Krenulo je s Uberom, a danas se sve više biznisa želi pretvoriti u platforme i stoga EU planira da uvede minimalnu platu na nivou Unije.

Zastupnici Europskog parlamenta traže da se za zaposlene raznorodnih onlajn platformi propišu minimalna plata i minimalni radni uslovi te da im se omogući da bolje balansiraju između poslovnog i privatnog života.

"Europska unija jedna je od najbogatijih regija u svijetu, no 95 miliona Evropljana živi na rubu siromaštva", rekla je Ozlem Demirel, zastupnica Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice.

 "Ne smijemo da dopustimo da ekonomski ciljevi nadjačaju socijalnu zaštitu", istakla je.

Europarlamentarci su pozdravili prijedlog Evropske komisije da se izda direktiva o primerenim minimalnim platama, opisavši ga kao važan korak na putu do toga da je svako adekvatno plaćen za svoj rad te da može da učestvuje u društvenoj zajednici, piše Jutarnji list.

Zastupnici naglašavaju da zakonom propisana minimalna plata mora biti iznad granice siromaštva te da poslodavci od minimalne plate ne bi smijeli da odbijaju troškove rada poput smještaja, poslom uslovljene uniforme, alat, ličnu zaštitu i drugu opremu.

Rečeno je i da se zakonodavni okvir o minimalnim uslovima rada mora primjenjivati na sve radnike, pa i na atipične djelatnike u digitalnoj ekonomiji koji često rade u nesigurnim uslovima. Ti radnici, drže europarlamentarci, moraju da budu pokriveni postojećim zakonima o radu i socijalnoj nezi, a mora im se dopustiti i kolektivno ostvarivanje prava.

Zastupnici drže da se ženama, s obzirom na to da im u većoj mjeri prijete siromaštvo i isključenje iz društva, mora osigurati pristup pristupačnim i kvalitetnim uslugama brige o djeci. Uz to, rečeno je i da se mora nastaviti s radom na eliminaciji razlika u finansijskoj kompenzaciji žena i muškaraca.

Prema definiciji Eurostata, kada pojedinac radi više od pola godine, a raspoloživ mu je dohodak manji od 60 posto srednjeg prihoda domaćinstva nakon socijalnih transfera (na primjer, novčana podrška za novorođeno djete, invalidnina i naknada za topli obrok), tada mu prijeti siromaštvo zaposlenih. Eurostatovi podaci pokazuju da se 9,4 posto stanovništva Unije u 2018. godini nalazilo na rubu siromaštva.

(N.N.)

Seizmološka služba Hrvatske zabilježila je rano jutros prilično jak potres s epicentrom kod Gline, javlja Anadolu Agency (AA).

Potres se osjetio na području Zagreba oko 5.37 sati, magnituda potresa iznosila je 4.2 stupnja prema Richteru, a intenzitet u epicentru V (pet) stupnjeva EMS ljestvice.

Obavještavamo redovne studente sa područja općine Tešanj da će Općina Tešanj u akademskoj 2020/21. godini finansijski podržati školovanje. Usvojene su potrebne odluke. Termin objave konkursa za finansijsku podršku školovanju, kao i rezultati konkursa, bit će prilagođen terminima i rokovima konkursa Ministarstva obrazovanja ZDK, zbog mogućnosti korištenja finansiranja studenata iz drugih izvora. Drugim riječima, kada Ministarstvo objavi konkurs, teda će i Općina Tešanj.

Na osnovu Odluke o finansijskoj podršci školovanju, koju je donijelo Općinsko vijeće Tešanj, pravo na konkurs imat ce svi redovni studenti do 25 godina života koji studiraju na trogodišnjem ili četverogodišnjem studiju, a do 27 godina života studenti koji studiraju na jedinstvenom studiju koji traje 5 ili 6 godina, a čija primanja po članu domaćinstva nisu viša od 350,00 KM.

Ukupan iznos i broj mjesečnih rata, kao finansijske podrške Općine Tešanj, zavisit će od ostvarenja prava studenata na stipendije Ministarstva obrazovanja ZDK i raspoloživih sredstava u Budžetu općine Tešanj predviđenih za ove namjene.

NAPOMENA:

Sugerišemo svim studentima da se prijave i na Konkurs za dodjelu stipendija putem Ministarstva obrazovanja što neće uticati na ostvarivanje prava na finansijsku podršku u školovanju od strane Općine Tešanj ukoliko se ispune uslovi iz Konkursa.


OPĆINSKI NAČELNIK

Mr.Sci. Suad Huskić

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vršilac dužnosti premijera Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić primio je u nastupnu posjetu novog šefa Terenskog ureda OSCE-a u Travniku Igora Nedera.

Premijer Bašić upoznao je Nedera sa aktivnostima i mjerama Vlade na ublažavanju posljedica pandemije virusa Covid-19, navodeći da su sva raspoloživa sredstva usmjerena u sektore zdravstva, privrede i poljoprivrede. Naglasio je da će ove oblasti biti prioriteti i u budžetu za 2021. godinu, koji bi u Skupštini trebao biti usvojen do kraja ovog mjeseca.

Nedera se zahvalio Vladi ZDK-a na dosadašnjoj saradnji sa OSCE-om, ističući posebno značaj podrške projektima obnove infrastrukture u selu Donji Rakovac kod Maglaja, što je, kako je rekao, jedinstven primjer u državi. Također, pohvalio je i saradnju Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK i OSCE-a na projektu „Kvalitetno obrazovanje kroz kurikularnu reformu“.

Naglasio je da je posebno zadovoljan saradnjom Misije OSCE-a u BiH sa Timom Vlade ZDK za prevenciju i borbu protiv korupcije, kao i aktivnostima na prevenciji korupcije.

Šef Terenskog ureda OSCE-a u Travniku pohvalio je i socijalnu politiku Vlade ZDK-a, jer je planirala povećanje ovogodišnjeg budžeta Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice sa 28 na 30 miliona KM, kako bi ispoštovala obaveze iz Zakona o hraniteljstvu FBiH.

Sastanku su također prisustvovali šef Ureda premijera i predsjednik Tima Vlade za prevenciju i borbu protiv korupcije Dževad Fejzić te službenik Terenskog ureda OSCE-a za podršku i razvoj lokalne samouprave Daut Bajramović.

Press služba ZDK

Na posebnim računima koje je otvorio Grad Doboj za potrebe borbe protiv korona virusa prikupljeno je skoro 600 hiljada KM ali gradske vlasti i dalje kriju podatke kako se novac trošio i ko je dobijao sredstva iz ovog fonda. Na upite Transparency International u BIH Gradska uprava odbija da dostavi odgovor zbog čega je podnesena tužba Okružnom sudu u Doboju.

Grad Doboj otvorio je 25.3.2020. godine transakcioni račun u svrhu nabavke opreme i pomoći zdravstvenim ustanovama Bolnica „Sveti apostol Luka“ u Doboju i JZU „Dom zdravlja“ Doboj. Po posljednjim informacijama na ovaj račun je uplaćeno 594.230,76 KM a akciju su podržali mnoga privatna i javna preduzeća ali i istaknuti funkcioneri, političari, direktori javnih preduzeća te pojedine političke stranke.

Skupština Grada  usvojila je 9.6.2020. „Informaciju o stanju računa donatorskih sredstava za period od 24. aprila do 1. juna“ u kojoj je vidljivo da je sa tog računa je Domu zdravlja u Doboju u dva navrata isplaćeno ukupno 74.856,00 KM za nabavku medicinske opreme dok je bolnici “Sveti apostol Luka” isplaćeno 90.000 KM 3. aprila prošle godine. To je ujedno i posljednja informacija koju je javnost dobila o ovom računu i novcu koji se na njemu nalazi.

Nakon toga javnost ostaje uskraćena za informacije o utrošku preostalih 429.000 KM, zbog čega je TI u BiH tražio od gradske administracije Grada Doboja da dostavi odgovore na sledeća pitanja:

• Koliko je ukupno prikupljeno sredstava na ovom računu?
• Da li su Bolnica „Sveti apostol Luka“ i „Dom zdravlja“ Doboj obavezni da podnesu izvještaj o načinu utroška sredstava koje su dobili?
• Koliko je novca ostalo na računu i kako se on planira trošiti?

Iz kabineta gradonačelnika Borisa Jerinića dostavljen je odgovor koji u suštini ponavlja poznate činjenice: da je Skupština Grada usvojila pomenutu „Informaciju o stanju računa zaključno sa 9.6.2020.“, bez detalja o tome koliko je novca preostalo na računu, kako se planira trošiti u buduće niti da li je i na koji način vršena kontrola utroška doniranih sredstava. Na to sve nikakva dodatna informacija koja može da odgovori na ova pitanja se ne nalazi na zvaničnoj stranici Grada kao ni u službenim glasilima gradske uprave.

Kako se radi o informacijama od javnog značaja TI BiH je uputio žalbu na neadekvatan nepotpun odgovor gradonačelnika Doboja. Gradska administracija ni nakon žalbe nije dostavila tražene podatke zbog čega je TI BiH prinuđen da pred Okružnim sudom u Doboju pokrene postupak kojim traži objavljivanje informacija o stanju na računu i načinu trošenja doniranih sredstava.

U periodu dok je gradska uprava od građana prikupljala donatorska sredstva za pomoć, „Dom zdravlja“ Doboj sredinom aprila nabavio je medicinski informacioni sistem za 76.000,00 KM dok je bolnica 31.3.2020. sklopila ugovor sa turističkom agencijom „Travel for Fun“ o nabavci zaštitnih odijela i opreme čija je vrijednost nešto više od 110 hiljada konvertibilnih maraka.

Važno je napomenuti da je upravo zbog sumnjivih nabavki u koje je uključena turistička agencija „Travel for Fun“ Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka protiv rukovodstva Instituta za javno zdravstvo RS.

Dok gradske vlasti skrivaju informacije o načinu trošenja sredstava doniranih u fond za pomoć, javnosti se redovno predočavaju podaci o donacijama opreme koje je JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” Doboj dobijala u vrijeme borbe protiv pandemije COVID-19 preko drugih programa i projekata saradnje.

Imajući u vidu da je period pandemije bio obilježen netransparentnim i nerazjašnjenim nabavkama medicinske opreme, što je između ostalog dovelo do najlošijeg rezultata na istraživanju Indeksa percepcije korupcije (CPI), transparentnost prilikom trošenja donatorskih sredstava prikupljenih u te svrhe je od ključne važnosti.

Izvor: transparentno.ba

Na Sudu BiH danas počinje suđenje, odnosno glavni pretres u slučaju "Respiratori". Svi optuženi - Fadil Novalić, Fahrudin Solak, Fikret Hodžić, Jelka Milićević, kao i pravni subjekt Srebrena malina - 29. januara su se izjasnili da nisu krivi.

Njima se sudi kao organiziranoj grupi koja je u najtežim trenucima pandemije potrošila 10,5 miliona KM za nabavku 100 kineskih respiratora.

Tokom pretresa u narednim mjesecima bit će predočeni svi detalji u vezi sa spornom nabavkom, odnosno svi dokazi, te će biti saslušani svi svjedoci.

Ono što je veoma važno jeste da će svi građani konačno dobiti uvid u te detalje, jer je suđenje otvoreno za javnost, odnosno saznat ćemo do kakvih su dokaza došli tužitelji.

Saznat ćemo i kakvi su bili odnosi učesnika afere i kakva je bila čija uloga u spornoj nabavci, te ko su bili nalogodavci. Tokom suđenja javnost će dobiti uvid i u prepiske učesnika u ovoj grupi.

Naročito će se s pažnjom pratiti kakva je bila uloga federalnog premijera Fadila Novalića, jer on obnaša najvažniju funkciju u ovom entitetu, ali i s obzirom na kontradiktorne izjave koje je ranije davao u vezi s ovim predmetom.

Također će se pratiti da li su u nabavku umiješane i druge osobe mimo onih koje su na optuženičkoj klupi te da li su učesnici eventualno imali i nalogodavce.

Podsjetimo, Novalić, Solak i Hodžić se terete za udruživanje radi činjenja kaznenih djela u vezi s djelima zloupotrebe položaja ili ovlasti, primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, pranja novca, krivotvorenja ili uništenja poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovog falsifikovanja ili uništavanja.

Jelka Milićević se tereti za nesavjestan rad u službi.

Novalićeva braniteljica Vasvija Vidović kazala je ranije da se očito želi napraviti slučaj "Sanader" u našoj zemlji te kako se unaprijed stvorila predodžba o krivnji.

"Jedan ovakav slučaj je očito nekom potreban", kazala je tada Vidović.

Inače, respiratori "Srebrene maline" od ove sedmice se konačno mogu koristiti u medicinskim ustanovama u našoj zemlji.

Ovi respiratori ranije su podijeljeni zdravstvenim ustanovama širom Federacije, ali se nisu smjeli koristiti prije nego što budu verificirani. Ta prepreka konačno je uklonjena, jer je izvršena verifikacija.

No, i dalje je upitno koliko će ovi uređaji biti od koristi za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa. Naime, ovi respiratori nisu namijenjeni za korištenje na intenzivnoj njezi, a upravo takvi su potrebni oboljelima od bolesti Covid-19.

(Klix)

Filipini će hiljadama svojih zdravstvenih radnika dozvoliti da se zaposle u Njemačkoj i Britaniji ako pristanu da im doniraju potrebne vakcine, piše Rojters.

Filipini, zemlja u kojoj je broj slučajeva virusa korona među najvišim u Aziji, umanjili su restrikcije na prekomorsko zapošljavanje svojih zdravstvenih radnika, ali je taj broj i dalje ograničen na 5.000 onih koji smiju da napuste zemlju godišnje.

Alis Visperas, direktorka kancelarije za rad u inostranstvu u Ministarstvu rada, kaže da su Filipini spremni da uklone ograničenja u zamjenu za vakcine iz Britanije i Njemačke, koje bi se koristile za vakcinisanje radnika koji idu u inostranstvo i stotina hiljada Filipinaca koji se vraćaju u svoju zemlju.

Medicinske sestre su brojne među milionima filipinskih radnika koji rade u inostranstvu, donoseći u državu preko 30 milijardi godišnje u doznakama neophodnim toj zemlji.

"Razmatramo zahtjev da ukinemo ograničenje odlaska, ako se sporazumijemo", rekla je Visperasova za Rojters.

Britanija ima šesti broj preminulih od virusa korona u svijetu i bori se s jednim od najtežih padova privrede zbog pandemije, dok je Njemačka na 10. mjestu po broju zaraženih osoba na svijetu.

Dok su te dvije zemlje vakcinisale zajedno oko 23 miliona ljudi, Filipini tek treba da počnu kampanju imunizacije za 70 miliona odraslih, odnosno oko dvije trećine broja od ukupno 108 miliona ljudi. Ove nedjelje očekuje prvu isporuku vakcina, donaciju iz Kine. Cilj Filipina je da obezbijede 148 miliona doza ukupno, piše Rojters, kome britanska ambasada u Manili nije, kao ni njemačka, prokomentarisala te navode.

(B92)

 Međunarodna zajednica je odlučna da se ove godine implementiraju izmjene Izbornog zakona BiH i u tu svrhu spremna je na jači angažman kako bi domaće političare motivisala da konačno posegnu za kompromisom.

Kada je u pitanju izborno zakonodavstvo BiH, postoje dvije grupe izmjena koje je potrebno sprovesti, od kojih se jedna odnosi na poboljšanje tehničkog integriteta izbornog procesa kroz uvođenje novih tehnologija, dok se druga odnosi na implementiranje odluke "Sejdić i Finci" i rješavanje problema političkog predstavljanja hrvatskog naroda.

Kako nam je rečeno, međunarodna zajednica je spremna da se riješi i pitanje Hrvata u predstojećem periodu, što je donekle korekcija ranijeg stava međunarodne zajednice, koja je akcent stavila na davanje pasivnog i aktivnog biračkog prava svim građanima BiH i jačanje tehničkog integriteta izbornog procesa.

U bh. misiji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) kažu za "Nezavisne" da je među najhitnijim prioritetima reformisanje načina na koji se formiraju birački odbori, a da je sveobuhvatno unapređenje izbornog zakonodavstva u vrhu njihovih prioriteta.

"Trenutno članove biračkih odbora nominuju isključivo političke partije. Uz takvu strukturu, teško je osigurati nepristrasnost i profesionalnost biračkih odbora", kažu oni, uz napomenu da bi vođenje novih tehnologija takođe moglo da doprinese transparentnosti i tačnosti brojanja glasova i brzini preliminarnog brojanja glasačkih listića.

Podsjećaju da je reforma izbornog sistema preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR), te kažu da su i naglašeni u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za EU.

"Spremni smo podržati i dati savjete u reformskim naporima, ali promjene će zavisiti od spremnosti lidera ove zemlje da preuzmu odgovornost, ozbiljno razgovaraju jedni s drugima i naprave kompromise", dodaju oni.

I u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o BiH naglašeno je da je izborna reforma prioritet te podsjećaju da je prva preporuka iz Mišljenja o kandidaturi BiH u EU upravo posvećena ovoj temi.

"Ostvareno je malo napretka u implementiranju preporuka ODIHR-a i Venecijanske komisije, što u osiguravanju transparentnosti u finansiranju političkih partija i održavanju lokalnih izbora u Mostaru", naglašeno je u dokumentu.

Vehid Šehić, predsjednik koalicije građana "Pod lupom" i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže za "Nezavisne" da je moguće jednim potezom riješiti i političko predstavljanje naroda i implementiranje odluke "Sejdić i Finci" ako bi se iz Ustava BiH i Izbornog zakona izbacile etničke odredbe.

Prema njegovim riječima, to bi značilo da bi samo promjena da se u Predsjedništvo BiH biraju dva člana iz FBiH, a jedan iz RS, s tim da ne smije biti više od jednog predstavnika iz jednog naroda, riješila oba problema.

On, međutim, sumnja da je promjena moguća bez aktivnog pritiska međunarodne zajednice. Šehić ističe da ni najjednostavnije tehničke izmjene Izbornog zakona nisu moguće bez interresorne radne grupe, a koja još nije ni formirana.

"Podsjetiću vas da je ta komisija postojala od 2014. do 2018. pa apsolutno ništa nije uradila, što vam govori koliko smo daleko od bilo kakvih rješenja", rekao je za "Nezavisne" Šehić.

Trgovcima i ugostiteljima u BiH pozicioniranim u gradovima bliskim hrvatskoj granici pazar će od ove godine biti siromašniji za milione, a vrlo moguće je i desetine miliona maraka.

Naime, od početka ove godine oni koji žive u pograničnim dijelovima Hrvatske u tu državu iz BiH dnevno mogu prenijeti robu vrijednu tek do 300 kuna (oko 77 maraka) ako ne žele platiti dažbine, odnosno carinu.

To pravilo vrijedi za još nekoliko kategorija građana, odnosno za radnike na granici ili u pograničnom području, te posade vozila u transportu između susjednih trećih zemalja (gdje spada i BiH) i Hrvatske, tokom putovanja u obavljanju svog posla.

U praksi to znači da će stanovnici susjedne zemlje znatno manje kupovati u BiH, ali nova pravila teško će pasti i našim ugostiteljima, jer su gosti iz Hrvatske, kad bi došli kod nas da pazare, navraćali i u restorane i kafiće.

Koliki je to, istovremeno, udar za one koji su u bh. gradovima, uglavnom bliskim susjednoj državi, naučili kupovati namještaj, kućne uređaje, odnosno bijelu tehniku, ali i hranu, te sličnu robu, najbolje pokazuju brojke.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom prošle godine, kada su putovanja i prelasci granica zbog mjera prouzrokovanih virusom korona svedeni na minimum, strani državljani su podnijeli ukupno 226.440 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 9,5 miliona KM.

"Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani 2020. godine kupili i iznijeli iz BiH iznosi 65,5 miliona KM", rečeno je za "Nezavisne novine" iz UIO BiH.

Međutim, logično, zbog pandemije broj zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a se prepolovio u odnosu na godinu ranije.

"U toku 2019. godine strani državljani su podnijeli ukupno 438.763 zahtjeva za povrat PDV-a u BiH u iznosu od 19,5 miliona KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u 2019. kupili i iznijeli iz BiH iznosi 134,3 miliona KM", kazali su iz UIO BiH.

Najvećim dijelom se radi o robi široke potrošnje za domaćinstva, tekstilu i tekstilnim proizvodima. Lako je zaključiti da su građani Hrvatske, pa nakon toga Srbije, bili najznačajni kupci u BiH.

"Kad su u pitanju granični prelazi na kojima su najviše podnosili zahtjeve za ovjeru istupanja robe iz BiH, a koje su podnosili strani državljani, svakako možemo istaći granične prelaze Orašje, Izačić, Hukića Brdo, Gradiška, Brčko, Šamac, Uvac, Ivanjica, Gorica...", precizirali su iz UIO BiH.

Da će novonastala situacija i te kako pogoditi trgovce i ugostitelje u gradu na Trebišnici, potvrđuje nam Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana "Oaza" Trebinje.

"Što se tiče pograničnog područja, Trebinje je najzanimljiviji grad za kupovinu, jer ovdje kupuju i stanovnici Hrvatske i Crne Gore. Prije pandemije jako puno ljudi je dolazilo, jer su ovdje mnogo niže cijene nego kod njih, a drugo, imaju mogućnost povrata PDV-a. Primjera radi, samo od povrata PDV-a mogli su da napune rezervoar goriva i još odu na ručak", navela je Ilijićeva za "Nezavisne novine".

Kako je dodala, nakon uvođenja novih pravila i ne vidi se svrha dolaska stanovnika Hrvatske u Trebinje, osim ako je u pitanju posjeta rodbini ili prijateljima.

"Oni ovdje nisu pazarili 70 ili 100 maraka, već su iznosi bili mnogo veći. Znala sam se zadesiti kad bi kupovali. To je kupovina na veliko. Kupovali su u većim trgovinskim objektima od hrane, preko tekstilnih proizvoda do bijele tehnike. Onda bi navratili na pijacu, kupili sir, zeleniš. Takođe, kupovali bi i meso. Ovo je ogroman udar na sve trgovce, ali i na ugostitelje. Dešavalo se da niste mogli naći slobodno mjesto u restoranu", pojasnila je Ilijićeva.

(N.N.)