A.A.

A.A.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je danas Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH sa 44 glasa za, 19 glasova suzdržanih i dva protiv, čime je okončan višegodišnji proces pripreme i donošenja ovog zakona.

Podsjećamo, ovo je prvo posebno zakonsko rješenje iz kojeg će svoja prava crpiti civilne žrtve rata, a prethodno je usvojen na sjednicama Vlade FBiH i Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Današnjom potvrdom Doma naroda, zakon će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenim novinama, a prema amandmanu koji je predložila Vlada FBiH, primjenjivat će se od 1. januara 2024. godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH iz zajedničke je nadležnosti Federacije BiH i kantona kojima je, uz obavezu usklađivanja kantonalnih zakonskih rješenja s ovim Zakonom, ostavljena i mogućnost dodatnog unaprjeđenja prava civilnih žrtava rata u skladu s finansijskim mogućnostima, te potrebama i zahtjevima civilnih žrtava rata.

Osnovna svrha zakona je osigurati onima koji su tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu pretrpjeli bilo koji oblik torture usljed ratnog djelovanja i postojanja neposredne ratne opasnosti, prije svega, status civilne žrtve rata, a Zakon prepoznaje i posebne kategorije civilnih žrtava rata, žrtve silovanja, kao i djecu rođenu nakon čina silovanja koja su danas već odrasle osobe.

Usvajanjem ovog Zakona Federacija BiH postaje jedinstvena u svijetu, a novina je i ukidanje roka za priznavanje statusa žrtve seksualnog zlostavljanja kao posebnog dijela ratnog zločina i ostavljanje žrtvama silovanja mogućnosti da zločin prijave bilo kad tokom svog života.

Civilne žrtve rata ovim zakonom ostvaruju i prava na više vrsta novčane naknade, od lične invalidnine, ovisno o stepenu invalidnosti, preko pomoći za tuđu njegu i brigu do prava na nabavaku ortopedskih pomagala. Dio naknada ostvaruje se iz budžeta Federacije BiH i to u iznosu od 70 posto, dok se 30 posto izdvaja iz kantonalnih budžeta.

Zakon je osim socijalne i reparacijske prirode, u smislu da za najviše kategorije predviđa i pravni osnov izjednačavanja mogućnosti u odnosu na osobe bez invaliditeta, a što je utemeljeno u UN konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom, ali i dodatno reparaciju zbog svega što su pretrpjeli tokom ratnih razaranja zbog činjenice da ih država nije uspjela zaštititi.

– Posebno nam je važno, osim prepoznavanja i uvođenja u pravo djece rođene iz čina silovanja i vraćanje dostojanstva njima i njihovim majkama, a kroz podršku u školovanju ove djece kao najvažnijih promotora istine o njihovim majkama cilj je da oni sami pričaju priču o zločinima koji su njihove majke preživjele i što je odredilo njihove sudbine, čime ovaj Zakon doprinosi borbi protiv predrasuda i stigmatizacije žrtava silovanja i djece rođene iz tog čina – kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Naveo je i da je ukidanjem cenzusa kod porodične naknade ispravljena nepravda prema roditeljima ubijene djece koji imaju primanja veća nego što cenzus dozvoljava.

– Svi roditelji koji su izgubili djecu jednako pate i njihovu patnju ne možemo i ne smijemo ocjenjivati po njihovom materijalnom statusu. To ovaj Zakon konačno ispravlja – stoji u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Usvajanju Zakona na Domu naroda prethodila je žučna rasprava kao i na sjednici Zastupničkog doma, a vezano za amandmane koji se tiču prava logoraša u ovom Zakonu, koje Vlada FBiH nije prihvatila, ali je Zaključkom Zastupničkog doma naloženo Federalnom ministarstvu pravde da u narednih šest mjeseci pripremi tekst zakona koji će tretirati prava logoraša i žrtava ratne torture, navodi se.

U Federaciji BiH u pripremi je novi normativi okvir iz oblasti trgovine. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u razgovoru za Fenu kazao kako je postojeći zakon zastario te da se i u razgovoru s poslodavcima, sindikatima i potrošačima pokazalo kako ga je nužno mijenjati jer se trgovina posebice promijenila nakon 2020. godine.

- Novi zakon o unutarnjoj trgovini umnogome će riješiti probleme trgovine i poboljšati tržište. Imamo problem zaokruživanja cijena. Poslodavci su istaknuli da im je trenutno zaokruživanje cijena na apoene jedan od problema prilikom formiranja cijena, tako da ćemo sigurno ići ka nekom boljem i efikasnijem rješenju. U tom smislu mislim da ćemo raditi zaokruženje na razini računa, a ne pojedinačnog proizvoda, kako bi zaštitili potrošače – otkrio je ministar Hasičević.

Siva ekonomija ogleda se u više pravaca

Po njegovim riječima nakana je kroz nove zakonske odredbe smanjiti i probleme u oblasti Internet trgovine. Navodi kako najviše žalbi oko trgovačkih prevara dobivaju upravo iz oblasti Internet trgovine te je u planu donošenje potpuno novog zakona o e-trgovini.

Po pitanju Zakona o unutarnjoj trgovini, federalni ministar trgovine navodi kako njega moraju pratiti neki drugi normativni akti, odnosno zakoni.

- Opet govorimo o potrebi donošenja novih zakona i usklađivanja s europskom tekovinom. Tu prije svega mislim na zakon o zaštiti potrošača kao i zakon o mjerama kontrole tržišta koji je neophodan u ovim kriznim vremenima – poručio je Hasičević.

Najavio je i dodatne korake za suzbijanje sive ekonomije. Navodi kako je stalni inspekcijski nadzor rad na crno sveo na mnogo manju mjeru. Ističe izvanrednu suradnju s Federalnom upravom za inspekcijske poslove. Jedan od ključnih problema je neizdavanje fiskalnih računa.

– Ne možemo drugačije nego da utječemo kako na savjest samih potrošača da traže fiskalni račun, što je njihovo i pravo i obveza, a onda putem Federalne uprave za inspekcijske poslove da pojačamo taj nadzor – naveo je Hasičevič ističući kako je to kontinuiran proces.

Proces digitalizacije Ministarstva

Ministar Hasičević je podcrtao kako Federalno ministarstvo trgovine nastoji postati spona između potrošača i trgovaca, između potrošača i zaposlenih, između zaposlenih i trgovaca, ali da Ministarstvo mora biti servis u tom triparitetnom dijalogu.

Kazao je kako je dolaskom na čelo Ministarstva zatekao lošu tehničku opremljenost i nizak stupanj digitalizacije. Vlada je na prošloj sjednici usvojila Zaključak da Ministarstvo trgovine ulazi u proces digitalizacije s planom okončanja 2025. što bi trebalo olakšati upotrebu i obradu podataka.

- U okviru te digitalizacije navest ću tu činjenicu da je Federalno ministarstvo trgovine izradilo Oil aplikaciju gdje na razini grada i po određenim naftnim derivatima možete pregledati cijene u realnom vremenu cijene nafte i naftnih derivata. Preko 200.000 naših građana besplatno je skinulo tu aplikaciju i koristi je. To je samo jedan korak koji pokazuje smjernicu kojom treba ići – kazao je ministar Hasičević.

Strane investicije bilježe pozitivne pomake

Ministar Hasičević također je na čelu Savjeta za strane investitore u Federaciji BiH. Kaže kako su se pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini odrazili na strane investicije i inače na kretanje kapitala ali da novi podaci ukazuju i na neke pozitivne trendove.

- Što se tiče Federacije BiH ono što smo na prvoj konstituirajućoj sjednici Savjeta imali izvještaj FIPE, odnosno
Agencije za strane investicije, jeste da je prvi kvartal 2023. godine pokazao pozitivne pomake u odnosu na isto razdoblje iz prethodne godine i ono što je karakteristično da su strane investicije ustvari pokazale jedan trend reinvestiranja postojeće dobiti. To znači da strani investitori ne izvlače svoj novac nego da im se naše tržište pokazalo kao pozitivno, i onda svoju dobit ponovo reinvestiraju u Federaciju – istaknuo je ministar.

Hasičeviću je namjera Savjet više okrenuti ka konkretnim i realnim mjerama koje će spriječiti barijere za investitore koje trenutno imamo.

Inventura investicijskog prostora

- Mi smo negdje zajedničkog stava da bi trebalo napraviti tzv. inventuru investicijskog prostora, a tu ćemo morati najvjerojatnije bazirati i na velikoj suradnji s općinama kako bi lokalne zajednice, odnosno općine, dale podatke o tome kakvom infrastrukturom raspolažu, a koje bi mogli ponuditi na raspolaganje stranim investitorima.

Nužno je što više olakšati strana ulaganja tim više jer su ona izravno vezana za izvoz i proizvodnju. Hasičević navodi podatak da je više od 90 posto stranih investicija kod nas vezano za izvozno orijentirane proizvodne kapacitete.

Radnici nekadašnjeg drvoprerađivačkog giganta, zavidovićke Krivaje, ponovno su se okupili ispred kapija preduzeća. Traže od nadležnih da podhitno reaguju kako bi im se uvezao radni staž.

Više od 100 radnika steklo je uslove za penzionisanje, dok je preko 200 na evidenciji biroa za zapošljavanje. Jedan dio žena zbog kašnjenja uplata i zakonske regulative, gube i pravo na penzionisanje. Na današnjem zboru odlučili su da ako do srijede ne usaglase termin sastanka sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem, u petak idu pred Vladu Federacije BiH.

Podsjećamo "Krivaja" je 2014. godine prodana Ortačkoj grupi, a godinu dana nakon proizvodnja je obustavljena. Od tada do danas radnici bezuspješno traže svoja prava.

(BHRT)

Opći haos trenutno vlada ispred zgrade Općine Banovići. Veliki broj pripadnika policije sprječava veće incidente. Na licu mjesta su i pripadnici Specijalne jedinice policije.

Podsjećamo, do uzavrele političke situacije je došlo nakon što je načelnik ove općine Bego Gutić (SDA) izgubio podršku u Općinskom vijeću Banovići te je PDA pokrenula inicijativu za njegov opoziv.

Intervenisala je i hitna pomoć, jednoj ženi je pozlilo dok druga tvrdi da joj je povrijeđena ruka.

Ranije je Bego Gutić tvrdio da nisu ispoštovane procedure prilikom pokretanja opoziva, a jutros je pozvao građane da se u 7:30 pojave ispred zgrade Općine.

- Pozivam Vas sutra (ponedjeljak) u 7:30h na organizovano okupljanje i doček ispred zgrade Općine Banovići povodom najavljenog nasilnog ulaska u Općinu od strane PDA Sifeta Ikanovića, Žunić Edina, Kovacević Nermina i drugih. U cilju što svečanijeg dočeka pozivam Vas da ponesete cvijeće. Nakon svečanog dočeka planiran je prijem i kahva u kabinetu općinskog Načelnika – napisao je Bego Gutić jučer.

(fokus.ba)

Ukidanje Wizz Airove baze i većine letova na Međunarodnom aerodromu Tuzla ovih dana glavna je tema u Tuzlanskom kantonu. Uprava Aerodroma i Vlada Tuzlanskog kantona sada su u nezavidnom položaju, jer je potrebno pronaći alternativu, odnosno druge niskobudžetne avioprijevoznike.

Izgradnja trećeg odlaznog terminala, gotovo pola miliona prevezenih putnika u prošloj i rekordan broj putnika u ovoj godini zasjenila je informacija o ukidanju Wizz Airove baze i obustavi većine letova sa Međunardnog aerodroma Tuzla. Svi se pitaju – prijeti li zbog svega navedenog tuzlanskom aerodromu zatvaranje?

Obrazloženje aviokompanije

„Ne, ne. Wizz Air je najavio zatvaranje baze od septembra, a nastaviti će da saobraća sa smanjenim kapacitetima. Bez obzira na obo što se ovo desilo, na našu žalost, mi ćemo nastaviti da ubrzano tražimo zamjenu za Wizz Air na onim destinacijama koje su oni najavili da će prestati da koriste“, poručuje Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Iz Wizz Aira su kao obrazloženje naveli da letove ukidaju zbog promjenjivog ekonomskog okruženja, kao i operativnih izazova uzrokovanih vremenskim prilikama u regiji. Pravi razlog je, tvrde iz resornog ministarstva, taksa koja iznosi 3 marke, a koju avioprijevoznici uplaćuju na ime Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, a zbog koje je ranije i kompanija Ryanair prestala da leti iz Tuzle.

„Sada imamo problem sa aviokompanijama low costerima koje jednostavno ne mogu poslovati uz ovaj namet koji se dešava sa tog državnog nivoa. Mislim da je Tuzlanski kanton kolateralna šteta te tri marke na tom nivou“, ističe ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK-a Denis Bećirović (DF).

Ukidanje takse

Na upit Federalne televizije o tome razmatraju li mogućnost ukidanja takse koja se nameće kao prepreka radu tuzlanskog aerodroma, iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH kažu da je tzv. ‘putnička naknada’ preporuka Međunarodne organizacije za civilno zrakooplovstvo i da služi za adekvatno ispunjavanje nadležnosti direkcije.

„Naglašavamo da sve države, kako u regionu tako i EU, imaju ovu naknadu, a BHDCA je prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te je naknada koja je propisana u BiH najniža“, stoji u saopćenju.

Podsjećaju i na to da su lokalne zajednice u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele na sebe plaćanje ove naknade, a hoće li sličan potez na kraju učiniti i tuzlanska vlast, koja je trenutno na meti kritika opozicije, nije poznato. Vlada TK-a i uprava aerodroma su aerodromsku taksu po odlazećem putniku Wizz Airu naplaćivali dvadeset puta skuplje nego Ryanairu, zbog čega Wizz Air ovako odgovara, tvrde iz SDP-a. Vlada, s druge strane, tvrdi da su ispoštovali sve uvjete koje je WizzAir postavio.

„Mi smo uradili, u smislu infrastrukturnih ulaganja, sve što je bilo zahtijevano. I onda kada ste nam tražili garancije, mi smo dali novac, pripremili novac za investicije“, navodi ministar Bećirović.

Kako danas stvari stoje, ističe predsjednik skupštinskog Kluba SDP-a Dževad Hadžić, postojat će treći izlazni gate, ali neće biti nijednog baznog aviona: „Ustvari, imat ćemo definitivno gašenje Aerodroma Tuzla“.

Najviše ispaštaju putnici

Najviše će ispaštati putnici – trenutno ne znaju ni šta će se desiti sa aerodromom. No, ne žale se samo na aktuelne probleme.

Pozitivan trend poslovanja Aerodroma Tuzla doprinio je i razvoju turizma, pa i privrede Tuzlanskog kantona. Neke lokalne zajednice su razvojem Aerodroma zabilježile značaj ekonomski razvoj, a što bi se moglo promijeniti smanjenjem letova ili, u najgorem slučaju, gašenjem aerodroma.

„Smještajni kapaciteti su povećani na području Živinice, a ukoliko se desi ukidanje ovih letova, naravno da će se reflektirati na turistički promet u smislu broja dolazaka turista i očekujemo da bi mogao biti pad od 1,5 do 2 posto“, precizira Merima Aljić, savjetnica u Turističkoj zajednici TK-a.

Šta su stvarni razlozi povlačenja Wizz Aira, teško je zaključiti. No, jasno je da to nisu razlozi ekonomske prirode, s obzirom na to da je Wizz Air u Tuzli prevezao 410 hiljada putnika samo u prvoj polovini godine. Hoće li se odgovornost nastaviti prebacivati sa jednih na druge ili će neko, umjesto toga, djelovati, ostaje da se vidi.

(fokus.ba)

Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH će pomoć iz programa Evropske unije, namijenjenog građanima u socijalnoj potrebi u cilju prevazilaženja krize zbog poskupljenja energenata, početi raspodjeljivati tokom grijne sezone.

Iz Ministarstva su kazali Feni kako pomoć podrazumijeva oko 64 miliona KM koja će se, u skladu s Programom utroška sredstava, dijeliti na najmanje 109.000 najugroženijih domaćinstava u Federaciji BiH.

Istakli su da taj Program utroška sredstava usaglašen sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u BiH, te da je usvojen na Vladi FBiH.

– Na upite građana najjednostavnije je odgovoriti da će pomoć biti podijeljena tokom grijne sezone, da nema nikakvih obrazaca za prijave, da ne treba prikupljati nikakvu dokumentaciju jer ćemo mi sve to uraditi i da samo treba da čekaju da objavimo konačne liste i prate uputstva ukoliko ih nema na listi, a smatraju da trebaju biti na njoj – poručili su iz Ministarstva.

Pojasnili su da će u prvoj fazi Ministarstvo poslati općinama/gradovima prijedlog sporazuma koji trebaju potpisati ako žele da stanovnici tih općina imaju pravo na pomoć te da je to osnovni preduvjet.

Uvjeti koji važe za sve četiri kategorije

– Nakon što taj uvjet bude ispunjen, sljedeći opći uvjeti za sve četiri kategorije koje ulaze u okvir Programa su da moraju biti državljani BiH, da moraju imati prijavljeno mjesto boravka u FBiH te da nijedan odrasli član ne smije imati samostalnu registrovanu djelatnost – kazali su.

Svi uvjeti, dodali su, važe za sve četiri kategorije, a da se posebni uvjeti po kategorijama razlikuju od kategorije do kategorije.

Prva kategorija su korisnici stalne novčane pomoći koji moraju biti na spisku za isplatu iz decembra 2022. godine, dok drugu kategoriju čine djeca na federalnom dječijem dodatku koja su bila na spisku za isplatu zaključno sa 31. majem.

– Treća kategorija su penzioneri, a posebni uvjeti su da su u decembru 2022. godine ostvarili pravo na penziju do visine zagarantovane penzije, da nisu korisnici srazmjerne penzije s inostranstvom i da nijedan odrasli član domaćinstva tokom 2022. godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa – pojasnili su.

Četvrtu kategoriju čine, pojasnili su iz Ministarstva, jednoroditeljske zajednice, domaćinstvo u kojem dijete ima samo jednog roditelja.

– U slučaju da u istom domaćinstvu imaju različite kategorije, pomoć se može dobiti samo po jednom od ova četiri osnova – naglasili su iz Ministarstva.

Ministar Adnan Delić ranije je kazao da će sredstva biti uplaćivana direktno na račune građana jednom kad se formiraju konačne liste, te da građani nemaju potrebu da se prijavljuju sve dok Ministarstvo ne objavi liste koje će se sačiniti i dostaviti općinama koje potpišu sporazum s Ministarstvom.

Ministar je posebno naglasio da će učiniti sve da se pomoć podijeli pravedno i transparentno i da je to najvažniji zahtjev na kojem će Ministarstvo istrajati, bez obzira na pritiske javnosti da se s podjelom počne što prije.

– Mi smo poduzeli sve da proces bude transparentan i da zadovoljimo sve kriterije EU-a jer od provođenja ovog procesa zavisi odnos EU-a prema nama u budućnosti. Nećemo napraviti grešku koja će nas koštati u budućnosti i zato čitav proces mora proći sve neophodne filtere. Iz tog razloga smo u proteklom periodu obavili desetine sastanaka i drago mi je reći da će UNDP raditi s nama kao tehnička podrška na ovom programu – najavio je Delić.

Pojasnio je da će UNDP uraditi nadogradnju softvera, odnosno baze korisnika stalne novčane pomoći Ministarstva rada i socijalne politike, te da će to uz ranije spomenuto filtriranje korisnika penzija biti najbolji put do pronalaska najugroženijih domaćinstava u Federaciji BiH.

– Napravit ćemo selekciju po svim relevantnim mjerilima. Nažalost, bit će nezadovoljnih koji će smatrati da to nismo uradili kako treba. Toga će uvijek biti, ali mi ćemo učiniti sve da doista najugroženija domaćinstva dobiju pomoć kako bi na jesen mogli da osiguraju neophodni ogrjev ili plate račune za grijanje – kazao je ministar Delić.

Dvije trećine planirane za penzionere

Programom utroška sredstava dvije trećine iznosa planirane su za penzionere, odnosno oko 42,5 miliona KM od ukupnog iznosa, dok je preostala trećina u iznosu od 21,9 miliona KM predviđena za ostale tri kategorije, odnosno nezaposlene korisnike trajne novčane pomoći, te domaćinstva u kojima su djeca korisnici dječijeg dodatka i domaćinstva u kojima maloljetna djeca uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, žive s jednim roditeljem, a koji u decembru prošle godine nije ostvarivao prihode veće od najniže plaće u Federaciji BiH izračunate za 2022. godinu.

Krajnji rok za podjelu sredstava je april 2024. godine.

Evropske institucije su krajem prošle godine izdvojile 70 miliona eura kao vid pomoći građanima Bosne i Hercegovine. Sredstva su raspoređena između Federacije BiH – 66 posto, RS – 33 posto i Brčko distrikta BiH – jedan posto.

U ovoj godini 50 miliona eura bit će usmjereno prema 165.000 domaćinstava koja se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Ranije je saopćeno da svako domaćinstvo može dobiti maksimalno 600 KM pomoći.

Pitanje ko može dobiti pomoć uređuje 14 zakona o socijalnoj zaštiti koji su doneseni na nivou entiteta, Brčko distrikta BiH i deset kantona. To su lex specialis zakoni koji jasno definišu pojam socijalne potrebe, poput Zakona o borcima, Zakona o civilnim žrtvama rata.

Prema tim zakonima, pojam o najugroženijim kategorijama društva obuhvata starije osobe od 65 godina, domaćinstva s više od dvoje djece, mlade od 15 do 25 godina bez obrazovanja, osobe sa invaliditetom, raseljene osobe i, posebno, Rome.

Ostatak novčanog transfera u visini od 21 milion eura trebao bi biti utrošen na opremanje malih i srednjih poduzeća, ali i privatnih stanova i kuća opremom koja će osigurati njihovu energetsku održivost.

Narednih dana u Bosni i Hercegovini se očekuje promjenljivo vrijeme sa pljuskovima i temperaturom do 36 stepeni Celzijusa.

Jutros je u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu Hercegovine je pretežno sunčano. Više oblačnosti ima na sjeveru Hercegovine.

Danas u Hercegovini pretežno sunčano. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. U Bosni veći dio dana umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Razvedravanje u poslijepodnevnim satima. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28, na jugu zemlje od 31 do 34 stepena.

U utorak će u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jače naoblačenje sa sjeverozapada tokom noći na srijedu. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33, na jugu zemlje do 35 stepeni Celzijusa.

U srijedu se očekuje pretežno oblačno prije podne. Lokalno sa prolaznim pljuskovima praćenim grmljavinom. Smanjenje oblačnosti u drugom dijelu dana. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31, na jugu zemlje do 33 stepena.

U četvrtak se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 18, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36 stepeni.

U petak se u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini dana očekuje jače naoblačenje sa zapada koje će širom zemlje usloviti pljuskove praćene grmljavinom. U sjevernim područjima vjetar sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33 stepena.

Kao jedna od rijetkih zapadnih zemalja Njemačka još uvijek ustrajava na načelu da se stranci koji žele njemačko državljanstvo moraju odreći starog. Vladajuća koalicija novim prijedlogom zakona to želi ukinuti.

Njemačka je useljenička zemlja – tu činjenicu na svojoj online stranici ističe i Ministarstvo unutrašnjih poslova, i pritom se poziva na statistiku: više od četvrtine građana ima migrantsko porijeklo, a kod djece mlađe od 14 godina čak više od trećine. Uz to u zemlji živi oko 13,5 miliona građana bez njemačkog državljanstva – 16 posto stanovništa.

No kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjim u Evropi. Dok je primjera radi 2021. u Švedskoj na 100 stranaca dodijeljeno 10 državljanstava, a u Nizozemskoj 5,4, u Njemačkoj je prošle godine ta kvota iznosila 1,2 posto.

Razlog tome leži prije svega u nekim vrlo restriktivnim uslovima koje valja ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se sadašnji strogi uslovi promijenili, piše Deutsche Welle.

Dvostruko državljanstvo kao pravo

Najveća je prepreka dosada bila odredba po kojoj se generalno insistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schäfer, advokatica specijalizirana za pravo o strancima u uredu Schlun & Elven iz Kelna. “Ono što prije svega potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili zemalja zapadnog Balkana, sprečava u dobijanju njemačkog državljanstva je zahtjev da se odreknu ranijeg. Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koje još na tome insistiraju”, naglašava Schäfer.

Nacrtom novog zakona se predviđa da odricanje prethodnog državljanstva više nije uslov za sticanje njemačkog, te se istovremeno skraćuje vrijeme nužnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina – kao što je to već slučaj u većini evropskih zemalja, objašnjava njemačka advokatica.

Pri tome je vrlo važno da bi se novim zakonom uvela neka vrsta automatizma: “Dvostruko državljanstvo je formulirano kao načelno pravo. To znači da kada su ispunjeni drugi uslovi, nadležne službe moraju naturalizirati podnositelja zahtjeva, one tu nemaju više nekog manevarskog prostora”, naglašava Schäfer. Sadašnji zakon dvostuko državljanstvo predviđa samo kao iznimku od pravila. To je prije svega rezervirano za građane Evropske unije – oni bez problema mogu imati dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodjeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva – ili zato jer ne žele, ili zato jer to tamo uopće zakonski nije predviđeno. Takve su zemlje primjera radi Sirija, Južna Afrika, Afganistan, Alžir ili Iran.

Zakon star više od 100 godina

Aktuelne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potiču još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj naprosto preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ “carski”. Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): ko je njemački državljan, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodilo da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.

Taj argument protiv dvostrukog državljanstava i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutrašnjeg konflika oko lojalnosti i da se ljudi koji žele njemačko državljanstvo trebaju jasno opredijeliti. Kažu da njemačko državljanstvo ima posebno značenje i simboliku i strahuju da bi pretjerano velikodušna politika dvojnog državljanstva mogla dovesti do toga da ljudi stiču državljanstvo iz čisto praktičnih razloga, bez ikakve stvarne veze naspram Njemačke. Osim toga se boje da bi se osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kada zatreba, mogla njemačkim zakonima izmicati pozivajući se na svoje drugo državljanstvo i status stranca.

Za advokaticu Julie Schäfer su to zastarjela uvjerenja “koja se u posljednjih 100 godina nisu puno promijenila. Osim toga, naglašava ona, “već i sada je u Njemačkoj – jednako kao i u drugim evropskim državama – praksa da se osobe s dva državljanstva koje žive u zemlji tretiraju kao Nijemci. To znači da ne postoji mogućnost da neko izabere iz oba svijeta samo ono što mu odgovara.”

Ekonomski i politički razlozi

Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da Njemačka postane privlačnija useljenička zemlja za kvalificirane radnike. Tu se zemlja nalazi u oštroj konkurenciji s drugim evropskim zemljama, poput Francuske, Nizozemske ili Švedske, koje imaju blaže kriterije i manje prepreka za dolazak kvalificirane radne snage iz inostranstva.

Istovremeno se uvidjelo da je moderna i otvorena useljenička i integracijska politika ključna za društvenu koheziju u Njemačkoj. Želi se potaći “brža i bolja integracija stranaca u njemačko društvo”, jer “naturalizacija dolazi na kraju integracijskog procesa, pa bi oni koji su taj proces prošli trebali moći dobiti državljanstvo, što uključuje i sva zakonska prava i obaveze u Njemačkoj, ulključujući i pravo glasa na izborima”, napominje Schäfer.

Ostali uslovi

Za dobijanje njemačkog državljanstva postoje osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji i drugi uslovi. Jedan od njih, koji i u novom prijedlogu ostaje nepromijenjen, je da osoba ne smije biti pravomoćno krivično osuđena. Osim toga bi i nadalje bilo potrebno imati potvrdu o poznavanju njemačkog jezika, s time da bi se dosada potrebna napredna razina C1 smanjila na jednostavniju B1, a predviđeni su i izuzeci za posebne slučajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije.

Jednako tako se i nadalje propisuje obaveza polaganja tzv. testa za naturalizaciju kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o Njemačkoj.

Dobijanje dvostrukog državljanstva bi trebalo biti olakšano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija nađu posao i počnu raditi, vrijeme studija bi im se priznavalo kao vrijeme provedeno u Njemačkoj i uračunalo u potrebnih pet godina boravka prije mogućnosti postavljanja zahtjeva.

Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća je koalicija predstavila krajem maja u Bundestagu. Očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tokom jeseni.

Dok Austrijanci masovno ovih dana bježe u smjeru mora, jezera i planina od paklenih vrućina, mnogi njihovi nezaposleni sunarodnjaci, prijavljeni na Državnom servisu za zapošljavanje (AMS) muku muče s odgovorom na pitanje, smiju li i oni ljeti otići na more ili u posjet svojoj obitelji u inozemstvo?

"Smiju, ali za to se vrijeme moraju odjaviti od AMS-a. Zakon o osiguranju nezaposlenih propisuje da moraju ostati u zemlji, a kako mi nemamo more, smije se ići na Nežidersko jezero, ali ne i na more. Naravno da se može prijaviti godišnji, ali za to se vrijeme ne može dobiti naknada za nezaposlene", pojasnio je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za dnevni list "Heute", koji je dobio brojne upite nezaposlenih osoba u Austriji.

Među njima i priličnog broja onih iz zemalja bivše Jugoslavije. Dakle, nema odmaranja u inozemstvu na teret države.

Kako navodi Heute do kraja juna ove godine u Austriji su bile 307.732 osobe prijavljene kod AMS-a kao nezaposlene.

Od toga njih 239.301 bila je bez posla, a 68.431 na doškolovanju. Ono što se je nedavno promijenilo, a što ne odgovara mnogim nezaposlenima je odluka da AMS može osobu poslati i u neku drugu austrijsku pokrajinu na rad, ako se traži radni profil, koji dotična osoba ima.

Austrija ima devet saveznih pokrajina, a neke su jedna od druge udaljene i više od 500 kilometara.

Kako je istakao Kopf to vrijedi samo za osobe koje ne moraju o nikome svome brinuti ili ga zbrinjavati.

“To znači da nemaju djecu ili rodbinu koju moraju njegovati”, pojasnio je šef AMS-a. Napomenuo je da onima koji moraju preseliti u drugu pokrajinu na posao, mora se staviti na raspolaganje određeni stambeni prostor.

"To je slučaj samo u turizmu. Onda i posao za nezaposlene iz Beča, ako moraju u Tirolu ili Salzburgu ima smisla", dodao je Kopf, napomenuvši kako u Austriju dolazi i brojna inozemna radna snaga.

"Daljnji instrument za ublažavanje manjka radne snage u zemlji u području ugostiteljstva, njege i IT-a je i regrutiranje stručnog osoblja iz inozemstva", rekao je Kopf.

Napomenuo je kako je 2022. godina bila rekordna godina, u kojoj je u Austriju došlo 6.000 stručnih radnika iz inozemstva na osnovi austrijske “crveno-bijelo-crvene” karte, što znači da se radi o u Austriji nedostatnoj stručnoj radnoj snazi.

Inače je ta brojka u prosjeku iznosila oko 2.000 godišnje. Ove godine Kopf očekuje da će pasti novi rekord i Austrija imati 8.000 inozemnih stručnjaka za austrijske potrebe.

“Samo iz EU je prošle godine nama došlo 30.000 radnika. Najveća skupina stranaca, koja je kod nas zaposlena su Nijemci”, zaključio je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za list Heute, prenosi Fenix Magazin.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Red.

Broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

 

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

 

Profesionalna vatrogasna jedinica (PVJ) intervenisala je dana 29.07.2023. godine u 21:31 sati u Bukvi kojom prilikom je gorilo nisko rastinje. Požar je ugrožavao dva objekta, ali je spriječeno širenje požara. Nije prouzrokovana materijalna šteta. U intervenciji su učestvovala dva vatrogasca.

 

2.

Stanje puteva

 

Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi.

Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh.

Lokalni putevi: suhi. Od 12.06.2023. godine na snazi je privremena zabrana saobraćaja za sva teretna motorna vozila na lokalnoj cesti LC 8 (Marijin Han-Raduša) u naselju Cerovac zbog pojave klizišta. Za vrijeme privremene obustave saobraćaja mogu se koristiti alternativni putni pravci.

Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima uz ograničenje u odvijanju saobraćaja na LC 8.

 

3.

Klimatološki i drugi uslovi

 

Stanje u 08:00 sati: vedro i sunčano;

-Temperatura zraka u 08:00 sati: 21ºC; 

-Relativna vlažnost: 100%;

-Pritisak: 986,6 mbar;

-Pravac i brzina vjetra: - m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2;

-Vodostaj rijeka:  BOSNA, USORA, TEŠANJKA – Ispod normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 69 cm.

 

4.

Informacije iz Policijske uprave

 

U protekla 72 sata na području općine evidentirana su:

-          4 narušavanja javnog reda i mira i

-          7 prijava građana.

  

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

 

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 114 intervencija, od toga 11 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 16 osoba.

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 72 sata rođene su 2 muške i 3 ženske bebe.

 

6.

Snabdjevanje energentima i vodom

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje.

VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava  zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

 

7.

Ostale informacije

/

 

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.