Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona okončalo je proceduru donošenja rješenja o utvrđenom tehnološkom višku za školsku 2021/2022. godinu u skladu sa Okvirnim programom zbrinjavanja mogućeg tehnološkog viška zaposlenika u osnovnim i srednjim školama na području ovog kantona i Izmjenama i dopunama Okvirnog programa zbrinjavanja mogućeg tehnološkog viška radnika u osnovnim i srednjim školama na području ZDK, a što će omogućiti radnicima koji su tehnološki višak pravo prvenstva kod zapošljavanja, odnosno pri prijemu po konkursima u osnovnim i srednjim školama na području ZDK.

U školskoj 2021/2022. godini u osnovnim školama je ukupno 102 radnika proglašeno tehnološkim viškom što je za 29 manje nego u prošloj školskoj godini, a u srednjim školama 87 radnika što je za četiri manje nego u prošloj školskoj godini, s tim da će ovi radnici biti zbrinuti i neće ostati bez posla, jer prema podacima iz prethodnih školskih godina svi radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom su redovno nalazili dopunu norme na konkursima gdje imaju isključivo prvenstvo zapošljavanja ili su zbrinuti u matičnim školama. Također je važno napomenuti da ove školske godine 29 škola (22 osnovne i sedam srednjih) sa područja ZDK uopšte nema radnika u statusu tehnološkog viška.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (KŠ) usvojio je revidirani Plan imunizacije koji će dostaviti na usvajanje kantonalnoj Vladi.

Suština izmjena, kako je objasnio član KŠ-a dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), je omogućavanje imunizacije protiv virusa korona svim građanima ovog kantona koji se žele vakcinisati.

- Osnovna izmjena je da je promijenjen cilj imunizacije u odnosu na ranije postavljeni cilj koji je bio fokusiran na zaštitu ugroženih grupa, bilo da se radi o ugroženim grupama na osnovu stanja ili dobi ili ugroženih grupa na osnovu rizika radnog mjesta. Sada se postavlja novi cilj, a to je da postignemo kolektivni imunitet - rekao je Huseinagić.

Podsjetio je da je INZ ranije proveo serološko istraživanje na reprezentativnom uzorku koje je pokazalo da 42 posto stanovništva ima izražen imunitet protiv virusa COVID-19, tako da bi se s vakcinama, čija je isporuka najavljena tokom avgusta, mogao dostići kolektivni imunitet od 60 posto.

To bi, ističe, bila dovoljna odbrana od eventualno novog vala pandemije koji se očekuje na jesen, jer bi broj oboljelih s teškom kliničkom slikom bio puno manji, a smanjio bi se i pritisak na zdravstvene ustanove.

- S obzirom na relativno slab odziv građana na vakcinaciju, sa najavljenim količinama vakcina bismo vrlo brzo došli u situaciju da imamo vakcina a da nemamo koga vakcinisati iz dosad vakcinisanih prioritetnih grupa. Omogućavanjem da se građani iz svih dobnih grupa mogu vakcinisati, dovest ćemo se i situaciju da sve raspoložive vakcine možemo potrošiti - rekao je Huseinagić.

Krizni štab donio je odluku da se Domu zdravlja Zenica dodijeli jedan digitalni mobilni RTG i jedan aparat za praćenje vitalnih funkcija, koji će biti nabavljeni u okviru projekta kojeg provodi Federalno ministarstvo zdravstva u saradnji s UNDP-om, a koji se finansira iz sredstava kredita Svjetske banke.

- Donijeli smo odluku da se aparati dodijele Domu zdravlja Zenica koji je najveći dom zdravlja u našem kantonu. Ja se nadam da će u narednom periodu nastaviti stizati oprema te da ćemo dodatno popraviti svoje mterijalne kapacitete i stvoriti uslove da sljedeći val pandemije dočekamo što spremniji - rekao je ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba dr. Adnan Jupić.

Naglasio je da se epidemiološka situacija u ovom kantonu i dalje karakteriše kao nepovoljna, budući da je u Federaciji BiH još uvijek na snazi pandemija, ali da su epidemiološki parametri znatno povoljniji. U proteklih sedam dana otkrivena su četiri nova slučaja zaraze, aktivan je vrlo mali broj slučajeva, a značajno su rasterećeni bolnički kapaciteti.

Press služba ZDK

New York Times (NYT) proglasio je doktora Džozefa Merkolu najuticajnijem širiocem dezinformacija o korona virusu u onlajn komunikaciji.

Džozef Merkola je ljekar osteopata sa Floride koji je dugo vremena subjekt kritike vlade i regulatora u zdravstvu zbog promovisanja neprovjerenih i neodobrenih terapija, a sada se pretvorio u glavnog širioca onlajn pandemijskih dezinformacija. NYT se u toj tvrdnji poziva na više uglednih istraživača.

NYT upozorava, na primjer, na članak u kom Merkola na svojoj stranici upozorava kako su vakcine za Kovid-19 "medicinska prevara" te tvrdi kako ne sprečavaju infekcije, ne osiguravaju imunitet niti zaustavljaju transmisiju bolesti. Pritom taj članak tvrdi kako vakcina utiče "na vaše genetsko kodiranje, pretvara vas u viralnu fabriku proteina koja nema prekidač za isključivanje", prenosi "Jutarnji list".

Taj članak od 3.400 riječi brzo je preveden sa engleskog na španski i poljski te je prenesen na desetinama antivakserskih blogova. Samo preko Facebooka dostigao je oko 400.000 ljudi. Problem tog članka je u tome što koristi stručni naučni jezik te, izostavljajući ključni dio informacija, donosi neistinite zaključke.

Činjenica jeste da mRNK vakcine "nagovaraju" ćelije u ljudskom tijelu da proizvode proteinske vrhove SARS-CoV-2 virusa, ali to uopšte ne znači da nas pretvaraju u fabrike virusnih proteina jer je mRNK nestabilna te ta proizvodnja proteina djeluje kratko tj. samo toliko da izazove adekvatnu imunulošku reakciju našeg tijela u slučaju infekcije korona virusom.

Jedan od primjera manipulacije prećutkivanja relevantnih informacija od strane dr Merkole jeste i navođenje podatka izraelskog ministarstva zdravlja prema kom je djelotvornost Pfizerove vakcine u sprečavanju infekcije pala na 39 odsto uz prećutkivanje činjenice da je ta vakcina ostala visoko djelotvorna po pitanju zaštite od teških ishoda; hospitalizacije i smrti. U samo nekoliko sati taj post dijeljen je 220 puta.

Merkola je zapravo internet preduzetnik koji zapošljava desetine ljudi, a od početka pandemije objavio je oko 600 članaka na Facebooku koji problematizuju vakcine za Kovid-19. Na zvaničnoj Facebook stranici ima 1,7 miliona pratilaca. Njegove tvrdnje šire se i kroz ostale društvene mreže; Twitter (300.000 pratilaca), Instagram i Youtube (400.000). Miješanje informacija i dezinformacija pretvorio je u uspješan biznis. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na stotinjak miliona dolara.

Dr Merkola najuticajniji je član grupe koju su nazvali Dezinformacijskom dvanaestorkom (Disinformation Dozen). Radi, se prema neprofitnom Centru protiv digitalne mržnje, o 12 ljudi odgovornih za širenje 65 odsto antivakserskog sadržaja na Facebooku.

Na toj listi još su Robert F. Kenedi Junior (poznati antivakserski aktivista), kao i Erin Elizabet - pokretačica stranice "Health Nut News". Ona je ujedno djevojka dr Merkole. "NYT" među problematične ubraja i voditeljske zvijezde "Fox newsa" Takera Karlsona i Loru Ingram, iako je i "Fox News" pozivao na vakcinaciju. Pritisak na Dezinformacijsku dvanaestorku raste jer se u Sjedinjenim Državama ritam vakcinacije usporio, a 97 odsto novih hospitalizovanih sada dolazi iz redova nevakcinisanih.

"NYT" prenosi izjavu istraživača sa Univerziteta u Vašingtonu, Kolina Koltaija, koji tvrdi: "On (Merkola) je majstor kapitalizovanja u periodima nesigurnosti, kao što je pandemija, kako bi podizao svoj pokret".

Dr Merkola često u svojim postovima raspravlja o sigurnosti vakcina pozivajući se na istraživanja. Tako njegove objave često ostaju na Facebooku i Twitteru, ali uz upozorenja moderatora. Dr Merkola se brani tezom da ne vidi kako relativno mali broj njegovih objava može biti pretnja Bajdenovoj kampanji vakcinacije teškoj više milijardi dolara.

Optužuje Bijelu kuću za pokušaj ilegalne cenzure. Nije govorio o tome stoje li iza svih njegovih objava o vakcinama činjenice, nego je naglasio: "Ja sam vodeći autor 'peer reviewed' publikacije o D vitaminu i riziku Kovid-19 bolesti, te imam svako pravo da informišem javnost o mojim medicinskim istraživanjima". Taj navod dr Merkole u "NYT" nisu uspjeli da provjere.

U više navrata i prije pandemije Merkola je bio pritiskan od regulatornih tijela. Na primjer, u 2012. prodavao je solarijume pod nazivom Vitality i D-lite za 1.200-4.000 dolara i tvrdio da smanjuju šanse obolijevanja od karcinoma. Savezna trgovinska komisija (FTC) optužila ga je za lažno oglašavanje. Optužen je i za prodaju nedopuštenih zdravstvenih proizvoda u 2005, 2006. i 2011. godini. Kažnjen je s više miliona dolara.

U pet hrvatskih županija, Novalji, Senju i Karlobagu od danas su na snazi strože epidemiološke mjere koje će biti na snazi do 15. kolovoza, a produljen je period za istek potvrda o cijepljenju, odnosno preboljenju Covida-19 pri ulasku u zemlju, javlja Anadolu Agency (AA).

Nove epidemiološke mjere odnose se na Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju, gradove Novalja i Senj te na općinu Karlobag, dok za ostatak zemlje vrijede ranije utvrđene epidemiološke mjere.

Na snazi je od danas zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 50 osoba na jednom mjestu ukoliko nemaju Covid potvrdu, dok je na svadbenim svečanostima taj broj ograničen na 15 osoba.

Covid potvrde obavezne su za sve sudionike i gledatelje na sportskim natjecanjima koji će se održavati u ovih pet županija.

Na okupljanjima na kojima sve osobe imaju Covid potvrde, dozvoljeno je okupljanje najviše 1.000 osoba, a za sva veća okupljanja potrebna je posebna suglasnost Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sva događanja koja prelaze ograničenja Stožera u ovih pet županija trebat će biti odobrena ili od lokalnih ili od Nacionalnog stožera civilne zaštite.

U Hrvatsku putnici mogu ući ukoliko posjeduju potvrde o primitku dvije doze cjepiva odnosno o preboljenju bolesti Covid-19 koje nisu starije od devet mjeseci, odnosno 270 dana, dok je ranije ograničenje bilo postavljeno na sedam mjeseci.

Države su, sukladno epidemiološkim kriterijima, podijeljene u dvije skupine, tako da putnici koji ulaze u Hrvatsku, a nemaju Covid potvrdu, moraju imati negativan PCR test ne stariji od 48, odnosno 72 sata, ovisno u koju skupinu pripada država iz koje dolaze.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona ranije je usvojila Informaciju o provođenju postupka preispitivanja vjerodostojnosti podataka u diplomama uposlenih u javnom sektoru, a slučajevi nevalidnih diploma upućeni su na postupanje policiji i Tužilaštvu ZDK.

Informacija koju je sačinio Tim Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije ZDK obuhvatila je dosadašnje aktivnosti na reviziji diploma u svih 35 organa uprave, javnim ustanovama i javnim preduzećima, a u procesu revizije, kako je kazao Dževad Fejzić, predsjednik Tima Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije ZDK, nije bilo većih poteškoća.

“Svi slučajevi u kojima su uočene nevalidne diplome upućeni su na postupanje MUP-u i Kantonalnom tužilaštvu u Zenici”, rekao je Fejzić.

Proces revizija nije završen još uvijek u Kantonalnoj upravi za šumarstvo i JP “Šumsko-privredno društvo ZDK” d.o.o. Zavidovići, a kako je rečeno, problem koji opterećuje ovaj proces je što određene školske ustanove, kao što su Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar i pojedini privatni fakulteti, traže novčanu naknadu za provjeru diploma, koja se kreće od 50 do 100 KM.

“Isti problem imamo i kod revizije diploma koje su stečene izvan BiH, na drugom govornom području, a i tu su potrebna značajna sredstva tako da ćemo tražiti rješenje za taj problem”, dodao je Fejzić.

Pozvao je i građane da prijavljuju slučajeve korupcije ako ih uoče, a da to mogu uraditi i poštom ili putem web stranice te da Tim Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije ZDK radi na prevenciji i ne bavi se procesuiranjem te da to rade nadležne institucije.

Prema dosadašnjim najavama, Hrvatska bi euro trebala uvesti s 1. januara 2023. godine, a prije nego euro i službeno postane valuta, morat će se odraditi brojne pripreme.

Između ostalog, neko će trebati i izraditi taj silni novac. Ko će biti zadužen za tehničku realizaciju nekih važnih stvari oko uvođenja eura te kako će euro funkcionirati u početku, iz Hrvatske narodne banke su za Net.hr potvrdili da će se kovanice eura s nacionalnom stranom Republike Hrvatske izrađivati u Hrvatskom novčarskom zavodu.

– Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom može započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro – kažu iz HNB-a.

S danom uvođenja eura kao nacionalne valute Republike Hrvatske, za opticaj će se pripremiti dovoljna količina eurokovanica da se podmire potrebe svih građana i poslovnih subjekata, nadodaju iz HNB-a. Ono što sve zanima jest do kada će se moći paralelno koristiti i kune i euri.

– Tokom prve dvije sedmice od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima – pojašnjavaju iz Hrvatske narodne banke.

Nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

– U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Drugim riječima, građani će u prve dvije sedmice počevši od dana uvođenja eura u trgovinama moći plaćati objema valutama. Po isteku dvije sedmice od dana uvođenja eura, euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj – govore iz HNB-a.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 27.07.2021.(utorak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanj 2 Novo Selo
Naselja: Vukovo Mostić, Logobare, Dubaj i Bajina Glava, od 10:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, pred kraj svog mandata, očigledno je promijenila svoju politiku prema migrantima.

Dok je u migrantskoj krizi 2015. govorila "prebrodićemo to", danas poručuje "ne možemo sve da primimo".

Merkel je, na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za štampu, pred odlazak na odmor, na pitanje da li smatra moralnom obavezom prijem izbjeglica iz Avganistana, kao što je to činila 2015. godine sa Sirijcima, kada je govorila o "humanitarnom imperativu", poručila da je Njemačka primila već veliki broj Avganistanaca.

"Moraćemo drugačije pristupiti tom pitanju", kazala je ona.

Merkelova je istakla da Njemačka ne može sve kompenzuje šta se dešava u Avganistanu.

"Ne možemo da riješimo sve tamošnje probleme prijemom ljudi", objasnila je ona.

Ove riječi su jasni preokret u politici prema migrantima kada je Njemačka svojim otvorenim granicama i pozivom donijela probleme drugim evropskim zemljama, u kojima su se zatekli migranti po zatvaranju njemačkih granica.

Ta politika dovela je i do ograničavanje slobode putovanja unutar Šengena, pošto su sve zemlje, a tako i Njemačka, postavile kontrole na svojim granicama u cilju zaustavljanja migranata.

(N.N.)

Meteorološka služba Njemačke saopštila je danas da bi u regionima koji su prošle sedmice bili pogođeni smrtonosnim poplavama tokom vikenda mogla ponovo da pada jaka kiša.

Zvaničnici su saopštili sinoć da je broj žrtava poplava u ovoj zapadnoj pokrajini porastao na 125, a u čitavoj Njemačkoj na najmanje 174. U susjednoj Belgiji poginula je 31 osoba.

Vlasti su podigle veliki kamp za spasioce na trkačkoj stazi Nirburgring, prenio je AP.

Više od 4.500 radnika civilne zaštite, vatrogasaca i vojnika angažovano je u akciji čišćenja terena u teško pogođenoj dolini Ar.

Na sjednici Vlade Federacije BiH danas je usvojen pregled naplata poreznih prihoda i doprinosa, a podržane su i tri inicijative kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za tri projekta u Kantonu Sarajevo, javlja Anadolu Agency (AA).

Dopremijerka i federalna ministrica finansija Jelka Milićević izjavila je da je Vlada podržala zaduženja u funkciji budućeg razvoja.

“U tom pravcu podržali smo tri zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj, a to je inicijativa iz Kantona Sarajevo vezano za rješavanje prometa. Prvi je projekt vezano za videonadzor prometa, vrijednosti sedam miliona eura. Drugi projekt je vezan za projekt izgradnje tramvajske pruge Ilidža - Hrasnica, 20 miliona, i treći projekt popunjavanje voznog parka, odnosno nabavaka dodatnih pet tramvaja u KS, i taj projekt je vrijedan deset miliona eura“, rekla je Milićević na konferenciji za medije.

Istakla je da je danas usvojen i pregled naplata poreznih prihoda i doprinosa.

“U šestom mjesecu ukupni prihod je ostvaren u iznosu od 727,2 miliona, to je nominalno više u odnosu na isti mjesec 2020. godine, za 181,8 miliona, ili 33,3 posto. Kada to usporedimo sa prihodima iz šestog mjeseca 2019. godine, onda je veći za 158,9 miliona, ili 28 posto“, kazala je Milićević te dodala:

“Kumulativno, od 1. januara od 30. juna ukupni prihodi u FBiH su tri milijarde i 826 miliona, i ti prihodi su veći za 10,5 posto u odnosu na 2020. godinu, ali su veći i za 3,49 posto u odnosu na isti peirod 2019 godine“, rekla je Milićević.

Podsjetila je da je Vlada FBiH u 2020. godini usvojila program ekonomske stabilizacije od 2020. do 2021. godine.

“Ove mjesečne analize potvrđuju da smo na dobrom putu da naš program ekonomske stabilizacije bude izvršen sto posto.“

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istakao je da je Vlada danas usvojila nekoliko amandmana na prijedlog Zakona o stutusu roditelja - njegovatelja.

“Ono što je najbitnije je da je dana preciznija definicija roditelja - njegovatelja kojim se omogućava da status roditelja - njegovatelja može ostvariti i osoba iz reda srodnika za staratelja“, kazao je Drljača, te pojasnio naknadu koja se odnosi na roditelja - njegovatelja.

“Formulacija u zakonu je minimalna plata, ona je trenutno 406 KM, ali očekujemo da će do kraja ove godine ta plata biti povećana na 550 - 600 KM, što će bitno poboljšati tu naknadu“, dodao je Drljača.

V. d. direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić izjavio je da je cijepljenje najbolja mjera za ublažavanje širenja virusa te je dodao da je važno, kada bude veći broj cjepiva, potaknuti građane da se svi odazovu.

“Posebno je važno da se odazovu građani stariji od 60 godina. Potrebno je da se svi cijepimo. U ovom tjednu u FBiH smo distribuirali 57.994 doze cjepiva, a od ponedjeljka idemo sa distribucijom 115.370 doza cjepiva. U narednom periodu, kada budemo imali puno više cjepiva, pridržavat ćemo se načela da cjepimo sve one koji se žele cjepiti“, kazao je Skočibušić.

Istakao je da je broj cijepljenog stanovništva u FBiH prešao devet posto, ali da sa novom dozom cjepiva očekuju značajniji procent u narednom periodu.

Dodao je da u ovom momentu u FBiH nema potrebe za trećom dozom vakcine, kao i da vi za obavezno cijepljenje morao postojati konsenzus stručnjaka i svih odgovornih u društvu.

“Mi za sada ne razmišljamo o tome s obzirom na to da mi moramo cijepiti ljude koji se žele cijepiti“, rekao je Skočibušić.