj sve čestitke, uz malu opasku da, ipak, Zoka ne može sve sam, te da se ekipa oko njega mora proširiti, jer usitinu Zoka organizuje  najposjećenije manifestacije u gradu Tešnju, a malom Nermanu Turkiću preporuka da zasuče rukave i preuzme rokenrol scenu u Tešnju.“ (Tešanj, 30.06.2011. godine.)                                                                 

U 10 godina postojanja, i do sada  9 održanih Festivala, u Tešnju je nastupilo, na 13 koncerta, 59 muzičkih grupa i pojedinaca iz 7 zemalja okruženja i šire.
Na Festivalu su nastupale grupe i pojedinci koji su se tek dokazivali na muzičkoj sceni, ali i oni koji su nekada bili zvjezde u usponu, poput EX PONTO iz Doboja. Tešanj je na Festivalu  ugostio i dokazane na muzičkoj sceni kao što su Lačni Franc i Divlje Jagode, i naravno na Festivalu neizostavni su bili Neka i Sutko, muzičari koji su utirali put rock 'n roll sceni u Tešnju.

10. Balkan streets festival se održava 30.oktobra 2019. godine, a nastupaju: GENERACIJA BEZ KOMPASA, MALI BUBANJ i DUO ACUSTICO SUAD I NACE. Dobar razlog za dobar provod. Dođite da zajedno obilježimo 10. rođendan Balkan Streets festivala u Tešnju.

Tešanj, 27.11.2019. godine                                              
Emir Unkić Deba

Federacija BiH uskoro će konačno dobiti novi zakon o zaštiti na radu. Radnici će tim zakonom dobiti mnogo bolju zaštitu, a poslodavci koji ga krše suočit će se sa višestruko višim kaznama od onih koje propisuje trenutni zakon.

Prema novom zakonu kazne za kršenje sigurnosti radnika i radnog mjesta iznosit će do 15 hiljada KM.

Predstavnidki dom Parlamenta FBiH 24. septembra je usvojio Prijedlog Zakona u tekstu kako ga je predložila Vlada. Sada se čeka se još usvajanje u Domu naroda što bi se trebalo desiti uskoro.

Predsjednik Udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu Zuhdija Mahmutović kaže za BiznisInfo da zakon donosi dosta novina jer je direktno preuzeta direktiva 391 Evropske unije.

“Zakon je pisan prema toj direktivi, nije sto posto ali 98 posto je usklađen sa tom direktivom. I trebao bi da dovede do poboljšanja, samo zavisi od njegove primjene u praksi, koliko smo tu moćni kao država da kontrolišemo primjenu.”, kazao nam je Mahmutović.

Trenutno je u Federaciji Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine, a kazne za njegovo kršenje su izražene u dinarima.

“Ja sam to matematički pretvarao i maksimalna kazna je 50 KM, međutim inspekcija ide prema zakonu o inspekcijama, ali to onda mora ići na sud pa to je onda sudski spor i to traje 3-4 godine.”, ističe naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, po novom zakonu maksimalna kazna je 15 hiljada KM.

“Otprilike po starom je trebalo tu negdje biti ali pošto je u dinarima, kad se to preračuna, izađe umjesto 15 hiljada da je to 50 KM.”, zaključuje Mahmutović.

Kazne do 15 hiljada KM predviđene su, između osatalih, za sljedeće prekršaje poslodavaca:

-ako ne izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji koji stavi u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije bez prethodno pribavljene odgovarajuće dokumentacije
-ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme…
-ako ne provodi mjere i ne osigura sredstva za prvu pomoć,
-ako ne izvrši procjenu rizika na mjestima rada
-ako zasnuje radni odnos sa radnikom, a da prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju zahtjevima određenog radnog mjesta
-ako ne utvrdi radna mjesta sa povećanim rizikom
-ako ne donese interni akt o zaštiti na radu
-ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja mjera zaštite na radu
-ako ne odredi jednog ili više radnika za zaštitu na radu i ne osigura im uvjete za rad
-ako dovodi u nepovoljniji položaj radnika za zaštitu na radu dok postupa u skladu sa odredbama ovog zakona
-ako radnicima ne daje odgovarajuća pisana uputstva
-ako ne postavi znakove upozorenja i znakove općih obavještavanja…

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme s kišom. Više padavina se očekuje u drugoj polovini dana.

Vjetar će biti slab, do umjerene jačine, južnog smjera. Povremeno može biti jakih udara juga.

Najniža jutarnja temperatura iznosiće od 6 do 11, na jugu zemlje do 13 stepeni. Najviša dnevna će biti od 11 do 17 stepeni.

U petak će biti, prije podne pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i sjevernim područjima Bosne. Poslije podne prestanak padavina i djelimično razvedravanje. U večernjim satima jače naoblačenje praćeno kišom očekuje se u većini područja.

Na planinama sa slabim snijegom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 6 do 11, na jugu 13, a dnevna od 10 do 16 °C.

U subotu će biti u većem dijelu Bosne pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili rosuljom u jutarnjim satima i dio prijepodneva. U Hercegovini pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 2 do 7, na jugu od 6 do 11, a dnevna od 5 do 10, na jugu od 12 do 16 °C.

U nedjelju se očekuje prije podne pretežno sunčano sa maglom po kotlinama i uz riječne tokove. Poslije podne i u večernjim satima porast naoblake. Jutarnja temperatura od 2 do 7, na jugu do 10, a dnevna od 7 do 12, na jugu do 16 °C.

U ponedjeljak će biti oblačno vrijeme sa kišom. Više padavina u drugom dijelu dana. Tokom poslijepodneva ili u večenjim satima u Bosni kiša prelazi u susnježicu i snijeg. Jutarnja temperatura od 2 do 6, na jugu od 6 do 10, a dnevna od 5 do 11, na jugu do 14 °C. Pad temperature zraka krajem dana i u večernjim satima.

Globalna proizvodnja električne energije iz uglja, što je ključni pokretač klimatskih promjena, u 2019. godini će postići rekordni pad od 3 posto.
Zemlje Zapadne Evrope predvode smanjenje, pokazala je analiza stručnog portala Carbon Brief. EU je u prvih šest mjeseci 2019. godine registrovala historijski pad proizvodnje struje iz uglja od 19 posto, a to se desilo zbog pada upotrebe uglja u SAD-u, Njemačkoj, Španiji, Velikoj Britaniji, ali i Južnoj Koreji.

Ipak, u periodu 2017.-2018. pad proizvodnje u SAD-u i Evropskoj uniji pratilo je povećanje proizvodnje u drugim zemljama, prvenstveno Kini. Ove godine, pad proizvodnje razvijenih ekonomija se ubrzava, a u Indiji i Kini naglo usporava, što je presudno za globalno smanjenje.

U proteklih 35 godina zabilježena su samo dva opća pada u proizvodnji struje iz uglja - 2009. godine uslijed globalne finansijske krize i 2015. kada je Kina usporila proizvodnju.

Padu potrošnja ovako proizvedenog uglja u Evropi najviše je doprinio sistem trgovine emisijama (ETS), glavni pokretač ljudi da im elektrane na ugalj ne rade punom parom, kazali su iz Carbon Briefa. Tome je doprinijela i ekspanzija vjetroenergije i solarne energije, mjere energetske efikasnosti i dostupnost gasa.

(klix.ba)

Broj osoba koje su poginule u razornom zemljotresu u Albaniji povećan je na 40, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje, prenosi Anadolu Agency (AA).

Spasioci iz Albanije, Turske, Kosova i drugih zemalja nastavljaju potragu za osobama za koje se sumnja da se nalaze ispod ruševina na području Drača, dok je potraga u Thumani trenutno obustavljena.

Albansko ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite je ranije saopštilo da je 658 osoba povrijeđeno u zemljotresu jačine 6,4 stepena po Richteru, koji je ovo područje potresao u utorak ujutro.

U međuvremenu je Vijeće ministara te zemlje proglasilo stanje prirodne nepogode u Tirani i Draču.

Zemljotres u Albaniji srušio je najmanje tri stambene zgrade dok su građani spavali, a spasilačke ekipe su na terenu i rade na spašavanju osoba, za koje se vjeruje da se nalaze ispod ruševina.

U Draču i nekim selima postavljeno je više od 180 šatora u kojima je smješteno oko 1.450 osoba.

Albanski premijer Edi Rama kazao je da su pomoć Albaniji uputile Turska, Italija, Francuska, Grčka, Kosovo, Srbija i Crna Gora.

Najbolji bh. atletičar Amel Tuka iza sebe ima izuzetno uspješnu godinu u kojoj se okitio srebrom na Svjetskom prvenstvu.

Tuka je večeras u Vrnjačkoj Banji (Srbija) prisustvovao izboru najboljih atletičara Balkana za 2019. godinu.

Amel Tuka je na svačanoj ceremoniji i zvanično proglašem najboljim atletičarom Balkana u 2019. godini, te mu je uručena njegova nagrada.

Inače, izbor je organizovan od strane Balkanske atletske federacije. Ovo je bio deveti put da se održala pomenuta manifestacija.

Podsjetimo, Amel Tuka je na Svjetskom prvenstvu u Dohi došao do srebra u svojoj disicplini – 800 metara.

(sportsport.ba)