Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić primio je jutros u Sarajevu komesara za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna koji mu je uručio Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

Nakon toga će uslijediti susret komesara Hahna s delegacijom BiH predvođenom predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem. Po okončanju tog susreta predviđena je pres-konferencija predsjedavajućeg Zvizdića i komesara Hahna.  

Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo je analitički instrument politike proširenja EU koji Evropska komisija koristi da bi ocijenila spremnost države koja je podnijela zahtjev za članstvo da stekne status kandidata i otvori pregovore o pristupanju s EU, o čemu najzad odlučuje Vijeće EU i Evropsko vijeće.

Jedan od ključnih datuma na evropskom putu BiH bio je 15. februar 2016., kada je  BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU.

Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović je tog dana uime BiH predao zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji (EU) ministru vanjskih poslova Holandije Bertu Koendersu. Svečana ceremonija predaje zahtjeva BiH za članstvo u EU, holandskom predsjedništvu Vijeća Evropske unije, upriličena je u Briselu. 

Nakon što je podnijet zahtjev za članstvo i nakon što su ispunjeni svi uvjeti evropske agende neophodni za razmatranje aplikacije, 20. septembra ove godine na sjednici Vijeća za opće poslove EU, kojom je predsjedavao delegirani ministar vlade Slovačke Ivan Korčok, zahtjev BiH za članstvo u EU je prihvaćen i dat je nalog Evropskoj komisiji za pripremu ovog upitnika.

Korak koji je uslijedio nakon toga je dostavljanje BiH detaljnog Upitnika Evropske komisije.

Ono što prethodi konačnom priključenju EU jeste ocjena odgovora BiH dostavljenih Evropskoj komisiji, koja će dati preporuku Vijeću Evropske unije o tome da li će BiH odobriti status kandidata, a također može utvrditi i datum za otvaranje pregovora o pristupanju.

(FENA) M.L.

Procijenjeni troškovi saniranja katastrofe japanske nuklearne elektrane Fukushima iz 2011. udvostručit će se i doseći gotovo 190 milijardi dolara, izjavila je japanska vlada u petak naglašavajući da se Japan suočava s izazovom u prevladavanju najgore svjetske nuklearne katastrofa nakon Černobila.
 
Ukupni troškovi, uključujući kompenzacije, razgradnju i dekontaminaciju, mogli bi se popeti na 188 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko veći iznos od onoga procijenjenog prije tri godine, rečeno je.

Tokio je potvrdio rast troškova povezanih s nesrećom nakon što javna televizija NHK iznijela slične brojke prošle sedmice, prenosi Hina.

Snažan podmorski potres 11.marta  2011. godine izazvao je divovski  cunami koji se sručio na sjeveroistočnu japansku obalu, ostavljajući više od 18.500 mrtvih ili nestalih i uništena tri reaktora u nuklearnoj elektrani Fukushima.

Tokyo Electric Power (TEPCO) ima težak zadatak očistiti visokoradioaktivne šipke potrošenog goriva iz teško oštećenih reaktora, a cijeli proces razgradnje očekuje se da bi moga potrajati i do četiri desetljeća.

Također TEPCO mora platiti naknadu stanovnicima, a vlada će snositi dio troškova za dekontaminaciju i izgradnju skladišta za kontaminirane krhotine Fukushime, rečeno je.

(FENA) B.D.

Ako bh. vlasti odgode usvajanje zakonskih rješenja radi povećanja akciza na gorivo, uključujući i tečni naftni plin i biogoriva, BiH neće dobiti drugu tranšu kredita po standby aranžmanu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 155 miliona maraka.

Izjavio je to  za " Dnevni avaz" rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Francisco Parodi.

- Dodatni prihodi po ovom osnovu bili bi usmjeravani javnim preduzećima radi osiguranja dovoljnog finansiranja za projekte gradnje autoputeva, što su najveći projekti javnih investicija u zemlji i od ključnog su značaja za poticanje rasta i kreiranje radnih mjesta - pojasnio je Parodi.

Govoreći  šta su zapravo drugi uvjeti za drugu tranšu kredita MMF-a, Parodi je, komentirajući za "Avaz" neuspjeh u usvajanju izmjena i dopuna Zakona o akcizama, izjavio da su se tokom nedavne misije MMF-a vlasti obavezale da će povećati stopu za 15 feninga po litru derivata goriva i nafte.

Parodi je u uvodu napomenuo da se radi o nizu mjera koje jedine mogu osloboditi drugu tranšu.

- Vlasti entiteta i BiH obavezale su se da će usvojiti budžete za 2017. koji će biti u potpunosti isfinansirani, da će povećati efikasnost vlada i preusmjeriti resurse s tekuće potrošnje na prijeko potrebne javne investicije u infrastrukturu. Vlasti RS obavezale su se da će usvojiti izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit koje će biti usklađene sa Zakonom o porezu na dobit u Federaciji. Harmonizacija zakona je važna zato što višestruke odredbe i nekonzistentna regulativa predstavljaju prepreku za investitore - rekao  je Parodi.

Kao treće, kako  je rekao Parodi, vlasti FBiH obavezale su se da će potpisati ugovore s renomiranim međunarodnim savjetnicima o provođenju finansijske i operativne temeljite procjene vrijednosti (due diligence) za preduzeća "BH Telecom" i HT Mostar radi njihovog restrukturiranja ili prodaje udjela.

- Ovdje je krajnji cilj poboljšati efikasnost i profitabilnost ova dva preduzeća. Prema EBRD-u, svake godine tržišna vrijednost ova dva preduzeća se smanjuje. Vlada FBiH većinski je vlasnik u ovim preduzećima, drugim riječima - građani Federacije njihovi su većinski vlasnici. Stoga, potrebno je zaustaviti trend opadanja njihove vrijednosti. Također, važno je reći da je, u poređenju sa susjednim zemljama, BiH veoma loše rangirana u pogledu komunikacijske infrastrukture - rekao  je Parodi.

(FENA) D.V.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz mjestimično malu do umjerenu oblačnost. Dio prije podneva po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne sa maglom ili niskim oblacima. Na sjeveru zemlje magla i niska oblačnost može se zadržati i veći dio dana. Vjetar slab. U Bosni južnog i jugozapadnog smjera, a u Hercegovini sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 5 i 10, na jugu zemlje od 11 do 14 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 10.12.2016 (Subota)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab. U Bosni južnog i jugozapadnog smjera, a u Hercegovini sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između -5 i 0, na jugu zemlje od 0 do 4, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 8 i 14 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 11.12.2016 (Nedjelja)., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između -3 i 2, na jugu zemlje od 2 do 6, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 8 i 14 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 12.12.2016 (Ponedjeljak)., u Bosni i Hercegovini se očekuje povećanje oblačnosti sa zapada što će uvjetovat umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između -4 i 1, na jugu zemlje od 1 do 5, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 4 i 8, na jugu zemlje od 10 do 13 stupnjeva.

Slovačka policija uhahpsila je u srijedu muškarca odjevenog u kostim Djeda Mraza zbog toga što je opljačkao staricu.

Pritvoren je kao i dvoje njegovih pomagača, prerušenih u anđela i vraga, kazala je Maria Linkešova, glasnogovornica policije u gradu Skalici.

Taj je maskirani trio išao od vrata do vrata, pretvarajući se da su čestitari sve dok nisu došli na prag doma 91-godišnje starice.

"Ona im je dala pet eura, a onda je 'Djed Mraz' zamolio i šalicu čaja. Dok je ona pripremala čaj, djevojka u kostimu anđela ukrala joj je nakit i novac", rekla je Linkešova, prenosi Hina. 

Policija je stigla prije nego što su uspjeli pobjeći s plijenom jer ju je alarmirao komšija primijetivši da se nešto čudno događa.

Dvoje od troje lopova već ima policijski dosije. Jedini dosad "čist" bio je vražićak.

(FENA) I.B.

Evropska unije je predložila u četvrtak da države članice nastave vraćati tražioce azila u Grčku od 15. marta, nakon što su njihovi transferi prekinuti na pet godina zbog loših uslova u toj zemlji.

Evropska komisija, izvršni organ EU, saopćila je da je Atina sada djelimično poboljšala uslove u skladu sa sudskim odlukama iz 2011. godine kojima su prekinuti transferi i ohrabreni su prelasci ilegalnih migranata u bogatije zemlje EU, prenosi AFP.

(FENA) B.D.

Pad standarda u svijetu za desetak posto, prema podacima Svjetske organizacije za standardizaciju, odrazio se i na Bosnu i Hercegovinu te je zbog tog trenda u protekle četiri godine broj certificiranih preduzeća s 1.700 'pao' na 800.

Brojne države imaju isti problem, a iako se radi na pronalaženju, rješenja još nema. Asocijacija za kvalitet u BiH organizirala je 11. konferenciju kvaliteta pod nazivom ''Inflacija kvaliteta u BiH-šansa za novi početak'' želeći ukazati na problem i pokušati doći do odgovora.

Konferencija koja je organizirana u okviru Svjetskog dana kvalitete okupila je privrednike, predstavnike certifikacijskih kuća te certificirane firme, a predsjednik Asocijacije Milenko Raguž Feni je kazao da je ovo jedan od koraka na putu do odgovora i rješavanja problema.

Tradicionalno, čitav svijet krajem novembra i početkom decembra obilježavaju Svjetski dan kvaliteta, a ove godine umreženi su istim problemom.

- Jedino što možemo reći jeste da je krivac opća situacija, manji profit i produktivnost u preduzećima - istakao je Raguž.

Miljan Savić iz Instituta za standardizaciju BiH krivcem za pad kvaliteta smatra zakonsku neuređenost, kada se govori za područje BiH, prvenstveno iz razloga jer je veliki broj certifikacionih tijela.

- Država nema nadzora nad radom tih tijela. Jedna od mjera je uvođenje nacionalne akreditacije za certifikaciona tijela, gdje bi Institut za akreditaciju BiH uveo nadzor nad radom certifikacionih tijela - naveo je Savić.

Naglasio je da je rad certifikacionih tijela uglavnom posvećen finansijskom elementu, odnosno prisutna je borba ko će dati nižu cijenu u procesu certifikacije. Savić smatra da se u toj borbi gubi kvalitet.

Prema nezvaničnim informacijama, dodao je, u BiH rade 23 certifikacione organizacije.

Asocijacija za kvalitet u BiH organiziranjem konferencije pridružila se i obilježavanju ''Evropske sedmice kvalitete'' Evropske organizacije za kvalitet.

(FENA) D.V.

Porezna uprava Federacije BiH je 7.decembra 2016. godine, na prostoru Federacije BiH, izvršila ukupno 215 inspekcijskih nadzora. Inspekcijskim nadzorom bili su obuhvaćeni većinom porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva i trgovine.

U toku inspekcijskih nadzora inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 66 neprijavljenih radnika, 13 objekata u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja nadležnog organa, 58 obveznika koji nisu izdavali račune i 19 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj. Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćen je 51 objekat i izdat 121 prekršajni nalog, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 274.800 KM.

Porezna uprava Federacije BiH je tokom 29 provedene jednodnevne akcije na području Federacije BiH izvršila 7.053 kontrola, kojom prilikom je otkrila:  2.401 radnika sa neriješenim radno-pravnim statusom (rad na crno), da je 1.053 objekta radilo bez odobrenja za rad, da 2.209 subjekta nije izdavalo račune i da je 650 objekata poslovalo bez instaliranog fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti Uprava je zapečatila 1.682 poslovna objekta i izdala  4.477 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 10.249.630 KM.

Pozivamo porezne obveznike da teško zarađeni novac ne troše na plaćanje kazni i kamata već da posluju legalno, a novac da koriste za unapređenje poslovanja, investicije, razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima…

Ne ostvarujte kratkoročne dobitke za veće dugoročne gubitke.

Porezna uprava želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima. 

Porezna uprava svoj uspjeh ne želi mjeriti time koliko ste platili kazni ili koliko je zapečaćeno objekata. Naš i vaš uspjeh će biti na zavidnom nivou kada vi sami budete prijavljivali i plaćali porezne obaveze, a Porezna uprava što manje primjenjivala sankcije. Cilj Porezne uprave je da svaki porezni obveznik izvršava svoje porezne obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati, da prijavi svakog radnika, odnosno da postupa u skladu sa poreznim i drugim propisima FBiH, da bude partner poreznim obveznicima, a ne da ih kažnjava.

Porezna uprava FBiH nastavit će aktivnosti na kontroli i sprečavanju sive ekonomije i poziva porezne obveznike da poštuju zakone, kako se ne bi izlagali sankcijama i dodatnim troškovima. 

Poštovani građani, ovo je vaša domovina i u njoj trebate biti sretni. Ne dozvolite da vašu sreću umanjuju oni koji varaju državu i neplaćaju poreze, jer porez je vaš novac. Učinite korak za domovinu i svoju sreću i Poreznoj upravi Federacije BiH, uz punu diskeciju, prijavite nepoštivanje poreznih zakona. Prijave se mogu dostaviti putem:

e-maila: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.,

putem SMS poruke na broj mobitela 061 724 610, i

putem besplatnog poziva 080 020 333.

putem pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „nepravilnosti“

Porezna uprava FBIH

Na rijeci Spreči, oko 1000 metara uzvodno od mosta na putu Petrovo – Orahovica, do kraja novembra naredne godine, biće izgrađena mini hidroelektrana „MHE Spreča“. Ovo je rečeno na današnjem sastanku načelnika opštine Petrovo i predstavnika privrednog društva „EEH Hidroenergija“ d.o.o. Gračanica.

„Aktivnosti na izgradnji mini hidroelektrane započeli smo prije šest godina i nakon brojnih procedura u novembru ove godine dobili smo Rješenje o odobrenju za gradnju. Time su se stekli uslovi za izvođenje građevinskih radova, a na terenu je već počelo iskolčenje rijeke Spreče, od strane angažovane firme „Geokonika“ d.o.o. Doboj“, istakao je direktor „EEH Hidroenergija“ Edin Osmanović. Prema njegovim riječima u narednom periodu slijede radovi na čišćenju i uređenju riječnog korita u dužini od oko 2500 metara, a potom i izgradnja objekta mini hidroelektrane. Takođe, na obje obale rijeke uzvodno od pomenutog mosta, biće napravljeni pristupni putevi, radiće se „zatezanje“ obala a jedan dio biće učvršćen i kamenom podzidom.

„Sve što budemo radili na uređenju desne radićemo i na lijevoj obali rijeke, osim u dijelu ušća Jadrine u Spreču, gdje je minsko polje. Međutim, čim se navedeni lokalitet očisti od mina naknadno ćemo izvršiti i uređenje tog dijela. Također, spremni smo da učestvujemo u finansiranju sanacije mosta na rijeci Spreči, u iznosu od 50% neophodnih sredstava, što prema predračunskoj vrijednosti radova iznosi oko 50.000 maraka“, naglasio je Osmanović.

Načelnik opštine Petrovo Ozren Petković istakao je da će ova opština, kao i opština Gračanica, od ovog projekta imati višestruku korist.
„Riječno korito će biti očišćeno i uređeno u dužini od 2,5 kilometra, što će spriječiti plavljenje okolnog zemljišta. Umjesto sadašnjih zaraslih i zapuštenih obala imaćemo uređene obale a povrh svega budžet opštine će imati redovan godišnji prihod na ime koncesione naknade“, istakao je Petković.

U proceduru dobijanja neophodnih rješenja i dozvola za gradnju minihi hidroelektrane bile su uključene nadležne institucije i Republike Srpske i Federacije BiH kao i opštine Petrovo i Gračanica.

gportal.info

Bosanci i Hercegovci, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ne odstupaju mnogo od omiljenih imena u posljednjih deset godina. U ukupnom poretku najpopularnijih deset ženskih imena od 2006. godine do danas na prvom mjestu je ime Amina, a što se tiče muških imena, situacija se ipak malo promijenila.
Ahmed je lani, naime, bilo najpopularnije ime, koje od prošle godine nose 263 dječaka, dok je nekoliko godina prvo mjesto zauzimalo ime Amar. No, donedavno su na prvom mjestu bila imena Emir i Harun.

Apsolutni pobjednik

Osim što je Amina apsolutni pobjednik prema popularnosti, jer je ovo ime u prošloj godini dobilo 297 djevojčica, mnogi roditelji odlučili su svoju curicu nazvati i Sarom, dok je na sigurnom trećem mjestu svih ovih godina bilo ime Emina. Ipak, nakon Ahmeda, Amara, Emira i Haruna, po popularnosti vode imena Daris, Adin, Davud, Imran, Hamza… Sudeći prema podacima Zavoda, stanje se nije mijenjalo ni u ovoj godini.
Jedan od razloga zbog kojih se mnogi bh. roditelji odlučuju da svom djetetu daje ime Amina je i samo njegovo značenje. Amina je, naime, žensko ime arapskog porijekla, a znači da je riječ o osobi koja je vjerna, poštena, pouzdana i sigurna. Ime Ahmed, također, krasi lijepo značenje – “odveć pohvaljeni” i “stalno zahvalan Bogu”.
No, sudeći prema tabeli top 100 imena, mnogi roditelji su svom djetetu dali i neka zanimljiva i originalna imena, poput imena Ilkah. Za ovo ime odlučilo se 29 roditelja, dok ih je 36 dalo i neobična imena Ivano i Leon. Neka od neobičnih imena u prošloj godini bila su i Adian, a od ženskih, Aylin i Alina.
Psiholog Čedomir Novaković pojašnjava da u BiH nije rijetkost da se u porodičnim stablima kroz generacije ponavlja nekoliko imena koja se najčešće odnose na muške potomke. Ističe i da mnoge porodice daju imena djeci i po prijateljima ili nekoj dragoj osobi koju su upoznali.
Nije rijetko i da novorođeno dijete bude “zamjenski” član za prethodni gubitak koji je porodica doživjela. U tim slučajevima, dijete tokom odrastanja sa sobom nosi mnogo više od svog imena, nosi sjećanje na sretne ili tužne događaje. Psihološka pozadina svega navedenog je, kaže, da se određenim imenom, najčešće nesvjesno, prenose određena očekivanja od konkretne osobe.
Lijepo značenje
– Ovi slučajevi kod nas su česti tako da ne čudi da su ova dva imena vodeća. Pored toga, lako se pamte, a evo, imaju i lijepa značenja. Pored toga su i moderna. Mnogi roditelji, kada pročitaju šta znači ime Amina, da je riječ o osobi koja je čestita, vjerna, daju kćerci upravo to ime – pojašnjava Novaković.
Ističe i da malo koji roditelj, prije davanja imena djetetu, razmisli o tome šta tim imenom djetetu prenosi i kako će sama priča o davanju imena utjecati na njegovo odrastanje.

Likovi iz turskih serija

U Bosni i Hercegovini ima i onih koji su bili malo ekstremniji i maštovitiji u davanju imena. Tako je u jednoj sarajevskoj općini zabilježeno ime Dijamant, a bilo je i onih koji su djeci davali imena po markiranim stvarima pa se nekoliko djevojčica zove Zara. Neki su čak odlučili svoju bebu nazvati po glumcima iz turskih ili meksičkih serija koje su posljednjih godina dosta gledane preko malih TV ekrana.
– Znam slučajeve da su neke djevojčice dobile ime po Esmeraldi, dakle, roditelji pri odabiru imena uzimaju više faktora u obzir – kaže Novaković.

avaz.ba