IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sindikat radnika Rudnika Dubrave uputio je zahtjev "Elektroprivredi BiH" i Rudniku Kreka za ponovno pokretanje proizvodnje uglja na Dubravama, a kako su istakli, spremni su ga ručno utovarati kako bi zaštitili radna mjesta i egzistenciju.

Analize su pokazale da su rudnici u sastavu koncerna "Elektroprivrede" od januara do jula ove godine proizveli 360.000 tona uglja manje od plana ili 86% od plana. Većina ovog podbačaja u proizvodnji odnosi se na Rudnik uglja Kreka, koji je u pomenutom periodu isporučio 740.000 tona ili 270.000 tona manje uglja od plana, odnosno 71% planskog iznosa. To je rezultiralo smanjenim prihodom za oko 12 miliona KM.

To sve je dodatno pogoršalo probleme u rudnicima. Privremena obustava proizvodnje uglja na Dubravama izazvala je niz problema, pa i slanje na čekanje 111 radnika Kreke. Međutim, uglja ima, tvrdi Sindikat rudnika, te naglašava da u Dubravama trenutno ima oko 60.000 tona otkrivenog uglja, a već pripremljenog kod drobilice oko 3.000 tona koje odmah mogu na utovar. U dopisu koji je Sindikat Dubrava uputio nadležnima postavlja se niz pitanja.

"Ko je potpisao ugovor i rad sa 'TTU Energetik' za revitalizaciju i remont transportnog sistema i zašto se taj posao nije završio u datim rokovima, zašto su rokovi probijeni tri mjeseca i ko će odgovarati za to?  Pitamo se ko i zašto zabranjuje proizvodnju uglja na Dubravama kada smo svi svjesni trenutnih potreba TE Tuzla za ugljem, te ugrožavanje elektroenergetskog sistema", stoji, između ostalog, u ovom dokumentu.

Sa druge strane, iz "Elektroprivrede BiH" istakli su da je situacija u Termoelektrani Tuzla ozbiljna prijetnja stabilnosti elektroenergetskog sistema u Federaciji BiH, jer su raspoložive količine uglja dovoljne samo za deset dana rada jednog bloka na lignit i jednog bloka koji koristi ugalj kvaliteta mrki 2 i njihovu proizvodnju električne energije.

"Na depoima se jutros u sedam sati raspolaže sa 66.000 tona uglja, lignit, mrki 1 i mrki 2, što je u odnosu na 396.000 tona, koliko je planirano za august ove godine, drastično smanjenje koje utiče na rad termoblokova i uzrokovano je podbačajem isporuka iz Rudnika Kreka, koje su iznosile tek 69.000 ili manje od 50% u odnosu na planiranu količinu", rečeno je  iz ove institucije.

Površinski kop Dubrave dnevno daje 2.000- 3.000 tona uglja.

Iz Sindikata Kreke ističu da im nije jasno zašto se stvara priča da nema uglja kada ga ima.

"Za nas je neshvatljivo i neprihvatljivo da se manipuliše javnošću i kaže da nema uglja, a u isto vrijeme na kopu koji je bio problem ugalj je otkriven i čeka da se isporuči. Mi nećemo prihvatiti takve manipulacije. Ukoliko Rudnik Dubrave danas ili sutra ne krene, mi ćemo lopatama ići i utovarati. Ne može nam to niko zabraniti", rekao je juče Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudara Rudnika  Kreka Tuzla.

Tokić naglašava da je, ako već nedostaje uglja na depoima Termoelektrane, svaka nova tona dragocjena.

"Poručujem građanima da neće ostati bez uglja jer su rudari radili i u najgorim uslovima i u pandemiji. Rudari će proizvoditi i u normalnim uslovima. Zahtijevamo da se pokrene proizvodnja na Dubravama", rekao je Tokić za "Nezavisne".

Ovih dana oglasilo se i Federalno ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo, iz kojeg je rečeno da je stanje na depoima termoelektrana u sastavu "Elektroprivrede BiH" daleko  od planskih i bilansnih, što značajno ugrožava rad termoelektrana te da je jedini izlaz ubrzani nastavak restrukturiranja rudnika.

"Odustajanje od procesa restrukturiranja rudnika pokrenutog s ciljem omogućavanja njihovog ekonomski održivog poslovanja znači dovođenje rudnika koncerna EP BiH u izuzetno teško stanje koje neminovno vodi ka ugrožavanju proizvodnje električne energije, snabdijevanja kupaca i stečaju.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije upozorava da će u slučaju ovakvog ishoda odgovornost snositi oponenti procesa, glavni akteri opstrukcija, pritisaka i ucjena i njihovi sljedbenici, a nikako kupci električne energije kojima se pokušava nametnuti obaveza finansiranja nerada i neefikasnosti rudnika", saopštili su iz Ministarstva.

Hoće li Tuzla ostati bez električne ili toplinske energije, kako se ovih dana spekuliše,  to niko sa sigurnošću ne može kazati od nadležnih institucija.

Podsjećamo da je i Vlada TK formirala tim za analizu koji traži od Termoelektrane i "Elektroprivrede" informacije o statusu Bloka 7 te generalno o budućnosti elektroenergetskog sektora na ovom području.

(N.N.)

Slovenačka vlada je zabranila prodaju gotovo svih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, osim nekoliko izuzetaka.

Uredbom, usvojenom na dopisnoj sjednici vlade, takođe se propisuje označavanje određenih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu i njihovo pakovanje radi podizanja svijesti o recikliranju, izvještava agencija STA.

Proizvodi koji se ovom uredbom zabranjuju uključuju plastični pribor za jelo, tanjire i slamčice, kao i štapiće za uši, osim onih koji se koriste kao medicinska oprema.

Zabrana se odnosi i na upotrebu plastičnih štapića za miješanje i plastičnih drški za balone, osim onih koje su namijenjene za industrijsku upotrebu, a ne za kupce.

Uredbom, kojom se regulativa EU prenosi u domaće propise, takođe se zabranjuju pakovanja hrane i pića od ekspandiranog polistirena i predmeti od okso-razgradive plastike.

Uz to, uredbom se utvrđuju nova pravila za označavanje nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i njihove ambalaže kako bi se potrošači informisali o tome kako da postupaju sa otpadom od takvih proizvoda.

Među proizvodima koji podliježu takvom označavanju su ulošci, tamponi i aplikatori, vlažne maramice, duvanski proizvode sa filterima, filteri koji se prodaju u kombinaciji sa duvanskim proizvodima i plastične šoljice.

Kazne za nepoštovanje propisa kreću se do 3.000 evra za izvršnog ili odgovornog vlasnika, do 5.000 evra za preduzetnike pa do 15.000 evra za pravna lica, navodi slovenačka agencija.

(N.N.)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) priopćio je da je s jučerašnjim danom u Hrvatskoj protiv koronavirusa cijepljeno 50,10 posto odraslog stanovništva, odnosno 41,69 posto ukupnog, javlja Anadolu Agency (AA).

“U četvrtak, 19. kolovoza, broj ukupno utrošenih doza dosegao je 3.200.638. Prvom dozom cijepljeno je 1.691.778 osoba, a od njih je 1.508.860 cijepljeno s dvije doze. Cijepljeno je 41,69 posto ukupnog stanovništva, odnosno 50,10 posto odraslog", priopćeno je iz HZJZ-a.

Ravnatelj HZJZ-a epidemiolog Krunoslav Capak istaknuo je da to znači da je svaka druga odrasla osoba u Hrvatskoj učinila je pozitivan iskorak te se cijepila.

“Za očuvanje svog osobnog zdravlja i života kao i zdravlja i života svojih sugrađana, svaki drugi građanin Hrvatske primio je najmanje jednu dozu cjepiva. Svatko tko je cijepljen, tom nesebičnom gestom pridonio je zdravlju, sigurnosti, očuvanju života, očuvanju bolničkog sustava, očuvanju radnih mjesta kao i turističkoj sezoni", izjavio je Capak.

On se zahvalio građanima i zdravstvenim djelatnicima te najavio aktivan nastavak cijepljenja građana Hrvatske.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu sa 48 posto ukupnog stanovništva, odnosno 58 posto odraslog stanovništva. Završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu sa 44,2 posto ukupnog, odnosno 53,5 posto odraslog stanovništva.

Priopćeno je kako udio cijepljenih raste s porastom dobi, tako da je u dobi od 65 godina i više cijepljeno 588.755 osoba (69 posto) s jednom dozom, te 555.832 (65,1 posto) s dvije doze.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona podiglo je optužnicu protiv Mirsada Crnovića (26) i Hasibe Šuvalić (32), oboje rođeni u Zenici i nastanjeni u Kaknju, te Refika Dedića (46) iz Ilijaša zbog organizirane trgovine ljudima. Optužnicu je u cijelosti potvrdio sudija za prethodno saslušanje Kantonalnog suda Zenica.

Njima se stavlja na teret da su organizirali grupu za prosjačenje, uglavnom djecu. Grupu je organizirao Crnović djelovala je u periodu od avgusta 2020. do maja 2021. godine, kada su uhapšeni u policijskoj akciji „Mreža 4“.

Mirsad i Hasiba živjeli su u vanbračnoj zajednici u mjestu Sopotnica te su na prosjačenje prisiljavali njeno petero vanbračne maloljetne djece. Riječ je o dvojici dječaka i tri djevojčice, čiji očevi nisu poznati.

– Koristeći silu i bespomoćnost djece, psihički i fizički zlostavljali su djecu zbog neposluha te ih navodili na prosjačenje. Skoro svako jutro budili su ih rano, bez obzira na vremenske prilike, čak i po iznimno hladnom vremenu i niskim temperaturama, u situaciji kada su djeca bila bez odgovarajuće odjeće i obuće, pa ih je takve Mirsad Crnović svojim putničkim vozilom Golf 2 bijele boje razvozio na više lokacija u Kaknju, Ilijašu, Visokom, Bihaću, Prijedoru, Mostaru, Busovači i Livnu – navedeno je u optužnici, prenosi Dnevni avaz.

Mirsad je nadzirao djecu putem telefona, i to najčešće dječaka Š. A. i djevojčicu Š. S. radi davanja uputa, kontrole sakupljanja novca i hrane te sprečavanja djece da troše novac. Svako dijete je u prosjeku moralo dnevno sakupiti između 30 i 80 KM.

Djeca su često bila izložena prijetnjama putem telefona. Mirsad bi im prijetio kada bi manje zaradili govoreći im: „ Znaš šta ću ti raditi sada kad dođem po tebe? Zapamti, ima da ti ruke lomim. Ima da te tučem k’o čovjek, k’o mangupa, jesi čuo?”

Nakon hapšenja grupe, o djeci je preuzeo brigu Centar za socijalni rad Zenica.

Mirsad i Hasiba su Refiku Dediću predali dječaka Š. A. da prosi pod njegovom nadzorom. Čak i kada je 24. novembra 2020. godine u Visokom dječaka ugrizao pas, oni su ga i s inficiranom ranom prisiljavali da nastavi prositi pod nadzorom Refika te ga provjeravali koliko novca je „zaradio“.

Jedan od najvećih poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini AS Holding zapošljava 4.000 radnika, no za njih u svim segmentima sistema radi još deset puta toliko ljudi u okviru malih i srednjih dobavljača. O tome koliki je značaj velikih kompanija za ekonomiju jedne zemlje, šta čine da u Bosni i Hercegovini zadrže mlade ljude i koliko pažnje posvećuju društveno odgovornom poslovanju za naš portal govorio je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.

Protekli period obilježila je kriza izazvana pandemijom koronavirusa. Kako je AS Holding preživio ovaj period i koliko je morao prilagođavati svoje poslovanje?

– Dobro smo radili. Naši kapaciteti, uzevši u obzir sve naše kompanije, jesu proizvodnja oko 300.000 tona hrane, gotovih proizvoda i dodataka hrani bez kojih se ne može. Hiljade naših radnika radili su kao jedan. Pokazalo se i ovaj put koliko je za funkcioniranje života važno imati jedan ovakav integriran i snažan sistem.

Teško je govoriti o sebi, zato puno više slušamo šta drugi govore o nama. Dobijamo zaista puno pohvala od prijatelja, ali i ljudi koje ne poznajemo za ukupan angažman koji smo pokazali.

Mislim da smo opravdali povjerenje i da smo odgovorili ovom neizmjerno važnom i istodobno teškom zadatku. Sve naše kapacitete smo stavili u puni pogon. Uspjeli smo stabilizirati tržište. Pri tome, naglašavam, ispoštovali smo kako domaće tržište, tako i naša tradicionalna ino tržišta. U kratkom roku smo isporučili desetine hiljada tona brašna, soli, tjestenine, keksa, supa, začina, namaza, itd.

Pokazali smo da smo kao sistem koji brine o svojim potrošačima u ovom trenutku važan dio lanca snabdijevanja kako na domaćem, tako i na regionalnim tržištima.

Mnoge kompanije su bile prinuđene otpuštati radnike. Kako ste se vi nosili s tim problemom, da li ste uspjeli sačuvati isti broj radnika?

– Ukupan broj radnika je ostao isti. U zavisnosti od kompanije do kompanije, broj se mijenjao. Neke naše kompanije su zapošljavale nove radnike.

Jedan ste od najvećih poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Na koje načine ste nastojali zaštititi zdravlje uposlenih?

– Na početku pandemije uspostavili smo krizni štab koji upravlja svim rizicima i izazovima. Unutar ovog štaba djeluju i rade naši najbolji kadrovi i stručnjaci za sve oblasti poslovanja. Reagiramo pravovremeno i organizirano.

Koliko trenutno radnika zapošljavate i kolika je mogućnost njihovog napredovanja unutar holdinga?

– Trenutno zapošljavamo oko 4.000 radnika. Najveće nam je zadovoljstvo kada iz naših unutarnjih snaga gradimo i osposobljavamo kadrove koji napreduju i preuzimaju odgovornosti na višim razinama poslovnih procesa.

Veliki broj naših rukovodećih ljudi dolaze sa fakulteta, neki su tu više od 10 godina. Oni upravljaju dobrim djelom biznisa.

Naš fokus u tom smislu je prije svega usmjeren na mlade. Mi u AS Holdingu provodimo projekte koji su upravo namijenjeni mladim ljudima. Naša Innovation challenge takmičenja pružaju direktnu priliku mladima da ostanu raditi u našim kompanijama. Sretan sam zbog činjenice da smo sa ovim projektom vodeći u BiH i da diktiramo trendove kada je riječ o platformama za mlade ljude koje želimo zadržati u BiH.

Društveno odgovorno poslovanje postaje sve više dio prakse velikih kompanija. Koliko ste vi aktivni u tom smislu, npr. kroz odvajanje u humanitarne svrhe ili brige za okoliš?

– Od našeg osnivanja nastojimo biti društveno odgovorni. Projekti ove vrste su naša svakodnevnica. Nastojimo pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Evo na primjer posljednji angažman fokusiran na brigu za okoliš bio je pošumljavanje na području općine Tešanj.

Veliki poslovni sistemi od velike su važnosti za privredu svake države. Između ostalog, i zbog pružanja podrške kroz poslovnu saradnju s manjim kompanijama, dobavljačima itd. Kolika je, prema vašem mišljenju, važnost AS grupacije i drugih velikih domaćih kompanija u tom smislu za manje kompanije ali i cjelokupnu bh. privredu?

– Veliki je značaj velikih kompanija. One otvaraju prostore za male. Kod nas je nedovoljan broj velikih kompanija. Bosni i Hercegovini potrebni su veliki privredni sistemi. Velike kompanije pokreću male. Obrnuto nije moguće. Veliki sistemi kadri su kreirati brendove, učiniti ih konkurentnim, napraviti od njih uspješne tržišne priče i osigurati stabilnost i prosperitet u razvoju. Mali i srednji rade za velike, proizvode kvalitetno i uklapaju se u procese, te time postaju dijelovima velikih sistema.

Veliki su sistemi moćni, u stanju su organizirati velike poduhvate i upravljati provedbom velikih poslovnih projekata. Diktiraju uvjete i štite interese cijelog sektora, kao i svoje, ali i interese malih i srednjih proizvođača. Bez velikih sistema, mali su nezaštićeni, lahak su plijen drugima, ne mogu planirati vlastiti razvoj. Veliki sistemi garant su očuvanja postojećih radnih mjesta i šansa za kreiranje novih, kako unutar vlastitog poslovanja, tako na posredan način kod malih i srednjih dobavljača koji rade za njih.

Mali i srednji rastu i razvijaju se kako rastu veliki. Naš je sistem postao veliki i može postati još i veći, ali zajedno s malim i srednjim preduzećima. Već sam kazao da naš sistem zapošljava 4.000 radnika, ali za nas u svim njegovim segmentima sistema radi još deset puta toliko ljudi u okviru malih i srednjih dobavljača.

AS grupacija rasla je dobrim dijelom kroz preuzimanje drugih kompanija, u potpunosti ili djelimično. Planirate li nastaviti s akcizicijama?

– Osnova naše poslovne strategije je rast i razvoj. Mi uvijek pratimo prilike na tržištu.  Trenutno smo više usmjereni na konsolidaciju unutar postojećih kompanija.

Vaša korporacija neodvojivo je povezana s cijelim bh. tržištem, pa svakako možete dati adekvatan odgovor na pitanje da li BiH izlazi iz krize koja je započela u proljeće 2020?

– Posljednja dva mjeseca pokazuju oporavak, povećanje proizvodnje i potražnje, tj. dostižemo rezultate iz 2019. godine. Ukoliko ne bude većih iznenađenja u pogledu pandemije, možemo očekivati nastavak rasta do kraja godine. Ova godina bi moglo biti godina oporavka. Iduća godina bi po mom mišljenju trebala biti godina potpune stabilizacije tržišta i značajnijeg rasta.

Bosni i Hercegovini se nudi šansa nastala u nekoj vrsti globalnog pregrupisavanja snaga. Lanci snabdijevanja se sve više pomjeraju prema zapadu. Balkan postaje ponovo zanimljiv investitorima. Vidjet ćemo da li će naša poslovna zajednica ali i vlasti prepoznati ove prilike, i da li ćemo postati interesantni u tom smislu.

U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata zabilježeno 420 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Preminule su dvije osobe. Ove brojke alarm su za uzbunu. Epidemiolozi svakodnevno ukazuju da je vakcinacija najbolja zaštita. Bosna i Hercegovina konačno ima dovoljno vakcina, ali nedostaje zainteresovanosti građana.

O vakcinaciji, epidemiološkoj situaciji, ali i novim potencijalnim mjerama u Dnevniku 3 govorila je epidemiologinja Mia Blažević. Kaže da smo, prema svim pokazateljima, već u četvrtom talasu epidemije, čemu je najviše doprinijelo ponašanje ljudi, ali i novi delta soj, koji je preuzeo dominaciju.

- Jedno vrijeme smo se nadali, s obzirom na to da smo imali veću količinu cjepiva, da ćemo imati veći obuhvat kako ovaj val u kojem se već nalazimo, ne bi bio strašan kao prethodni. Međutim, sad već vidimo da to neće biti moguće. Jedino što nam preostaje je primjena nefarmaceutskih mjera. I dalje preporučujemo svim ljudima da se cijepe, međutim, trebaju imati na umu da je nakon cijepljenja potreban mjesec da se razvije imunitet, tj. odgovor tijela kako biste bili zaštićeni od bolesti. A otprilike za mjesec dana očekujemo da će ovaj val biti u punom jeku. Dakle, ovo je krajnje vrijeme da se cijepite ukoliko želite da zaštitite sebe od potencijalne bolesti – poručila je Blažević.

Govoreći o novom setu mjera o kojem će Krizni štab FBiH raspravljati na sastanku naredne sedmice, Blažević ističe da se ni kod nas ni u svijetu lock down nije pokazao kao najefektivnija opcija. Ispostavilo se da najviše rezultata daju mjere koje se primjenjuju na manjem ograničenom području, pa će, kaže, pored nekih osnovnih mjera na nivou Federacije, najvjerovatnije kantoni i ubuduće trebati donositi najveći dio epidemioloških mjera za borbu protiv koronavirusa.

(federalna.ba)

Danas je u prostorijama kompanije Hifa Petrol u Sarajevu upriličena primopredaja sredstava prikupljenih od strane učesnika HPLUS Rallya i kompanije Hifa Petrol

HPLUS Rally, prvi bh. rally luksuznih automobila trajao je od 6. do 8. augusta ove godine na relaciji Sarajevo – Zagreb – Beograd. Pored druženja, promocije sigurne vožnje, jačanja poslovnih i privatnih veza, te uživanja u gastronomskoj ponudi regiona, ovi mladi, uspješni, poslovni ljudi, nisu zaboravili na one kojima je pomoć potrebna.

Zajedničkom akcijom i velikom finansijskom podrškom kompanije Hifa Petrol, prikupili su 25.000 KM za nabavku specijalnih invalidskih kolica za djecu. Udruženje Pomozi.ba  također je iz svojih programskih sredstava obezbijedilo dodatnih 25.000 KM, tako da su obezbijeđena sredstva za nabavku prijeko potrebnih pomagala u ukupnom iznosu od 50.000 KM.

Sredstva prikupljena od strane učesnika HPLUS Rallya, uručio je Ahmed Ahmetlić, predstavnik kompanije Hifa Petrol i organizator HPLUS Rallya.

„ Izuzetno mi je drago da mogu uručiti ovu donaciju ispred svih učesnika HPLUS Rally porodice, za koju se nadam da će godinama biti sve brojnija. Učesnici su tokom rally-a prešli cca 1.500 km. Cilj njihove vožnje je bio da skrenu pažnju na one koji bez invalidskih kolica i adekvatnih pomagala ne mogu preći niti jedan metar. Veoma sam ponosan na ove uspješne, mlade ljude koji žive i rade u BiH i koji su pokazali odgovornost prema onima kojima je pomoć prijeko potrebna“ – kazao je Ahmetlić.

Donirana sredstva preuzeo je Elvir Karalić, osnivač i predsjednik udruženja Pomozi.ba. „ Prikupljena sredstva će iznimno dobro doći svoj djeci kojoj su ortopedska pomagala prijeko potrebna.  Zahvaljujem se kompaniji Hifa Petrol i svim učesnicima HPLUS Rallya jer će ova vrijedna donacija pomoći djeci da mogu normalno živjeti i funkcionisati“ – rekao je Karalić.

Ovo je još jedna u nizu dobrotvornih akcija pod okriljem kompanije Hifa Petrol. Ova uspješna bh. kompanija poznata je po izuzetnoj podršci i sponzorstvu velikog broja naših sportista, te visokoj stopi društvene odgovornosti i odazivu na brojne humanitarne akcije.

Veliku nadu daju i ovi mladi, uspješni ljudi koji itekako  vode računa o zajednici u kojoj žive i rade.

Suša i loše vremenske prilike umanjiće ovogodišnje prinose žitarica, što će dovesti i do nestašice hrane za stoku, a samim tim farmeri će biti prinuđeni da umanjuju broj grla, odnosno stočni fond, ističu farmeri u BiH.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Mašića kod Gradiške, rekao je da će stočari svakako biti prinuđeni da smanjuju broj grla, jer nemaju čime da ih prehrane.

“Stočni fond se uništava svake godine, ali ove godine suša nam je pomrsila sve naše računice, jer hrane za stoku nema, a sve je skuplja za nabavku, tako da se farmerima ne isplati ništa hraniti i toviti”, kazao je Banjac za “Nezavisne“.

Da je ova godina jedna od težih za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, smatra i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji kaže da je ovogodišnja suša uzela svoj danak te da će količina stočne hrane biti smanjena za više od pola.

“Gubici su ogromni. Uložili smo sredstva i mislili smo da ćemo imati dovoljno kabaste hrane i zrna kukuruza, ali nije tako. Kukuruza nema skoro nikako. Bićemo izloženi dodatnim troškovima da kupimo kukuruz, a nemamo ni kvalitetne silaže. Biće veoma teško i velikim i malim stočarima, jer to je veliki teret i uticaće negativno na cjelokupnu proizvodnju”, rekao je Radić.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da će manjak stočne hrane posebno uticati na one koji drže krave muzare i koji se bave tovom bikova i junadi, a i onima koji tove svinje je potrebno mnogo hrane.

On je dodao da se stočari u Semberiji već sada žale da neće imati dovoljno hrane da prehrane stoku.

“Kukuruz je podbacio i, ako njegova cijena bude visoka, ljudi neće imati ekonomsku računicu da drže stoku i presipaju iz šupljeg u prazno”, naglasio je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, brojne farme će se zatvarati zbog nerentabilnosti proizvodnje i poslovanja.

“Ljudi nemaju stočnu hranu, a veoma je skupa ako se kupuje, pa je onda bolje prodati stoku nego kupovati stočnu hranu”, zaključuje Bakajlić.

Da stanje ništa nije bolje ni u Federaciji BiH u vezi s ovim pitanjem, složio se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

“Imamo parcele gdje poljoprivrednici uopšte neće imati nikakve prinose, što će dovesti do toga da sami farmeri odustanu od uzgoja stoke, jer je nemaju čime prehraniti”, kaže Bićo.

Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvodača u Sanskom Mostu, takođe je potvrdio da su nepovoljne vremenske prilike umanjile prinose stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda.

Govoreći o livadama, objasnio je da ih u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

“Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali slučajeve uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla”, izjavio je Selimović.