A.A.
Sedamnaest paketića opojne droge marihuana pronađeno je i oduzeto prilikom jučerašnjeg pretresa Dobojlije N.K. i njegove kuće, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.
Navedeni N.K. je uhapšen.
Nakon dokumentovanja i kompletiranja predmeta protiv lica inicijala N.К. će Okružnom javnom tužilaštvu Doboj biti dostavljen Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga.
AP dao otkaz novinarki zbog kritikovanja Izraela, BBC na udaru zbog pristrasnog izvještavanja
21 Maj 2021Američka novinska agencija Associated Press (AP) otpustila je novinarku Emily Wilder koja je kritikovala izraelsko postupanje prema Palestinacima u Sheikh Jerrahu, kao i način na koji mediji tretiraju te događaje, javlja Anadolu Agency (AA).
U e-pošti koja je poslana zaposlenicima AP-a a koju su neki od njih podijelili na društvenim mrežama, navedeno je da Wilder više ne radi za ovu medijsku kuću.
Kasnije je Wilder pozadinu ovog incidenta ispričala kolegama iz "Washington Posta", ističući kako je ugovor s AP-om raskinut s obrazloženjem da je kršila načela korištenja društvenih mreža, ali da joj nije predočeno koja je to načela prekršila.
Napominjući da je Jevrejka i da nikada nije skrivala svoj identitet i ličnost aktivistice, Wilder je izjavila da je tokom studentskih godina na Univerzitetu Stanford aktivno učestvovala u klubovima kao što su "Studenti za pravdu za Palestinu" i "Glas Jevreja za mir", odnosno kako je uvijek kritikovala izraelsku praksu prema Palestincima.
Ističući da je u AP-u počela raditi 3. maja, Wilder je navela da su njeni tvitovi u kojima kritikuje izraelsku praksu prema Palestincima, posebno u okrugu Sheikh Jerrah, i način na koji su se mediji bavili tim procesom, od strane pojedinih krugova pretvoreni u kampanju protiv nje.
"Reći Izrael, ali nikad ne reći Palestina, kazati rat, a nikada opsada ili okupacija politički su izbori, ali mediji uvijek koriste takve jasne preferencije bez upozorenja da su 'jednostrane'", jedan je od tvitova koji je Wilder napisala.
Ona je navela da su neki republikanski konzervativni krugovi na Stanfordu izvršili pritisak na AP aktuelizirajući neke njene stare objave na društvenim mrežama, zatim je ova kampanja rasla te, kako je kazala, AP nije mogao odoljeti tim pritiscima.
"Sve je to rezultat kampanje protiv mene. Po mom mišljenju, AP je podlegao tim smiješnim zahtjevima i jeftinim prijetnjama", poručila je Wilder, naglašavajući kako je sretna zbog poruka podrške koje su joj upućene nakon što je dobila otkaz.
Tokom izraelskih napada na Gazu uništena je zgrada u kojoj su se nalazili uredi AP-a i Al Jazeere. AP je osudio napad, a mnoge međunarodne institucije, posebno Bijela kuća, izjavile su da akcije "usmjerene na sprečavanje rada medijskih organizacija" ne mogu biti prihvaćene.
- Pro-izraelski stavovi BBC-ja izazvali reakcije -
Ono što je također naišlo na vrlo oštre reakcije na društvenim mrežama, a u kontekstu posljednjih napada na Gazu, jeste pristrasnost britanske javne televizije BBC prema Izraelu, u čijim napadima su ubijene desetine djece.
BBC je u svojim tekstovima za djecu ubijenu u izraelskim napadima na Gazu koristio termin "umrli", pa se u vijestima moglo pročitati da je "U Gazi umrlo 212 osoba, među kojima 61 dijete. U Izraelu ubijeno 12 osoba, jedno dijete".
BBC, čije je izvještavanje bilo pristrasno od početka napada, nije odgovorio na pitanja novinara AA o tome "zašto je takav jezik preferiran".
Ovakvo izvještavanje BBC-ja naišlo je također i na reakcije na društvenim mrežama pa su se u tom kontekstu mogli pročitati komentari s osudama.
"Sramotno. BBC još jednom izvještava da su Palestinci 'umrli', a Izraelci ubijeni. Ovo je sramota i neprihvatljivo", napisao je korisnik Twittera Waqas Tufail.
Osoba po imenu Simon na Twitteru je napisala: "Državna propaganda koja podržava režim aparthejda. To je tako jednostavno. Sramotno."
- Deutsche Welle ograničio kritičko izvještavanje o Izraelu -
Deutsche Welle (DW), njemačka međunarodna medijska kuća, ograničila je kritičko izvještavanje o Izraelu, pozivajući se na posebnu odgovornost Njemačke prema jevrejskoj državi zbog genocida.
Uredništvo DW-a u novom brifingu upućenom svom osoblju nakon aktuelnih dešavanja u toj regiji, zabranilo je svojim novinarima i urednicima da Izrael opisuju kao režim aparthejda (rasistička politika) i izvještavaju o zločinima nad Palestincima.
U dokumentu na dvije stranice koji je procurio i podijeljen na društvenim mrežama navodi se da naslijeđe genocida i posebna odgovornost Njemačke prema Izraelu i dalje predstavljaju važne osnove Ustava i vanjske politike Njemačke.
"Kao DW, nikada ne dovodimo u pitanje pravo Izraela na postojanje kao države, a ne dopuštamo ni osobama u našim vijestima da to čine", navodi se u dokumentu.
Predsjedništvo Vijeća EU i predstavnici Evropskog parlamenta postigli su privremeni dogovor o nacrtu direktive kojom se uspostavljaju uvjeti za ulazak i boravak visokokvalificiranih državljana trećih zemalja, među kojima je i BiH, koji dolaze u EU raditi i živjeti. Riječ je o svojevrsnom updateu direktive o plavoj karti.
Plavom kartom se utvrđuju uvjeti za ulazak i boravak visokokvalificiranih državljana zemalja izvan EU, koji žele raditi visokokvalificirani posao u zemlji EU.
Podnositelji zahtjeva za plavu kartu EU-a trebaju predočiti valjani ugovor o radu ili obavezujuću ponudu za posao za najmanje šest mjeseci (ranije je bilo za najmanje godinu) nudeći plaću koja iznosi najmanje 1,5 prosječne bruto godišnje plaće u toj zemlji EU, dokaz da imaju potrebne kvalifikacije, valjanu putnu ispravu i, ako je to potrebno, vizu, te dokaz o zdravstvenom osiguranju.
Zahvaljujući novim pravilima, koja će zamijeniti već postojeća, dodatno će se uskladiti uvjeti ulaska i boravka visokokvalificiranih radnika te povećati privlačnost plave karte EU. Cilj tog sistema je privući i zadržati visokokvalificirane radnike, posebno u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage.
To se namjerava postići smanjivanjem praga plaće za prihvat, omogućivanjem nižih pragova plaća za osobe koje su nedavno diplomirale ili u zanimanjima u kojima postoji potreba za radnicima, smanjivanjem minimalnog trajanja ugovora o radu na šest mjeseci te proširivanjem područja primjene na visokokvalificirane radnike iz sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
Nadalje, olakšavanjem mobilnosti unutar EU, među ostalim smanjivanjem minimalnog perioda boravka u prvoj državi članici, pojednostavnjenjem i ubrzanjem postupka ostvarivanja prava na mobilnost te omogućivanjem zbrajanja perioda boravka u okviru različitih sistema u svrhe stjecanja statusa osobe s dugotrajnim boravkom.
Također, ići će se i na spajanje porodica i omogućivanje neograničenog pristupa tržištu rada za bračne drugove ili partnere nosioca plave karte
Dodatne novine će biti pojednostavnjenje postupaka za priznate poslodavce, uvođenje pravila da države članice mogu dopustiti nosiocima plave karte EU da se bave samostalnim djelatnostima ili drugim dodatnim profesionalnim djelatnostima, kao i pružanjem zaštite, posebno u slučaju nezaposlenosti, proširivanje područja primjene i na članove porodica građana EU koji su državljani trećih zemalja te na korisnike međunarodne zaštite.
Privremeni politički dogovor prije službenog postupka donošenja trebaju potvrditi Vijeće i Europski parlament.
(fokus.ba)
Od Bidena zatražili pomoć u vakcinaciji bh. građana: “Deveti su na svijetu po broju umrlih”
19 Maj 2021Grupa od nekoliko Bosanaca i Hercegovaca i Amerikanca porijeklom iz BiH ujedinjenih u “Radnu grupu za Bosnu i Hercegovinu” uputili su pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Joeu Bidenu u kojem ga pozivaju da osigura donacije vakcina protiv koronavirusa za BiH.
Pismo je napisao profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew uime “Radne grupe za BiH”, a potpisnici su članovi grupe, izbjeglice iz BiH i prijatelji BiH uključujući liječnike, advokate, privrednike, aktiviste i akademike.
Potpisnici pisma, kaže za Fenu Pettigrew, naglašavaju situaciju u BiH jer prema podacima Univerziteta Johns Hopkins: Resursnog centra za koronavirus BiH pati od velike stope smrtnosti povezane s infekcijama koja iznosi 4,4 posto što pozicionira BiH na deveto mjesto zemalja po broju preminulih, a manje od jedan posto populacije je primilo vakcinu.
– U našem pismu tražimo od predsjednika Bidena da pošalje Bosni i Hercegovini Covid-19 vakcine kao odgovor na krizu – kazao je profesor.
Podsjeća da su Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i Ured visokog predstavnika nedavno osudili retoriku Republike Srpske u vezi s “mirnim razlazom” BiH kao “podjelu” i “neodgovornost”, jer skreće pažnju koja se treba posvetiti borbi protiv Covida-19.
– Zbog političkog zastoja, koji je djelomično uzrokovan administrativnom složenošću Daytonskog sporazuma, do sada BiH nije bila u mogućnosti poduzeti učinkovitu kampanju vakcinacije zbog nedostatka vakcina, ali i koordinacije na državnom nivou – smatraju potpisnici.
Kontaktirali su stoga predsjednika Bidena da odgovori na takvo stanje zbog njegove dugogodišnje podrške BiH koja je najviše pokazana njegovim historijskim govorom u Senatu 13. decembra 1995. godine kada je osudio međunarodnu agresiju i zločin genocida u BiH.
– Građani BiH ne zaslužuju da više budu žrtve političkog zastoja podstaknutog etno-nacionalizmom, zastoja koji se može smatrati tragičnim nasljeđem međunarodne agresije i genocida počinjenog nad BiH od 1992. do 1995. godine – ističe se u pismu.
Jedan od članova “Radne grupa za BiH” je i svjetski poznati neurokirurg iz Sarajeva i profesor neurohirurgije na Zdravstvenom centru Univerziteta Tennessee u Memphisu Kenan Arnautović koji je naglasio da bi vakcine koje osigura administracija Bidena za BiH ne samo spasile živote nego i pružile značajan poticaj iscrpljenim bh. građanima tokom ovih teških vremena.
U međuvremenu Biden je najavio da će SAD donirati 80 miliona doza vakcina protiv Covida-19 širom svijeta počevši od sljedećeg mjeseca te potpisnici pisma smatraju da je njihovo pismo došlo u pravo vrijeme jer daje jasnu sliku zašto su BiH posebno potrebne donacije vakcina.
Izrazili su nadu da će pismo doprinijeti da Biden usmjeri dovoljno doza vakcina od planiranih 80 miliona i za BiH kako bi vakcinisalo do 70 posto stanovništva.
Pismo se također proslijeđeno državnom tajniku SAD-a Antonyu Blinkenu, administratorici u USAID-u Samanthi Power, ambasadoru SAD-a u BiH Ericu Nelsonu i visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Valentinu Inzku.
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su priveli Zorana Mamića za kojim je zagrebački Interpol nedavno raspisao međunarodnu potjernicu.
Iako iz SIPA nisu mogli komentarisati ovaj slučaj, sarajevski portal "Klix.ba" piše da je Mamić priveden jutros u Međugorju i da je već na putu za Sud BiH gdje će mu biti održano ročište.
Prema zakonskoj proceduri, Mamić će biti priveden u Sud BiH, gdje bi esktradicioni sudija trebalo da utvrdi koje dokumente posjeduje.
Ukoliko ima validne dokumente o posjedovanju bh. državljanstva, Mamić u skladu sa zakonskim propisima neće do daljnjeg moći biti izručen Hrvatskoj.
U slučaju da je Hrvatska raspisala potjernicu za osobom koja nema državljanstvo BiH, slučaj bi išao prema Ministarstvu pravde BiH i Republika Hrvatska bi tada imala rok od 40 dana da BiH, odnosno Ministarstvu pravde, dostavi potrebnu dokumentaciju za ekstradiciju hrvatskog državljanina. Tada bi ministar pravde Bosne i Hercegovine donio odluku o izručenju.
Identičnu proceduru prošao je njegov brat Zdravko koji je takođe proglašen bjeguncem od hrvatskog pravosuđa i koji je utočište pronašao u BiH.
Zoran Mamić je pravosnažno osuđen na 4 godine i 8 mjeseci zatvora zbog izvlačenja novca iz fudbalskog kluba Dinamo.
Austrija je danas, nakon više od pola godine epidemiološkog zaključavanja, sprovela veliko popuštanje mjera sa otvaranjem restorana, hotela, sportskih i kulturnih manifestacija.
U svim oblastima koje se otvaraju važi pravilo da osoba koja koristi usluge mora biti ili negativno testirana, izlečena od korona virusa, ili vakcinisana.
Kao dokaz, odnosno "ulaznica" u restorane, hotele, i sve drugo važi sertifikat o vakcinaciji, lekarski atest ili potvrda o preležanoj koroni.
Od početka juna Austrija će uvesti elektronski sertifikat sa QR kodom, a od kraja juna se nada da će on biti uveden za cijelu EU.
Ko je preležao Kovid-19 ili je vakcinisan neće morati da se testira pred odlazak u ugostiteljski objekat, bioskop, pozorište, hotel, na stadion.
Svi ostali moraće da se testiraju, pri čemu test za kućnu upotrebu važi samo 24 sata, antigenski test važi 48 sati, a PCR test 72 sati.
Pojedini lokali nudiće svojim gostima i testiranje na ulazu.
Inače ostala je na snazi obaveza nošenja maski u zatvorenom, a u ugostiteljskim objektima za jednim stolom mogu da sjede maksimalno četiri odrasle osobe i šestoro djece, a na otvorenom do 10 odraslih i desetoro djece.
U svim lokalima važi i obaveza registracije svih gostiju.
Inače ograničeno je i radno vrijeme do 22 sata.
Skup od više od 10 osobatretiraće se kao manifestacija, i za njega će važiti pravilo obavezno posjedovanja negativnog testa, potvrde o vakcinaciji ili atest o preležanoj koroni, te se mora i prijaviti kod opštinskih vlasti, a od 51 osobe mora da se zatraži dozvola i obezbijede sjedeća mjesta.
U zatvorenom prostoru moguće je održati manifestaciju sa do 1.500 ljudi, a na otvorenom do 3.000.