Vlada Zeničko-dobosjkog kantona usvojila je na svom današnjem zasjedanju Informaciju o stanju predmeta te je donijela i zaključak da će se do daljnje odluke suda izvršavati privremena mjera, odnosno da će Rusmir Šišić, do sljedeće odluke suda ili odluke u meritumu, obavljati poslove policijskog komesara ZDK, potvrdio je Feni advokat Bakir Ljubović, zastupnik ZDK-a u tom predmetu radnog spora.

Općinski sud Zenica, po svom rješenju od 19. jula, naložio je Vladi ZDK da smijenjenog komesara Rusmira Šišića vrati na poziciju policijskog komesara ZDK te da mu se vrati i oduzeti čin generalnog inspektora policije ZDK.

Vlada ZDK smijenila je policijskog komesara Šišića na sjednici 12. jula, a isti je dan načelnik Sektora uniformisane policije ZDK-a Vahidin Topalović imenovan i za v.d. policijskog komesara. U međuvremeno je, 17. jula, raspisan i konkurs za izbor novog policijskog komesara ZDK.

– On će poslove policijskog komesara ZDK obavljati po odluci o privremenoj mjeri. Dakle, poslove policijskog komesara može vršiti osoba koja ima čin. U izvršenju te odluke o privremenoj mjeri, neće biti formalnog vraćanja i dodjeljivanja čina niti formalne odluke o vraćanju na posao, jer bi, onda, u tom slučaju bespredmetan bio parnični postupak po tužbi za radni spor – podvukao je Ljubović.

U odgovoru na privremenu mjeru, napominje, istakli su činjenicu da nisu ispunjena “dva kumulativna uslova, koji su neophodni da bi sud mogao izdati mjeru osiguranja, odnosno privremenu mjeru”.

– Ono što smatram da je greška u ovom postupku, je postupanje suda, koji je bio dužan u roku od tri dana od dana dostavljanja odgovora, da zakaže raspravu povodom predložene mjere osiguranja i da odluči o njoj, s obzirom da tek mjera osiguranja ima snagu izvršne isprave. Bez obzira na tu činjenicu, Vlada ZDK danas je donijela odluku da ispoštuje odluku suda, a što se tiče same procedure to ćemo u daljnjem toku postupka pokušati da ispravimo – najavio je Ljubović.

Krajnje je, ističe, neobičajeno da se Općinski sud Zenica “upušta u ocjenu ustavnosti određenog zakonskog rješenja”.

– Ocjenu ustavnosti može dati jedino Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud pred kojim se vodi postupak. U situaciji kada se pojavi pitanje ustavnosti određenog zakona, dužan je zastati sa postupkom, sačekati odluku Ustavnog suda FBiH, a što u ovom slučaju nije bilo. Zbog čega je to tako, ja sada ne mogu da se izjasnim. Uglavnom, prvostepeni sud bespotrebno se bavio ocjenom ustavnosti tog zakona, znajući pritome da je pokrenut postupak ocjene ustavnosti i da je u tom postupku, također, zatraženo određivanje mjere osiguranja – podvukao je Ljubović.

Advokat Ljubović, kako je kazao, nema informaciju da li je Ustavni sud FBiH zakazao raspravu o ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima ZDK. Izmjene i dopune tog zakona nedavno je usvojila Skupština ZDK, a na osnovu odredaba tog zakona, na prijedlog Nezavisnog odbora ZDK, Vlada ZDK oduzela je čin generalnog policijskog inspektora ZDK-a te smijenila komesara Šišića.

Kineska regulatorna tijela predložila su pravila prema kojima bi osobe mlađe od 18 godina mogle provesti maksimalno dva sata dnevno na njihovim pametnim telefonima.

Državno regulatorno tijelo za kibernetički prostor saopćilo je kako želi da se maloljetnim osobama zabrani pristup internetu na njihovim mobitelima od 22 sata do 6 ujutro, prenosi Sky News.

Prema predloženim pravilima, korisnici od 16 do 18 godina mogli bi provesti dva sata dnevno na mobitelima, djeca od osam do 16 godina dobila bi jedan sat, dok bi djeca do osam godina imala samo osam minuta.

Prijedlog dolazi u trenutku kada su kineske vlasti sve više zabrinute zbog stope kratkovidnost i ovisnosti o internetu među mladima te naglašava želju Pekinga da ima veću kontrolu nad digitalnim životom u Kini.

“Trebat će puno truda i dodatnih troškova”

Ako se nacrt pravila Kineske administracije za kibernetički prostor (CAC) usvoji, to bi moglo imati implikacije na kompanije koje pokreću neke od najvećih kineskih mobilnih aplikacija poput TikTokovog vlasnika ByteDance. CAC navodi da bi pružatelji usluga morali postaviti vremenska ograničenja prema predloženim reformama, ali bi roditeljima bilo omogućeno da odustanu od ograničenja za svoju djecu.

Kineske vlasti ranije su rekle da će podržati razvoj tehnoloških divova, ali analitičari tvrde da bi dnevna ograničenja upotrebe mobitela stvorila glavobolje za internetske kompanije. “Puno truda i dodatnih troškova treba za pravilnu provedbu ovih novih regulatornih zahtjeva”, kazao je advokat Xia Hailong, piše Index.

Već je uveden policijski sat za maloljetne igrače videoigara

“I rizik od nepoštivanja pravila također će biti vrlo visok. Stoga vjerujem da bi mnoge internetske kompanije mogle razmisliti o izravnoj zabrani maloljetnicima korištenja njihovih usluga”, dodao je.

Ovaj prijedlog regulatora je nastavak na vladin policijski sat za igrače online videoigara mlađe od 18 godina koji je uveden još 2021. i zadao je veliki udarac divovima igara poput Tencenta.

Platforme za dijeljenje videa kao što su Bilibili, Kuaishou i ByteDance od 2019. nude “tinejdžerske načine rada” koji korisnicima ograničavaju pristup sadržaju i trajanje korištenja. ByteDanceova aplikacija Douyin slična TikToku zabranjuje tinejdžerima da je koriste dulje od 40 minuta.

Snažna globalna potražnja za naftom, posebno iz Kine, zajedno sa izvještajima o smanjenju zaliha sirove nafte širom svijeta, sugeriše da bi cijena nafte mogla da dostigne 100 dolara po barelu u tekućoj godini.

U najnovijoj analizi specijalizovanog portala OilPrice navedeno je da zemlje OPEC-a u ovom trenutku proizvode manje nafte zbog saudijskog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje i obustave utovara sirove nafte na nigerijskom terminalu Forkados zbog rizika od curenja, prenosi Euronews.

Prema podacima Reutersa, OPEC je u julu smanjio proizvodnju nafte za 840.000 barela dnevno u odnosu na jun. Nafta Brent se ranije ove nedjelje prodavala za više od 85 dolara po barelu, dok je cijena američke nafte WTI porasla na oko 82 dolara po barelu. U sredu su cijene pale na ispod 80 dolara po barelu za naftu WTI i oko 83 dolara za Brent.

Analitičari su ranije procijenili da je Saudijskoj Arabiji potrebno da cijena nafte bude oko 90 dolara po barelu da bi nastavila sa svojim ambicioznim planovima javne potrošnje koji čine program diverzifikacije „Vizija 2030“.

Trenutno se više nego ranije trguje naftom u valutama koje su alternativa američkom dolaru, a nivo stvarne ponude postaje faktor koji značajno utiče na cijene koje su u porastu, pa Rijad nema razlog da poveća obim proizvodnje. Ukoliko se ostvare ključne projekcije potražnje, nafta bi mogla da dostigne cijenu od 100 dolara po barelu, navedeno je u analizi.

(capital.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Dom naroda FBiH u ponedjeljak je prihvatio Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i usvojio Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH i Zakon o električnoj energiji FBiH, čime je usvojen set energetskih zakona kojima se u oblasti energetike uvode evropski standardi.

Ovaj Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije omogućava građanima da bez formiranja pravnih osoba budu ravnopravni sudionici energetskog sektora i proizvode struju.

Zakonom se pojednostavljuju administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije.

Usvajanjem Zakona o električnoj energiji uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te opskrba i trgovina električnom energijom.

Evo šta donosi reformski set energetskih zakona koji su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Kada je riječ o građanima to znači da:

- Po prvi put fizička lica mogu, bez registracije obrta, biti prosumeri, odnosno, proizvoditi električnu energiju koju će koristiti za vlastite potrebe.

- Mogu se, kao prosumeri, udruživati u zajednice prosumera, radi proizvodnje ili razmjene električne energije.

- Mogu se udružiti u zajednice/zadruge radi proizvodnje, razmjene, skladištenja ili prodaje električne energije čime smanjuju svoje troškove, podižu nivo kvaliteta življenja ali i ostvaruju dodatne prihode.

- Administrativna procedura za izgradnju prosumerskog postrojenja je smanjena na minimum.

Za privrednike ovo znači da:

- Mogu graditi i prosumerska i postrojenja za prodaju električne energije. Izgradnjom postrojenja za sopstvenu potrošnju mogu značajno uticati na troškove proizvodnje ali i sigurnost snabdijevanja.

- osiguravajući energiju, porijeklom iz OIE, za svoju proizvodnju istovremeno osiguravaju izuzeće od skorog EU mehanizma zaštite od prekograničnih emisija CO2 (CBAM) za izvoz svojih proizvoda.

Kada je riječ o FBiH ovi Zakoni donose dobrobit u svim segmentima, unapređenje sistema strateškog planiranja u sektoru energije, stvoreni uslovi za utvrđivanje potrebnog kvaliteta usluga na tržištu energije uz prihvatljive troškove, omogućene aukcije kao osnovni oblik odabira najjeftinijih ponuđača za uključivanje njihovih postrojenja u sistem podsticaja, osigurani uslovi za transparentno i nediskriminirajuće investiranje u energetski sektor i sektor OIE. kreirani uslovi za uvođenje sistema zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca električne energije, preciznije definisana prava i obaveze svih učesnika u sektoru energije u FBiH, zakonodavni okvir sektora energije FBiH skoro u potpunosti usaglašen sa obavezama koje proističu iz potpisanih međunarodnih ugovora i ujednačen pravni okvir koji će biti garancija ravnomjernog razvoja sektora OIE u svim kantonima i jedinicama lokalne samouprave.

Svakako da sve ovo doprinosi i zdravijoj životnoj okolini. Sanela Pekić, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo kazala je, da što više izgradimo postrojenja koja koriste OIE to će manje električne energije biti porijeklom iz uglja, a zrak u našim gradovima biti čišći i ugodniji za život.

Pojasnila je da u sinergiji sa Zakonom o energijskoj efikasnosti ovaj paket zakona pruža odličan temelj za istinski početak procesa pravedne energetske tranzicije sa krajnjim ciljem potpune dekarbonizacije FBiH/BiH do 2050. godine.

Donošenje podzakonskih akata bi trebalo što prije realizirati kako bi implementacija zakona što prije počela na terenu.

(akta.ba)

Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine, zbog situacije u Rudniku mrkog uglja Zenica, uputio je danas premijeru FBiH Nerminu Nikšiću zahtjev za hitnom smjenom Uprave Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo – potvrdio je Feni predsjednik tog sindikata Sinan Husić.

Husić ističe kako nema “potrebe da se dodatno obrazlaže ozbiljnost i težina situacije u svim rudnicima uglja u Koncernu JP EPBiH”.

-Situacija u zeničkom rudniku reflektuje se negativno na situaciju u svim drugim rudnicima u FBiH pa ne smijemo dozvoliti da se dodatno usložni te proizvede nesagledive posljedice – kazao je Husić, koji se nada da će reakcija Vlade FBiH biti u skladu s njihovim zahtjevom.

Pogotovo, dodaje, što je Uprava JPEPBiH “iskazala neozbiljan i neodgovoran pristup” nakon urgencije Vlade FBiH, koju su uputili 27. jula.

Zenički su rudari prekinuli proizvodnju 26. jula, nakon što je istekao zadnji rok za isplatu junske plaće te naknade za topli obrok za maj.

JP EPBiH, ni nakon urgencije Vlade FBiH, nije postupila po odredbama Sporazuma, koji su sindikalci 3. jula potpisali s Upravom RMU Zenica, a po instrukcijama i smjernicama iz JP EPBiH.

Njemačka od danas službeno priznaje sve vozačke dozvole iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore sa svim položenim kategorijama za putnička i teretna vozila. To otvara strah da bi BiH još više mogla ostati bez šofera.

Ova odluka će olakšati učešće u saobraćaju mnogim bh. građanima u Njemačkoj, ali će naročito biti pogodna vozačima kamiona i drugih teretnih vozila iz BiH.

Kvalifikovani i profesionalni vozači su veoma traženi u Njemačkoj. U ovoj zemlji svake godine oko 30.000 profesionalnih vozača odlazi u penziju, a oko 15.000 vozača započinje ovaj posao.

Odlazak profesionalnih vozača iz BiH dobio je na intenzitetu 2019. kada je njemačka transportna industrija objavila da joj nedostaje više hiljada vozača što znači da su vozači iz BiH masovno odlazili u tu evropsku zemlju i prije nego što je njemačka vlada odobrila olakšice. Sada se očekuje da će ubrzo broj vozača koji odlaze iz BiH u tu državu biti još veći.

Ranije su bh. građani sa A i B položenom vozačkom mogli voziti prvih šest mjeseci boravka u Njemačkoj. Nakon toga su morali predati zahtjev za zamjenu dozvole, ali bez ponovnog polaganja teorijskog i praktičnog ispita.

Oni koji voze kamion, odnosno imaju C kategoriju, morali su polagati ispit da bi dobili novu dozvolu, ali to više neće biti potrebno.

(klix.ba)

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH.

U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom augusta bila blokirana 102.796 računa firmi te da 56.142 firmi ima blokiran bar jedan račun.

Ukupan broj blokirani računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 52, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun smanjen je za osam.

U novom izvještaju, koji sadrži 4.138 stranica ( kao i prethodni izvještaj), pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nakon što je Rayanair, prije nekoliko mjeseci, kao razlog otkazivanja letova iz Tuzle, naveo putničke naknade od tri KM koje se uplaćuju Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH, jer dovode u pitanje rentabilnost poslovanja avioprijevoznika, aerodromi u BiH zajednički pokreću inicijativu za ukidanje ove naknade. Uz navedeno, dodatno ukidanje Wizz Airove baze i većine letova na Međunarodnom aerodromu Tuzla dovodi u pitanje njegov daljnji rad.

Aerodromi Tuzla, Mostar i Banja Luka uputit će zahtjev Direkciji za civilno vazduhoplovstvo kojim će tražiti da se van snage stavi odluka o naplaćivanju putničke naknade od tri KM po putniku i 40 KM po toni prevezenog prtljaga.

“Ryanair je od 1.6. ove godine prestao da saobraća i praktično imamo dva mjeseca i 30.000 putnika koje nismo bili u prilici da opslužimo i da lete sa aerodroma Tuzla. Kada je riječ o toj naknadi od tri KM, aviokompanije kada suspenduju letove tada nema zarade za Direkciju. Samo putnici izgube priliku da lete, a i aerodromi da posluju u kapacitetu u kojem bi eventualno mogli poslovati”, rekao je Dževad Halilčević, direktor JP Međunarodni aerodrom Tuzla.

Iz Direkcije su spremnni na razgovore, ali ukidanje naknade za njih nije opcija.

“I druge zemlje kako u region tako i u EU imaju ovu naknadu koja služi za adekvatno ispunjavanje nadležnosti civilnih vazduhoplovnih vlasti u tim državama, za razvoj i unapređenje civilnog vazduhoplovstva kroz angažovanje kvalifikovanog i iskusnog vazduhoplovnog stručnog kadra i specijalističko i tehničko osposobljavanje, ali i za unaprjeđenje bezbjednosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanja nivoa bezbjednosti na međunarodnim aerodromima u BiH”, objasnio je Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BHDC-a

Zanimljivo bi bilo da i druga tijela na državnom nivou uzimaju procenat od karte putnika na sličan način: Granična policija BiH za svakodnevne KDZ preglede ili pasošku kontrolu ili carina za pregled prtljaga. Da li se ipak može i bez ove naknade i može li se umanjiti? Iz Direkcije među rješenjima navode i subvencije lokalnih vlasti.

Aerodrom u Tuzli, ali i turistička zajednica najmnogoljudnijeg kantona, u velikom su problemu i zbog ukidanja Wizz Airove baze i većine letova. Iz Wizz Aira su kao obrazloženje naveli da letove ukidaju zbog promjenjivog ekonomskog okruženja, kao i operativnih izazova uzrokovanih vremenskim prilikama u regiji.

Iz aerodroma Tuzla tvrde da je Wiz Air naveo da aerodrom ništa nije mogao učiniti da se njihova poslovna odluka promijeni, te da intenzivno traže alternativne avioprijevoznike. Da li će se naći rješenja za nekada najperspektivniji ali i druge aerodrome u BiH koji traže ukidanje naknade i da li će im u tome pomoći država ostaje da se vidi. Inicijativa tri aerodroma prema zadnjim informacijama bit će predata za nekoliko dana.