Sjeverna Koreja je saopćila da je obustavila testove balističkih raketa dugog dometa i planira da zatvori poligone za testiranje nuklearnih bombi.

Sjevernokorejska agencija KCNA saopćava da je obustava testova počela u subotu, prenosi AP.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je tu najavu sjevernokorejskog čelnika, te istakao kako se raduje sastanku s Kim Jong-unom.

"Sjeverna Koreja je odlučila obustaviti sve nuklearne pokuse i zatvoriti glavni poligon za testiranje. Ovo je vrlo dobra vijest za Sjevernu Koreju i svijet - veliki napredak! Veselimo se sastanku s Kimom", poručio je Trump u poruci na Twitteru.

'Poboljšanje ekonomije'
Kako se navodi, Sjeverna Koreja je odlučila da napravi ovakav potez u cilju održavanja "nacionalnog fokusa" i poboljšanja ekonomije.

Objava o obustavi nuklearnih i raketnih testova uslijedila je samo nekoliko dana prije nego što bi sjevernokorejski lider Kim Jong-un trebalo da se sastane s predsjednikom Južne Koreje Moon Jae-inom u pograničnom selu, kako bi pokušali okončati sukob između dvije Koreje, navodi Tanjug.

Odluka Sjeverne Koreje donesena je na plenarnoj sjednici Centralnog komiteta vladajuće Radničke partije, na kojoj se razgovaralo o "novoj etapi" politike.

(Al Jazeera)

Srbija će zabraniti upotrebu tankih plastičnih kesa i uvesti obaveznu naplatu biorazgradivih, najavili su iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Kako je objavio list Politika od četvrtka, u tom ministarstvu rekli su da će Srbija, iako nije članica Evropske unije, primijeniti sve mjere nedavno usvojene Direktive o plastici.

Po toj Direktivi iz februara ove godine, ograničava se maksimalna godišnja potrošnja kesa na 90 po osobi do kraja 2019. godine, prenosi Beta.

Potroši se 20 miliona eura

"U stalnoj smo komunikaciji sa velikim trgovinskm lancima, kao i sa nevladinim sektorom, kako bismo uticali na razvoj ekološke svesti građana u vezi sa ovim pitanjem", rekli su u Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Prema nezvaničnim procjenama trgovinskog sektora, u Srbiji se godišnje potroši gotovo 20 miliona eura za nabavku plastičnih kesa, a građani u prosjeku troše sedam kesa dnevno.

(Al Jazeera)

Austrijska Vlada donijela je novi pooštreni zakon o podnositeljima zahtjeva za azilom, koji je naišao na brojne kritike, a njegova primjena bi mogla sa sobom donijeti i velike troškove, javljaju austrijski mediji.

"Dodatno osoblje i uređaji potrebni pri primjeni novog zakona donose sa sobom troškove koji premašuju iznos od dva miliona eura godišnje", javlja bečki dnevnik Der Standard, pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Novi zakon o strancima, odnosno dio koji se odnosi na podnositelje zahtjeva za azilom, predviđa oduzimanje novca budućim izbjeglicama i podnositeljima zahtjeva, i to u iznosu od 840 eura, koji bi trebali biti upotrijebljeni u djelomičnom pokrivanju troškova postupka obrade zahtjeva za azilom.

Teže do austrijskog državljanstva
Istovremeno bi se njihovi mobiteli analizirali, kako bi se pomoću geo podataka ustanovila tačna ruta dolaska u Austriju.

Tako će, ako se utvrdi da je izbjeglica u Austriju stigao preko neke zemlje Evropske unije, u nju biti i vraćen, shodno Dublinskom pravilu.

Mnoge izbjeglice su do sada do Austrije stizale preko Hrvatske.

Analize pokazuju da je ova vrsta intenzivne provjere, kako nadalje javlja Der Standard, povezana s visokim troškovima.

Novi zakon predviđa lakše protjerivanje podnositelja zahtjeva za azilom koji se ogriješe o zakon.

I stjecanje austrijskog državljanstva za izbjeglice će biti moguće tek nakon deset godina boravka u Austriji, umjesto dosadašnjih šest.

"Strog i ekikasan zakon bi trebao spriječiti zloupotrebu austrijskog prava na azil", rekao je austrijski ministar Herbert Kickl iz desno populističke Slobodarske partije Austrije.

Otežana integracija izbjeglica
"Novi zakon će imati i preventivni karakter. Kada se pročuje da provjeravamo imaju li izbjeglice novac, možda se mnogi odluče odustati od ovog puta", rekao je austrijski vicekancelar Christian Strache, takođe iz ove partije.

Humanitarne organizacije su kritizirale novi pooštreni zakon, ocjenjujući ga nehumanim.

"Nova pravila prodiru u privatnu sferu izbjeglica i tako otežavaju njihovu integraciju", saopćila je organizacija SOS Mensch.

(Al Jazeera)

Pripadnici Granične policije BiH od 1. januara do 21. marta 2018. godine u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkrili su 717 državljana zemalja visokog migracijskog rizika.

Također, 819 osoba je spriječeno da uđe u BiH na način da su odustali od pokušaja prelaska granice zbog angažiranja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji s Crnom Gorom i Srbijom.

Ovi podaci, koje je u intervjuu za Radiosarajevo.ba prezentirao direktor Granične policije BiH Zoran Galić, govore o povećanom migranata koji nadiru prema našoj državi. Galić je prokomentirao informaciju direktora Službe za strance Slobodana Ujića o tome da se sprema dolazak novih 1.000 migranata u BiH.

“Činjenicu da je u manje od tri mjeseca 2018. otkriven ili odvraćen gotovo isti broj migranata kao u kompletnoj 2017. i operativne podatke kojima raspolaže Granična policija BiH možemo reći da se nastavlja trend rasta broja migranata koji na ilegalan način pokušavaju ili ulaze u BiH. Ipak, ne bismo licitirali brojem migranata koji bi u narednom periodu mogli pokušati koristiti područje BiH kao tranzitno za odlazak u zemlje EU. Podsjećam, na državnoj razini 2015. godine donesen je akcioni plan u slučaju masovnog priliva migranata za čije aktiviranje u prethodnom razdoblju nije bilo potrebe, a Granična policija BiH je izvršno tijelo koje bi u tom slučaju postupilo sukladno odlukama nadležnih tijela. Bosna i Hercegovina ima aktivno Koordinaciono tijelo za pitanje ilegalnih migracija kojim predsjedava ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić”, rekao je Galić.

On je napomenuo da je, uz istočnu Hercegovinu koja je u posljednja tri mjeseca 2017. bila područje s najvećim pritiskom ilegalnih migranata, povećan broj pokušaja ilegalnih prelazaka početkom 2018. na području Zvornika, Bratunca, Višegrada i Velike Kladuše. S obzirom na to, uz PGP Trebinje se, prema potrebi dodatno angažiraju policijski službenici i prebacuje specijalistička oprema iz drugih u jednice granične policije Zvornik, Višegrad i Velika Kladuša.

“Granična policija BiH intenzivirala je suradnju sa svim relevantnim tijelima za pitanja ilegalnih migracija u BiH, ali i na međunarodnom nivou s FRONTEX-om, IOM-om, UNHCR-om i dr. Sve vrijeme podršku u sprečavanju ilegalnih migracija Granična policija BiH dobiva od kantonalnih i entitetskih MUP-ova iz BiH i drugih nadležnih bh. tijela”, istaknuo je Galić.

Radiosarajevo.ba: Šta je sa prekograničnim kriminalom? Kakav je bilans rada u proteklom periodu?

“Kao i prethodnih godina, u 2017. Granična policija BiH ostvarila je značajne rezultate u potražnoj djelatnosti, čime je značajno unaprijedila suradnju s policijskim agencijama i drugim nadležnim tijelima u BiH, te INTERPOL-om i EUROPOL-om. Na ovaj način dali smo značajan doprinos povećanju stupnja sigurnosti u BiH. U 2017. na graničnim prijelazima BiH evidentirano je 547 osoba koje su prema raznim osnovama potraživala nadležna tijela u BiH, kao i 118 osoba koje su evidentirane u Interpolovim bazama podataka. Prema ovim osobama poduzete su mjere u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela uključujući: lišenje slobode, lociranje, identificiranje, dostavljanje informacija o mjestu i vremenu prelasku državne granice, korištenim putnim ispravama i dr. Riječ je o osobama za kojima su raspisane potjernice ili raspisi o traganju, prema kojima su izrečene mjere zabrane prelaska državne granice ili su sigurnosno interesantne. Te osobe evidentirane su prilikom 3.756 prelazaka ili pokušaja prelazaka preko državne granice što je povećanje za 14,3 posto u odnosu na 2016. godinu. Pripadnici GPBiH otkrili su 59 motornih vozila i 780 dokumenata koji su predmet potražne djelatnosti”.

Radiosarajevo.ba: Koliko ste prijava dostavili i o kakvim se krivičnim djelima radi?

“GPBiH je 2017. na graničnim prelazima, u graničnom pojasu i u unutrašnjosti BiH evidentirala 341 kazneno djelo, a 2016. ih je bilo 296). Nadležnim tužiteljstvima dostavljeno je 328 službenih izvješća u kojima je prijavljeno 454 osoba. Evidentirano je 21 kazneno djelo „krijumčarenja ljudi“ i sedam kaznenih djela ”organiziranje grupe ili udruženja za vršenje KD krijumčarenje migranata”. Za navedena kaznena djela nadležnom tužiteljstvu podneseno je 25 službenih izvješća protiv 64 osobe. Privremeno je oduzeto 144 dokumenta za koje postoji sumnja da su falsificirani. U 2017. evidentirano je 111 kaznenih djela u vezi s opojnim drogama. Nadležnim tužiteljstvima podneseno je 114 službenih izvješća u kojima je prijavljeno 126 osoba. Prekršajno je procesuirano 170 osoba za počinjenih 170 prekršaja. Privremeno je oduzeto 124,8 kg marihuane i 47 stabljika težine oko 28 kg. Zbog nedozvoljenog prometa raznih vrsta roba i izbjegavanja carinskog nadzora nadležnim tužiteljstvima podneseno je 64 izvješća zbog 64 kaznena djela za koja su prijavljene 124 osobe”.

Radiosarajevo.ba: Često se na granici oduzima novac i roba. Kakvi su tu pokazatelji?

“U 2017. privremeno je oduzeto robe u vrijednosti 1.248.829 KM, te novca u raznim apoenima u protuvrijednosti 163.159 KM. Uz vrijednost robe od 513.755 KM, koja je u 68 predmeta ustupljena drugim tijelima, ukupna vrijednost oduzete robe je 1.762.584 KM. Prema raznim osnovama privremeno je oduzeto 59 transportnih sredstava. Nadležnim tužiteljstvima podneseno je 15 izvješća za 16 kaznenih djela u vezi s oružjem, municijom i eksplozivnim materijama”. GPBiH je u 2017. realizirala 153 operativne akcije (112 na lokalnom, 21 na regionalnom i 20 na centralnom nivou) i učestvovala u šest operativnih akcija u organizaciji FRONTEX-a i DCAF-a. GPBiH je imala nekoliko uspješnih akcija usmjerenih protiv krijumčarenja ljudima. Povodom uspješno realizirane akcije „Bosfor“, odnosno „Kabataš“, kako su je nazvale policijske agencije drugih zemalja, SELEC je Graničnoj policiji BiH uručio drugu nagradu za uspješnu borbu protiv prekograničnog kriminala, čime smo prepoznati kao veoma uspješna agencija među brojnim na području Jugoistočne Europe”.

Radiosarajevo.ba: Šta je s kadrovima i kapacitetima?

“U tijeku je školovanje dvije klase kadeta nakon kojeg će u GPBiH početi raditi još 150 policijskih službenika. Vijeće ministara BiH 22. juna 2017. donijelo je Odluku o utvrđivanju Plana prijema kadeta u policijske agencije na nivou institucija BiH u 2017. godini, prema kojoj je GPBiH odobren prijem još 100 kadeta u činu policajac i po okončanju konkursne procedure i školovanja svih kadeta problem će biti djelomično riješen s obzirom na činjenicu da GPBiH prema postojećoj sistematizaciji nedostaje oko 570 policijskih službenika. Napominjem da je riječ o sistematizaciji koja ne podrazumijeva aktualne potrebe GPBiH zbog čega se može reći da nam nedostaje najmanje 570 policijskih službenika. Uz nedovoljan broj policijskih službenika GPBiH se suočava s problemom kontinuiranog zanavljanja specijalističke opreme. Oprema kojom raspolažemo je solidna, ali se mora kontinuirano obnavljati. Bitno je istaknuti da izvanredno angažiranje i preraspoređivanje službenika iz jedne u drugu organizacijsku postrojbu i pojačan nadzor granice podrazumijevaju i značajno veće materijalne troškove, smještaj službenika, službena putovanja, gorivo, amortizacija vozila i sl.”.

Detaljni pregledi vozila koji dolaze iz Srbije i Crne Gore

“Granična policija BiH s drugim bh. i međunarodnim tijelima u čijoj su nadležnosti ilegalne migracije, bez obzira na evidentan nedostatak policijskih službenika, uspješno odgovara na problem povećanog broja ilegalnih migranata koji teritorij BiH pokušavaju koristiti kao tranzitno područje za odlazak u zemlje EU. Povećan broj ilegalnih migranata je problem na granici zbog kojih Granična policija BiH provodi mjere poput detaljnog pregleda svih teretnih motornih vozila koja dolaze iz Srbije i Crne Gore ili preusmjeravanja policijskih službenika i specijalističke opreme na one dijelove granice gdje je najveći priliv migranata ili angažiranja policijskih službenika na graničnoj crti koji svojim prisustvom odvraćaju migrante od pokušaja ilegalnog prelaska granice, ali ne možemo govoriti o krizi i slikama s granice kakve smo gledali u zemljama regije za vrijeme tzv. migracione krize”, rekao je Galić za Radiosarajevo.ba.

Federalna uprava policije saopćila je danas da je u toku jučerašnjih protesta demobilisanih boraca pred sjedištem Parlamenta FBiH u Sarajevu oko 17:45 sati došlo do pokušaja nasilnog ulaska u zgradu te da je pritom osoba inicijala D. H. (1968) iz Zenice fizički napala policajce i jednog pripadnika FUP-a teško povrijedila.
Radi se o načelniku Sektora uniformisane policije FUP-a kojem je ukazana ljekarska pomoć na Klinici urgentne medicine KCUS-a, a bivši major iz Zenice je zbog napada na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti lišen slobode i protiv njega je nakon kriminalističke obrade Tužilaštvu Kantona Sarajevo podnesen izvještaj i počinjenom djelu.

“Osoba D.H je evidentirana kao višestruki povratnik u vršenju krivičnih djela nasilničko ponašanje, izazivanje opće opasnosti pucanjem iz vatrenog oružja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a on je 2013. godine zbog većeg broja izvršenih krivičnih djela bio predmetom kriminalističke obrade Federalne uprave policije. Također želimo informirati javnost da Specijalna policijska jedinica Federalne uprave policije 17.04.2017 godine nije uopšte bila angažirana u okviru osiguranja niti je vršila bilo kakve aktivnosti u vezi sa istim”, navedeno je u saopćenju za javnost FUP-a.

Podsjetimo, radi se o osobi koja se predstavila kao ratni major Hajriz Doglod. On je jučer policajca optužio da ga je spriječio pri pokušaju ulaska u zgradu.

“U tom fizičkom obračunu sam ga uhvatio za vrat nakon čega je on mene udario palicom. Kada se situacija smirila izvinio sam se, ali on nije htio prihvatiti moje izvinjenje”, rekao je Doglod.

(klix)

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Dnevne temperature izmeđe 18 i 23, na jugu od 22 do 27 °C.

U petak 20.04.2018., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Ponegdje na jugoistoku Bosne povremeno su mogući i jaki udari vjetra. Jutarnje temperature od 6 do 10, na jugu od 11 do 16, a dnevne od 17 do 22, na jugu od 22 do 27 °C.

U subotu 21.04.2018., sunčano. Jutarnje temperature od 5 do 9, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 19 do 23, na jugu od 21 do 26 °C.

U nedjelju 22.04.2018., sunčano. Jutarnje temperature od 6 do 11, na jugu od 10 do 15, a dnevne od 21 do 27 °C.

U ponedjeljak 23.04.2018., pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne u Bosni umjeren porast naoblake krajam dana ili u večernjim satima može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnje temperature od 8 do 13, na jugu do 16, a dnevne od 20 do 26 °C.

Vlada Zimbabvea otpustila je sinoć najmanje 16.000 medicinskih sestara koje su stupile u štrajk sa zahtjevom da im se isplate zaostale plaće, prenosi Anadolu Agency (AA).

Potpredsjednik Zimbabvea Constantino Chiwenga izjavio je za provladinu medijsku kuću ZBC da će radna mjesta otpuštenih štrajkača popuniti nezaposlenim medicinskim sestrama.

Chiwenga je odluku o otpuštanju hiljada štrajkača donio na bazi ovlasti koje potpredsjednik Zimbabvea ima u sektoru vladinih javnih usluga.

On tvrdi da je vlada Zimbabvea ranije odobrila Ministarstvu zdravstva 17,1 milion dolara za neizmirene plaće medicinskog osoblja i tako udovoljila njihovim zahtjevima. Štrajkače je optužio za neodgovorno ponašanje i da djeluju s političkim motivima.

Chiwenga je kazao da su nadležne ustanove već pokrenule proces zapošljavanja novog medicinskog osoblja, a da će po potrebi na posao biti vraćene i ranije penzionisane medicinske sestre.

Predstavnik sindikata medicinskog osoblja Enock Dongo je kazao da su vijest o otkazima saznali posredstvom medija i da ih smatraju ništavnim jer im to niko službeno nije saopćio.

Prosjećna plaća medicinskih sestara u Zimbabveu je 284 dolara. Medicinsko osoblje je stupilo u štrajk sa zahtjevom da im vlada isplati zaostala dugovanja i poveća plaće.

Na službenoj web stranici Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata juče je objavljena prezentacija Registara pripadnika Trećeg korpusa Armije Republike BiH u kojem se nalaze kartoni i lični podaci 75.199 osoba sa području Zeničko dobojskog kantona, evidentiranih kao učesnici rata od 1992. do 1995. godine.

Registar je u skladu sa zakonom, naglasio je federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević, dostupan svim zvaničnim institucijama države te boračkim udruženjima i to u prostorijama odjeljenja Federalnog ministarstva za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

Svako selo u Sloveniji dobit će pravo priključka na internet širokog pojasa minimalne brzine prenosa podataka od 10 megabita u sekundi, a pravo će se početi ostvarivati od kraja juna ove godine, objavila je slovenska državna Agencija za telekomunikacijske usluge.

Riječ je o tome da će pravo priključka na internet širokog pojasa prvi put biti uključeno na listu "univerzalnih" komunikacijskih usluga koje moraju biti pristupačne svim konačnim korisnicima, prenosi Fena.

Time će se pravo na internet širokog pojasa staviti u paket prava na osnovne telekomunikacijske usluge, kao što su pravo na priključivanje na fiksnu telefonsku mrežu ili pravo na telefonsku govornicu u svakom naselju.

Korisnici biraju način usluge
Univerzalna komunikacijska usluga predstavlja minimalnu košaricu komunikacijskih usluga koja mora biti pristupačna svim korisnicima u svakom dijelu zemlje, a trenutno je na osnovi ugovora koji traje do kraja iduće godine izvodi državni Telekom Slovenije.

Nova odluka Agencija za telekomunikacijske usluge kojom se pravo na internet širokog pojasa uključuje na listu minimalno garantiranih komunikacijskih usluga bit će u petak objavljena u Službenom listu, a treba je početi realizirati najkasnije krajem juna ove godine, objavio je mariborski dnevni list Večer.

Budući ponuđač univerzalne komunikacijske usluge s pravom na širokopojasni internetski priključak moći će sam izabrati način kako tu uslugu osigurati korisnicima koji sada nemaju te mogućnosti zbog tehničkih ograničenja ili specifične lokacije.

Pravo na povrat uloženih sredstava
Oni će se moći odlučiti za osiguranje takvog interneta putem fiksnoga, mobilnog, hibridnog ili satelitskog priključivanja, a imat će pravo i na povrat uloženih sredstava, odnosno subvenciju države, prenosi Hina.

Procjenjuje se da je u Sloveniji, koja ima vrlo razvijenu mogućnost priključivanja na internet za stanovništvo, još gotovo 4.600 domaćinstava koja na komercijalnoj osnovi ne mogu dobiti pristup internetu širokog pojasa, a disperzirana su po cijeloj zemlji.

Slovenija će odlukom Agencija za telekomunikacijske usluge postati šesta država u Evropi koja pravo na internet širokog pojasa uvodi kao univerzalno pravo, navodi mariborski list.

(Al Jazeera)

Danas se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme slabom kišom. U jutarnjim satima, ponegdje u centralnim i istočnim područjima nešto više padavina. U Hercegovini umjereno oblačno vrijeme, a mjestimično može pasti i malo kiše. Tokom dana, postupan prestanak padavina, najprije u zapadnim područjima, a do kraja dana i u ostalim djelovima. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 14 i 19, na jugu zemlje od 20 do 24 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 19.04.2018 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Nešto više oblačnosti očekuje se u istočnim područjima. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 15 i 21, na jugu zemlje od 23 do 26 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 20.04.2018 (Petak)., u Hercegovini sunčano, u Bosni malo do umjereno oblačno. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 9, na jugu zemlje od 10 do 14, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 16 i 21, na jugu zemlje od 21 do 24 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 21.04.2018 (Subota)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 8, na jugu zemlje od 9 do 13, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 23, na jugu zemlje od 23 do 26 stupnjeva.