Na Booking.comu se za prošli vikend moglo naći podosta apartmana na Makarskoj rivijeri po cijeni do 35 eura na noć za dvije osobe, tačnije, takvih je kapaciteta 60-ak, a na Airbnb-u, platformi s manjim provizijama, pa automatski i nižim cijenama, takvih je apartmana dva puta više, dakle 120.

Gotovo 80 njih nudi se po cijeni do 30 eura za dvije osobe, što su najniže cijene u posljednjih 20 godina “cimerfraja”. Valja napomenuti da su kratki boravci, do tri dana, uvijek bili do 30 posto skuplji, što sada nije slučaj, a drugo, na spomenute cijene idu i provizije pa su neto cijene još i niže, piše Slobodna Dalmacija.

Uprkos tome, sezona jenjava, a iako bi se reklo kako je sve već “finito”, iz Turističke nas zajednice demantiraju s podacima koji kažu da turista i dalje ima. Na dan 10. rujna u Makarskoj je boravilo gotovo 2500 turista, što je 31,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Najveći danak koroni i crvenim listama platio je hotelski smještaj, gdje se bilježi svega 22 posto lanjskog prometa, a u obiteljskom je smještaju situacija nešto bolja s popunjenošću od 35 posto. U kampovima se odmara 31 posto gostiju od prošle godine.

Po strukturi gostiju očekivano prednjače Poljaci, kojih je gotovo 1000 u Makarskoj, što je 64 posto u odnosu na lani. Čeha je 41 posto, odnosno 300-tinjak, a Ukrajinaca je čak neznatno više nego lani. No kako su brojke male (niti 300), jasno je da njihova treća pozicija u stvarnosti ne znači puno. Šveđani su na četvrtom mjestu, Bosanci na petom, a slijede Hrvati.

Zanimljiva su nam emotivna tržišta koja su nas stavila na crvenu listu. Nijemaca ipak nešto ima, iako su to sitne apsolutne brojke, no ovih 120 “neustrašivih” potvrđuju da ih ne brinu mjere koje su nužne pri povratku, od testova do karantene, a u nekim slučajevima čak i suptilnih prijetnji poslodavaca.

Naime, njemačka vlada daje odriješene ruke poslodavcima da sami propisuju mjere za povratnike s odmora u Hrvatskoj, pa mnogi odustaju jer im se višesedmični karantin bez plaće ne čini održivom, dok drugi strahuju čak i za samo radno mjesto. U relativnim brojkama to znači 14 posto Nijemaca od istog datuma lani.

Austrijanaca gotovo da nema, kao ni Mađara, a u postocima se tu radi o svega četiri, odnosno pet posto, što znači da su jako ozbiljno shvatili vladine odluke i ipak su se odrekli odmora na komadiću obale s najljepšim plažama.

(fokus.ba)

Američki naučnopopularni magazin Scientific American nikada u 175 godina postojanja nije podržao nekog predsjedničkog kandidata, a ove godine je "teška srca" prisiljen da to učini jer dokazi i nauka pokazuju da je Donald Tramp teško oštetio Sjedinjene Američke Države i građane zato što odbacuje činjenice i nauku.

Najteži je primjer njegov neiskren i neadekvatan odgovor na pandemiju COVID-a 19, koji je do sredine septembra odnio živote više od 190.000 Amerikanaca, prenosi Fonet.

Poziv na podršku Bidenu
Također je napao zaštitu okoline, medicinsku njegu, istraživače i javne naučne agencije koje zemlji pomažu.

Zato je Scientific American pozvao čitaoce da na predsjedničkim izborima u novembru glasaju za Joe Bidena, koji nudi viziju zaštite zdravlja, ekonomije i okoline utemeljenu na činjenicama.

Ovi i drugi prijedlozi koje je iznio mogu usmjeriti zemlju prema sigurnijoj, prosperitetnijoj i pravednijoj budućnosti, ocijenio je magazin.

(Al Jazeera)

Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu.

Donošenjem ove odluke omogućava se da se, osim diplomatsko-konzularnom osoblju, omogući ulazak u BiH bez negativnog testa na koronavirus i osoblju međunarodnih organizacija te pod istim uslovima i diplomatskom osoblju koje stupa na dužnost, a još nije okončan postupak njihovog akreditovanja i izrade identifikacione iskaznice koju izdaje Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Također, bez negativnog testa na koronavirus omogućava se ulazak u BiH maloljetnim strancima čiji je roditelj državljanin Bosne i Hercegovine, kao i strancu koji je supružnik državljanina Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo da je ranijom odlukom omogućen ulazak u BiH bez testa državljanima Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije, kada u Bosnu i Hercegovinu ulaze direktno iz države čiji su su državljani, kao i njihovoj maloljetnoj djeci i supružnicima, koji su državljani drugih zemalja.

(klix.ba)

Obavještavamo Vas da će dana 17.09.2020 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminima:

- od 08:30 h do 15:30 h na trafo područiju: Miljanovci Hrustićka, Miljanovci Lipe, Miljanovci Dom, Palučak, Sakalići, Hasići, Gobelja, Miljanovci Vodovod, Jeleči, Mujkići
- od 09:30 h do 14:30 h na trafo područiju: Glinište 1 ,Vukovo stara, Banovci, Ribljak, Marin Han, Tešanj Marin Han.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ;032-665-208 ; 032-665-225;032-665-204.

U školskoj 2019/2020. godini u BiH je u 1.785 osnovnih škola upisano 274.034 učenika, što je manje za 5.984 učenika ili 2,1 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

U navedenoj školskoj godini u prve razrede upisano je 29.228 učenika, što je manje za pet posto u odnosu na školsku 2018/2019. godinu, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima, odnosno od prvog do petog razreda, bilo je upisano 55,6 posto učenika, dok je u višim razredima, odnosno od šestog do devetog, bilo 44,4 posto učenika.

U školskoj 2019/2020. godini u nastavni proces bio je uključen 24.361 nastavnik, a od toga 17.813 žena ili njih 73,1 posto.

U BiH u školskoj 2019/2020. godini ukupno je bilo 390 predškolskih ustanova sa 30.587 djece, tako da je broj djece korisnika ovih ustanova porastao za 7,3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

Od ukupnog broja djece, 65,7 posto obuhvaćeno je u javnim ustanovama, dok je u privatnim ustanovama obuhvaćeno 34,3 posto djece.

Na mjesto u predškolskolskim ustanovama i dalje čeka 4.316 djece, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 39,9 posto.

U školskoj 2019/2020. godini u jasličkoj grupi boravilo je 6.076 djece, što je više za 7,3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu, a najveću grupu čine djeca uzrasta od dvije do tri godine, njih 55,8 posto.

Broj zaposlenih u predškolskim ustanovama u BiH u školskoj 2019./2020. godini iznosio je 4.406 i veći je za 9,4 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

Najniža prosječna neto plata u Federaciji BiH prošle godine zabilježena je u Tuzlanskom, dok je najveća ostvarena u Sarajevskom kantonu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH tokom prošle godine iznosila je 928 KM i nominalno je viša za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, piše Večernji list BiH.

Tako je u općini Sarajevo Centar s 1.365 KM prosječna neto plaća viša za 437 KM u odnosu na prosjek Federacije BiH, dok je u općini Doboj Istok niža za 357 KM. U ovoj općini prosječna neto plaća prošle godine iznosila je svega 571 KM.

Prema podacima iz dokumenta “Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH u 2019. godini”, koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja, prosječna neto plaća u Unsko-sanskom kantonu prošle godine iznosila je 872 KM.

U Posavskom kantonu prosječna neto plata tokom prošle godine bila je 808 KM. Kada je riječ o Zapadnohercegovačkom kantonu, prosječna neto plata isplaćena u prošloj godini iznosila je 861 KM.

Prosječna isplaćena neto plata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosila je 1.011 KM.

Isti dokument govori kako je prosječna neto plata u Sarajevskom kantonu iznosila 1.153 KM, Bosansko-podrinjskom 810 KM, Zeničko-dobojskom 793 KM te Tuzlanskom 824 KM.

U 2019. godini prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH iznosila je 1.427 KM i nominalno je viša za 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan broj zaposlenih u prosincu u FBiH je 535.206.

(biznisinfo.ba)

Sa ciljem poboljšanja transparentnosti i usporedivosti naknada pružatelja platnih usluga, uspostave Registra računa fizičkih osoba, te uvođenja instituta osnovnog računa, Vlada Federacije BiH je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
Kako je objavila Vlada Federacije, novopredloženim rješenjem je ograničena visina međubankarske naknade kod transakcija platnim karticama, koja ne može biti viša od 0,5 posto vrijednosti transakcije izvršene debitnom karticom, a kod transakcija kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6 posto vrijednosti transakcija, za prvih 12 mjeseci nakon stupanja na snagu odredbe koja propisuje visinu naknade.

Nakon tog perioda međubankarske naknade ne mogu biti više od 0,2 posto vrijednosti transakcije kod transakcije izvršene debitnom karticom, te 0,3 više od transakcije izvršene kreditnom karticom. Pružatelj platne usluge ne može naplatiti niti ponuditi međubankarsku naknadu suprotno ovim ograničenjima.

Očekivano je da snižavanjem međubankarskih naknada i povećanjem transparentnosti na tržištu budu stvoreni uslovi da konkurencija među bankama i kartičnim sistemima dovede do bržeg razvoja bezgotovinskih plaćanja sa svim prednostima tih plaćanja za ekonomiju zemlje uopšte. Kako bi poslovnim subjektima bio omogućen pristup nepristrasnim i vjerodostojnim informacijama o visini naknada koje naplaćuju pružatelji platnih usluga u FBiH, Agencija za bankarstvo FBiH će na svojoj internetskoj stranici objavljivati i redovito ažurirati usporedni prikaz naknada koje pružatelji platnih usluga naplaćuju korisnicima.

Pristup ovoj stranici biće besplatan i korisnicima će omogućiti dobijanje jasnih, sažetih i tačnih informacija o naknadama koje naplaćuju pružatelji platnih usluga u FBiH. Time će korisnici vrlo jednostavno moći odabrati najpovoljnijeg pružatelja platnih usluga.

Zakon propisuje mogućnost otvaranja i korištenje osnovnog računa, putem kojeg određene kategorije fizičkih osoba – korisnika usluga mogu koristiti osnovne platne usluge uz nižu naknadu koja je propisana ili u određenim slučajevima propisom o zaštiti korisnika financijskih usluga banka će pružati usluge takvim korisnicima besplatno.

Uspostavljanje Registra računa fizičkih osoba će omogućiti bržu i lakšu identifikaciju računa dužnika u upravnim (poreznim) i izvršnim postupcima, kao i u drugim sudskim postupcima, kod istraživanja sumnjivih aktivnosti, sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti i drugo.

Ovo će doprinijeti učinkovitijem radu sudova, poreznih, istražnih i drugih organa kojima će biti olakšan i ubrzan pristup podacima o računima fizičkih osoba. Registar računa fizičkih osoba sadržavat će informacije i podatke o računima i njihovim vlasnicima i neće sadržavati podatke o stanju i prometu po računima.

Ostale izmjene i dopune Zakona odnose se na propisivanje prekršajnih kazni za one osobe koje mogu imati uvid u podatke iz Registra, ako postupaju i koriste podatke suprotno propisanim odredbama, kao i na prekršaje banaka ukoliko budu naplaćivale više naknade od propisanih.

(indikator.ba)

Pandemija koronavirusa donijela je množtvo novih pravila i načina ponašanja kako bi se spriječilo širenje virusa, a ona se, između ostalog, moraju poštovati i u osnovnim, srednjim školama i vrtićima, radi zaštite zdravlja djece, osoblja i članova njihovih porodica.

Kantonalne inspekcije u Federaciji BiH, ovisno o kojem kantonu se radi i kada je bio prvi dan nastave, već su počele raditi kontrole poštivanja higijensko-epidemioloških mjera u školskim i predškolskim ustanovama.

Tako su na području Kantona Sarajevo sanitarni inspektori dosad obavili ukupno 79 insprekcijskih nadzora u 74 osnovne škole i pet predškolskih ustanova.

"Od navedenog broja kontrola, u 66 škola sve naložene mjere i preporuke u trenutku nadzora su bile u potpunosti ispoštovane, za sedam škola su izdata rješenja sa korektivnim mjerama, koja su u roku od 24 sata ispoštovana, dok su za jednu školu izdata dva prekršajna naloga u novčanom iznosu od 3.500 KM, a zbog neusklađenosti vezanih za broj djece u produženom boravku", kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Nedostaci koji su konstatovani tiču se nepravilnosti vezane za ishranu učenika u produženom boravku i načina ishrane uopće, kao i nedonošenje kriznog plana pripravnosti u slučaju pojave oboljenja.

"Jedna od nepravilnosti je i neposjedovanje slikovne obavijesti o preventivnim mjerama", istakli su iz KUIP KS.

Inspekcijski nadzori se nastavljaju

Inspekcijski nadzori u odgojno-obrazovnim ustanovama usmjereni su na kontrolu poštivanja zaštitnih mjera i fizičke distance za đake i školsko osoblje, vrstu i količinu dezinfekcionih sredstava i sredstava za ličnu higijenu, organizaciju ishrane, organizaciju produženog boravka, te uspostavljanje i pridržavanje kriznog plana pripravnosti na nivou ustanova, a s krajnjim ciljem zaštite zdravlja učenika, nastavnog i drugog osoblja, kao i članova njihovih porodica.

"Nadzori se nastavljaju i predstojećem periodu uz poziv svim odgojno-obrazovnim ustanovama u KS, kao i ostalim subjektima nadzora na poštivanje donesenih preporuka i smjernica za prevenciju i kontrolu infekcije COVID-19",naglasili su iz sarajevske inspekcije.

S obzirom na to da je nastava u Tuzlanskom kantonu tek počela, kantonalni sanitarni inspektor dosad nije obavljao inspekcijske nadzore u obrazovnim ustanovama.

"U narednom periodu će svakako pojačati kontrolu poštivanja svih higijensko-epidemioloških mjera, koje je Zavod za javno zdravstvo FBiH utvrdio za ovaj vid ustanova. Tom prilikom će se kontrolisati: provođenje pojačanih mjera dezinfekcije prostora i dodirnih površina u unutrašnjosti škole, dezinfekcija obuće i ruku na ulazu u školu, kao i prisustvo sredstava za dezinfekciju ruku u hodnicima i učionicama", objasnili su iz KUIP TK.

Dodali su kako će se kontrolisati i to da li svi zaposlenici škole i učenici nose zaštitne maske, poštuje li se preporučena distance među učenicima, a naročito rasporeda mjesta za sjedenje u učionici i broj učenika u jednoj grupi.

"Također će se vršiti i kontrole u predškolskim ustanovama, koje do sada nisu kontrolisane. Kazne predviđene za nepoštivanje preporuka se kreću u rasponu od 3.000 do 10.000 KM za pravna lica i 500 KM za direktora, kao odgovorno lice",istakli su iz tuzlanske inspekcije.

Preventivna dezinfekcija škole

Sanitarni inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Bosansko-podrinjskog kantona Goražde su kontinuirano na terenu i provode kontrole poštivanja higijensko-epidemioloških mjera.

"S obzirom na to da je period početka školske godine, posebna pažnja je posvećena kontrolama školskih i predškolskih ustanova na području BPK Goražde, u skladu sa preporukama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Sanitarni inspektori su u periodu od 3. do 8. septembra ove godine izvršili kontrole u šest osnovnih i tri srednje škole, u kontekstu najave početka školske 2020./2021.godine", naveli su iz KUIP BPK.

Dodali su da je akcenat inspekcijskih kontrola bio organizacija i priprema nastave u smislu rasporeda klupa u učionicama kako bi se ostvarila propisana distanca od jedan i po do dva metra, osiguranje dezo-barijere na ulazima u škole, kao i dezinfekciona sredstva za ruke i površine.

Inspektori su posebno skrenuli pažnju na obavezu nošenja maski za učenike i nastavno osoblje, održavanje fizičke distance kao i obavezu nabavke i dostupnosti higijenskih i dezinfekcionih sredstava, te stalni nadzor nastavničkog osoblja nad učenicima.

Naložena je i preventivna dezinfekcija školskih prostorija prije početka izvođenja nastave. Jedan dio školskih ustanova još je u fazi pripreme učionica i drugih školskih prostorija, a također je obavezna izrada i posjedovanje Kriznog plana pripravnosti, gdje su sve škole u završnim fazama izrade.

Iz KUIP BPK Goražde su naglasili kako će i u narednom periodu intenzivirati inspekcijske kontrole predškolskih i školskih ustanova na području ovog kantona, kako bi se kontinuirano pratile naložene mjere i preporuke.

(Faktor)

Najviši postotak smrtnosti koji se može pripisati zagađenju vazduha je u Bosni i Hercegovini. To su podaci iz izvještaja koji je objavila Agencija za zaštitu okoline Evropske unije. U izvještaju upozoravaju, da je zagađenje vazduha glavna prijetnja za okolinu, ali i zdravlje ljudi. U Bosni i Hercegovini takve izvještaje uglavnom prihvataju sa rezervom.

Ostalo je još malo sunčanih dana u kojima ćemo uživati. Lijepo vrijeme još mami napolje, ali uskoro ćemo se suočiti sa ovim slikama. Zbog pandemije, o zagađenju još ne razmišljamo. Evropa, ipak, razmišlja. I zato još jedan šamar Bosni i Hercegovini. Upozoravaju, imamo najviši postotak smrtnih slučajeva kao posljedicu zagađivanja okoliša.

Anes Podić, Udruženje građana “Eko akcija” TELEFON - "Nije iznenadjenje, bih je jedna od najzagađenijih zemalja evrope, vlasti godinam i pored ogromnog problema ne rade ništa,u fbih nikakvih pomaka nema , dok u rs čak imamo situaciju da je sada da taktika na redu, nema podataka-nema problema."

Granica oboljelih se smanjuje. Sve je više onih između 25 i 30 godina koji obolijevaju od teških respiratornih oboljenja. Poražavajuće je da cijele generacije odrastaju udišući nezdrave čestice.

Ahir Tokić, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu - "Kod najmadjih imamo iritaciju i u početku česte upale, od navodnima znacima, ali ne to su upale izazavane različitim hemijskim polutantima."

Nemamo ni statistike. Nezainteresovanost, neznanje i kriminal razlog su što rješenja nema, smatraju stručnjaci. Problem je i što nismo svjesni da kvalitet zraka mora biti komponenta društvenog prostornog planiranja.

Aleksandar Knežević, stručnjak za kvalitet zraka - "Jednostavno se ne uprvalja tim procesiam, eto zato smo najgori. vi kad projektujete jedno naselje, grijanje, saobraćaj, morate projektovati i kvalitet zraka, a ne napravite naselje, pa kažu jao zrak zagađen."

Martin Tais, stručnjak za kvalitet zraka - "U evropi prosječne satne vrijednosti su između 40 do 60 mikrograma po metru kubnom, ,mi ovdje u sarajevu u uslovima inverzije i stabilnim situacijama imamo od 600 do 800, to je 10 puta vise, to je sto sarajlije udišu."

Najveći problem je prašina, čija je koncentracija svake godine sve veća. Od vlasti čujemo tek apele. Rješenja, ni sankcija nema. Zbog toga smo u Evropi najzagađeniji, dok najmanji nivo zagađenja i smrtnosti imaju Island i Norveška.

(BHRT)

SZO ne zna kada će pandemija korona virusa biti završena, ali pretpostavlja da će bolest biti stavljena pod kontrolu u roku od dvije godine.

Danas se obilježava tačno šest mjeseci kako je SZO proglasila pandemiju, iako je u početku ta organizacija pojavu virusa kovid-19 smatrala pandemijom sa nekoliko žarišta, prenosi Tass.

"Sa ove tačke gledišta ne možemo da kažemo kada će pandemija biti završena, ali je moguće uz globalne napore i modernu tehnologiju da će biti stavljena pod kontrolu za par godina", navodi se u saopštenju SZO.

Kako se navodi, države bi trebalo da se fokusiraju na četiri prioriteta - sprečavanje pojačavanja virusa, osnaživanje ljudi da se zaštite, osnove javnog zdravlja i zaštitu ranjivih, uključujući starije i ljude sa posebnim potrebama.

SZO smatra i da je šest mjeseci od proglašenja pandemije, virus uglavnom ostao zarazan na isti način.

"Ljudski virusi mogu da napreduju, da postaju manje ili više patogeni. Na osnovu trenutne evidencije više od 80.000 genomskih uzoraka ustanovljeno je da se prenosivost i težina virusa nisu promijenili", navodi SZO i dodaje da se stalno prate promjene virusa.

Kako se dodaje iako je kovid-19 novi virus, već sada se zna dosta o njemu.

(N.N.)