Zdravstveni radnici u Konjicu odlažu bijele mantile i obustavljaju rad zbog neisplaćenih plata.

Predsjednica podružnice Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Doma zdravlja i Opće bolnice Konjic Azra Mušinović je kazala kako su oni i dalje u štrajku te da neki od ljekara već imaju zakazane razgovore za posao u drugim zdravstvenim ustanovama.

– Plaće i dalje nema. Nadali smo se da će se do sada sve riješiti ali više nemamo nade. Četvero naših kolega, ljekara porodične medicine, već je najavilo da imaju razgovore u drugim zdravstvenim ustanovama tako da će oni vjerovatno napustiti Dom zdravlja Konjic. Mislim da će do kraja mjeseca velika većina kolega otići negdje drugo, kao što je i najavljeno, a za to nikog nije briga – ističe Mušinović.

Kako je dodala, o deblokadi računa nema ni govora niti ima nekakvih značajnijih informacija, a menadžment kaže kako radi na tome.

– Dakle, samo nekakva obećanja a nikakvih značajnijih rješavanja – ustvrdila je Mušinović, naglasivši kako se štrajk nastavlja sve dok se ne isplati plaća i da od tog zahtjeva neće odustati.

Računi Opće bolnice i Doma zdravlja Konjic blokirani su zbog poreznog duga, pa zaposlenici nisu dobili plaće od augusta. U generalni štrajk stupili su 26. novembra, a doktori Doma zdravlja Konjic najavili su otkaze ugovora o radu ako im do 15. decembra ne budu uplaćene plaće.

(fokus.ba)

Njemačka Ambasada u Bosni i Hercegovini najavila je da početkom decembra ove godine uvodi novi način dodjele termina za podnošenje zahtjeva za radnu vizu po osnovu produženog pravila za Zapadni Balkan.

Novina je to da će se termini, nakon podnošenja zahtjeva, od sada dodjeljivati po sistemu lutrijskog izvlačenja. Kako je navedeno, razlog za donošenje odluke o ovakvom načinu dodjeljivanju viza je veliki interes za terminima koji daleko premašuju broj dostupnih.

A koliki je interes građana u prilog ne govori samo prethodno navedeno, već svakodnevni redovi ispred stranih ambasada, povećan broj prijava za polaganje stranih jezika, sve manje stručnog kadra u različitim branšama i mnoge druge činjenice koje bh. vlasti očito ne žele primjetiti, a tek se njima pozabaviti.

“Često imamo priliku čuti domaće političare kako krive Njemačku koja nam navodno ‘krade’ mlade ljude koji su se u Bosni i Hercegovini školovali budžetskim sredstvima. To su licemjerni izgovori jer Bosna i Hercegovina isto tako ima priliku da ‘ukrade’ svoje državljane koji su se u Njemačkoj školovali na račun njemačkih poreskih obveznika, ali se to ne dešava. Da stvar bude gora, na rijetke pojedince koji su se odlučili vratiti u Bosnu i Hercegovinu i pokušati doprinijeti zemlji radom kroz državne institucije, gleda se kao na svojevrsnu konkurenciju, te se njihov povratak obeshrabruje, a ostanak otežava”, ističe Samir Beharić, istraživač pri Balkan Forumu i član Upravnog odbora Western Balkans Alumni Association (WBAA), regionalne organizacije koja okuplja državljane šest zemalja Zapadnog Balkana koji su studirali u inostranstvu.

Loš signal mladima

Prema njegovim riječima, to ne šalje loš signal samo tim osobama koje su se vratile u Bosnu i Hercegovinu, već i onima koji trenutno studiraju ili rade u inostranstvu i razmišljaju o povratku. Ističe da se trend odlaska mladih obrazovanih ljudi može primijetiti i u online sferi, na sadržaju Facebook grupe “Odliv mozgova”, gdje je on jedan od administratora i koja broji gotovo 30.000 članova.

“Ono što je primjetno jeste da oni mladi ljudi koji su prije nekoliko godina putem ove grupe tražili stipendije za studij u inostranstvu, danas traže poslove u inostranstvu. Kao što su bili uspješni u pronalasku stipendije, ne sumnjam ni u njihov uspjeh dolaska do posla u inostranstvu. Ono u što sumnjam je namjera i sposobnost vladajućih političkih elita da ‘odliv mozgova’ pretvore u ‘cirkulaciju mozgova’, te da zadrže visokoobrazovane mlade ljude koji posjeduju savremena znanja, vještine i sposobnost da od Bosne i Hercegovine naprave zemlju po svojoj mjeri”, ukazuje Beharić.

Kao neko ko je prije nekoliko dana napustio Bosnu i Hercegovinu, otpočevši jedno novo životno poglavlje u Saveznoj Republici Njemačkoj, znatno je svježe i poprilično tužno ono što za reći ima Dijana Fatkić, magistrica engleskog jezika i književnosti. Mnogo je onih koji su se odlučili na odlazak iz domovine, prije svega zbog stabilnosti i sigurnosti u svakom segmentu života koji im nude druge države.

“Dok sam radila kao profesorica i edukatorica u Bosni i Hercegovini, imala sam priliku da predajem svim uzrastima. Tad sam najviše uvidjela koliko su djeca jako brzo odrasla i razmišljaju praktično o tome šta bi bilo idealno da upišu od obrazovanja dalje, a da im to olakša put u Njemačku. Naprosto, to je poražavajuće i prestrašno za jednu državu. Vidjeh strah u očima omladine, ali onaj strah od ograničenosti razvoja kako na profesionalnom, tako i na ličnom nivou. Kod starijih insana, vidjeh tugu zbog odlaska mladih”, kaže Fatkić obrazlažući uzroke koji su, prema njenom viđenju stvari, ključni i presudni zbog čega se ljudi, posebno mladi, sve češće i masovnije odlučuju za odlazak iz domovine.

Dodaje i kako je zemlja u veoma teškoj političko-ekonomskoj situaciji, te da nema ekonomskog rasta i razvoja. Ako se tome pridodaju svi ostali izazovi koji se jedan na drugi nadovezuju, onda i ne čudi što je prisutno ovoliko interesovanje za napuštanje Bosne i Hercegovine.

“Povrh svega i od čega je zlo narodu jeste konstantno glodanje između političara, barem ono što se nama svakodnevno servira. Vrijeme je da stanemo i razmislimo o posljedicama prema najugroženijima. Naši roditelji ulože u nas da bi mi danas-sutra napustili domovinu za koju su nas naši roditelji odgajali, educirali, finansirali naše želje i aspiracije. Kako moji roditelji vole reći: dali smo kompletne osobe drugoj državi, umjesto da su ostali ovdje i radili na boljitku svoje domovine”, napominje Fatkić.

Iseljavanje cijele Krajine

Unsko-sanski kanton je najpogođenije područje u Federaciji BiH kada su u pitanju migracije lokalnog stanovništva. Na tu temu je krajem 2019. godine održana i sjednica Skupštine Kantona, ali sve je ostalo na pukim zaključcima i konstatacijama da se nešto mora poduzeti.

Dijaspora ovog kantona predstavlja jednu od najbrojnijih dijaspora u Evropi, a procjene iz 2018. godine koje ukazuju na to da je u Bosni i Hercegovini ostalo svega 2,7 od onih 3,5 miliona izbrojanih 2013. godine premalo je da se može konstatirati samo zabrinutost, kaže Vildana Alibabić, profesorica na Univerzitetu Bihać i zastupnica Naše stranke u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

“Ovdje se definitivno radi o jednom od najvećih problema u državi zbog kojeg se mora postaviti pitanje održivosti ukupnog ekonomskog funkcioniranja. Pad broja stanovnika uzrokuje pad svih socioekonomskih parametara poput broja rođenih, broja učenika i studenata, gubitka radne snage, a raste broj penzionera u ukupnom odnosu, pa je teško u ovakvim prilikama ‘računati na razvoj’. Dodatni problem je to što se u svim podacima radi o ‘procjenama'”, ukazuje Alibabić.

Kao primjer navodi upravo Unsko-sanski kanton gdje se u posljednjih pet godina smanjio broj rođene djece godišnje sa 2.118 na 1.556, broj učenika u osnovnim školama pao je sa 23.618 na 18.042, u srednjim školama sa 10.239 na 7.398, a sve je to rezultiralo gubljenjem najmanje 260 radnih mjesta u osnovnom i srednjem obrazovanju.

“To je domino efekt obrazovnog sistema koji se najbolje vidi u padu broja studenata na Univerzitetu Bihać. Statistika procjenjuje da se broj stanovnika u Unsko-sanskom kantonu smanjio za samo 4.476 od jula 2016. do jula 2020. godine. Mislim da je to broj samo onih koji su se zauvijek odjavili. Uvjerena sam da nas nema više ni 200.000 ovdje, a jedan od dokaza je i broj izdanih uvjerenja o nekažnjavanju u svrhu izdavanja viza u drugim zemljama kojih je od 2013. godine zvanično izdano oko 100.000. Mislim da je trend iseljavanja iz ovog kantona sigurno najviši ili među najvišima u Bosni i Hercegovini”, tvrdi Alibabić.

Dodaje i kako se uporno konstatira da ljudi odlaze zbog školovanja i traženja posla, ali sve ankete i istraživanja pokazuju da zapravo više odlaze zbog nepodnošljivosti prema političkoj situaciji koja je ofarbana svim mogućim oblicima korupcije i strašnim nemoralom političkih elita, zbog pravne nesigurnosti, ali i zbog toga što ništa ne pokazuje da bi se stanje moglo promijeniti nabolje.

“Naprotiv, sve je gore i jeste, to i sama osjećam na vlastitoj koži. To više utječe na odluku o odlasku nego potreba za boljim životom i boljom zaradom. U ovom trenutku iz mog bližeg okruženja poznajem najmanje 10 ljudi koji će otići u naredna 2-3 mjeseca. Čekaju ili termine ili su u toku rješavanja radnih dozvola. Kada Evropa smanji komplikacije oko radnih dozvola, odlazak će biti još intenzivniji. Naročito će to biti izraženo kod onih koji sada završavaju srednje škole jer vide da ovi koji su završili fakultete ne mogu pronaći posao, da je za posao ‘potrebna veza’ i da, na kraju, ipak odu ‘trbuhom za kruhom’. Dosadilo je to ljudima, to su svakodnevne teme, neće ljudi više nikom da se mole, neće mladi više da lijepe izborne plakate za radno mjesto. Sve je već oprobano”, ukazuje Alibabić.

Patriotizam ne puni stomak

Najveći problem u ovim migracijama je, slažu se naši sagovornici, činjenica da odlaze najkvalitetniji građani, a oni manje kvalitetni koji ne uspiju odraditi svoj odlazak, ovdje ostaju zbog čega je sve vidljiviji pad kvaliteta kod novih kadrova koji upadaju na budžetske jasle.

Podaci kojima u Western Balkans Alumni Association (WBAA) trenutno raspolažu ukazuju na to da najmanje 6.400 državljana Bosne i Hercegovine studira u inostranstvu od čega u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji čak 80 posto njih. Ako se ovom broju dodaju studenti koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i završenu njemačku ili švicarsku srednju školu, kojih ima oko 2.300, kao i one koji studiraju u Hrvatskoj i Srbiji sa dvojnim državljanstvom, ukupna cifra bh. studenata koji trenutno studiraju u inostranstvu iznosi gotovo 10.000.

“Ove podatke sam sa kolegicama i kolegama iz WBAA prikupio prošle godine, tokom prvog vala pandemije, kada su mnogi studenti i studentice iz Bosne i Hercegovine ostali bez svojih studentskih poslova pomoću kojih su finansirali svoj studij. Detalje podatke smo proslijedili nadležnim ministarstvima, ali se niko – osim nekolicine ambasadora i ambasadorica – nije odlučio pomoći ovim studentima i studenticama. Takav odnos Bosne i Hercegovine prema mladim ljudima u čije obrazovanje više ulažu druge zemlje nego njihova domovina, najbolje oslikava iskrenost političara koji se često razbacuju floskulom kako su ‘mladi budućnost’. Mladi nisu samo budućnost, već i sadašnjost, ali ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude prigrlila svoj najškolovaniji i najkvalifikovaniji kadar, to će uraditi neka druga zemlja. To se zapravo i dešava dok čitate ovaj tekst”, poručuje Beharić.

Dodaje i kako, imajući u vidu dinamiku dodjele radnih viza državljanima Bosne i Hercegovine i trenutnu epidemiološku situaciju u Njemačkoj, ne treba očekivati nagle migracije bh. državljana u zemlje Evropske unije, ali da će stanovnici Bosne i Hercegovine ipak nastaviti užurbano da odlaze iz zemlje, ne nužno jer im određena zemlja nudi olakšice za useljavanje, već zato što im njihova domovina ne nudi olakšice za ostanak u njoj.

“Svijet je postao globalno selo, posao je lakše naći nego bilo kad prije, a za intervju za posao su potrebni samo laptop ili mobitel. Mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine govore nekoliko stranih jezika, putem YouTube uče kompjutersko kodiranje, a do najsavremenijeg znanja mogu doći pomoću dva-tri klika miša – i to potpuno besplatno. Sve dok Bosnom i Hercegovinom nastave carevati korupcija, kriminal i opća nepravda, iz ove zemlje će odlaziti i mladi i stari, a u nju se vraćati kao turisti ili kao penzioneri. Niko više ne vjeruje političarima dubokih džepova, koji pozivaju na ljubav prema domovini. Razlog je jednostavan: patriotizam ne puni stomak”, konstatira Beharić.

Prekinuti začarani krug ponavljanja grešaka

A kako će tek situacija izgledati onog momenta kada država ostane bez većinskog dijela radno sposobnog stanovništva, niko se ne usudi misliti, niti ilustrirati stanje. Ipak, Dijana Fatkić koja je, kao i brojni bh. državljani svoju sreću pronašla u Njemačkoj, pita se ko će onda raditi da bi se obezbjedile penzije koje su ionako već sad niske i treba li jedna država, za nju najljepša na svijetu, da postane država političara i penzionera da bi se oni koji su odgovorni probudili?

“Voljela bih kad bi se moglo pričati i raditi na tome kako spriječiti sve nedaće koje bi mogle zadesiti Bosnu i Hercegovinu, ali sam svjesna i činjenice da bi došli do nečeg novog moramo uništiti stare obrasce ponašanja te samim tim prekinuti začarani krug ponavljanja grešaka. Jedina pozitivna stvar u svemu ovome je veliki unos novca u Bosnu i Hercegovinu od strane dijaspore. Sve dok imamo roditelje, rodbinu i stipendiste, novac će dolaziti. Zamislite samo šta bi se sve moglo postići i gdje bi Bosna i Hercegovina bila kad bi imala Ministarstvo za dijasporu i saradnju sa istom tom dijasporom”, ukazuje Faktić.

Profesorica Alibabić kaže da u ovom trenutku niko ne može predvidjeti šta će se dešavati u budućnosti ako se ovakav trend migracija nastavi.

“Mislim da smo već odavno u zoni alarma, međutim oni koji obnašaju vlast i koji bi trebali kreirati strategije i programe kako zaustaviti trendove, ne znaju ili ne žele strateški promišljati i bitno im je samo danas – i trenutna moć. Mislim da već odavno nemamo kritičnu masu stanovništva koja bi mogla donijeti neke promjene, zarobljeni smo u tom tijelu troglavog čudovišta i u lavirintu korupcije”, zaključuje.

(Al Jazeera)

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) javlja kako će ovaj vikend širom Bosne i Hercegovine padati snijeg, a da u nekim dijelovima BiH možemo očekivati i jake udare vjetra.

Danas (11. decembar) će u BiH biti oblačno vrijeme, a širom zemlje će padati susnježica i snijeg, a u nizinama može padati i kiša. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Povremeno će biti jakih udara vjetra. Temperatura zraka većinom između 0 i 4 stepeni, na jugu zemlje od 6 do 10 stepeni celzija.

Već sutra se očekuje pretežno oblačno vrijeme prije podne, a snijeg će padati u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima Bosne. U drugoj polovini dana postepeno smanjenje oblačnosti sa sjeverozapada i juga prema istoku zemlje. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Povremeno će biti jakih udara vjetra. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 2 stepeni, na jugu zemlje od 4 do 7 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 0 i 4 stepeni, na jugu zemlje do 9 stepeni celzija.

Ponedjeljak će obilježiti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini će biti sunčano. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1 stepeni, na jugu zemlje do 4 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 5 stepeni, na jugu zemlje do 9 stepeni celzija.

Vidljivo je da se u BiH najviše povrede ljudskih prava odnose na građanska i politička prava, uključujući pravosuđe i upravu te ekonomska i socijalna prava, a posljedice pandemije koronavirusa reflektirale su se na sve sfere ljudskih prava – upozorili su u instituciji Ombudsmena povodom 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Na povredu građanskih i političkih prava odnosilo se čak 785 žalbi koje je primila institucija Ombudsmena BiH u prošloj godini (za ovu izvješće je u pripremi), na pravosuđe i upravu – 701 te na ekonomska, socijalna i kulturna prava – 622.

Podnesene žalbe, ističu iz ove instutucije, koja uz promociju dobre uprave i vladavine prava, štiti prava i slobode fizičkih i pravnih osoba, kako je garantirano posebno Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima, ukazuju da je građanima otežan pristup efikasnom pravosuđu i upravi. Smatraju također, da je i dalje prisutan tzv. problem “ping pong loptice”, zbog čega se predmeti u pravosuđu ne završavaju godinama.

Zatim česte su, kažu, žalbe prilikom zaposlenja i socijalnih prava, a nerijetko su te povrede uzrokovane visokim stepenom siromaštva, korupcijom te migracijom stanovništva.

Analizom žalbi koje se odnose na povrede prava iz radnog odnosa ocijenjeno je da se one odnose na natječajne procedure prilikom zapošljavanja, navode u instituciji Ombudsmena, i dodaju da je samo 75 žalbi tjekom godine registrirano na vladina i ministarska imenovanja, a u javnoj upravi 31.

Zatim, česte žalbe se odnose na nezakonitosti u svezi s otkazivanjem ugovora o radu te prilikom otkaza zbog prestanka rada poduzeća usljed pandemije covida -19, kada je došlo do velikoga otpuštanja radnika u privatom sektoru, prestanka rada manjih poduzeća, ograničenja rada objekata koji se bave uslužnim djelatnostima itd..

Na socijalnom planu BiH prati svjetske trendove – bogati su još bogatiji, a siromašni još siromašniji
Velika je, slažu se ombudsmeni BiH prof.dr Ljubinko Mitrović, dr Jasminka Džumhur i Nives Jukić, socijalna razlika najvećeg broja stanovnika i male grupe građana koji imaju izuzetno velika primanja, a nejednaka su i socijalna davanja koja ovise od mjesta prebivališta.

Problemi su i prilikom ostvarivanja prava na otpremninu, neuplaćivanjem doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i neisplaćivanje plaća radnicima od strane poslodavaca i uskraćivanje prava nanaknade zbog nezaposlenosti.

Po ugroženosti u nezavidnom položaju su i umirovljenici zbog male mirovine, te osobe s invaliditetom, obitelji s jednim roditeljem te djeca, a posebno u određenim životnim situacijama konfliktnih razvoda svojih roditelja.

Ne zaostaju ni zaposleni u sektoru ugostiteljstva i trgovine čija su primanja ispod zvanične potrošačke korpe.

U godišnjem izvješću institucije Ombudsmana za 2020. godinu navodi se da su najugroženiji mladi, posebno zbog nemogućnosti zapošljavanja pa je već nekoliko godina trend njihova odlaska iz zemlje što će se, smatraju u ovoj instituciji, odraziti kasnije kada fondovi za mirovine budu prazni.

Posljedice pandemije koronavirusa reflektirale na sve sfere ljudskih prava
Kako je istaknuto iz institucije Ombudsmena, tijekom trajanja pandemije, javnost je bila posebno zainteresirana za informacije koje su se odnosile na odluke koja su organi vlasti donosili u svezi sa slučajevima kršenja obaveze samoizolacije i građana pozitivnih na koronavirus, kao i na pitanja vezana za prelazak granice zemlje.

U ovim predmetima, ističu ombudsmeni, koliko je to bilo moguće promptno su reagirali upravo zbog pravovremenog djelovanja pomoći građanima, zbog odluka i mjera koje su se poduzimale u cilju zaštite stanovništva.

Napominju međutim da međunarodni dokumenti o ljudskim pravima koji predstavljaju sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine propisuju mogućnost privremenog opoziva pojedinih ljudskih prava i sloboda, a koje se uvodi u najtežim situacijiama (ratno ili vanredno stanje ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije) i traje do okončanja tih situacija.

No, navode kako je posebno nužan povećan nadzor i poduzimanje što efikasnijih mjera u odnosu na rizične i osjetljive skupine građana kao što su starije osobe, osobe sa invaliditetom, djeca, samohrani roditelji te osobe koje zbog kroničnih oboljenja, autoimunih bolesti i/ili drugih zdravstvenih teškoća spadaju u rizičnu skupinu građana.

Potpunim zabranama nametnutim određenim starosnim grupama krše se prava i rizikuju loši ishodi na javno zdravlje, dodaju.

Podsjetimo, pojedini stožeri civilne zaštite objavljivali su cjelokupan popis osoba kojima je određena mjera izolacije, a na kojima su bili i podaci maloljetnih osoba, te je morala reagirati i Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, nakon čega su isti uklonjeni.

Za podsjetiti je i na prvu presudu Ustavnog suda BiH prošle godine u kojoj stoji da se mjerom zabrane kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 prekršilo pravo na slobodu kretanja upravo osobama iz ove dobne skupine itd..

Ombudsmeni upozoravaju i to, kako se BiH suočava i dalje kao zemlja tranzita s ogromnim prilivom neregularnih migranata što zahtjeva da vlasti BiH poduzmu efikasnije mjere s ciljem unaprijeđenja stanja u toj oblasti.

Građanima na raspolaganju pravosuđe i besplatna pravna pomoć
Ombudsmeni napominju da su, ovisno od vrste i povrede prava, građanima na raspolaganju prije svega pravosudni sustav, a imaju i sustav pravne pomoći za građane koji imaju potrebu za besplatnom pravnom pomoći.

Deklaracija o ljudskim pravima
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se inače na dan kada je 1948. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Deklaracijom je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na „život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”.

Godine 1950. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 10. prosinca Danom ljudskih prava kako bi se usmjerila pozornost “naroda svijeta” na Deklaraciju kao zajedničko mjerilo postignuća svih naroda i država.

(fokus.ba)

Digitalna vinjeta zamijeniće naljepnicu za plaćanje putarine za vozila do 3,5 tona, a mjesečne i godišnje e-vinjete mogu da se nabave već sada.

Sa prelazom iz 2021. u 2022. godinu, Slovenija će u potpunosti, tokom razdoblja od mjesec dana, preći na elektronske vinjete za naplatu putarine na svojim auto-putevima.

Digitalna vinjeta, koja mijenja trenutnu naljepnicu vinjete, biće obavezna za vozila do (i uključujući) 3,5 tona koja saobraćaju slovenačkim auto-putevima i brzim saobraćajnicama.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport donijela je set odluka o odobravanju sredstava općinama za izgradnju školske infrastrukture u iznosu od 1,300.000,00 KM.

Po 200.000,00 KM odobreno je Općini Tešanj u svrhu finansiranja projekta izgradnje novog školskog objekta OŠ "9. septebar" Medakovo, Općini Olovo za izgradnju objekta vanjskih bazena na termalnu vodu u sklopu OŠ "Hasan Kikić" Solun, Općini Žepče za izgradnju nove školske sale u OŠ "Abdulvehab Ilhamija" u Željeznom Polju, Općini Usora za izgradnju nove školske sale u OŠ "Fra Ivana Frane Jukića", Gradu Visoko za izgradnju novog školskog objekta PŠ "Goduša" OŠ "Alija Nametak" te Općini Kakanj za rekonstrukciju nekoliko školskih objekata.

Općini Doboj-Jug odobreno je 30.000,00 KM u svrhu sufinansiranja izgradnje objekta JU "Opća biblioteka" Matuzići, dok je Općini Breza odobreno 80.000,00 KM za izgradnju dvije školske kotlovnice.

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić rekao je da je izgradnja i rekonstrukcija školske infrastrukture jedno od ključnih opredjeljenja Vlade ZDK-a.

Naglasio je da su u toku radovi na 20 školskih objekata koji su obuhvaćeni projektom energetske efikasnosti vrijednom 9 miliona KM.

Planirano je da radovi na ovim školama budu završeni do februara, a nakon toga otpočet će radovi na dodatnih 10 škola koje su obuhvaćene ovim projektom.

-Radovi teku dobrom dinamikom.Očekujemo da ćemo već do kraja decembra završiti nekoliko objekata i na taj način stvoriti bolje uslove za realizaciju nastave - rekao je ministar Kozlić.

Press služba ZDK

Ukoliko Inicijativa Udruženja “Misli Dobro” bude usvojena, građani Bosne i Hercegovine će u konačnici plaćati niže cijene lijekova.

Naime, Nadzorno tijelo nad primjenom Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini, na juče održanoj sjednici prihvatilo je Inicijativu Udruženja Misli dobro, i direktoru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandru Zolaku, predložiće inicijativu sa konkretnim prijedlozima za izmjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

“Usvajanjem ove Inicijative u konačnici, građani BiH, plaćali bi nižu cijenu lijekova, a regulativa u ovoj oblasti koja se donosi na nivou države, približila bi se regulativi koja postoji u regionu, prije svega u Srbiji i Crnoj Gori”, saopšteno je u ovom Udruženju.

Misli dobro  je nedavno pokrenulo  inicijativu za izmjenu Pravilnika na način da se maksimalna veleprodajna marža na lijekove smanji sa osam na šest odsto te da se kao referentna zemlja za izračun cijene lijekova, umjesto Slovenije, uzme Bugarska ili Rumunija gdje je životni standard stanovništva približno isti kao u BiH. Takođe, Inicijativom se traži i izmjena količnika za izračun cijene lijekova i to na način, da nakon što se cijene iz referentnih zemalja podijele sa brojem tri, pomnože koeficijentom 0,9.

“Izmjenom Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini na tržištu BiH dobili bi niže cijene lijekova bez da se ugrozi bilo čije poslovanje. Ne tražimo ništa što već ne postoji u regionu, a ukoliko veletrgovci lijekova u Crnoj Gori, koja je po broju stanovnika pet puta manja od BiH, mogu ostvariti profit na maksimalnoj veleprodajnoj marži od 6 odsto, sasvim sigurno mogu i u Bosni i Hercegovini”, rekli su u Udruženju Misli dobro.

Podsjećanja radi, Udruženje Misli dobro kroz projekat Podrške građanina u borbi protiv korupcije koji implementiraju CCI uz finansijsku podršku USAID-a, izradilo je analizu “Realna cijena lijekova” koja je pokazala da građani BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na region, te da je regulativa koja se u BiH donosi na svim nivoima vlasti, u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka.

(capital.ba)

Glavni grad Austrije od prošle godine sufinansira popravku stvari, kućnih i drugih aparata u visini troška do 100 eura.

Vaučeri također pokrivaju troškove procjene kvara u visini do 45 eura, ukoliko se ispostavi da se nešto ne isplati popravljati.

-Vaučerom za popravke podržavamo bečke kompanije u teškom vremenu i otvaramo nova radna mjesta. Istovremeno, stanovništvu omogućavamo jeftine popravke i pomažemo u zaštiti klime. Ovo je socijalna zaštita klime koja koristi svima – rekao je Jürgen Czernohorszky, član gradske i pokrajinske vlade u Beču, resor za klimu, životnu sredinu, demokratiju i osoblje, saopćio je Eurocomm- PR Sarajevo.

Budžet za popravke je pri kraju zbog čega se završava treći dio kampanje. Nastavak je planiran u zavisnosti od uvođenja ovog projekta širom zemlje, koji bi se mogao nadovezati na uspješan bečki model.

Evaluacija upitnika nakon popravki je pokazala da je oko 95 posto “veoma zadovoljno” izvršenom popravkom, a četiri posto je bilo “zadovoljno”.

Dok su planovi za eksploataciju litijuma na zapadu Srbije doveli do masovnih protesta, s druge strane rijeke Drine na istoku BiH, mještani i ne slute da se i ispod tla na kom žive takođe može pronaći ruda ključna za proizvodnju baterija za mobilne telefone.

Tako Slavica Obrenović, predsjednica Mjesne zajednice Suvo Polje, kod Bijeljine, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako ne zna da u njenom selu ima litijuma, niti da se o ovom metalu neko raspitivao.

– Malo mještana zna šta je litijum uopšte. A kamo li da ga ima u Suvom Polju. Nemamo mi nekih informacija vezano za to do sad, a niti neke pretenzije da bi to dali na iskop nekome, ako bi nas neko pitao. Opet bi to bio dogovor sa Gradskom upravom i Vladom Republike Srpske – kaže Obrenović.

Ona za RSE priča da u ovoj zajednici od oko 1.500 stanovnika, koji se većinom bave poljoprivredom, malo ljudi ima koji znaju šta je uopšte litijum i za šta se upotrebljava.

Saglasnost za ispitivanje terena u ovom selu tražila je kompanija “Rodon” iz Bijeljine. No, uprava Grada je 25. novembra odbila njihov zahtjev za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litijuma i bora na području grada.

U rješenju koje je Grad Bijeljina dostavila lokalnoj kompaniji se navodi da “nemaju dovoljno informacija niti odgovarajući pravni osnov na osnovu kojeg bi izdali traženu saglasnost”. Ovo rješenje je objavljeno na sajtu Gradske uprave.

Bijeljinska kompanija “Rodon” je osnovana 1. jula prošle godine, koje se bavi “inženjerstvom i s njim povezanim tehničkim savjetovanjem”.

Pored Bijeljine, ova firma, kako su naveli u odgovoru za RSE, je isti zahtjev poslala Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske. Još uvijek nisu dobili odgovor.

Protesti u Srbiji potresli region

Litijum je došao u žižu javnosti na Balkanu kada su krajem novembra i početkom decembra građani i ekološka udruženja protestovali u Srbiji zbog potencijalne eksploatacija jadarita, rude koja sadrži litijum i bor. Radi se o lokaciji u okolini Loznice, na zapadu Srbije.

Građani su izrazili zabrinutost da bi planirani rudnik kompanije “Rio Tinto”, koja je zainteresovana za eksploataciju, mogao da zagadi okolinu, zemljište i riječni sliv. Iz te kompanije odbacuju tvrdnje o zagađenju i obećavaju poštivanje najviših ekoloških standarda za svoj projekat.

Ipak, planirani rudnik još nije dobio dozvolu za gradnju, jer se čeka procjena uticaja na životnu sredinu. Predstavnici vlasti su obećali da će lokalno stanovništvo na referendumu odlučiti da li želi rudnik ili ne.

Litijum na istoku BiH

Prema Katastru odobrenih detaljnih geoloških istraživanja, objavljenom na sajtu Ministarstva energetike i rudarstva RS, postoje lokacije na kojima je odobreno traženje litijuma. Ne navodi se koja su preduzeća dobila dozvolu.

Detaljna geohemijska, geofizička i geološka istraživanja su odobrena, između ostalog, u Ugljeviku i Loparama, na sjeveroistoku BiH.

Sredinom prošle godine, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, boravio je u Loparama, kada je rekao da je data koncesija za istraživanje ove rude.

Načelnik Lopara, Rado Savić, za RSE ističe da se o litijumu “dugo priča u tom gradiću, ali da su rađena samo istraživanja”.

– Nekoliko različitih kompanija je radilo, ali do sada nije bilo nekih značajnijih rezultata. Za nas je jako važan glas naroda i glas struke. Sigurno mi nismo za to da se radi bilo šta što bi ugrozilo živote ljudi – kaže Savić.

U Loparama je posljednja istraživanja vršila firma “Ar Core”, koja se nalazi u vlasništvu kompanije “Rudnik litijuma”. Osnovana je krajem 2020. godine u Laktašima kod Banjaluke, na sjeverozapadu BiH.

Direktor firme “Rudnik litijuma“ je slovenački biznismen Andrej Rautner, sa osnivačkim kapitalom od 11,8 miliona maraka (oko 5,9 miliona eura). On je početkom ove godine najavio da će preko preduzeća tražiti koncesije za istraživanje litijuma.

Prema evidenciji Ministarstva, daleko najviše lokacija sa litijumom se nalazi u okolini Zvornika, na obali rijeke Drine na krajnjem istoku BiH.

Radi se o lokacijama Pilica, Grbavci, Kozluk kod Zvornika, na kojima su odobrena istraživanja, osim litijuma, i za bor, natrijum, stroncijum i kalijum. Na lokaciji Kamenica, sem litijuma, moguća su nalazišta rubidijuma, titana i nikla. Ova sela se nalaze tridesetak kilometara od Loznice, gdje se planira izgradnja rudnika litijuma.

Gradonačelnik Zvornika, Zoran Stevanović, za RSE kaže da su svojevremeno od gradske uprave tražene dozvole za istraživanje metala na području grada. Ipak, dodaje, posljednjih godina nije bilo značajnijih aktivnosti na ovom planu.

– Nijedna sredina nije srećna kada se otvara rudnik na njenom terenu i prostoru. Ali, bez kopanja ruda nema ni napretka, tako da, svi bi voljeli da postoje rudnici, i da država lijepo živi, ali neka je to tamo u nečijem drugom dvorištu, neka mene ovdje – kaže Stevanović.

Uprkos što se, kaže, “ne bi lično bunio protiv eventualnog otvaranja rudnika, svakako bi upitao i stanovništvo Zvornika za stav po tom pitanju”.

U Komisiji za koncesije BiH je potvrđeno za RSE da njima nisu upućeni zahtjevi za eksploataciju ovog metala, i da su za sve navode o mogućim nalazištima čuli iz medija. Entitetska ministarstva nadležna za rudarstvo, nisu odgovorila na upit RSE o tome da li na teritoriji BiH postoje zalihe ruda koje sadrže litijum, kao ni to da li su već potpisivani koncesioni ugovori za njegovu moguću eksploataciju.

Nema planskog istraživanja

Na Rudarsko geološko građevinskom fakultetu (RGGF) u Tuzli, kažu da ruda sa litijumom u BiH ima, uglavnom, u sjevernim i centralnim dijelovima zemlje, kao i u predjelima od Sarajeva ka istoku, u okolini Rogatice, Srebrenice i Čajniča.

Kemal Gutić, dekan tuzlanskog RGGF-a, kaže da se ovaj metal pojavljuje i u vodi, ali postoji i čvrsta komponenta koja se može prerađivati. On kaže da se litijum u BiH istražuje, ali ne planski.

– Kada je u pitanju BiH, postoji interes, ali nije metodološki, sa aspekta naučne i stručne strane, istražen taj fenomen. Krenuli su neki stakeholderi, samostalni istraživači, koji dolaze kao izvidnice iz nekih država, da se raspituju – rekao je Gutić.

On ocjenjuje da istraživanje litijuma podrazumijeva puno priprema, elaborata, studija ekonomske opravdanosti, kao i saglasnost ekološke zajednice. Prema njegovim riječima, cijeli proizvodni proces treba biti ekonomski opravdan.

Gutića su, kako navodi za RSE, kontaktirali mnogi biznismeni zainteresovani za eksploataciju litijuma, ali su se brzo povukli, kada su shvatili da nije u pitanju ugalj, nego ruda koja je mnogo složenija za eksploataciju.

Podsjeća da se u BiH, po pitanju rudarstva, još uvijek oslanja na geološka istraživanja koja su radili austro-ugarski i francuski geolozi prije više od sto godina, kao i ispitivanja koja je radila bivša Jugoslavija na tom polju.

Dodatni problem u istraživanju i eksploataciji ruda predstavlja što BiH nema jedinstvenu bazu podataka o njima. Iako postoji literatura, zbornici radova, naučni radovi o rudarstvu i rudnim zalihama u BiH, Gutić kaže da, prema njegovim saznanjima, ne postoji takva evidencija.

Istovremeno, u banjalučkom Centru za životnu sredinu (CZZS) kažu za istraživanja lokaliteta nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu prema domaćoj legislativi.

– Radi se o potencijalnoj izgradnji pristupnih puteva, o bušotinama, o narušavanju podzemnih voda, krčenju šuma, svemu onome što ozbiljno narušava životnu sredinu. Mi nemamo procjenu koliko, na koji način, i kakve će biti mjere za zaštitu životne sredine tokom samog istraživanja – kaže Majda Ibraković, koordinatorica programa energije i klimatske promjene u CZZS.

Upozorava da građani i lokalne zajednice većinom nisu u potpunosti informisani o istraživanjima litijuma, a često o tim pitanjima odlučuje interes viših instanci, iako lokalne zajednice u ovim situacijama najčešće ispaštaju.

Kolike su svjetske zalihe litijuma?

Prema podacima Američkog geološkog zavoda iz januara 2021. godine, oko 71 odsto iskopanog litijuma završi u baterijama, a taj procenat je u velikom porastu prethodnih godina.

Najviše ruda koje sadrže ovaj metal se kopa u Australiji, Argentini, Čileu i Kini, a rude bogate litijumom su pronađene, između ostalog, u Srbiji, Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Španiji.

Najveće svjetske zalihe litijuma su u Boliviji, 21 milion tona. Argentina ima 19,3 miliona tona rezervi, Čile 9,6, a Australija 6,4 miliona tona. Srbija, prema procjenama američkog zavoda, leži na 1,2 milliona tona ovog metala.

Sinoć je u prostorijama stadiona Bilino polje održan zajednički sastanak klubova Druge lige FBiH – grupa “Centar”. Bio je ovo prvi u nizu sastanaka koji je održan na inicijativu našeg kluba i to s ciljem podizanja glasa protiv nejednakog tretmana klubova i nepravilnosti koje prate ovo fudbalsko takmičenje. Svi klubovi su dobili priliku iznijeti probleme sa kojima su se susreli, a doneseno je i nekoliko zaključaka.

Stav klubova je jasan, a to je ravnopravno i transparentno takmičenje u kojem će svi klubovi imati jednake šanse na zelenom terenu i gdje se pobjednik neće odlučivati diskutabilnim sudijskim odlukama koje direktno štete nekom od klubova te da je krajnje vrijeme da klubovi prestanu biti taoci sudijskih organizacija i šablonskih disciplinskih postupaka.

Iako su dobili poziv, niko od predstavnika Nogometnog saveza ZDK i lica koje rukovode ovim takmičenjem (a to su: Komesar za takmičenje, Komesar za suđenje i Disciplinski sudija) nije prisustvovao sastanku. Bez obzira na to, klubovi su donijeli zajednički zaključak da će ponovo kontaktirati NSZDK i lica koja rukovode ovim takmičenjem te pokušati dogovoriti sastanak, na kojem će iznijeti konkretne prijedloge za poboljšanje kvaliteta takmičenja ove lige.

Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su prisustvovali sastanku, a ujedno pozivamo i ostale da ne budu samo pasivni učesnici takmičenja, nego da se uključe u našu zajedničku borbu za boljitak bh nogometa.

(NK Čelik)