Uzalud se iz lukavačke kompanije "Global Ispat Koksna Industrija Lukavac" (GIKIL) trude da javnost ubijede da je jučerašnji eko-incident na rijeci Spreči uzrokovan manjim tehničkim problemima, koji su otklonjeni tokom prve smjene i da manje količine takozvane natkatranske vode ispuštene u rijeku Spreču neće imati većih posljedica.

Članovi Ekološko-sportsko-ribolovnog društva (ESRD) "Drijenča" jutros su u četiri sata na Spreči snimili užasne slike. Velike količine otrovane i uginule ribe snimljene su duž cijelog toka Spreče, od Lukavca ka Petrovu, Gračanici, Doboj-Istoku i Doboju.

Ponovo je pozvana vodna federalna inspekcija da uzme uzorke otrovane rijeke i ribe i da se o ovome obavijesti Tužilaštvo TK.

Ovo je dvadesetdrugi po redu ekološki incident na ovoj rijeci.

(avaz.ba)

Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars Gunnar Wigemark danas će u Tešnju prisustvovati javnoj debati o ulozi lokalne zajednice u procesu pristupanja EU, koja se održava u okviru projekta "Lokalna zajednica prEUzima inicijativu".

Osim Wigemarka, na debati će govoriti i brojni domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci koji su angažovani na projektu.

Prisutni će također imati priliku da nakon debate prisustvuju informativno-edukativnom događaju na kojem će izlagati predstavnici projekata koje finansira EU i drugi donatori, a koji direktno doprinose ekonomskom i održivom razvoju lokalnih zajednica: ProLocal - Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH koji finansiraju EU i njemačka vlada, a provodi GIZ, te MEG - Projekat općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja koji finansira švicarska vlada, a povodi UNDP, najavili su organizatori.

(Oslobođenje)

U Prijedoru je sve spremno za obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka kojim se danas građani i aktivisti sjećaju svih žrtava iz 1992. godine među kojima je i 102 djece, javlja Anadolu Agency (AA).

U Udruženju "Izvor" u Prijedoru članice su jutros rezale i pripremale bijele trake za sugrađane.

Predsjednica Seida Karabašić kaže da su pripremljene i ruže, te odštampana imena 102 ubijene djece.

"Svake godine smo suorganizatori s Centrom za mlade 'Kvart' i Inicijativom 'Jer me se tiče'. Pripremamo bijele trake i ruže, a fokus je na civilnim žrtvama rata i govorimo o stradalim u ovom gradu, koji još uvijek nemaju status koji treba da imaju, a činjenica je da nemamo ni spomen-obilježje", rekla je Karabašić za AA.

Tačno u podne šetnjom kroz centar grada do Trga Zorana Karlice građani će s ružama i bijelim trakama oko ruke podsjetiti na maj 1992. godine kada je počela kampanja protjerivanja Bošnjaka, otvaranja logora i pogroma naroda nesrpske nacionalnosti.

Jučer su odigrane četvrtfinalne utakmice seniorskog Kupa ZDK, evo parova i rezultata:

Maglaj: Moševac – Rudar Zenica (3:3) Penali 4:3

Tešanjka: Pobjeda – Natron 3:2

Olovo: Stupčanica – Žepče (0:0) Penali 4:5

U prva dva para sastali su se drugoligaši FBiH, grupa Centar, a treći par je činio Kantonalni ligaš Stupčanica iz Olova i drugoligaš Žepče, koji se nakon boljeg izvođenja penala (4:5) plasirao u polufinale Kupa ZDK.

Tešanjska Pobjeda, nakon preokreta, bila bolja od maglajskog Natrona (3:2).

Najviše uzbuđenja viđeno je u Maglaju na utakmici Moševac i Rudar iz Zenice. Nakon 90 minuta igre završeno je neriješenim rezultatom 3:3, iako su Zeničani preokrenuli rezultat od 1:0 na 1:3. Ipak, domaći su uspjeli da izjednaće na 3:3. Poveli su domaći sa 1:0 u 42′ preko Adila Kovačića. Gosti izjednačuju rezultat na 1:1 u 50′ preko Besima Kolića, a onda isti igrač postiže i svoj drugi gol u 60′ za potpuni preokret od 1:2. Kapiten Zeničana Ahmed Aletić povećava na 1:3 u 63′. Domaći uspjevaju da smanje na 2:3 u 68′ preko Adila Kovačića, a u 81′ i da izjednače rezultat na 3:3 preko Demira Safića.

Pristupilo se izvođenju jedanaesteraca u kojem su uspješniji bili nogometaši Moševca i sa 4:3 eliminisali Rudar iz daljeg takmičenja u Kupu ZDK.

Utakmica između Moševca i Rudara odigrana je na gradskom stadionu u Maglaju pred oko 150 gledalaca.

Ekipa Rudara nastupila je u sljedećem sastavu:

Semin Durmić, Abdu-Selam Lužić, Mirza Serdarević, Harun Vardo, Ahmed Aletić (cap), Aldin Kubat, Ermin Spahić (od 46′ Enes Šeper), Besim Kolić, Mahir Jusić, Imran Sarajlić, Ajdin Hrustić (od 46′ Harun Tabaković –od 83′ Ermin Gluhić).

Još na klupi: golman Ganibegović Mustafa. (Glavni trener Armin Bujak, predstavnik kluba Ševko Adilović).

(E.Imamović)

Godinama osnovne škole u BiH bilježe rapidan pad broja upisanih učenika, a uzroci tome, kako kažu direktori obrazovnih ustanova, su sve prisutniji trend iseljavanja naših građana na privremeni rad u Evropsku uniju i pad nataliteta.

 Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2017/2018. godini u BiH, u 1.817 osnovnih škola upisano je 282.614 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 5.115 učenika.

“U ovoj školskoj godini u prve razrede upisana su 31.182 učenika, što je u odnosu na prošlu školsku godinu manje za četiri odsto”, kazali su iz Agencije.

Stevica Đogazović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije, kazao je za “Nezavisne” da je, nažalost, i ove školske godine upisan manji broj učenika, a najčešći razlog je to što veliki broj đaka odlazi zbog toga što cijele porodice idu u inostranstvo.

“U zadnje vrijeme dešava se da za jedan dan po četiri učenika najave odlazak iz jedne škole zbog toga što se sele u inostranstvo”, kazao je Đogazović i dodao da nekoliko područnih škola na teritoriji Prijedora koje su imale po tri odjeljenja sada nema nijednog upisanog učenika.

“Manji broj djece izazvaće i veliki problem u samom nastavnom procesu, odnosno to utiče i na broj nastavnog osoblja i na njihovu potrebnu normu”, kazao je Đogazović.

Da u školske klupe u Brčkom svake godine sjedne manje đaka, kaže i Mara Matkić, šef Pododjela za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta.

“U svih 15 osnovnih škola u Brčko distriktu upisan je 661 učenik ove godine, a prošle godine to je bilo 614, dok smo prije deset godina imali i do 1.000 upisanih učenika”, kazala je Matkićeva.

“Godinama imamo stagnaciju u brojnosti stanovništva, a u zadnje vrijeme veliki je broj ljudi koji se iseljavaju iz BiH”, pojašnjava Matkićeva.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, ističe da Banjaluka sigurno najbolje stoji u odnosu na druge gradove.

“Glavni faktor je upravo to što se rađa malo djece. Možda je jedan od faktora i to što se jedan broj učenika odselio”, ističe Popržen.

Elvira Mijić, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, kazala je da je u posljednjih sedam godina u cijeloj RS primjetan pad broja učenika za 25 odsto.

“Iako pronatalna politika nije u našem domenu, očigledno je da na tome treba raditi”, ističe Mijićeva.

Dragan Mrdić, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije, ističe da je u Trebinju isti broj učenika već nekoliko godina unazad.

“Međutim, u Gacku i Bileći primjetan je pad broja učenika, a samim tim je i manje odjeljenja”, kazao je Mrdić i dodao da je glavni razlog pad nataliteta.

Merima Šuta, direktorica “Šeste osnove škole” Mostar, ističe da u posljednjih deset godina broj učenika skoro pa stagnira, a sa druge strane ima i pozitivnih primjera, gdje je primjetan rast broja upisanih učenika.

Ekrem Jahić, direktor OŠ “Meša Selimović” Sarajevo, kaže da u njihovoj školi u zadnje tri godine imaju trend povećanja broja učenika.

Mala matura u RS

Ove školske godine mala matura će biti uvedena eksperimentalno u 21 osnovnu školu u RS, a polaganje će biti 6. i 7. juna.

“Testove iz srpskog jezika đaci će polagati 6. juna, dok će dan kasnije raditi testove iz matematike”, kazao je Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS.

(6yka.com)

Skupština Kosova usvojila je rezoluciju kojom se ukida kontrola kretanja putnika koji prelaze granicu s Albanijom, prenosi Gazeta express.

Svih 73 prisutnih poslanika glasalo je za rezoluciju kojom se za građane Kosova i Albanije u potpunosti otvara izlaz i ulaza preko prijelaza Morina i Cafa Pruš kod Ðakovice i Vrbnica kod Prizrena.

Ukidanje roaminga

Prema riječima Dardana Molocaja iz Socijaldemokratske partije, koji je predložio rezoluciju, ovim se ukida kontrola kretanja građana, a ne prijelazi.

Skupština je usvojila i odluku o ukidanju roaminga za mobilnu telefoniju između operatera na Kosovu i u Albaniji.

(Al Jazeera)

U drugoj polovini dana, jači razvoj oblačnosti, uvjetovati će pljuskove i grmljavinu. Pljuskovi će lokalno biti i obilni, a postoje uvjeti i za pojavu grada. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 1.06.2018 (Petak)., više sunčanog vremena u jutarnjim satima. Od sredine dana, jači razvoj oblačnosti, će uvjetovati lokalne pljuskove i grmljavinu. Pljuskovi će lokalno biti i obilni, a postoje uvjeti i za pojavu grada. Vjetar slab do umjerene jačine sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 23 i 28, na jugu zemlje do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 2.06.2018 (Subota)., malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Od sredine dana, postupno povećanje oblačnosti. Tokom dana, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini bez padavina. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu zemlje do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 3.06.2018 (Nedjelja)., sunačno vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Padavine se očekuju u zapadnim, istočnim i ponegdje u centralnim djelovima. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30, na jugu zemlje do 32 stupnja.

Prijedor, ali i cijeli svijet, sutra se prisjeća 3.176 ubijenih, među kojima je 102 djece. “Dan bijelih traka – 31. maj”, koji je već odavno prerastao i Prijedor i Bosnu i Hercegovinu, i ove godine bit će obilježen mirnom protestnom šetnjom preživjelih Prijedorčana na Gradskom trgu, a kako je najavljeno, i u još 50 gradova širom svijeta.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka i bivši logoraš Omarske, Manjače i Trnopolja Mirsad Duratović kazao je u razgovoru za Fenu da će fokus ove godine biti na 102 ubijene prijedorske djece i inicijativu roditelja da se postavi dostojno spomen-obilježje ubijenim mališanima u centru Prijedora, iako gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.

– Bijele trake su jedan od dokaza namjere da se u Prijedoru počini genocid, jer se obilježila grupa na vidljiv i jasan način zbog istrebljenja i progona s tog teritorija – ističe Duratović.

Ukazao je na činjenicu da će Dan bijelih traka biti obilježen i u Beogradu, uličnom akcijom “Žena u crnom“, ali uz veliko osiguranje policije.

Govoreći o presudama za počinjene zločine u Prijedoru, Duratović kaže da je do sada izvršena 51 pravosnažna presuda, a da su zločinci osuđeni na 770 godina.

– Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama – kazao je Duratović.

Dodao je da se još vodi 37 procesa na Sudu BiH te je izrazio nadu da će i ostali počinioci najtežih ratnih zločina odgovarati za svoja djela.

– U Prijedoru se danas ne živi, već preživljava, jer smo mi ‘strano tijelo’ kojeg se neko pokušao osloboditi 1992. godine, pa nije uspio genocidnom operacijom, a danas to radi drugim, nimalo blažim metodama koje nisu toliko uočljive kao genocid – istakao je.

Za to postoji, naglasio je, hiljade primjera diskriminacije kojim su izloženi povratnici, žrtve logora i zločina, koji ne mogu ostvariti osnovna prava. Duratović navodi da je on, kao bivši logoraš, nepoznata kategorija za sistem u RS-u.

– Naprotiv, zakonska rješenja i pravilnici sasvim otvoreno, bez imalo skrivanja preferiraju pripadnike vojnih formacija RS-a. Ako se dodjeljuju stipendije iz gradskog budžeta, u pravilniku piše da djeca poginulih boraca i ratnih vojnih invalida imaju veliku prednost, dok djeca logoraša i ne postoje – pojasnio je.

U Prijedoru danas, kaže, ništa ne podsjeća na 3.000 ubijenih. Ni mala spomen-ploča na zgradama gdje su bili logori ili kod masovnih grobnica. Nasuprot tome, podignute su spomen-ploče s fotografijama i imenima bivših radnika preduzeća, ustanova i institucija koji su bili pripadnici Vojske RS-a i koji su tokom agresije na BiH poginuli negdje na frontu. Za pripadnike drugih naroda, navodi Duratović, tu nema mjesta.

– U logoru Trnoplje, izgrađen je spomenik poginulim borcima vojske RS-a, a u prostorijama gdje su logoraši ubijani, žene i djevojčice silovane, nalaze se i fotografije poginulih boraca koji nisu iz Trnopolja, ali bitno je da je teritorija obilježena – istakao je.

Time se šalje jasna poruka da povratnici nisu dobro došli u Prijedor te koriste svaku priliku da “uguše glas“ koji govori i istinu.

– Oni koji su ‘preživjeli’ Prijedor i dalje smatraju da se desio genocid. Zašto mi nemamo pravo da ono što nam se desilo nazovemo pravim imenom, a ne kako je neko to odredio – potcrtao je.

Licemjerno je, smatra Duratović, da prijedorske vlasti kažu da nema nijedne zvanične presude za genocid, dok u isto vrijeme obilježavaju godišnjicu zločina nad Srbima u Jasenovcu i Kozari, za koje, isto tako, nema presuda.

– Ono na što se nije obazirala ni međunarodna zajednica ni organizacije koje se bave pitanjima ljudskih prava je kada je 2012. godine Gradska skupština u Prijedoru na tematskoj sjednici zabranila finansiranje svih organizacija koje se bave prijedorskim genocidom – kazao je Duratović, napominjući da je ta odluka još na snazi.

Ocijenio je da međunarodna zajednica pokušava stvoriti uslove za povratak protjeranih, a da u isto vrijeme ne reaguje na “gušenje slobode govora“.

Duratović poručuje da građani koji su izloženi diskriminaciji, mogu to podnijeti godinu ili pet godina, ali da nakon 15 ili 20 godina jednostavno popuštaju pod teretom, prvenstveno zbog egzistencije i zaposlenja.

Duratović je 20. jula 1992. izgubio sve, kada mu je na kućnom pragu ubijena gotovo cijela porodica, otac, brat, djed, nana, amidže i rođaci. Tačnije njih 47. Zbog mrve sreće, Mirsad je kao dječak preživio živi štit, nakon čega je odveden u logor Omarska, zatim Manjaču te Trnopolje.

Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima. Ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece.

Zbog toga se, u znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline 31. maja, u Prijedoru i svijetu obilježava “Dan bijelih traka”.

(Fena)

Njihove boje krasile su Papinu stolicu koja je pravljena 2015. kada je Papa Franjo bio u posjeti Bosni i Hercegovini, radili su specijalne materijale za Sarajevsku Vijećnicu, a vrše i isporuke boja za čuveni Mercedes.

Duga Ideal već duže od 30 godina uspješno posluje na tržištu dobojsko – zeničke regije, pozicioniravši se na ovom području kao jedan od vodećih trgovaca koji nudi robe i materijale za gradnju. Kako je ukratko izgledao razvojni put kompanije i da li je bilo jednostavno doći do pozicije lidera u branši u ovoj regiji?

Počeli smo kao mala porodična trgovina 1987. godine. Od početka smo se trudili biti drugačiji od ostalih, i vjerovatno je to uticalo da budemo, usudila bih se kazati, inovativan trgovac. Mi danas pratimo razvoj novih tehnologija i stavljamo ih kroz potpuno nove i vlastite brandove u funkciju. Na taj način bivamo ne samo drugačiji već i efikasniji, jer kreiramo novu vrijednost za isti novac. Imamo primjer našeg branda “Activplast” koji je zapravo materijal nastao u našoj laboratoriji. Tako je i sa nekim ostalim proizvodima iz brenda Activ kao što su ThermoActiv, ThermoActiv professional, ActivPutz, FasActiv i drugi.

U tome bi se sadržavala naša inovativnost. Trudimo se našim kupcima dati bolje od onoga što imaju drugdje, sa mnogo truda, pažnje savjetovanja i edukacije koju im prutžamo svakodnevno. Eto, zbog toga je Duga Ideal idealan partner za gradnju i uređenje svim potrebnim materijalima. Naš cilj je da svaki dom sa nama bude  funkcionalniji, ljepši, zimi topliji i ljeti ugodniji. Takav model poslovanja rezultirao je liderskom pozicijom na ovom dijelu tržišta u oblasti kojom se bavimo.

Kako je Duga Ideal poslovala u protekloj godini, da li ste zadovoljni postignućima kompanije?

Imali smo značajne investicije u 2017. godini, ali što je najvažnije ispunili smo naše planove. Prošla godina bila je u znaku potpune rekonstrukcije naših prodajnih objekata. Naime, završili smo projekat modernizacije i proširenja prodajnog objekta koji se nalazi na pravcu M17 u Mravićima, općina Doboj Jug po savremenim standardima prodaje.

Na taj način smo se još bolje regionalno pozicionirali. Sa 1.800 m2 savremeno uređenog prodajnog prostora i 7.000 artikala Duga Ideal je postala jedan od najbolje opremljenih trgovačkih kompanija u dobojsko – zeničkoj regiji, specijaliziranih za boje, lakove, fasade, keramiku, grejne i vodoinstalacione sisteme, kao i druge materijale i opremu za enterijere i eksterijere.

Kako se ova investicija odrazila na vaše poslovanje?

U rekonstrukciju i modernizaciju smo samo prošle godine investirali 1.130.000 KM. Već sada možemo kazati da su nam se investicije isplatile jer smo npr. povećali broj zaposlenih za 70%, a broj kupaca za 17%. Imamo 80 novih partnera, kako građevinskih firmi, tako i proizvođača poluproizvoda koji se redovno opskrbljuju robama iz našeg asortimana. Posebno se vodilo računa o energetskoj efikasnosti čemu mi kao kompanija dajemo veliki značaj, i na što smo veoma ponosni, počev od rješenja za zagrijavanje, preko izolacija, rasvjete, i svega ostalog.

Sve u svemu investicija je otvorila nova tržišta, dobili smo nove kupce, realizirali nova zapošljavanja, energetski smo efikasniji, štedimo više energije i više čuvamo okolinu. Jasno je već sada da je investicija bila pun pogodak.

Kakve su reakcije kupaca sa aspekta zadovoljstva kupovinom, primjećujete li u tom smislu promjene?

Naše stalne mušterije kod nas zakazuju termin. Oduševljeni su novim ambijentom, načinom izlaganja robe, i prostorom uopće. I, ranije je postojala ta navika na profesionalnu uslugu koju decenijama pružamo, ali je ovaj novi ambijent kao takav to upotpunio.  Mi s druge strane imamo više prostora da se posvetimo njima i svaki dan je sve više onih koji bi da kupuju od  nas. Oni sada dolaze kod nas po inspiraciju.

Zanimljive su reference Duge Ideal: isporučili ste  boje za Papinu stolicu koja je pravljena 2015. kada je Papa Franjo bio u posjeti Bosni i Hercegovini, zatim specijalne materijale za sarajevsku Vijećnicu. Tu je i profesionalna antikorozivna zaštita kompanije EFT-Dong Fang u Stanarima, itd. Osim toga, vršite isporuke boja i za čuveni Mercedes. Kako objašnjavate sve ove “slučajeve”?

Duševna satisfakcija! Imamo sjajan tim mladih ljudi koji bukvalno traga za izazovima, posvećeni u poslu kojeg beskrajno vole. Ako je npr. potrebno postići određen postotak sjaja nekom bojom, u našoj labratoriji  vrše ispitavanja, izračunavanjem formula miksaju se različite kombinacije. Na kraju postignete maskimum i uživate u osjećaju da ste nadmašili sami sebe. Vrlo brzo se “pročuje” za vas, i pukne priča: što ne može niko znaju da mi to možemo.

Ističete da ste “idealan partner za gradnju”. U čemu se ogleda vaša konkurentost na tržištu?

Uz sve ovo o čemu smo do sada razgovarali dodala bih npr. nekoliko prednosti kao što su širok asortiman robe, besplatna dostava na kućnu adresu i u dogovoreno vrijeme, besplatno savjetovanje. Tu je i preporuka provjerenih majstora, a imamo i prilaz za velike kamione i family friendly parking. Imamo robu visokog kvaliteta, prisutne su i stalne akcije. Poštujemo rokove.

I, što je najvažnije ponosni smo na naše edukovano osoblje. Dešava se da nas kupci iz Sarajeva, Mostara i drugih gradova posjećuju jer smo na jednoj od najfrekventnijih lokacija magistralnog puta M17 kada uvjereni u naše prednosti žele raditi samo s nama. Mi im ovo povjerenje naravno višestruko uzvratimo najboljom uslugom.

Poslovni uspjeh se temelji na izvrsnosti ali i osjećaju za druge pogotovo one koji su u potrebi. Možete li podijeliti s nama neke od primjera angažmana kompanije Duga Ideal za dobrobit zajednice i pomoći onima koji su u nevolji?

Nastojimo pomoći onim kojima je pomoć potrebna, ali biti i dijelom uspješnih sportskih  i drugih priča sredine u kojoj svi zajedno živimo. Donirali smo dio sredstava za mobilni inkubator opštoj bolnici u Doboju, a nastoji se pomoći i socijalno ugroženim porodicama, odvajajući određena novčana sredstva i materijale za obnovu njihovih domova.

Kompanija pomaže također rad mnogih loklanih sportskih klubova. Za vrijeme užasnih poplava 2014. godine koje su najviše pogodile ovu regiju Bosne i Hercegovine, Duga Ideal je podijelila 1000 kanti boje za obnovu oštećenih kuća. U tim istim poplavama most „Duga“ u Zavidovićima u potpunosti je uništen. Most je ponovo izgrađen 2017. i drago nam je da je obojen našom bojom, tako da je most „Duga“ novim izgledom opravdao svoje ime.

Duga Ideal je uspješna porodična firma kakavih je niz u Bosni i Hercegovini. Šta nam možete iz vašeg iskustva upravljanja kompanijom kazati, kakava je budućnost takvih firmi kod nas?

Smjena generacija će biti po mom mišljenju veliki izazov za porodične firme, bile one velike, srednje ili male. Mi smo tu smjenu generacija uspješno prošli. Naš model upravljanja je postavljen odozdo prema gore pri čemu zbog specifičnosti posla kojim se bavimo prodaja i logistika imaju posebno mjesto. Mada ta poslovna šema izgleda vertikalno ona je zapravo po načinu vođenja biznisa više horizontalno ustrojena. To nas čini stabilnijim i jačim u izazovima upravljanja kompanijom i u donošenju odluka.

Generalno različitosti u top managementu koliko god su nedostatak one su i prednost, zbog različitih uglova gledanja. Ljudi čine biznis i mi tome posvećujemo posebnu pažnju. Bez obizra na relativno mali broj zaposlenih, ukupno 23, insistirali smo na odjelu za ljudske resurse. S druge strane u porodičnim firmama imate puno odricanja u privatnom i poslovnom životu što mora rezultirati uspjehom.

Kakvi su planovi Duga Ideal, razmišljate li o širenju vašeg poslovnog koncepta na druga tržišta?

U planu je širenje, ali u nekom srednjoročnom periodu. Kada to kažem mislim na domaće tržište sa fokusom ka većim gradovima, i to zbog priliva kupaca kojih već sada imamo iz udaljenijih regija. U suštini, mislim da je naš trade – koncept do te mjere zanimljiv i poseban da bi, sigurna sam, uspio na bilo kojem drugom području ili tržištu. A, kada ste svjesni toga, samo nebo vam je granica.

(bisznisinfo)

Na dan 30.04.2018. u Bosni i Hercegovini je bilo 458.355 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, saopštio je danas direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Muamer Bandić.

Prema riječima direktora Bandića, u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 7.975 osoba ili 1,71%, a u odnosu na isti mjesec 2017. godine broj nezaposlenih je manji za 29.075 osoba.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 251.206 ili 54,81% su žene.

U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 6.080 osoba (1,77%), u Republici Srpskoj za 1.714 osoba (1,53%) i u Brčko distriktu BiH za 181 osobu (1,68%).

Direktor Bandić je naveo da i dalje najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stepenom obrazovanja: KV radnici 32,55%, te radnici sa SSS 27,83%. Struktura osoba koje traže zaposlenje, zaključno sa 30.04.2018. godine je slijedeća:

• NKV 126.520 ili 27,60%,
• PKV 7.772 ili 1,70%,
• KV 149.212 ili 32,55%,
• VKV 2.117 ili 0,46%,
• NSS 1.155 ili 0,25%,
• SSS 127.564 ili 27,83%,
• VŠS 6.682 ili 1,46% i
• VSS 37.333 ili 8,14%

Kada je riječ o ulascima i izlascima sa evidencija nezaposlenosti direktor Bandić je istakao da je u aprilu je brisano ukupno 20.825 osoba sa evidencija službi zapošljavanja. Od ovog broja zaposleno je 14.248 osoba.

Istovremeno je za 7.325 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 5.668 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u martu 2018. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 794.505, a od toga je 336.356 žena. U odnosu na februar 2018. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 3.108 osoba ili 0,4%, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,5%.

Stopa registrovane nezaposlenosti za mart 2018. godine iznosila je 37,0% i u odnosu na februar 2018. godine smanjila se za 0,4 postotna poena.

Direktor Bandić je naglasio da je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj zaposlenih veći za 21.452 osobe.

(akta.ba)