Pesticidi nanose ogromnu štetu sitnim stvorenjima koja održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu, pokazala je prva sveobuhvatna analiza tog problema, piše Gardijan.

Istraživači su otkrili da su izmjereni utiecaji poljoprivrednih hemikalija na gliste, kornjaše, razne druge insekte i ostale organizme u velikoj mjeri negativni. Drugi su naučnici rekli da su nalazi alarmantni, s obzirom na važnost ovih "neopjevanih heroja".

Analiza je upozorila da se organizmi iz tla rijetko uzimaju u obzir pri procjeni uticaja pesticida na okolinu. SAD, na primjer, hemikalije testira samo na medonosnim pčelama koje možda nikada neće doći u kontakt s tlom, što je pristup opisan kao "lud".

Izvještaj UN-a objavljen u decembru otkrio je da budućnost tla izgleda prilično "mračna" ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za zaustavljanje degradacije, s obzirom da su potrebne hiljade godina da bi nastala nova tla. Smatra se da tla sadrže gotovo četvrtinu sve biološke raznolikosti planeta.

Razina štete veća od očekivanja

Nathan Donley iz Centra za biološku raznolikost u SAD-u i autor nove recenzije, kaže: "Razina štete koju vidimo mnogo je veća nego što sam mislio da će biti. Tla su nevjerovatno važna. Ali o šteti koju pesticidi nanose beskičmenjacima u tlu, puno se manje govori nego o šteti koju nanose oprašivačima, sisarima i pticama - nevjeronatno je važno da se to promijeni".

"Bube i razni drugi insekti imaju ogroman utiecaj na poroznost tla i uništava ih se u velikoj mjeri. Gliste su također jako pogođene", rekao je.

"Mnogi ljudi ne znaju da se većina pčela gnijezdi u tlu, pa su tako i one izložene pesticidima."

Profesor Dave Goulson sa Univerziteta Sussex u Velikoj Britaniji, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: "Otkrića štetnih učinaka velike većine testiranih pesticida na organizme u tlu su alarmantni, s obzirom na vitalnu važnost ovih neopjevanih heroja u održavanju tla zdravim".

Analiza objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science sistemski je pregledala gotovo 400 studija o učincima pesticida na beskičmenjake koji barem dio svog života žive u tlu. Obuhvaćeno je više od 275 vrsta i 284 pesticida, ali nisu analizirane hemikalije koje su trenutno zabranjene u SAD-u.

Studije su pružile više od 2.800 "testnih parametara", pri čemu je određeni pesticid testiran na određenom organizmu radi određenog svojstva, poput smrtnosti, brojnost, ponašanja, razmnožavanja te biohemijskih i morfoloških promjena, prenosi jutarnji.hr.

Naučnici su otkrili da 71 odsto testiranih parametara pokazuje negativne učinke izloženosti pesticidima, dok 28 odsto nema značajne učinke, a jedan posto pokazuje pozitivne učinke. Na primjer, na 84 odsto ispitivanih parametara kod glista negativno su utiecale najčešće klase insekticida. Neki herbicidi i fungicidi također su štetili glistama.

Donley je rekao: "Nisu samo jedan ili dva pesticida štetni, rezultati su zaista vrlo konzistentni u cijeloj klasi hemijskih otrova".

Negativni učinci

Pregled iz 2012. pokazao je da pesticidi takođe mogu naštetiti životu mikroba u tlima.

Na revizijske studije može utiecati takozvana "pristranost objavljivanja" ako su istraživači nastojali objaviti ​​samo one eksperimente koji pokazuju zapanjujući rezultat. Ali Matt Shardlow iz dobrotvorne udruge Buglife u Velikoj Britaniji kaže: "Ovdje je odgovor jasan - raspodjela rezultata u objavljenim studijama mahom naginje na negativnu stranu".

"Visoka razina negativnih učinaka na oplodnju jedan je od najvažnijih rezultata koje analize ističu", rekao je.

Kako dodaje, takođe se pokazuje da su fungicidi gotovo jednako loši kao i insekticidi za životinje u tlu. To nije iznenađujuće jer se gliste i razni drugi organizmi uglavnom hrane gljivicama na raspadnutoj biljnoj tvari.

"Svi želimo plodno poljoprivredno tlo, ali pokazalo se da pesticidi koje primjenjujemo uništavaju plodnost životinja koje žive u tlu", rekao je Shardlow.

"Ako želimo zaštititi zdravo tlo, moramo uzeti u obzir organizme u tlu kada odlučujemo je li pesticid siguran za upotrebu", dodao je.

U SAD-u se pesticidi ispituju jedino na medonosnim pčelama, rekao je Donley: "Suludo je analizirati jednu vrstu koja možda nikada neće doći u kontakt s tlom tokom cijelog svog života, a zanemariti sve kopnene beskičmenjake. Mogli smo onda analizirati i ribe".

Regulacija pesticida uglavnom je još manje stroga u manje razvijenim zemljama, uprkos tome što poljoprivreda čini veći dio njihove ekonomije.

Propisi Evropske unije o pesticidima uključuju ispitivanja jedne vrste grinja, neke kukce i gliste te aktivnosti mikroba. Takođe se razmatraju daljnja ispitivanja šumskih gljiva i simbiotskih gljiva.

"To je dobro, ali svejedno bih volio vidjeti još", rekao je Donley.

CropLife America, koja zastupa kompanije za proizvodnju pesticida, nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Nakon što je objavljena informacija da bi Bosna i Hercegovina uskoro trebala dobiti izmijenjen Zakon o akcizama, makroekonomski analitičar Faruk Hadžić istakao je kako nova rješenja utvrđena prednacrtom imaju svoje dobre, ali i loše strane.

U osvrtu na rješenja iz prednacrta Zakona o akcizama Hadžić je naglasio kako prednacrt ima nekoliko dobrih rješenja koja se prije svega tiču ukidanja akciza.

"Dobra strana jeste što bi se kroz ovaj zakon ukinula akciza na denaturisani alkohol koji se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambrenih proizvoda (npr. dezinfekcionih sredstava). Struka je još prošle godine uputila u proceduru zakon koji je na kraju oboren u Domu naroda, kojim bi se ova akciza ukinula", pojasnio je Hadžić.

Osim toga, Hadžić ističe kako bi se u konačnici ovakvim zakonskim rješenjima pružila prilika da se razvije jedna cijela industrija kozmetike što sada, prema ovim zakonskim rješenjima, nije moguće.

Međutim, s druge strane, "zabrinjava što se s ovakvim rješenjima planira uvođenje novih akciznih proizvoda". 

"Loša strana je što se planira uvođenje novih akciznih proizvoda, poput električne energije. Istina, navedeno je da bi od naplate bili izuzeti prirodni plin i kruta goriva koji se koriste u domaćinstvima, prirodni plin koji se koristi kao pogon za motorna vozila, električna energija koja se koristi u domaćinstvima, te električna energija koja u procesu proizvodnje čini više od 50 posto troška proizvoda", naglašava Hadžić.

Ipak, dodaje, izvjesno je da bi na ovaj način moglo doći do povećanja cijene struje za privredu, a time do rasta troškova proizvodnje, što će se opet odraziti na veću cijenu proizvoda i rast troškova života.

"Za sada nije poznato da li će prikupljena akcizna sredstva novim zakonom namjenski usmjeravati, npr. akcize na duhan u zdravstveni sektor, akcize na gorivo za cestogradnju, akcize na električnu energiju u ekologiju i slično.Ovakav zakon mora imati jasnu namjenu i cilj u koji će se sredstva usmjeriti. Ukoliko novi zakon ne bude ponudio jasnu namjenu gdje će se ova sredstva usmjeriti, onda će ovaj zakon imati isključivo funkciju da uzme što više para iz džepova građana i privrede kako bi se nastavio održavati preglomazni i neefikasni državni aparat", zaključio je Hadžić.

(Akta)

Isplata aprilskih penzija za 425.390 penzionera u Federaciji BiH počinje danas.

Podaci Federalnog zavoda PIO/MIO pokazuju da je za isplatu aprilskih penzija ukupno potrebno oko 195 miliona KM, te da visina najniže penzije iznosi 382,18 KM, zagarantovane 478,91 KM, a najviše 2.174,48 KM.

Podsjetimo da se shodno Zakonom o PIO/MIO isplata penzija vrši preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH od početka prošle godine i u vrhu je isplatnih prioriteta. Zahvaljujući reformi penzionog sistema, koju je provela Federalna vlada, redovna mjesečna isplata penzija postala je neupitna.

Tokom redovnih sastanaka predstavnika Vlade FBiH, udruženja penzionera i Federalnog zavoda PIO/MIO istaknuta je važnost potpune primjene novog zakona, te time i značaja održavanja dosad postignute stabilnosti, redovne isplate i visine penzija. Također je, shodno pokazateljima, na posljednjem sastanku, konstatovano da nisu bili postignuti zakonski preduslovi za novo uvećanje iznosa penzija.

Naime, shodno zakonskim odredbama uvećanje, odnosno usklađivanje penzija, između ostalog, najvećim dijelom zavisi od kretanja BDP-a u prethodnog godni. I to na način da s rastom BDP-a dolazi do povećanja iznosa penzija, ali, što je veoma bitno, pad BDP-a ne povlači umanjenje penzija.

Lani je, zbog negativnih posljedica pandemije koronavirusa na ekonomiju, zabilježen pad BDP-a za 4,3 %, čime je zakonski onemogućen rast penzija u ovoj godini, ali nije došlo ni do smanjenja.

Sadašnji podaci, pak, pokazuju da u 2021. godini dolazi do ekonomskog oporavka u Federaciji BiH, a time i rasta BDP-a. Predviđanja iz relevantnih izvora ukazuju da će se ovakav pozitivan trend održati do kraja godine što, prema Zakonu o PIO/MIO, omogućava povećanje penzija u narednoj godini.

Za kraj ovog mjeseca zakazan je novi sastanak na kojem će se analizirati podaci, te razgovarati o narednim koracima i eventualnim promjenama, ali isključivo u skladu sa zakonom.

Vlada Federacije BiH podsjeća javnost da je, bez obzira na negativne posljedice pandemije koronavirusa, visina i redovnost isplate penzija stabilna.

-Upravo smo striktnim pridržavanjem odredbi Zakona o PIO/MIO, između ostalog, postigli redovnu isplatu penzija i svako djelovanje mimo toga, moglo bi dovesti do nestabilnosti u penzionom sistemu što nikome ne ide u korist, a naročoto penzionerima, napominju iz Vlade FBiH.

Također ističu da će do kraja ovog mjeseca, kada je i zakazan naredni sastanak sa predstavnicima penzionera i Zavoda PIO/MIO, sagledati sve zakonske mogućnosti te predložiti najbolje rješenje.

-Penzioneri su dio populacije koji zaslužuje posebnu pažnju i podršku, i to je neupitna činjenica. Upravo smo to pakazali temljnom i uspješnom reformom penzionog sistema u FBiH. Stoga ne smijemo dozvoliti da ishitrenim ili populističkim mjerama ugrozimo stabilnost penzionog fonda, kojim smo u prošloj, godini pandemije, osigurali redovnu isplatu penzija ali i određeno njihovo povećanje u Federaciji, poručuju iz Vlade FBiH.

(Fokus)

Pripadnici Teritorijalne vatrogasne jedinice jutros gase požar na prodajnom i skladišnom prostoru prodavnice sportske opreme u Doboju, rečeno je iz ove vatrogasne jedince.

Radnja se nalazi u Ulici kralja Tvrtka.

Požar je izbio jutros u 6.25 časova.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 06.05.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Kalošević
Naselja: Auto servis Ćeman, Jelah Polje, Piljužići Polje, Bosna Komerc, Riva Komerc, Piljužići 2, Džamija Piljužići, Piljužići Ada, Donji Drinčići, Drinčići, Bobare Stara,Vodovod Bobare, Škola Bobare, Ercezi, Kneževići, Džamija Kalošević, Kalošević Bošnjaci, Harlovače, Kalošević Usora, Mrkotić Usora, Putešić Pilićara, Donji Putešić i Gornji Putešić, od 08:30 do
15:30 sati.

- PJD Doboj-jug
DV 10 kV Brezici
Naselja: Karuše 1, Brezik, Eurometali, Pamglas, Mravići Spreče, Industrijska zona Mravići Polje, Vulkan, Mravići Autoput, Mravići Gradina, Tromeđa, Bukvik, Tukići, Škilje Džamija, Škilje, Mravići Krličevići, Šije Ambulanta, Famitrade, Šije Polje, Gornje Polje, Gornje Polje 2, Vododvod, Lepenica Starački, Bor, Adžići, Kruške, Zilkići Potok, Muslije, Trnjak i Rakmani,
od 08:30 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim vijernicima pravoslavne   vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno našim komšijama na području Općine Tešanj i susjednih Općina upućujem iskrene čestitke u povodu nadolazećeg Vaskrsa.

Sa željom da u duhu ovog velikog praznika koji poziva na mir i toleranciju, koji je simbol nade,obnove i novog početka, predstojeće praznične dane provedete u sreći i zdravlju sa svojim najmilijima.

 Hristos Vaskrse.

 Predsjednik  OO SDP BiH Tešanj

       Senad S. Subašić

Prema podatcima Svjetske banke BiH je 2020. godine zahvatila najveća recesija u posljednjih 25 godina. Naravno recesija je izazvana pandemijom Corona virusa, ali i lošim odgovorom vlasti u BiH na krizu u kojoj smo se našli.

Rad na poboljšanju uslova života građana nije među prioritetima vlasti u BiH, jer je vlast trenutno zauzeta novim kreditnim zaduženjima,  nabavkama luksuznih automobila i branjenjem svih privilegija koje su za sebe obezbjedili proteklih godina, dok su zakoni koji bi trebali da dovedu do povećanja plata radnicima još uvijek na čekanju, zaglavljeni u beskrajnim parlamentarnim procesurama.

Svjedočimo stalnom rastu cijena osnovnih životnih namirnica tako da i primanja većine „sretnika“ koji imaju posao nisu ni približno dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova. 

  U ovim teškim vremenima, kroz koja prolazimo, a za koja niko nije siguran koliko će još potrajati, potrebno je da pokažemo maksimalnu ozbiljnost i socijalnu osjetljivost. Vlast mora iskoristiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju kako bi umanjila posljedice krize, pomogla očuvanje radnih mijesta, ali i očuvanje digniteta i dostojanstva radnika.

U nadi da će ovo biti posljednji pranik rada koji dočekujemo u ovako sumornim okolnostima u ime OO SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svima koji naporno rade i žive od  svog rada želim sretan 1. Maj – Međunarodni praznik rada

Predsjednik OO SDP BiH  Tešanj     

     Senad S. Subašić

Proslavimo majske praznike u krugu najbližih uz

bogatu PERO ponudu pribora za roštiljanje, platnenih sjediljki, vrtnog namještaja, …

Aktuelnu ponudu za majske praznike, pogledajte Podružnici Maglaj, na adresi Liješnica bb ili na web shop stranici: www.pero.ba

Još mnogo toga pogledajte iz ponude pogledajte na linku:

https://www.pero.ba/katalog/promo

PERO kuću gradi…

Predstavnici preduzeća Autoputevi Republike Srpske Dušan Topić i Milenko Dakić danas su s direktorom Integral inženjeringa Slobodanom Stankovićem potpisali ugovor o izgradnji dionice Koridora 5c od Rudanke do Putnikovog brda, javlja Anadolu Agency (AA).

Vrijednost ugovora je 93.710.409,10 evra, rok za izgradnju je tri godine, a radi se o dionici dugoj oko šest kilometara koja se naziva i "Dobojska obilaznica".

Finansiranje projekta obezbjeđeno je iz kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 150 miliona evra, a odobrena su i bespovratna sredstva Evropske unije preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan od 38 miliona evra.

Dionica kroz bosanskohercegovački entitet Republika Srpska podrazumijeva most preko rijeke Bosne, vijadukt, nadvožnjak, usjek i dva tunela od kojih je jedan dug 1.600 metara. Početak radova na ovoj dionici očekuje se tokom maja.

Tunel Putnikovo brdo predstavlja međuentitetsku granicu, ukupne je dužine 700 metara, od čega 120 metara pripada entitetu Federacija BiH. Tunel će uz saglasnost preduzeća Autoputevi FBiH biće kompletno izgrađen u okviru ovog projekta čiji je nosilac preduzeće Autoputevi RS-a.

Sprovedena je i tenderska procedura za izbor nadzora, uz odobrenje EBRD-a izabrana je firma IRD Engineering S.r.l. iz Italije, a vrijednost ugovora je 4,5 miliona evra.

Dušan Topić, direktor preduzeća Autoputevi RS, rekao je da se ovim ugovorom završava priča s južnim krakom Koridora 5c.

"Sad se u punom kapacitetu okrećemo premo Srbiji u pripremi projekata. Prije svega to je u kontinuitetu već izgrađenog autoputa dionica od Tovire do Vukosavlja, 35 kilometara Koridora 5c koji pripremamo s Evropskom investicionom bankom i tri lota dalje do Rače gdje nam je za ovu godinu prioritet da ugovorimo i počnemo s radovima na prvoj dionici Rača - Bijeljina", kazao je Topić.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Ćorić koji su naglasili da je izuzetno značajno što ovaj zahtjevni projekat izvodi domaća kompanija koja je posao dobila na međunarodnom tenderu.

Višković je istakao da će poslije praznika održati sastanke vezane za izvođenje radova na autoputu od Rače prema Bijeljini dugom 17 kilometara.

On je dodao da će s "prijateljima iz Srbije, privrednicima iz Turske i RS-a doći u poziciju da ove godine imaju značajne investicije na prostoru RS-a koje će preći iznos od milijardu i po KM".

Bosna i Hercegovina je treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku.

Broj odlazaka medicinara iz BiH nastavljen je i ček se povećao tokom pandemije. I za vrijeme pandemije Njemačka je zaposlila dodatne strane medicinske radnike.

To se ispostavilo nakon što je njemačka Vlada odgovorila na službeno pitanje zastupničkog kluba Ljevice, a navodi „Redakciona mreža Njemačke“, piše Deutsche Welle.

Prema tim podacima, prošle godine je u okviru Programa „Triple-Win” njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu suradnju, u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara.

Njih 234 su iz Vijetnama, 210 sa Filipina, 156 iz Bosne i Hercegovine, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije.

Ukupni porast broja u odnosu na godinu prije toga iznosi 30 posto. Nakon obavljanja svih formalnosti, u Njemačku su onda tokom protekle godine došle 593 osobe.

Godine 2019. bilo ih je manje – ukupno 453. Na osnovu tog programa je od 2016. godine u Njemačku došlo 2.813 stranaca. Najvažnija zemlja-porijekla tih stručnih radnika jesu Filipini.

Iz te azijske otočke zemlje potiče 1.294 radnika u oblasti medicinske njege. Sljedeća na popisu je Srbija sa 759 medicinskih sestara i tehničara, potom Bosna i Hercegovina sa 644, Vijetnam sa 84 i Tunis sa 32 osobe.

Ljevica je u Bundestagu žestoko kritizirala ministra zdravlja Jensa Špana, jer je, prema riječima Pije Cimerman iz te oporbene stranke, njemačka Vlada odbila poduzeti i najmanji korak u pravcu solidarnog financiranja ove oblasti medicine.

Time je, kako kaže Cimerman, Vlada također blokirala financijske pretpostavke za bolje dohotke i za sve koji njeguju starije osobe, a povećanje njihovih plaća je odavno neophodno.

„Umjesto toga, ona crpi sve raspoložive mogućnosti da vrbuje kvalificirane radnike iz inozemstva, a tamo sada nedostaju upravo ti kadrovi u suzbijanju pandemije“, kaže Pija Cimerman.

Njemačka Savezna agencija za rad na svojoj stranici pokušava opovrgnuti te tvrdnje. Tamo je napisano da se prilikom dovođenja radnika iz inozemstva orijentira prema kodeksu ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije u oblasti regrutiranja medicinskog osoblja.

Na stranici njemačke Savezne agencije za rad tvrdi se da se medicinsko osoblje dovodi samo iz takvih zemalja u kojima postoji višak medicinskog kadra.