Obavještavamo poljoprivredne proizvođače općine Tešanj da je Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK objavilo Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje sredstava za poticanje poljoprivredne proizvodnje za 2021. godinu i Uputstvo o poticanju poljoprivredne proizvodnje za 2021. godinu.

Javni poziv možete pogledati OVDJE

Uputstvo možete preuzeti OVDJE

Za sve potrebne informacije možete se obratiti u Službi za finansije, privredu, komunalne i inspekcijske poslove, kontakt osoba Tamara Turkić ili na tel. broj 032 653 915.

U znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, u nedjelju, 11.07.2021. godine tačno u 12:00 sati, Služba civilne zaštite Općine Tešanj će izvršiti puštanje jednominutnog signala putem sistema za uzbunjivanje.

Premijerka Škotske Nicola Sturgeon obratila se u četvrtak na Nacionalnoj ceremoniji obilježavanja "Dana sjećanja na Srebrenicu" u Velikoj Britaniji, te tom prilikom poručila da je Srebrenica bila konačna vrhunac genocidnog plana usmjerenog na bosanske muslimane, a među žrtvama ovog plana bilo je na desetine hiljada žena i djevojaka, prenosi Anadolu Agency (AA).

Tokom ovogodišnje ceremonije sjećanja na 11. juli, Sturgeon je govorila je o patnjama žena i djevojaka tokom rata u BiH, a posebno jedne žene koja se borila za pravdu žrtava silovanja.

"Danas odajemo počast Bakiri Hasečić, žrtvi seksualnog nasilja počinjenog tokom bosanskog rata. Uprkos svemu što je prošla, prijetnjama smrću, Bakira je pomogla privođenju više od 80 ratnih zločinaca pravdi", poručila je Sturgeon.

Dodala je da sve žrtve genocida u Srebrenicu imaju imena, koja su upisana u Memorijalnom centru Potočari.

"Ispravno je da se prisjećamo ovih izgubljenih života na dan sjećanja na Srebrenicu. Pritom, nikada ne smijemo zaboraviti da je Srebrenica bila konačna kulminacija genocidnog plana usmjerenog na bosanske muslimane. Među žrtvama ovog plana bilo je 20.000 do 50.000 žena i djevojaka širom Bosne koje su bile izložene seksualnom nasilju", poručila je Sturgeon, prenosi škotski "The National".

Sturgeon je istakla da je Hasečić, koja je danas predsjednica Udruženja "Žena-žrtva rata", "borila za pravdu ovih žena i vodila je kampanju kako bi osigurala da se čuju njihovi glasovi."

"Bakirina snaga i hrabrost toliko su nadahnuće za sve nas i zato je potpuno u redu da joj odamo počast ovu večer i od srca joj zahvalimo na svemu što je učinila", rekla je Sturgeon.

Organizacija "Remembering Srebrenica" organizovala je u četvrtak nacionalnu ceremoniju obilježavanja "Dana sjećanja na Srebrenicu" u Velikoj Britaniji, koja je ove godine u potpunosti bila emitovana putem interneta.

Nacionalnoj ceremoniji Ujedinjenog Kraljevstva prisustvovao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab, prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon, prvi ministar Walesa Mark Drakeford, politički lideri iz svih krajeva Ujedinjenog Kraljevstva, kao i preživjele žrtve genocida i etničkog čišćenja.

Tužna kolona s tabutima devetnaest srebreničkih žrtava koje će 11. jula ove godine biti ukopane u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari ispraćena je jutros iz prostorija Javnog komunalnog preduzeća Gradska groblja Visoko, javlja Anadolu Agency (AA).

Prije polaska kolone, porodice žrtava i građani Visokog, molitvama i polaganjem cvijeća na tri kombija su odali počast i ispratili posmrtne ostatke žrtava genocida iz 1995. godine, genocida u kojem su jedinice pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića u masovnim ubistvima na više lokacija na području Srebrenice ubile više od osam hiljada Bošnjaka.

Tužna kolona na putu prema Potočarima, kratko će se zadržati u Ilijašu, a nakon toga i u Vogošći. Ispred zgrade Predsjedništva BiH bi trebala biti oko 12 sati.

Konvoj sa tabutima s posmrtnim ostacima identificiranih žrtava bi u Potočare trebao stići danas u popodnevnim satima, a u nedjelju, 11. jula, će biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop.

Među prvima je na ispraćaj srebreničkih žrtava stigla Raifa Musić iz Vlasenice, a trenutno sama živi na području Visokog.

“Danas smo došli ovdje da ispratimo ove naše lijepe šehide, naša košćice. I moj muž je ukopan u Potočarima 2005. godine, Musić Mehidin. Od šestočlane porodice iz naše kuće preživjele smo samo ja i moja kćerka“, kazala je Musić.

Ona je kazala da joj je želja da se Srebrenica više nikada nikom ne ponovi te je dodala da preživjele žrtve nose tugu i teret svakim danom, do kraja njihovih života.

Član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH​​​​​​​ Amor Mašović istakao je da je pandemija uticala na reduciranje aktivnosti na teretnu, ali da se nastavilo tragati za 7.601 nestalom osobom u BiH.

“Nažalost, ova tradicija ispraćanja posmrtnih ostataka žrtava je posljedica monstruoznosti zločina. Uglavnom su to opet nekompletni ekshumirani ostaci, uglavnom iz sekundarnih grobnica", rekao je Mašović.

Ističući da je ovo 21. ispraćaj žrtava iz Visokog, a da se stvari nisu puno promijenile, Mašović je kazao da porodice žrtava i ovu godišnjicu dočekuju bez usvojenog zakona o zabrani negiranja genocida.

Elvir Špiodić je u ime organizatora ispraćaja žrtava iz Visokog kazao da je o genocidu u Srebrenici teško govoriti, ali da je još teže i opasnije šutjeti o tome.

“Srebrenica je za nekoga samo riječ, ali vjerujte da je to za neke cijeli život. Doživljaj i događaj su različiti pojmovi i ne mogu biti isto. Hvala svima koji to razumiju. Hvala svima koji su danas uz nas i koji su bili podrška ovih godina porodicama i na bilo koji način doprinijeli da se Srebrenica pamti. To je naša moralna obaveza“, kazao je Špiodić.

Gradonačelnik Visokog Mirza Ganić je kazao da Visoko danas ispraća 19 žrtava genocida koje su prije 26 godina brutalno ubijeni.

“Mi smo danas ovdje da dijelimo bol jer je ona još svježa. Ovdje smo da svijetu pošaljemo poruku da genocid i zločinci koji su ga počinili trebaju i moraju biti kažnjeni. Ovdje smo da se zna da je istina naša snaga, a da je pravda naša sudbina“, poručio je Ganić.

Na 26. godišnjicu genocida u Srebrenici u mezarju Memorijalnog centra bit će ukopano 19 žrtava: Vejsil (Abdulah) Hamzabegović rođen 1939. godine, Muhidin (Mujo) Mehmedović rođen 1977, Fikret (Ramiz) Kiverić rođen 1978, Ramiz (Rizvo) Selimović rođen 1951, Esnaf (Zurijet) Halilović rođen 1976, Zilha (Edhem) Delić rođena 1971, Muamer (Osman) Mujić rođen 1976, Mehmed (Mustafa) Beganović rođen 1947, Hajro (Ramo) Aljić rođen 1944, Jusuf (Hajro) Aljić rođen 1967, Zajim (Mujo) Hasanović rođen 1968, Asim (Husejin) Nukić rođen 1971, Azmir (Aziz) Osmanović rođen 1979, Nezir (Rešid) Dautović rođen 1969, Ibrahim (Suljo) Avdagić rođen 1950, Jusuf (Adem) Halilović rođen 1948, Salih (Džanan) Džananović rođen 1955, Meho (Salih) Karahodžić rođen 1939. i Husein (Ibrahim) Kurbašić rođen 1932.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za oko 1.000 žrtava genocida.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u četvrtak je u Mostaru na sjednici jednoglasno usvojila planove poslovanja Javnog poduzeća (JP) Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za 2021. godinu, kao i za period od 2021. do 2023. godine.

Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Denis Lasić istaknuo je kako je cilj ovih planova, ali i Vlade zajedno s Upravom Autocesta FBiH ubrzati radove na svim dionicama koje su u izgradnji.

– Ovi planovi odavno su bili u pripremi, čekali smo novog direktora, odnosno novu Upravu Autocesta FBiH da svojim djelovanjem prilagodi taj plan, to jest da kroz njega dobijemo što efektivniji rad samog poduzeća. Cilj nam je također što prije dodijeliti ove dionice koje su još na čekanju kako bi ‘napali’ koridor Vc u cijelosti – kazao je Lasić.

Naglasio je kako su trenutno dva projekta u fokusu.

– U pitanju su tunel Prenj i dionica Mostar sjever-Mostar jug. Ta dva projekta želimo što prije ‘napasti’ i nadamo se da ćemo vrlo skoro ići u izbor izvođača radova i nadzora. Kroz ovaj plan dali smo naglasak i na brze ceste i želimo što prije osigurati sredstva za tri pravca, i to prema Tuzli, Bihaću, te za ovu našu spojnicu Mostar-Široki Brijeg-granica Republike Hrvatske. Osim koridora Vc, koji nam je na neki način prioritet, navedene brze ceste su također među važnijim stvarima u čiju realizaciju želimo krenuti u periodu koji je pred nama – ustvrdio je Lasić.

Ministar je napomenuo kako će tunel Prenj biti najzahtjevniji građevinski poduhvat te naglasio kako će se do 2027. odnosno 2028. godine dovršiti sve dionice na koridoru Vc.

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder istaknuo je kako je financijska konstrukcija cijelog koridora kompletno zaokružena.

– Osim navedenog plana, koji se odnosio uglavnom na koridor Vc, danas je usvojena i apelacija za financiranje preostalog dijela jedne jedine dionice, a to je od Ivana do Ovčara. Kao što je i ministar Lasić spomenuo izgradnja tunela Prenj i dionice Mostar sjever-Mostar jug su prioriteti, a ja bih tu dodao još jednu, a to je dionica duga nekih 38-39 kilometara, a koja ide od Doboja preko Medakova do Žepča. Potpisivanje ugovora za tu dionicu bi trebalo biti na proljeće iduće godine – kazao je Voloder.

Što se tiče tunela Prenj, Voloder je naveo kako je početak radova planiran za listopad iduće godine, a da bi njegova gradnja trebala trajati 4-5 godina.

– Osim svih ovih nabrojanih dionica, ostale su još samo dvije važnije dionice, a to su Ovčari-tunel Prenj i dionica tunel Prenj-Mostar sjever. Ove dvije dionice bi trebale biti završene kad i tunel Prenj jer se navedeni tunel ne bi mogao koristiti bez njih, a predviđene su prije i iza tunela – kazao je Voloder.

Ministar Lasić naglasio je kako je izgradnja ceste Stolac-Neum u završnoj fazi te da bi ova dva mjesta trebala biti spojena najdalje do proljeća 2022. godine.

Glavni ciljevi predviđeni trogodišnjim planom poslovanja JP Autoceste FBiH odnose se na zasnivanje rada na ekonomskim principima samoodrživosti, osiguranju kontinuiteta usluga održavanja, projektiranju.

Planirano je i unaprjeđivanje usluge korisnicima kroz postpaid plaćanje, uvođenje smart kartica, te konstantno poboljšanje IT infrastrukture, kao i nastavak aktivnosti na osiguranju sredstava iz različitih izvora, međunarodnih kreditnih sredstava, realizacijama iz proračun FBiH ili iz drugih izvora, a sve u cilju brže izgradnje autocesta i brzih cesta u Federaciji.

Besplatni udžbenici sljedeće školske godine trebali bi dočekati učenike šestih razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u Federaciji BiH, prvenstveno one koji su u stanju socijalne potrebe.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je i ove godine potpisalo ugovore o finansiranju/sufinansiranju nabavke besplatnih udžbenika sa svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja koja su dužna nabaviti pripadajući broj kompleta udžbenika, a na osnovu vlastitih evidencija o učenicima u stanju socijalne potrebe ili evidencija, odnosno podataka prikupljenih od strane svih osnovnih škola sa područja svog kantona, i to najkasnije sedam dana prije početka školske 2021/2022. godine.

Kantonalna ministarstva su dužna udžbenike nabaviti od ovlaštenih izdavačkih kuća s područja BiH, koji, izuzev udžbenika stranih jezika, trebaju biti štampani u BiH.

Također, ukoliko kantonalno ministarstvo, iz bilo kojih razloga, ne realizira nabavku udžbenika, obavezno je vratiti sredstva.

Federalno ministarstvo smatra da je ovaj projekt od velikog značaja i za djecu i za roditelje, s obzirom da će besplatni udžbenici finansijski rasteretiti roditelje, a djeci omogućiti kvalitetnije i dostupnije obrazovanje.

Inače, u svrhu (su)finansiranja nabavke besplatnih udžbenika za učenike šestih razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, i to prvenstveno za one koji su u stanju socijalne potrebe, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je u Budžetu FBiH za 2021. godinu osiguralo ukupno 450.000 KM.

Od ovog iznosa, Unsko-sanskom kantonu je dodijeljeno 45.360 KM, Posavskom 7.830 KM, Tuzlanskom 93.735 KM, Zeničko-dobojskom 74.250 KM, Bosansko-podrinjskom 8.415,00 KM, Srednjobosanskom 49.770 KM, Hercegovačko-neretvanskom 42.210 KM, Zapadnohercegovačkom 18.765 KM, Sarajevskom 94.770 KM i Kantonu 10 iznos od 14.895 KM, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, prenosi Ured Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, 11. juli 2021. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasila Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i institucija Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH dužne su uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

U obrazloženju ove odluke istaknuta je činjenica da su tokom proteklog rata na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine počinjeni brojni zločini i da su se dogodile tragedije ogromnih razmjera, ali je po brutalnosti i broju žrtava najteži zločin, odnosno genocid izvršen u Srebrenici.

Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić razgovarao je s vlasnikom grupacije Hifa Oil i članom Organizacionog odbora Udruženja privrednika "Biznis Centar" Jelah-Tešanj Izudinom Ahmetlićemo organizaciji 16. Sajma privrede Tešanj - BiH, koji će se održati od 23. do 26. septembra.

Sajam privrede u Tešnju trenutno je najveći privredni sajam u Zeničko-dobojskom kantonu i jedan od najvažnijih privrednih događaja u Federaciji BiH.

Sajam svake godine okupi više od 200 izlagača iz BiH i inostranstva te predstavlja svojevrsnu godišnju smotru postignuća napredne privrede Tešnja.

Premijer Bašić rekao je da Sajam privrede Tešanj - BiH ima punu podršku Vlade Zeničko-dobojskog kantona, te najavio da će Vlada i ove godine finansijski podržati organizaciju ovog sajma.

Ahmetlić je zahvalio Vladi na kontinuiranoj podršci, istakavši da UP "Biznis Centar" Jelah-Tešanj očekuje povećanje broja izlagača te da priprema bogat i sadržajan program pratećih manifestacija s ciljem povezivanja privrednika i dodatnog privlačenja investicija na ovo područje.

Sastanku je prisustvovao i ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Mirsad Hadžić.

Press služba ZDK

JU Muzej Tešanj vas poziva na izložbu "Srebrenica" kojom će se obilježiti godišnjica zločina u Srebrenici.

Izložba će se održati u petak, 09.07.2021.g. u prostorima Eminagića konaka u Tešnju.

Dobro došli.

Preživjeli Srebreničani bili su na čelu kolone Marša mira, koja je jutros krenula iz Nezuka, kod Sapne, kako bi odali počast hiljadama ubijenih u genocidu u Srebrenici u ljeto 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Više od 3.000 ljudi krenulo je iz Nezuka prema Potočarima, a u naredna tri dana kretat će se trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzla ili Kladanj. U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari.

Među učesnicima ovogodišnjeg marša je i potpredsjednica bh. entiteta Federacija BiH Melika Mahmutbegović.

​​​​​​​Marš mira koji se ove godine organizuje 17. put u okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Predsjednik Pododbora za "Marš mira 2021" Zulfo Salihović izjavio je za AA da sve pripreme teku prema planu.

"Imam informaciju od aktivista koji rade na registraciji da u ovogodišnjem Maršu mira učestvuje više od 3.000 osoba s obzirom da smo online prijavama imali negdje oko 2.800 učesnika. Praksa je 8. jula, prilikom polaska kolone, uvijek se dodatno registruje između 300 i 500 dodatnih učesnika, tako i ove godine", pojasnio je Salihović.

Kako je kazao, ovoliki broj učesnika je dobar znak da se interes za Marš mira vraća, nakon što je prošle godine zbog pandemije koronavirusa u maršu učestvovalo nekoliko stotina ljudi.

"Imamo i učesnike iz drugih zemalja. Želim naglasiti da je ovaj put najveća grupa iz Turske. Imamo dvije grupe iz Sjedinjenih Američkih Država, to su uglavnom Bosanci koji žive i rade tamo i imaju sa sobom kolege Amerikance. Imamo grupu iz Sandžaka i jednu grupu iz Italije", dodao je Salihović.

Hariz Dautbašić bio je među hiljadama ljudi koji su krenuli iz Nezuka prema Potočarima.

"Rođen sam u Srebrenici ali živim u Kaknju. Došao sam sa grupom od oko 30 učesnika. Naši najmlađi učesnici imaju devet i 11 godina. Imamo i tri djevojke. Od 2008. učestvujem u Maršu mira. Svake godine je sve emotivnije i teže. Ono što raduje su mlade generacije koje učestvuju", dodao je Dautbašić.

Među ovogodišnjim učesnicima ima mnogo i maloljetnika. Jedan od njih je 11-godišnji Alem Kadić iz Kaknja.

"Došao sam da odam počast poginulim. Ovo je prvi put da sam tu. Došao sam sa ocem. Bit će teško pješačiti ali uspjet ću", rekao je Kadić.

Iz Kaknja je sa ocem došao i devetogodišnji Eldar Kubat.

"Dolazim iz Kaknja. Ovo je prvi put da učestvujem u maršu. Tu sam sa ocem. Neće mi biti teško pješačit jer treniram taekwondo. Imam kondicije", rekao je Kubat.

Na Marš mira krenuo je i Senad Hasanbašić iz Tešnja.

"Ovo mi je 12 godina kako učestvujem u Maršu mira. Putovali smo pet dana, krenuli smo u subotu", pojasnio je Hasanbašić.

Tokom pješačenja žele da se poistovjete sa Srebreničanima koji su u julu 1995. godine preko šume pokušavali doći do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja.

"Tokom 12 godina, koliko učestvujem u Maršu mira, čuo sam mnogo priča preživjelih. Teško pada kada prođete mjestima gdje su ubijene hiljade ljudi", rekao je Hasanbašić.

Poručio je da se Srebrenica ne smije zaboraviti.

Armin Zelić jedan je od velikog broja maloljetnika koji učestvuju u ovogodišnjem Maršu mira.

"Imam 17 godina, dolazim iz viteškog grada Bužima. Na Marš mira dolazim već treći put. Ovo ne dam zaboravu. Učestvovanjem dajem doprinos tome da se ne zaboravi i ne ponovi", izjavio je Zelić za AA.

Kako je kazao, nije lako prolaziti trasom kojom su se kretali Srebreničani u ljeto 1995. godine.

Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" u Srebrenici iz jula 1995. godine.

"Marš mira" ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

Ova manifestacija uvrštena je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine sve do pojave pandemije COVID-19. Broj učesnika u proteklim godinama, prije pandemije koronavirusa, se kretao od 2.000 do više od 10.000.

​​​​​Marš mira traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici Marša mira nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.