A.A.
Jedna je osoba pogođena iz vatrenog oružja, a policajac je ozlijeđen u nedjelju navečer na području Milwaukeea gdje traju nemiri nakon što je policajac ubio osumnjičenog afroameričkog muškarca zbog čega je guverner Wisconsina aktivirao Nacionalnu gardu.
Policijsko nasilje protiv Afroamerikanaca u zadnje dvije godine izazvalo je val protesta, pokrenulo nacionalnu raspravu o odnosu policije prema manjinama, te potaknulo osnivanje pokreta Životi crnaca su važni.
Nakon što je održano mirno bdijenje male grupe ranije, policija Milwaukeea rekla je u nedjelju navečer da su spasili jednu žrtvu pucnjave i prevezli je u bolnicu. Još nije poznato je li ozlijeđena osoba jedan od demonstranata.
Jedan je policajac hospitaliziran nakon što je kamen smrskao vjetrobransko staklo njegovog policijskog automobila, navela je policija, prenosi Hina.
Policija je saopćila da su počeli rastjerivati mnoštvo nakon čega su ispaljeni hici a neki su demonstranti počeli bacati kamenje i boce. Policija je nekoliko demonstranata privela.
Oko 20 specijalaca suočilo se s grupom od stotinu demonstranata u napetoj situaciji koja je potrajala do ranih jutarnjih sati, te bila obilježena sporadičnim pucnjevima.
Unatoč nasilju, policija je rekla da nije raspoređena Nacionalna garda, te da vlasti rade na tome da se uspostavi red.
Guverner Wisconsina Scott Walker iz opreza je aktivirao Nacionalnu gardu u slučaju da izbije jače nasilje nakon smrti 23-godišnjeg Sylvillea K. Smitha, kojeg je policajac ubio pri pokušaju bijega nakon što mu je zaustavio automobil. Smith, za kojega se ustanovilo da već ima podulji policijski dosje, gradom se vozio s napunjenim ukradenim pištoljem kada ga je policija izvukla iz vozila zbog "sumnjivih aktivnosti", izvijestile su vlasti. Drugi osumnjičeni, koji je pokušao pobjeći iz istog automobila brzo je priveden.
U saopćenju policije Milwaukeeja ne stoji je li Smith, prije nego je ubijen, ispalio ijedan metak ili je tokom incidenta samo uperio pištolj u policajce.
Mjesne vlasti nisu otkrile imena osumnjičenih niti policajca, kao ni njihovu rasnu pripadnost, piše Reuters.
Protest u Milwaukeeju je zadnji u nizu demonstracija, većinom mirnih koje se često organiziraju u američkim gradovima u protekle dvije godine nakon policijskih ubistava crnaca u Baltimoreu i Fergusonu.
(FENA) B.D.
Od 1996. godine do danas 71.321 osoba se odrekla bh. državljanstva, a samo u ovoj godini zaključno s 25. julom, bh. državljanstva se odreklo 2.133 osobe.
Prema podacima tog ministarstva, sve te osobe su u postupku dostavile dokaz o boravku u inostranstvu, što je jedan od uslova za odricanje.
Kako je Feni kazao pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH Milan Zjajić, najviše osoba odriče se bh. državljanstva radi sticanja državljanstva SR Njemačke.
-Lako je naslutiti da je ovo posljedica najprije propisa SR Njemačke koji ne dozvoljava dvojno državljanstvo, a zatim to ukazuje da veliki broj državljana BiH boravi u toj državi i da veliki broj naših državljana želi da se integriše u njemačko društvo, zbog razvijene privrede, ljudskih prava, boljeg života, lakšeg zaposlenja, studiranja i slično – ističe Zjajić.
Kada su u pitanju statistički podaci, navodi, očito je da se godišnji broj već duže vrijeme ustalio i kreće se oko 3.500 osoba godišnje, a u 2016. godini broj je blago povećan.
-Smatramo da se iz te činjenice ne mogu izvlačiti neki posebni zaključci. Sigurnosna situacija u zapadnoj Evropi je razlog da vlasti u tim državama ažuriraju evidencije građana i u tom smislu nam se javlja određen broj osoba koje su ranije stekle državljanstvo država u kojima borave, a da se prethodno nisu odrekla ranijeg državljanstva, ili je u postupku njihove provjere utvrđeno da, recimo, pored državljanstva Hrvatske ili Srbije imaju i bh. državljanstvo, pa se sada traži da ga se odreknu – pojašnjava Zjajić.
Naglasio je da se zahtjevi podnose davanjem izjave, a izjava se može dati samo ako je dokumentacija uredna, “tako da se rijetko kada dešava da bude veliki broj predmeta u proceduri”.
U vrijeme godišnjih odmora ili praznika, dodao je, pripadnici bh. dijaspore često koriste da kod nadležnih organa obave i ovaj administrativni posao, pa je u to vrijeme povećan broj predmeta i stranki koje traže prestanak bh. državljanstva odricanjem.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kažu da u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.
U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, sigurniji radnopravni status i slično.
Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.
Taksa za odricanje od državljanstva je 800 KM, za države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa.
Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.
(Fena/SB)
Zbog zahtjeva Evropske unije, trgovci u FBiH na policama više ne moraju imati minimalno 50 posto domaćih proizvoda.
Proizvođači u Bosni i Hercegovini se gotovo svakodnevno žale da im država ne pomaže dovoljno i da su u podređenom položaju u odnosu na stranu konkurenciju. Novi planovi Vlade Federacije BiH da se ukine odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini, koja je trebala obavezati trgovce da na policama imaju 50 posto proizvoda domaćih proizvođača, idu u prilog takvom stavu.
Iako zvuči kao odluka koja će se loše odraziti po proizvođače u Bosni i Hercegovini, oni sami nisu ni iznenađeni, niti posebno zabrinuti.
“Brisanje navedene odredbe neće imati nikakvog uticaja na domaće proizvođače, jer se ta odredba nikad nije ni provodila. To je bilo mrtvo slovo na papiru”, ocjenjuje Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće”.
On dodaje da je upitno koliko su inspekcijski organi izrekli kazni, posebno stranim tržnim centrima, zbog neprovođenja navedene odredbe.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić napominje da se data odredba nije adekvatno primjenjivala i dosljedno slijedila u dosadašnjoj trgovinskoj praksi, jer je postojalo dosta pravne nedorečenosti i prostora za manipulacije, što ukazuje da njenim brisanjem na dugi rok neće biti negativnih posljedica po domaće proizvođače.
OBAVEZE ČLANICA
Po klauzuli najpovlaštenije nacije, članica STO-a obavezna je sve ostale članice tretirati kao onu najpovlašteniju, a isto tako i proizvodima iz zemalja članica odobriti tretman jednak onome najpovoljnijem. Nadalje, po klauzuli nacionalnog postupanja zabranjuje se diskriminacija između domaćih i uvoznih roba i usluga, odnosno diskriminaciju između domaćih i inostranih dobavljača i nositelja prava intelektualnog vlasništva, kaže Čavalić.
“Iako velike države zbog vlastitih domaćih pritisaka (lobističke grupe, javnost i slično) imaju povlaštenu poziciju pri trgovinskim pregovorima i veći nivo protekcionizma, ipak to nije umanjilo pozitivne efekte trgovinske liberalizacije za male, nerazvijene države i države u razvoju.”
Čavalić dodaje da je riječ o relativno novom zakonskom rješenju čija je implementacija već u startu bila upitna i to prije svega zbog nejasno precizirane regulative i nerealne osnove od 50 posto domaćih proizvoda na policama.
Dobre namjere i loša realizacija
“Ova odredba je klasičan primjer zakona koji je donijet sa dobrim namjerama, ali sa katastrofalnom realizacijom, što je u konačnici odbačeno u skladu sa procesom EU integracija.”
Vlada FBiH odredbu mora izbrisati kako bi BiH ispunila dio obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i ugovora o slobodnoj trgovini, kao i zbog otklanjanja prepreka u pregovorima BiH za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO).
Predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće” navodi da domaći trgovački lanci imaju razumijevanja, pa koliko-toliko izlaze u susret domaćim proizvođačima, “dok su strani tržni centri bili nemilosrdni.”
“Pojedini strani lanci su ostali dužni domaćim proizvođačima na desetine miliona konvertibilnih maraka. Bojim se da to naše firme neće nikad naplatiti, a bilo bi važno provjeriti koliko u ovom trenutku strani tržni centri duguju našim proizvođačima”, kazao je Kapo.
Čavalić ističe da je za državu bitno da štiti domaće proizvođače, ali ne putem protekcionizma, već unaprjeđenjem poslovnog ambijenta za domaću privredu.
Ekonomski analitičar navodi primjer susjedne Hrvatske, u kojoj se donose zakoni koji nastoje poboljšati pregovaračku poziciju malih proizvođača u odnosu na velike trgovinske lance.
“Unaprijediti pravnu legislativu, smanjiti državne namete i uopšteno olakšati proces poslovanja, spada u red aktivnosti koje su dozvoljene shodno preuzetim obavezama iz trgovinskih sporazuma BiH.”
Protekcionističke mjere
On dodaje da je navedena odredba protekcionistička mjera koja se ne koristi ni u susjednim državama, prije svega u Srbiji i Hrvatskoj.
Konkretno, u Srbiji većina trgovinskih lanaca je u inostranom vlasništvu, što je značajna prepreka za donošenje zaštitnih mjera kojim se osigurava određeni postotak domaćih proizvoda na policama prodavnica. S druge strane, Hrvatska je članica Evropske unije i dugogodišnji član Svjetske trgovačke organizacije, što joj automatski onemogućava takav vid protekcionizma, dodao je on.
“Svakako da postoje druge protekcionističke mjere, ali se njihov uticaj minimizira u posljednjih nekoliko decenija shodno CEFTA sporazumu, EU integracijama, pritiscima nekih drugih globalnih institucija poput MMF-a ili STO-a”.
On dodaje da u svim državama postoji strah od stranih proizvoda na trgovinskim policama i to se nerijetko zloupotrebljava u svrhu političkog populizma.
“Nažalost, BiH je možda najdalje otišla po datom pitanju i to u vidu nejasne odredbe koja jednostavno, de facto i sada vidimo de jure, nije uspjela zaustaviti globalne trendove trgovinske liberalizacije.”
Bosanskohercegovački proizvođači spas vide u promjeni svijesti kako kupaca, tako i prodavaca.
Admir Kapo napominje da i u regiji i u zemljama Evropske unije trgovci dobro paze šta će se naći na policama.
Svjetska trgovinska organizacija je prije svega zainteresirana za otklanjanje trgovinskih barijera (carinske i necarinske barijere), u čemu je veoma uspješna, jer se u posljednjih 20 godina uradilo dosta toga na liberalizaciji svjetske trgovine, što posljedično vodi ka ukupnom ekonomskom progresu, navodi ekonomski analitičar Admir Čavalić.
“Znam iz ličnog iskustva kad smo lobirali za izvoz određenih proizvoda iz BiH kako je teško, skoro nemoguće, da mi izvezemo u ozbiljnim količinama bilo koji proizvod, jer oni štite svoje. Stvara se utisak da u našu zemlju uvozi ko šta hoće i u ogromnim količinama, dok domaći proizvođači imaju problem da plasiraju svoju robu.”
Za njega su necarinske barijere i damping cijena, prije svega sa susjednim državama, posebna priča.
“Ako bi pokušali i uvesti neku sličnu mjeru, kao što to nama rade susjedi, odmah bi politika umiješala svoje prste i govorili bi o ugroženosti naroda. Nažalost.”
Liberalizacija tržišta
Ekonomski analitičar podsjeća da bilo kakva liberalizacija tržišta povećava stepen konkurencije, što vodi do razvoja ekonomskih potencijala jedne zemlje.
“Za bosanskohercegovačku ekonomiju, trgovinska liberalizacija predstavlja šansu, a ne prijetnju, uzimajući u obzir veličinu i potencijal naših najvažnijih trgovinskih partnera.”
A htjela to ili ne, Bosna i Hercegovina se mora prilagoditi željama viših sila.
Čavalić naglašava da je trgovinska politika BiH prije svega uvjetovana procesom EU integracija, odnosno odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ulazak u EU podrazumijeva apsolutnu trgovinsku liberalizaciju sa zemljama članicama EU-a, koje su najveći vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine, zbog čega je Evropska komisija i tražila brisanje sporne protekcionističke odredbe.
“EU za razliku od STO-a ima dosta jaču pregovaračku moć kada je u pitanju BiH, ali i uopšteno jer je prije svega riječ o ekonomskoj uniji koja diktira određena pravila ulaska, što zemlja kandidat nužno mora prihvatiti. Sa druge strane, BiH još uvijek nije punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije, tako da zakonska legislativa nije do kraja usklađena.”
Čavalić navodi da, shodno rezultatima brojnih istraživanja, slobodna trgovina vodi ka povećanju ekonomskog rasta, dohotka, konkurentnosti i produktivnosti manje razvijenih zemalja.
“Trgovinski protekcionizam je ekonomska politika koja je doživjela vrhunac sredinom 20. stoljeća, ali od tada pa naovamo, sve veći broj zemalja napušta protekcionističke mjere i to zarad čistih, ekonomskih interesa koji proizilaze iz pridruživanja svjetskim trgovinskim tokovima.”
Oko stotinu osoba je poginulo u Sudanu u poplavama nakon jakih kiša, a uništeno je više hiljada kuća, navele su vlasti u nedjelju.
Od početka tog nevremena prije dvije sedmice stotinu ljudi je smrtno stradalo u cijeloj zemlji, od kojih 25 u državi Kasali na istoku zemlje, objavio je u nedjelju sudanski Crveni križ i dodao da je uništeno 8.000 kuća, prenosi Hina.
Prošle sedmice je ministarstvo unutarnjih poslova objavilo da je poginulo 76 osoba.
Brojni stanovnici su se sklonili u barakama sklepanim na vrhovima brežuljaka, a poplave su odsjekle glavnu cestu koja povezuje istok Sudana s glavnim gradom Khartumom.
Prema podacima Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a (Ocha), najzahvaćenije su države Kasal, Sanar, Južni Kordofan, Zapadni Kordofan i Sjeverni Darfur.
Ocha navodi da su poplave zahvatile više od 122.000 osoba i uništile više od 13.000 kuća od početka juna u nekoliko regija Sudana.
U august 2013. u poplavama je poginulo 50 osoba, uglavnom u Khartumu.
(FENA) B.D.
Evropska unija trebala bi odobriti Turcima bezvizni režim u oktobru ili će sporazum o suzbijanju ilegalne imigracije u blok biti stavljen na čekanje, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu za njemački Bild.
Upitan da li će stotine hiljada izbjeglica koje trenutno borave u Turskoj krenuti u Evropu ukoliko EU ne odobri Turcima bezvizni režim od oktobra, Çavuşoğlu je izjavio za današnje izdanje novina Bild: "Ne želim da govorim o najgorem scenariju - razgovori s EU se nastavljaju ali je jasno da ćemo sve sporazume primjenjivati istovremeno ili ćemo ih ostaviti po strani".
Bezvizni režim u EU kao najveća nagrada za saradnju Ankare u suzbijanju priliva migranata u Evropu predmet je odgoda zbog sporenja oko turskog antiterorističkog zakona i čistki nakon propalog pokušaja vojnog udara, prenosi Reuters.
(FENA) B.D.
Općina Tešanj obavještava sve građane sa područja općine Tešanj da je na snazi privremena obustava saobraćaja na Lokalnoj cesti LC 16 Tešanj-Medakovo-Tešanjka (na dionici kod KOTEKSA) za dane 14.08.2016. godine (nedjelja) u periodu od 09,00 do 12,00 sati, a radi izvođenja radova na postavljanju "Pasarele" na III traci u industrijskoj zoni Bukva.
U navedenom periodu Saobraćaj će se odvijati postojećim alternativnim saobraćajnim pravcima Regionalnom cestom R-474 Tešanj-Jelah-teretnim motornim vozilima a putničkim vozilima kroz industrijsku zonu "Vila" ili Starom cestom Marin Han-Žabljak-Tešanjka, NC-Logobare i NC -Novo Selo.
Tekst Rješenja o privremenoj obustavi saobraćaja oglašen je na WEB stranici Općine Tešanj: www.opcina-tesanj.ba, oglasnoj ploči Općine Tešanj, Ureda Jelah i Ureda Tešanjka.
U saobraćajnoj nesreći koja se u ranim jutarnjim satima dogodila na magistralnom putu M-17 u mjestu Bistrica kod Maglaja, smrtno je stradao vozač O.M. iz Mostara.
Do nesreće je došlo kada je automobil marke "opel astra", kojim je upravljao O.M., pod, za sada, nepoznatim okolnostima sletio sa magistralnog puta.
O uzrocima ove nesreće znat će se tek nakon što se obave sve istražne radnje, jer je prva pretpostavka uviđajne policijske ekipe da se nesreća dogodila usljed prirodne smrti vozača.
Uviđajne radnje na mjestu nesreće obavili su pripadnici Policijske stanice Maglaj i dežurni kantonalni tužilac, koji je zatražio da se obavi obdukcija tijela nastradale osobe.
Od 11.25 sati, normalizovan je saobraćaj u mjestu Poljice na dionici magistralnog puta M-17 Maglaj - Doboj.
(FENA) D.V.
Na treningu NK Orašje, nogometaša Adina Alihodžića, udario je grom nakon čega je prebačen u orašku bolnicu.
Snažno olujno nevrijeme je pričinilo štete u zapadnoj Srbiji, te općinama Maglaj i Žepče u BiH.
Nevrijeme praćeno obilnom kišom i gradom, koje je u noći na četvrtak zahvatilo općinu Kosjerić, prouzrokovalo je oštećenja na putnoj infrastrukturi, ali i na poljoprivrednim kulturama, izjavio je predsjednik općine Milijan Stojanić.
Prema njegovim riječima, nevrijeme je trajalo oko dva sata i palo je više od 60 litara kiše po kvadratnom metru, prenosi Tanjug.
Stojanić je rekao da je u nekoliko sela pričinjena velika šteta na voćnjacima.
Općinu Kosjerić je od početka godine nekoliko puta pogodilo jako nevrijeme.
Grmljavina i kiša
Predsjednik općine Bajina Bašta Radomir Filipović izjavio je da je tu općinu tokom prethodne večeri zahvatilo jako nevrijeme.
On je naveo da je šteta pričinjena na infrastrukturi i poljoprivredi, dodajući da će preciznije informacije biti poznate tokom današnjeg dana.
Nevrijeme praćeno grmljavinom i jakom kišom zahvatilo je nešto poslije 20 sati Čačak, Gornji Milanovac i dio Lučana.
Olujno nevreme praćeno gradom pogodilo je i Požegu, u kojoj se za tridesetak minuta sručilo oko 33 litra padavina.
U jednom trenutku ulice su bile prekrivene gradom, koji je pričinio štetu na mnogim vozilima, javlja RTS.
Velika količina padavina dovela je do izlijevanja šahtova u podrumima pojedinih stambenih zgrada.
Led u Maglaju i Žepču
Snažno olujno nevrijeme je tokom popodnevnih sati u srijedu zahvatilo šire područje općina Žepče i Maglaj, prenosi agencija Fena.
Nevrijeme, praćeno ledom, gradom i grmljavinom nanijelo je velike štete, jer su padali komadi leda i grada veličine do šest centimetara u prečniku.
Najviše leda i grada palo je na područje između Žepča i Maglaja, u dijelovima iza tunela Karaula, na magistralnom putu M-17, u naseljima Ozimica, Goliješnica, Brankovići, Ljubatović, Novi Šeher, Čobe i Liješnica.
U nekim seoskim naseljima led je potpuno uništio poljoprivredne kulture, oštećena je velika površina sa zasadima malina i nekoliko plastenika.
Na području općine Maglaj oštećeno je više od 20 vozila. U mjesnim zajednicama na području Maglaja oštećeno je više krovova na stambenim objektima, a snažan vjetar je u centru grada oborio jedno stablo.
Najviše štete od nevremena zabilježeno u naselju Novi Šeher kod Maglaja, gdje je tokom poslijepodnevnih sati na većem području nestalo električne energije.
Meteorološke službe za petak predviđaju umjereno i oblačno vrijeme, ponegdje sa slabom kišom.
Izvor: Agencije
Počinje prva faza gradnje vodovoda Raduša, te se nastavlja gradnja kanalizacije u Šijama
11 Avg 2016Jučer su potpisani ugovori za prvu fazu gradnje vodovoda u Raduši (rezervoar 125m3) vrijednosti cca 110.000 KM i nastavak gradnje kanalizacije u Šijama cca 25.000 KM.
Sredstva su obezbijeđena iz vodnih naknada. Rok realizacije 45 radnih dana od uvođenja u posao.
Inače vodovod Raduša je u cjelosti isprojektovan i pribavljene su potrebne dozvole, za šta je utrošeno cca 80.000 KM, a kanalizacija u Šijama je u posljednjih 4 godine imala svake godine po jednu fazu gradnje.
