A.A.
Nakon što su početkom ove godine Vlade FBiH i RS usvojile odluke u novim minimalnim platama, tema ne prestaje izazovati reakcije kako javnosti, stručnjaka, institucija, poslodavaca.
Inače, ova praksa je ustaljena i bazirana na osnovu Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, kada, obično na kraju godine Vlade FBiH i RS usklađuju visinu najniže plaće za narednu godinu.
Iako se sve čini jasno, postoje segmenti ovih odluka čije posljedice će se znati tek kroz vrijeme implementacije.
Ono što je sigurno da su povećanjem minimalne plate povećana plaćanja i doprinosa što je otežavajuća okolnost za poslodavce, a više smo na temu doprinosa već pisali.
Podsjećamo, odlukom Vlade FBiH najniža plata u FBIH za period od 01. januara do 31. decembra 2024.godine utvrđuje se u neto iznosu od 619,00 KM.
Najniža plata u FBiH je propisana u fiksnom, mjesečnom iznosu i isplaćuje se za svaki mjesec u istom iznosu, bez obzira na ukupan broj radnih dana odnosno radnih sati u pojedinom mjesecu.
Najniži iznos plate je 619 KM i ta propisana plata, ovom Odlukom predstavlja neto iznos nakon oporezivanja.
Koliko će FBiH ali i država profitirati novim uredbama
Iz Udruženje poslodavaca u FBiH za Akta.ba na pitanje koliko će FBiH ali i država profitirati novim uredbama tj. nametnutim povećanjem obaveza ka poslodavcima kažu da generalno niko od toga neće profitirati, pa ni sami radnici.
“Poslodavci su imali puno konkretnije prijedloge koji su bili u pravcu fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja poslovanja. Iako najavljene, ove reforme se nisu još dogodile, ali to je jedini mogući model od kojeg bi svi u konačnici imali korist: poslodavci bi dobili radnu snagu koja bi bila zadovoljna podizanjem plata i standarda, radnici veće plate, ali ne samo radnici sa minimalnim platama, nego i svi drugi radnici, a vlasti bi dobile i na konkurentnosti i na zaštiti standarda radnika i građana jer iskustva pokazuju da veliki broj radnika napušta BiH i pitanja rada i zapošljavanja rješava u zemljama okruženja ili dalje.”, za Akta.ba izjavio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u FBiH.
Nenadić je stava da vlast, poslodavci i sindikati moraju uspostaviti zapostavljeni ekonomsko-socijalni dijalog.
Da li država želi povećati budžet preko poslodavaca
Na pitanje koji je opći stav poslodavaca na činjenicu da država želi povećati budžet preko poslodavaca, iz Udruženja poslodavaca za Akta.ba kažu da poslodavci to tako ne doživljavaju.
“Poslodavci to ne doživljaju na način kako je postavljeno vaše pitanje, a to dovoljno govori činjenica da im predlažemo izbalansirane propise vezano za poreze, dohodat i dobit i dalje smo sigurni da bi najbolja rješenja bila smanjiti doprinose i porez na dohodak i izbalansirati porez na dobit te pristupiti podizanju minimalnih i svih drugih plata u FBiH. Sve drugo povećava krizu, siromaštvo, odlazak radnika, nekonkurentnost i u toliko sugerišemo nastavak ekonomsko-socijalnog dijaloga među vlastima, poslodavcima i sindikatima kako bismo ova pitanja riješili na zadovoljstvo sve tri strane, a to je moguće, vjerujte. Očekujemo najavljene promjene što prije.”, kaže Nenadić za Akta.ba.
U FBiH oko 20.000 radnika na minimalnoj plati, najčešće na Lohn poslovima
Na pitanje koliko je radnika na minimalnoj plati u BiH i da li će po njegovom mišljenju država profitirati ovim uredbama, Čavalić kaže da je važno istaći da se tu primarno najviše radi o Lohn poslovima.
Podsjećanja radi, Lohn poslovi predstavljaju poseban oblik postupka unutarnje obrade, koji se vrši na temelju ugovora zaključenog između strane osobe kao nalagodavatelja i osobe registrirane u BiH i na temelju odobrenja carinskog organa, a obavlja se u kontinuitetu (duži period).
Odobrenje carinskih organa daje se osobi registriranoj u BiH (nositelj odobrenja), a po kojem isti ostvaruje pravo uvoza robe (dobara) radi procesa njihove obrade i ponovnog izvoza iste u obrađenom stanju.
Postupak Lohn poslova može odvijati isključivo po odobrenju carinskih organa koje se izdaje nositelju postupka unutarnje obrade.
“U FBiH je oko 20.000 radnika ispod (ili približno oko) minimalne plate, shodno izuzeću. Ovdje prije svega mislimo na lohn poslove. Oko 140.000 radnika je u razredu između minimalne plate i 750 KM. Bitno je navesti da iz godine u godinu, taj broj opada. Pretpostavka je da uglavnom ovi radnici najviše idu vani. Također, prosječna plata raste. Što se tiče RS, broj radnika je vjerovatno duplo manji. Kada je riječ o dodatnim uplatama za PIO, ne očekuju se značajniji iznos zbog toga što sve manji broj radnika radi na minimalnoj plati. Skok sa 596 na 619 KM podrazumijeva “platne migracije” za par desetina hiljada radnika.Tako je ne očekujem značajnije prinose po osnovu doprinosa.”, pojasnio je Čavalić za Akta.ba.
Kakva je situacija u Republici Srpskoj
Najniža plata u RS (od 1.1.2024.) je, također propisana u fiksnom, mjesečnom iznosu što znači da i ona isplaćuje za svaki mjesec u istom iznosu, bez obzira na ukupan broj radnih dana odnosno radnih sati u pojedinom mjesecu.
Najniži iznos plate je 900 KM i kao takva, propisana Odlukom predstavlja neto iznos nakon oporezivanja.
Prema posljednjim podacima, koje ima Poreska uprava Republike Srpske, oko 170.000 radnika u Republici Srpskoj prima platu manju od prosječne, a od tog broja njih oko 8 hiljada prijavljeno je na najnižu platu od 700 KM.
“Prema podacima Poreske uprave RS, na platu u rasponu od najniže, odnosno od 701 marke do prosječne plate u Republici Srpskoj, koja prema posljednjim podacima za decembar 2023. godine iznosi neto 1.304 marke, bilo je prijavljeno oko 162 hiljade lica.”, rekli su za Akta.ba iz Privredne komore RS.
U praksi radnik uz minimalnu platu očekuje i topli obrok.
“U privatnom sektoru RS postoje dodatna očekivanja u vezi toplog obroka i zbog toga su poslodavci negativno reagovali u vezi minimalne plate od 900 KM. U praksi su očekivanja takva da radnik uz minimalnu platu od 900 KM očekuje i topli obrok – koji istina može biti u različitim formama, ali ipak vrijednosno izražen.”, dodatno za Akta.ba pojašnjava Admir Čavalić, ekonomski analitičar i aktualni zastupnik u Parlamentu FBiH.
Na pitanje koliko će RS profitirati novim uredbama u smislu povećanja budžeta kroz ove naplate iz Privredne komore RS za Akta.ba kažu da će odluka o najnižoj plati u Republici Srpskoj možda kratkoročno uticati na nominalno uvećanje prihoda u Budžetu RS, međutim u nekim srednjoročnim projekcijama, neminovno će doći do smanjenja ovih prihoda zbog povećanja cijena usluga i robe široke potrošnje, što će dalje prouzrokovati inflaciju koja će dovesti do novih problema za privredu.
“Moguće negativne posljedice su i smanjenje broja zaposlenih u privredi, gubitak poslovnih partnerstava sa inostranim partnerima i otežan plasman proizvoda iz RS. Negativne posljedice ove odluke ogledaju se i u povećanju nezadovoljstva zaposlenih čija su primanja i ranije bila iznad novoutvrđenog iznosa najniže plate, jer će se primanja nekvalifikovanih ili niskokvalifikovanih radnika približiti primanjima radnika sa većim kvalifikacijama.”, izjavili su za Akta.ba.
Zakon u RS o doprinosima se razlikuje za realni i javni sektor
Na pitanje koliko je izvijesno da će Vlada RS iznivelirati minimalnu platu za sve nivoe, koje konkretne korake to podrazumijeva i koji rok se za to predviđa, iz Privredne komore RS za Akta.ba kažu da će logičnim slijedom doći i do korekcija plata u realnom sektoru.
“Prema Zakonu o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske, naknade za topli obrok i regres uračunate su u iznos osnovne plate i ne mogu se posebno iskazivati, a osnovna plata, obračunata u skladu sa ovim zakonom, ne može biti niža od utvrđene najniže plate u Republici Srpskoj. Slijedom ovih odredbi neminovno će morati doći i do korekcija plata u javnom sektoru.”, ističu iz Privredne komore RS za Akta.ba.
Bitno je naglasiti, kažu, da je realni sektor u nepovoljnijoj poziciji zato što se regres i topli obrok na primanja u privredi obračunavaju i isplaćuju odvojeno, što znači da će povećanje najniže plate više pogoditi realni sektor.
“Iste posljedice pogađaju i javna preduzeća koja zapošljavaju veliki broj radnika. Značajno je istaći da Zakon o radu definiše da se na najnižu platu obračunava i minuli rad.”, pojasnili su.
Šta se u RS oporezuje a šta u FBiH
Javnosti je interesantna razlika načina oporezivanja plate i dodataka na platu u FBiH i RS te je važno istaći te zakonske činjenice prije svakih obračuna i paralela.
U Republici Srpskoj se oporezuju i plata i topli obrok (oporezivanja je oslobođen isključivo topli obrok koji se priprema u preduzećima, a ne i topli obrok koji se isplaćuje u novcu), dok se u Federaciji BiH ne oporezuju topli obrok, regres i prevoz, odnosno ova primanja u FBiH zavise od kolektivnog pregovaranja.
“Planirane fiskalne reforme u FBiH, a koje čekamo osam godina, bi uključile topli obrok sigurno, i naknadu za prevoz, moguće, u oporezivo. Na taj način bi se “fiktivno” povećala izražena minimalna (i prosječna, medijalna itd.) neto plata. Naravno, fokus tih reformi treba da bude spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%.”, kaže Čavalić za Akta.ba.
To konkretno znači da će lični dohodak u RS-u nakon novih odredbi biti najmanje 1000 KM.
“U Republici Srpskoj minimalna plata je 900 KM bez uključenog toplog obroka, prevoza i regresa i sve je predmet oporezivanja sa naznakom da je lični odbitak najmanje 1.000 KM u zavisnosti od drugih uslova, a u FBiH minimalna plata 619 KM gdje topli obrok i regres nisu oporezivi.”, pojasnili su iz Privredne komore RS za Akta.ba.
Koliki je u konačnici zaista stvarni iznos plate koju će radnici u RS kako privatnog tako i javnog sektora dobijati bez da sami kalkuliraju aka bave se tematikom doprinosa i dilemom da li se na iznos minimalne plate dodaju ili ne dodaci na platu, svakako su pitanja koja su izazvala najviše dilema.
“Kada se na minimalnu platu dodaju minuli rad, topli obrok i prevoz, vidimo da će najniža neto plata iznositi između 1.200 – 1.300 KM. To će biti veliko opterećenje za privredu RS obzirom da se ovdje radi o minimalnim platama za najjednostavnije poslove i radne zadatke. Troškovi za plate za druga radna mjesta i kvalifikacije će biti daleko veći i to će dodatno opteretiti privredu.”, pojašnjavaju za Akta.ba.
Šta je u cijeloj priči sa medijalnom platom?
“Ako pratimo podatke od polovine godine, onda je vidljivo da je evidentirano 240.264 zaposlenih u FBiH ispod 1.000 KM neto plate. 245.463 zaposlenih imaju platu iznad 1.000 KM. Shodno navedenom, moguće je zaključiti da medijalna plata iznosi približno oko 1.000 KM.”, kaže Čavalić za Akta.ba.
Medijalna plata koju je kaže nedavno aktualizirao, je kao srednja tačka- eliminira uticaj ekstremno visokih i niskih primanja, pružajući realniju sliku o primanjima zaposlenih.
“Prosječna plata može biti iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Medijalna plata u Hrvatskoj iznosi oko 1.918 KM. U Srbiji 1.053 KM. Naravno, u FBiH imamo dosta neoporezivog na neto platu – npr. topli obrok, što medijalnu platu od 1.000 KM može povećati za 150-200 KM, tako da je viša od susjedne Srbije”, kaže Čavalić za Akta.ba.
Platna migracija
Čavalić kaže da se dešava “platna migracija” i to onih sa nižih ekstremnih plata ka sredini.
“Na primjer, u 2022. godini je 189.232 zaposlenih radilo do 750 KM, sada je to 142.771. Niz je razloga navedenom – od godišnjeg usklađivanja minimalnih plata preko inflacije pa sve do tržišnog unaprijeđenja pregovaračke pozicije zaposlenih, jer u suprotnom odlaze.”, kaže.
Smatra da je jasno da uskoro nećemo imati fiskalne zakone ali da su oni prijeko potrebni.
“Ono što je bitno naglasiti jeste da trebamo čim prije fiskalne zakone, i to na bazi zvučnih argumenata, ekonomskih analiza i najbitnije sa fokusom na medijalnu (ne minimalnu) platu.”, kaže Čavalić za Akta.ba.
Ove reforme treba da odgovore na pitanje kako da se poveća medijalna plata.
“Pritom, ne samo kroz prostu matematiku: 1.000 KM medijalna + topli obrok koji postaje oporeziv = 1.200 KM. Da, i to, ali kroz spuštanje zbirne stope doprinosa na 25-27%. Naravno, sve navedeno uz ceteris paribus (recesija, pad produktivnosti itd.)”, zaključio je Čavalić za Akta.ba.
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
/ |
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh. Lokalni putevi: suhi. Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima i bez posebnih ograničenja. |
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 07:00 sati: vedro sa mrazom; -Temperatura zraka u 07:00 sati: -6ºC; -Relativna vlažnost: 91%; -Pritisak: 1004,0 mbar; -Pravac i brzina vjetra: - m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA, TEŠANJKA –Normalan. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 73 cm i ima tendenciju opadanja. |
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirano je: - 1 narušavanje javnog reda i mira i - 8 prijava građana. |
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 74 intervencije, od toga 10 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 17 osoba. -Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođene su 2 muške i 3 ženske bebe. |
|
6. |
Snabdjevanje energentima i vodom |
ELEKTRIČNA ENERGIJA- Zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima danas će bez električne energije biti trafo područja Gornja Raduša od 10:00 do 11:00 sati, trafo područje Dobropolje-NNO Tešanj od 12:30 do 13:00 sati i trafo područje Logobare-NNO Bjela Glava od 14:00 do 14:30 sati. VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. TOPLOTNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje. |
|
7. |
Ostale informacije |
/ |
|
Obavještavamo Vas da će dana 01.02.2024 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u termin od 10:00 h do 15:00 h na trafo području: Vila Solar.
Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.
Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-204
Podružnica „ED“ Zenica – PJD Tešanj
Vlada ZDK-a po osnovu izvršnih sudskih presuda dužna je više od 140 miliona maraka. 2019. godine Vlada je donijela Akcioni plan za izmirenje sudskih izvršnih presuda koje su u tom trenutku iznosile oko 300 miliona maraka, a koji je prihvatio Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. U međuvremenu, intenzivno traju pregovori Sindikata i Vlade u vezi s povećanjem plaća prosvjetnih radnika.
Osim 14 miliona maraka rezervisanih na godišnjem nivou prema Akcionom planu za izmirenje sudskih presuda, Vlada ZDK-a isplatila je dodatnih 1,5 milion maraka. Ipak, to nije dovoljno da se skrati planirani rok isplate od 22 godine, jer i zatezne kamate svakodnevno rastu. Vlada razmišlja o modelu raspisivanja javnog poziva s ciljem smanjenja izmirenja određenih obaveza.
"Tako bismo smanjlili iznos sredstava koji je potrebno vratiti i da eventualno neko ko se želi odreći određenog djela da li kamate ili glavnice - faktički bi postao prioritet u vraćanju tih sredstva", kazao je premijer ZDK-a Nezir Pivić (SDA).
U međuvremenu, intenzivno traju pregovori Sindikata obrazovanja s Vladom ZDK-a, a koji se odnose na potpunu implementaciju kolektivnog ugovora od 1. januara ove godine, a što podrazumijeva povećanje plaće za 15 posto, shodno rastu troškova života uzrokovanih inflacijom.
"Ono što su otvorena pitanja jeste ta retroaktivna isplata i očekujemo u narednom periodu da ćemo doći do rješenja i tih pitanja Sve do novog kolektivnog ugvora u augustu, kada ćemo imati, očekujem, dodatno poboljšanje i u skladu sa obećanjem premijera ZDK Nezira Pivića ponovo najveću plaću u BiH za sve prosvjetne radnike ZDK-a", izjavio je predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja ZDK-a Selvedin Šatorović.
Nastavak pregovora o povećanju plaće, ali i novom kolektivnom ugovoru, očekuje se u narednih desetak dana. Podsjećamo, u usvojenom budžetu za ovu godinu nije planirano povećanje, tako da bi svaka izmjena trebala biti obuhvaćena rebalansom budžeta.
"Naravno, rebalnas ne mora da se desi odmah po potpisivanju sporazuma, nego dok ima sredstava u budžetu za te namjene, sredstva se mogu trošiti. Plan je da rebalnas bude juni ili juli 2024. godine. Ono što je zahtjev Sindikata je 15 posto povećanje plaća o čemu ćemo mi razgovarati na pregovorima koji nas čekaju", navela je ministrica finansija ZDK-a Dženana Čišija (DF).
Pregovori bi trebali biti završeni do kraja februara, kada će se znati hoće li doći do povećanja plaća prosvjetnim radnicma ili će, pak, uslijediti neke druge metode sindikalne borbe.
(federalna.ba)
Povećanje januarskih penzija u FBiH pet posto, penzioneri traže 13. penziju u visini 640 KM
25 Jan 2024Po potvrđivanju budžeta Federacije Bosne i Hercegovine na Domu naroda Parlamenta Federacije BiH penzioneri u Federaciji mogu očekivati povećanje penzija za pet posto i to januarskih koje će dobiti u februaru, potvrdio je za Faktor Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.
Dodaje kako je tako rečeno iz Vlade Federacije BiH.
To znači da bi sa povećanjem od pet posto najniža penzija u februaru iznosila 564 KM a sada je 538 KM.
– Znamo da pet posto nije mnogo, da će izazvati revolt, ali eto januarska penzija ide pet posto koja se isplaćuje u februaru.
Moram naglasiti kako smo mi na Upravnom odboru Saveza koji je održan jučer donijeli odluku da se traži 13. penzija u visini prosječne penzije u FBiH a što je oko 640 KM i taj zahtjev ide prema Vladi FBiH.
Budžeti su puni i ta penzija je potrebna da se ublaži inflatorni udar i na našu populaciju. Pa vidjet ćemo. Danas je telefonska sjednica Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje – rekao nam je Trakić.
Vrativši se na 13. penziju kaže kako će tražiti da se ona isplati penzionerima do aprila.
Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” uputilo je danas pet šlepera brašna stanovništvu Gaze. Riječ je o 100 tona ove životne namirnice, čija ukupna vrijednost iznosi oko 209.000 KM, javlja Anadolu.
Prema riječima predsjednika “Merhameta“ Kenana Vrbanjca, brašno bi već sutra trebalo stići na odrednicu, gdje će biti podijeljeno ugroženom stanovništvu u Gazi.
“Sredstva za kupovinu 100 tona brašna ‘Merhamet’ je obezbijedio u saradnji sa Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Jedan šleper, odnosno 20 tona brašna, finansirali su tri bh. privrednika iz Tešnja, Travnika i Mostara, koji su željeli ostati anonimni”, rekao je Vrbanjac.
Dodaje da je “Merhamet” tokom dosadašnje akcije prikupljanja pomoći za Gazu prikupio više od 900.000 KM namijenjenih ugroženom stanovništvu u Gazi.
“U saradnji sa turskom partnerskom organizacijom IHH, ‘Merhamet’ od početka ratnih dejstava pomaže ugrožene u Gazi. Krenulo se sa interventnim paketima, a potom sa svakodnevnom pripremom obroka za stanovništvo na tom području, ali i za bolesne i ranjene u tamošnjim bolnicama. Obroci se pripremaju u improviziranim kuhinjama organizacije IHH na terenu. Inače, ‘Merhamet’ i IHH su u protekle dvije godine također organizirali pripremu obroka za stanovništvo Gaze, tako da imamo iskustva u tome”, istakao je Vrbanjac.
Odlukom Upravnog odbora HO “Merhamet” MDD, akcija prikupljanja pomoći za stanovništvo Gaze, koja je prvobitno trajala do 16. januara ove godine, produžena je za još tri mjeseca.
“‘Merhamet’ će i dalje nastaviti pomagati stanovništvo Gaze, ugroženo izraelskim ratnim dejstvima. Zahvaljujemo se građanima Bosne i Hercegovine, Rijasetu Islamske zajednice u BiH, kompanijama, obrazovnim i drugim institucijama koji su, po ko zna koji put, pokazali solidarnost i empatiju prema ljudima u nevolji. Zahvaljujući svima njima, ‘Merhamet’ uspijeva obezbijediti dragocjenu pomoć koja je stanovništvu Gaze itekako potrebna”, naglasio je Vrbanjac.
Djeci i mladima na Floridi ispod 16 godina bit će zabranjene društvene mreže bez obzira na odobrenje roditelja, po nacrtu zakona koji je tamošnji Zastupnički dom usvojio u srijedu.
Kako pišu američki mediji, u nacrtu zakona ne kaže se koje će platforme biti zabranjene, ali on cilja na sve društvene medije koji prate aktivnost korisnika, dopuštaju djeci učitavanje materijala i interakciju s drugima te koriste značajke koje izazivaju ovisnost osmišljene da izazovu pretjeranu ili kompulzivnu upotrebu.
Prijedlog zakona ne tiče se aplikacija koje se koriste za privatne poruke između pojedinaca.
“Oni iskorištavaju odrastanje djece. To je njihov poslovni model. A zašto to rade? Kako bi ih držali zakačenima… uz dopaminske udare koje platforma daje našoj djeci sa svakom automatskom reprodukcijom, sa svakim lajkom, sa svakom ‘push’ obavijesti”, rekao je republikanski zastupnik Tyler Sirois koji stoji iza zakona.
Zakon je usvojen sa 106 glasova za i 13 protiv, a mjera će zahtijevati od društvenih mreža da uklone račune svakoga mlađeg od 16 godina.
Čeka se odobrenje u Senatu
Prijedlog zakona još uvijek čeka odobrenje u Senatu, koji također kontrolišu republikanci kao i Zastupnički dom na Floridi.
Predsjednik doma Paul Renner rekao je da je ta zabrana jedan od njegovih prioriteta na planu zaštite djece u državi, zajedno s prijedlogom zakona koji ograničava pristup web stranicama za odrasle, koji su zastupnici također usvojili u srijedu.
“Moramo riješiti negativne učinke društvenih mreža i omogućiti dobar razvoj naše djece. Florida ima obvezu i interes zaštititi djecu, njihovo mentalno zdravlje i djetinjstvo”, rekao je Renner.
Zakon će također zahtijevati od kompanija da trajno obrišu lične podatke sakupljene od ugašenih računa.
Iako je Zakon predviđao da će prenosive tablice ubrzati trgovinu automobilima i omogućiti potencijalnim kupcima da testiraju vozilo prije kupovine, institucije u BiH nisu uspjele implementirati ovu promjenu.
BiH se i dalje suočava s problemom nedostatka prenosivih tablica za automobile, što otežava proces kupovine vozila u privatnim auto kućama. Iako je Zakonom o sigurnosti prometa prije više od pet godina predviđeno uvođenje prenosivih tablica kako bi se olakšao proces testiranja vozila prije kupovine, ta inicijativa još nije zaživjela. Kupci automobila kod privatnih auto kuća u BiH trenutno nemaju mogućnost legalnog testiranja vozila na putu prije kupovine zbog nedostatka prenosivih tablica. Proces izdavanja probnih tablica je spor i kompliciran, a jednom godišnje dopušteno je izdavanje samo jednog seta tablica za isto vozilo.
Iako je Zakon predviđao da će prenosive tablice ubrzati trgovinu automobilima i omogućiti potencijalnim kupcima da testiraju vozilo prije kupovine, institucije u BiH nisu uspjele implementirati ovu promjenu.
Frustracija auto kuća
Prodavci automobila izražavaju frustraciju zbog situacije koja utječe na njihovo poslovanje i ograničava prodaju vozila.
"Problem probnih tablica je velik. Tu država doslovno tjera trgovce automobilima u prekršaj. Bez obzira na to što postoji pravilnik o izdavanju probnih tablica za pravna lica koja se bave šifrom djelatnost prodaje vozila, MUP-ovi ne izdaju probne tablice na duže periode, odnosno više puta godišnje. Nismo nikad dobili odgovor zašto je to tako", kazala je grupa mostarskih auto trgovaca za Bljesak.info.
Nesuglasice institucija
Pitanje prenosivih tablica izaziva nesuglasice između agencije IDDEEA i Ministarstva komunikacija i prometa, što dodatno otežava situaciju.
Ovlašteni trgovci automobilima ističu da bi primjena prenosivih tablica omogućila kupcima da legalno testiraju vozila prije kupovine, čime bi se pojednostavio proces registracije i homologacije. Unatoč predviđanju zakona i prošlo pet godina od donošenja istog, prenosive tablice još uvijek nisu dostupne u BiH, ostavljajući prodavce automobila frustrirane zbog gubitka poslovnih prilika i otežanog procesa prodaje vozila.
Što kaže pravilnik?
U Pravilniku, koji možete pogledati na ovom linku, se precizira da zahtjev za izdavanje prenosivih tablica za vozilo podnosi policijskoj stanici prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica – poduzetnika.
Nakon podnošenja zahtjeva, nadležno tijelo donosi rješenje kojim odobrava izdavanje prenosivih tablica u skladu s registriranom djelatnošću podnosioca zahtjeva. Pravilnik dodatno detaljno uređuje uvjete korištenja prenosivih tablica, broj odobrenih parova sa registarskim oznakama, serijske brojeve knjižica potvrda o korištenju tablica te iznos naknade za njihovo korištenje.
IDDEEA uputila oko 30 primjedbi na novi Pravilnik o registraciji vozila
Ministarstvo prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine pokrenulo je javne konzultacije krajem prošle godine o prednacrtu novog Pravilnika o registraciji vozila. Cilj je unaprijediti proces registracije motornih i priključnih vozila, izbjegavajući kontroverzne odredbe. Promjene su odgovor na ukidanje prethodnog pravilnika iz 2023., koje su izazvale sporenja oko privatne nabavke registarskih oznaka.
Dokument također razmatra pitanja kao što su evidencija vozila, ograničenja raspolaganja vozilom te mogućnost izbora registarskih oznaka putem internetskog portala. Iako su planirane promjene, Agencija IDDEEA ima primjedbe, posebno u vezi s upravljanjem posebnim slučajevima, te izražava zabrinutost zbog pojedinih odredbi. U njihovim prijedlozima naglašena je potreba za dopunom obrasca potvrde o registraciji prenosivih tablica te izraženo protivljenje izdavanju dodatnih tablica (O3 i O4) za određene kategorije vozila.
Agencija smatra da takve dodatne tablice nemaju opravdan praktičan razlog, mogu povećati rizik od zloupotrebe i postavlja pitanje kako proglasiti registarsku tablicu nevažećom. Također, IDDEEA predlaže novi član koji bi omogućio vlasnicima vozila da putem internetskog portala odaberu svoje registarske oznake, uz dodatnu naknadu, s naglaskom na izbjegavanju provokativnih ili nemoralnih kombinacija. Očekuje se da će novi pravilnik poboljšati transparentnost i pojednostaviti postupak registracije vozila u BiH. Nažalost ne zna se kada ...
(akta.ba)
Nije svako te sreće da mu je komšija inovator, pa se širom naših sela žalopojke o bubama na krompiru uglavnom ponavljaju svake godine, ali, to ne važi i za one koji su u najbližem komšiluku s Vasom Đokićem iz Brčkog.
Boraveći na svojoj vikendici često je slušao priče i kuknjavu povrtlara kako bube pojedoše krompir, pa je iz radoznalosti, zavirio na internet da vidi kako se riješiti ovih napasti. Kada je vidio da nema neke jednostavne mašine za njih, proradila je sijalica iznad glave i tako se ovaj, jedan od prvih brčanskih inovatora, bacio na posao.
"Osmislio sam prvo kao neka kolica s dvije ručke koja se guraju, četke udaraju po krompiru i skidaju bube. Napravio sam par prototipova, međutim to je bilo glomazno, teško za pakovanje u kutije, za nošenje, ne može u gepek stati. Onda sam došao na ideju napravim ovu koja se nosi", kaže Đokić za "Agroklub".
Tako je nastala mašina pod nazivom "kupibuba", koja izgledom podsjeća na trimer za košenje. Kaiševima se zakači na leđa, a teška je oko tri kilograma.
"Vrlo je jednostavna, sva je od aluminijuma, napravljena besprijekorno da se nema šta pokvariti. Šipka je duga 80 centimetara, sa strane su plastični dodaci koji šamaraju krompir, a bube upadaju u spremnik. Pogon mašine je akubušilica", pojašnjava ovaj inovator svoj izum koji je već u prodaji i košta 95 eura (185 KM).
Ne polaže komšija jajašca, nego buba
Vaso je penzioner i priča kako, iako je blizu 70-te, nema mira da samo sjedi. Pokretan je u toj mjeri da sam automobilom ode do Austrije – u cugu, haman bez odmora. Dobra kondicija ga tjera da stalno osmišlja neke inovacije, a za ovu posljednju još traži odgovarajuće partnere, kako bi počeo širu proizvodnju. Za sada ih izrađuje u svojoj radionici i prodaje po narudžbi, ali biznis ne stoji u mjestu.
Inovator tvrdi da je učinkovita 95 odsto, a pet procenata, kako pojašnjava otpada na one koje frknu ili odlete.
"Jedan mi je rekao 'zemljače zlatica postavi jajca i to je gotovo, to je kraj', ja nisam znao šta da mu kažem, jer nemam živce za trgovinu, pa sam ga pitao 'je li komšija postavlja ta jajašca, mora buba doći prvo na krompir, sletjeti’, prekinuo sam vezu i nisam mu htio prodati", prepričava Vaso jedan slučaj.
Podsjetio je kako je mašina lagana i da nije naporno proći njome više puta ako je potrebno.
"Čim se bube pojave, prođe se mašinom i pošamara i neće postaviti jaja", dodaje.
Interesa za kupibubu ne manjka, no Đokić priča da je vrlo obazriv prema izboru partnera za širu proizvodnju. Nedavno su interesovanje pokazali Slovenci, ali se za njih još nije odlučio.
"Javio mi se jedan od jačih trgovaca iz Istre, to sam provjerio, mnogo šta ovisi od njega. Zagrijani su za ovo, dogovorili smo prvi set od 30 komada za početak. To je više da imaju uzorke. Jer oni gore imaju neku crvenu zemlju, tu je sami krompir", rekao je on.
Lonče sa sitom donijelo veliku zaradu
Inače, Vaso je jedan od prvih inovatora u Brčkom, a "proslavio" ga je od ranije poznat patent koji se naširoko prodavao. Naime, sedamdesetih godina prošlog vijeka, izmislio je sito za brašno.
"Lonče od 800 grama, ima ručku na sebi i samo je povlačite i sije brašno ili ako hoćete kukuruzno, samo se promijeni mrežica donja. Lijep sam kapital time stekao, čini mi se da i dan danas te pare trošim", kaže ovaj Brčak.
Prve komade tog izuma prodao je na tuzlanskoj pijaci, a kasnije su kupci u redovima znali čekati svoje lonče ispred pogona koji je pokrenuo, kada je buknuo interes za tim patentom.
Zaustavljena gradnja dionice vrijedne 76 miliona eura, gradilište sablasno- Radovi su obustavljeni nakon što su troškovi enormno porasli
Dionica Vranduk – Ponirak kod Zenice još nije završena, a radovi nisu nastavljeni ni poslije pet mjeseci.
Podsjećamo, ugovor o izgradnji dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), čija je poddionica Vranduk – Ponirak, potpisan je 15. maja 2019. godine. Za izvođača radova izabran je konzorcij “Azvirt L.L.C” (Azerbejdžan) i “Hering” d. d. Široki Brijeg.
Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak prvobitno je iznosila 76.592.799 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC-ovog Fonda za međunarodni razvoj (OFID). Međutim, u aprilu prošle godine za poddionicu Vranduk – Ponirak zatraženo je dodatno zaduženje od 25 miliona eura, i to kod dosadašnjeg kreditora OFID-a, piše Avaz.
Nakon toga, 22. avgusta radovi su konzervirani, mašine povučene s gradilišta dok se ne završi istraga nadležnih organa o tome kako je došlo do enormnog povećanja utroška miliona eura na ovoj dionici.
Uprkos tome što su radovi stopirani, JP “Autoceste FBiH”, prema odluci Odbora za rješavanje sporova, mora platiti 11 miliona maraka iako radova nema ni na vidiku.
Spor protiv “Autocesta FBiH” je pokrenula azerbejdžanska kompanija “Azvirt” kao glavni izvođač radova na dionici Vranduk – Ponirak. Odbor za rješavanje sporova je procijenio da su troškovi narasli na 11 miliona maraka, a, kakogod, platit će se iz džepa građana!
Reporteri “Dnevnog avaza” jučer su posjetili ovo pusto gradilište. Izgleda još sablasnije nego u septembru prošle godine, dok je još poneka mašina i bila. Sve je prazno bez ijednog radnika.
Izgradnja ove dionice je pod lupom istražitelja Federalne uprave policije (FUP), a nakon što je u Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona pristigla krivična prijava o navodnim nezakonitostima u izgradnji. Radi se o radnjama bivše Uprave “Autocesta FBiH“, predvođene Elmedinom Voloderom.
– Troškovi na ovoj dionici na dan 31. decembar 2022. godine za realizaciju projekta iznosili su 73.804.435 eura, a urađeno je gotovo 2,5 od ukupnih 5,3 kilometra. Dešavaju se izmjene na projektima zbog neadekvatnog prvobitnog projektiranja, što iziskuje dodatna zaduženja, a što za posljedicu ima eskaliranje troškova i probijanje rokova izgradnje – navedeno je, između ostalog, u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.