Drastično pogoršanje epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini ponovno je aktualiziralo pitanje slabosti našeg zdravstvenog sistema da se bori sa virusom, koji je pokorio i mnogo razvijenije zemlje. Očekuje li nas scenarij iz marta i kako ga izbjeći, istražili su novinari BHRT-a.

Redovi pred ambulantama za respiratorne infekcije u Banjaluci sve su duži. Pet ljekara u smjeni ne mogu stići tako brzo pregledati sve one koji se žale na različite tegobe povezane sa sumnjom na koronavirus.

“Moram reći da su uglavnom mlađi pacijenti ti koji daju podatak da su prisustvovali okupljanjima, proslavama, da su putovali na skijališta, na odmor. Malo je pacijenata koje upućujemo na Klinički centar što je zasad dobar podatak. Pojačali smo dežurstva za praznike, tako da…čeka nas uzbudljiv vikend”, kaže doktorica Mirela Kasabašić, iz Doma zdravlja Banja Luka.

U Sarajevu je nešto povoljnija situacija, iako je značajno povećan broj zaraženih. Gužve su na drive in punktovima, a Domovi zdravlja zasad odolijevaju pojačanom prilivu pacijenata. Bolnički kapaciteti se pune, ali je situacija pod kontrolom, unatoč poteškoćama s kojima su suočeni medicinski radnici.

“Primjećujem među osobljem koje se vakcinisalo doduše dva puta, da imamo već ponovo oboljelih sa laganom kliničkom slikom, ali su nažalost pozitivni i to može utjecati na naš svakodnevni rad, jer nam ti ljudi fale i bez tih ljudi ćemo jako teško organizirati liječenje i tretman naših pacijenata”, ističe prim. dr. Ednan Drljević, Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Razmišlja se i o pooštravanju epidemioloških mjera, a iz Kriznog štaba najavljuju pojačane aktivnosti na vakcinaciji.

“Za vikend smo opet u SCC-u, sljedeći u Importaneu, stavit ćemo dva boksa, nećemo jedan, tako da se nadam da će svi oni koji nisu ni prvu dozu vakcine primili iz nekih razloga, doći da se vakcinišu, a svakako i svi koji trebaju i treću dozu da prime su dobrodošli”, govori Ademir Spahić, član Kriznog štaba KS.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Dom zdravlja Mostar zatvorio je neke ambulante kako bi osoblje preusmjerili u najteže pogođene ambulante, Izolatorij, te Hitnu pomoć.

“Nije isključeno da već za nekoliko dana budemo isti takav princip morali upotrijebiti, no svi oni koji su pripadali odgovarajućem timu, ako oni budu preusmjereni na neku drugu ambulantu, dobit će drugog doktora koji će brinuti o njihovom zdravlju”, napominje Edin Kapetanović, iz Doma zdravlja Stari grad Mostar.

Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

"Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru", kazali su iz UIO BiH.

Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se "povratku na staro" tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

"U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom", pojašanjava Gavran.

Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

"Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom - niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema", ističe Gavran.

Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

"Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru", ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

Uvoz vode  po godinama 

Period                               Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             177,282.152       170.062,882

01.01-31.12.2020             158,613.389       149.096,882

01.01-31.12.2019             189.198,957       171.176,100

01.01-31.12.2018             171.400,873       154,382,889

01.01-31.12.2017             166,122.310       143.845,111

Izvoz iz BiH po godinama

Period                              Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             88.086,689          40.420,510

01.01-31.12.2020             98.203,887          42.917,794

01.01-31.12.2019             110.356,824       51.417,605

01.01-31.12.2018             120.457,874       56.661,339

01.01-31.12.2017             101.967,084       49.467,881

(N.N.)

U Sloveniji je u četvrtak potvrđeno više od 4.000 novozaraženih koronavirusom, a kako je navedeno od ponedjeljka karantin će biti smanjena na sedam dana, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima u Sloveniji je potvrđeno 4.066 zaraženih, odnosno više od 2.000 više nego prethodnog četvrtka, kada je potvrđeno 1.898 zaraženih.

Vlada je jučer proširila niz izuzeća od kućnog karantina. Karantin nakon visokorizičnog kontakta neće zahtijevati vakcinaciju dopunskom dozom, osobe koje su oboljele od Covid-19 prije manje od 45 dana i potpuno vakcinisane osobe koje su oboljele od covida prije ili poslije.

Ministar zdravlja Slovenije Janez Poklukar objasnio je da je Visoka škola epidemiologa NIJZ-a predložila da se kućni karantin smanji sa deset na sedam dana u slučaju rizičnog kontakta. Vlada to nije napisala u uredbi, jer, prema riječima ministra, "to proizilazi iz preporuka epidemiološke struke koje će se po ovom protokolu primjenjivati ​​u ponedjeljak".

Predstavnici NIJZ-a će na današnjoj konferenciji za novinare obrazložiti stručne osnove za ovu odluku.

Kako je objasnio Poklukar, epidemiolozi su utvrdili da se u 94,6 posto slučajeva infekcije pojave u roku od sedam dana, pa bi karantin mogao prestati bez dodatnog testiranja.

Izuzeće od karantina ispunjavaju i pacijenti sa pozitivnim PCR testom, koji su dva puta vakcinisani Pfizer/BioNTech, Moderna, AstraZeneca, kineskom vakcinom Sinovac Biotech i Sinopharm, indijskom vakcinom iz Rusije ili Bharat Sputnik vakcinom. Izuzetak se odnosi i na pacijente koji su jednom vakcinisani Janssen vakcinom kompanije Johnson & Johnson.

Uredba će stupiti na snagu u ponedjeljak, 10. januara.

Širom svijeta pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas obilježavaju Božić. Jutarnja liturgija za Božić najveća je i najvažnija liturgija koja se služi na taj praznik. Božiću prethodi post od 40 dana, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna. Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu. Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”. Božić se slavi tri dana.​​​​​​​

Hrizostom, mitropolit dabrobosanski tim povodom uputio je božićnu poslanicu u kojoj pozvao da dočekujući rođenje Hristovo radujući se ovom historijskom događaju, vjernici ne zaborave suštinu ovog praznika.

– Božić je i praznik našeg porodičnog i društvenog zajedništva. Upravo sam Gospod nam je pokazao svojim primjerom da se božanska Ljubav mora dijeliti sa bližnjima i daljnjima. Ta ljubav nije izražajna fikcija već je to djelotvorna ljubav, koja djela kako u svakom vremenu, tako isto i u svim prilikama i okolnostima. Neka nam Božić bude Božić otvorenih vrata i otvorenih srca ne samo za Boga, za Hrista Gospoda, već i za one za koje je sam On rekao – ako primiste jednoga od ovih malih, ako ga odjenuste, ako ga nahraniste ili napojiste, ako ga u bolnici posjetiste ili u tamnici obiđoste, sve to Meni učiniste – navedeno je u poslanici. Istaknuto je kako Božić nije samo praznik sjećanja, već prije svega i iznad svega uvijek i iznovi novi događaj u srcima, u biću vjernika, u Crkvi i zajednici.

– Na žalost, živimo u vremenu humanitarne katastrofe neviđene i nečuvene u historiji – naveo je mitropolit, između ostalog.

– U ime Boga i u ime istinskog humanizma pozivamo naučnike i ohrabrujemo ih da nam otkriju svu naučnu istinu o Covid-19, da se bore da iznađu što bolje i sigurnije lijekove i sredstva prevencije protiv ovog pan-ubice – navedeno je u poslanici.

Redakcija Antena Radija svim pravoslavcima čestita ovaj praznik sa željom da ga provedu u zdravlju, sreći i blagostanju.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U 2022. godini BiH planira da uveze 1.360 stranih radnika raznih profila, kao što su voćari, stočari, peradari, krojači, šivači, pekari, poslastičari, tesari, zidari i moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju itd.

Naime, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2022. godini iznosi 1.360 - od čega se na FBiH odnosi 670, Republiku Srpsku 600 i Brčko distrikt 90.

U Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu, koji je u formi konsultacija, precizirano je da je planirano produženje 740 već izdatih radnih dozvola, a u planu je i izdavanje dodatnih 620 za novo zapošljavanje.

S obzirom na to da je, kako je navedeno, uvaženo stanje na tržištu rada u BiH, za 2022. godinu nije utvrđen broj radnih dozvola koje se mogu izdati za sezonsko zapošljavanje u BiH.

Kada je u pitanju novo zapošljavanje stranaca u 2022. godini, iskazana je potreba i za profilima kao što su rukovalac teškim građevinskim mašinama, elektroničar, industrijski tehničar, mašinski tehničar, metalostrugar, mesarski tehnolog, elektromehaničar, mašinbravar, te tehnolog.

Na spisku su, dakle, i tesari, zidari, moleri, fasaderi, keramičari, armirači. Tu su još i zanimanja kao što su komercijalista, trgovac, hotelski recepcioner, poslovođa, kuvar nacionalne kuhinje, konobar, turistički vodič, programer, a iskazana je i potreba za nastavnicima deficitarnih zanimanja, te farmaceutima.

Momčilo Komljenović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, ističe da su poslodavci pokrenuli inicijativu kod nadležnih institucija kako bi im se olakšala procedura zapošljavanja radnika iz inostranstva.

"Ako se nastavi očekivani trend odlaska radne snage iz BiH, evidentno je da će poslodavci morati uvoziti radnu snagu iz inostranstva, iako je proces već otpočeo, tako da je vidljivo da na radilištima u BiH ima radne snage  iz Turske, Kuvajta, Bangladeša, Kine i ostalih zemalja", rekao je Komljenović.

Podatkom da imamo potrebe da uvozimo voćare nije iznenađen Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, koji ističe da takva praksa već postoji.

"To smo mi i tražili. Mi imamo problem. I ove godine nešto radnika iz Turske je radilo kod nas, brali su voće. Sad ćemo, ako mognemo, da dovedemo radnike sa Filipina, iz Bangladeša. Smatram da će nam u narednim godinama sve više trebati strani radnici. Recimo, u voćarstvu se sve radi ručno, tu je potrebna radna snaga. Na jedan hektar potrebno je 77 radnika", rekao je Dojčinović.

Na pitanje zašto imamo takve trendove, da mi uvozimo radnu snagu, a naši radnici odlaze ka Zapadu, istakao je da je vjerovatno na to najviše uticala politika, koja ne vodi brigu o našim mladim ljudima.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, naglašava da je moguće da BiH pokušava uvesti farmere, ali... "Niko neće doći ovdje raditi na farmu. Možemo mi dizati plate i zaduživati se, ali onda odosmo u stečaj. Evo struja poskupljuje. To mi izdržati ne možemo s ovom cijenom mlijeka. Nema govora o tome da ćemo mi uspjeti dovesti strane radnike", tvrdi Usorac.

Inače, u Prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu navedeno je da će njenim donošenjem biti kvalitetnije zadovoljene potrebe tržišta rada u BiH, a da pritom nije ugrožena ponuda domaće radne snage.

(poljoprivreda.ba)

Kantonalna bolnica Zenica, nakon božićnih i novogodišnjih praznika, za sada ne bilježi povećan broj hospitalizacija usljed zaraze koronavirusom – potvrdio je Feni direktor te ustanove Rasim Skomorac.

On ne isključuje mogućnost da će u narednim danima doći do povećanog broja zaraženih te posljedično tome i hospitalizacija.

-Još uvijek nema povećanja broja hospitalizovanih pacijenata zaraženih Covidom-19, mada se može očekivati da će u narednim danima biti više zaraženih i hospitalizovanih zbog masovnih okupljanja u našem gradu, ali i odlaska naših sugrađana u druga mjesta gdje je bilo masovnih okupljanja. Trenutno imamo 33 hospitalizovana Covid-pozitivna pacijenta, od kojih je osam na Odjelu intenzivne njege. Jedan je pacijent nažalost u zadnja 24 sata preminuo, a imali smo šest novoprimljenih pacijenata od kojih je troje vakcinisano – ističe Skomorac.

Hospitalizacija zbog sezonske gripe, dodaje, za sada nema, ali ističe kako su za sve zaposlenike KBZ-a bili osigurali vakcinaciju i protiv sezonske gripe.

-Anketirali smo zaposlene te osigurali vakcinu, koju je primilo nešto manje od 200 zaposlenih – kaže Skomorac, a zenička bolnica ima oko 1.800 zaposlenih.

Što se tiče Covid-pozitivnih pacijenata, situacija je zasad stabilna i u Općoj bolnici Tešanj, koja ima samo deset hospitaliziranih pacijenata.

-Pred Novu godinu imali smo samo četiri pacijenta, što je bilo najmanje nakon dugog perioda borbe s Covidom. Međutim, nema mjesta opuštanju. Podatak da smo u Domu zdravlja Usora, koja dnevno registruje 4-5 novozaraženih osoba, trećeg dana januara imali čak 40 novootkrivenih zaraza, svakako je alarmantan. Sretna je okolnost da se ne radi o težoj kliničkoj slici zaraženih osoba pa nije bilo potrebe za njihovom hospitalizacijom, ali moramo biti oprezni. Pogotovo što je čak 90 posto testiranih bilo i zaraženo – upozorava direktor JZU Opća bolnica Tešanj Omer Bedak.

Smatra kako je to posljedica nepridržavanja epidemioloških mjera te vjerovatno ulaska i omikron soja. Omikron soj, napominje on, oni ne mogu izolovati u svojoj laboratoriji.

Nešto je bolja situacija u samom Tešnju, gdje, dodaje Bedak, dnevno bilježe 15-ak novozaraženih, ali je i njihova klinička slika blaža pa nema potrebe za hospitalizacijom.

-U proteklim danima, nakon Nove godine, imali smo samo jednog pacijenta koji je preminuo od posljedica zaraze koronavirusom – ističe Bedak.

Hospitalizovanih zbog zaraze sezonskom gripom, napominje, nema ni u tešanjskoj bolnici, ali to ne znači da sezonske gripe nema.

(fokus.ba)

Zbog poskupljenja sirovina, ali i električne energije za privredu, cijena peleta u BiH je od Nove godine u porastu i dostiže skoro i 480 KM, potvrdili su nam iz firmi koje se bave proizvodnjom peleta.

Naime, kako ističu, na rast cijena utiče i potražnja za ovim vidom ogrjeva, koja je enormna u posljednjih nekoliko mjeseci.

Iz firme “Drvoprodex” Banjaluka ističu da tona peleta sada košta 375 KM, dok je samo nekoliko dana ranije iznosila 350 KM.

“Cijene su korigovane od Nove godine, jer je došlo do poskupljenja sirovine, tako da smo bili prinuđeni da i mi povećamo cijenu peleta”, kazali su iz ovog preduzeća.

Dodali su da kupci i dalje svakodnevno zovu zbog kupovine ovog energenta.

“Mi svake godine u aprilu imamo akciju kada su cijene peleta niže pa veliki broj naših kupaca tada nabavlja pelet. U ovom periodu dokupljuju određene količine”, ističu u “Drvoprodexu” i dodaju da imaju besplatnu dostavu samo na području Banjaluke.

Da su već neko vrijeme cijene peleta jako visoke, kažu i iz firme “Drvosječa” Sarajevo.

“Kod nas tona peleta košta 480 KM, dok je u oktobru prošle godine bila 390 KM, tako da su cijene stalno rasle upravo zbog visokih cijena sirovina”, ističu u ovoj firmi.

Dodaju da i uprkos visokoj cijeni potražnja za ovim energentom ne jenjava.

“Samu veću cijena diktira i velika potražnja jer je dosta ljudi prešlo na grijanje ovim ogrjevom”, ističu iz ove firme.

Iako još nemaju novi cjenovnik, iz preduzeća “Ensa BH” iz Srpca su potvrdili da se očekuju nove, veće cijene nakon praznika.

“Došlo je do većih cijena sirovina, ali dobili smo i nove ugovore sa većom cijenom električne energije, tako da je neminovno da i cijene naših proizvoda moraju rasti”, pojašnjavaju iz ove firme.

Pojasnili su da se mogu i dalje očekivati veće cijene, a posebno, kako kažu, od šestog mjeseca, pred početak sezone. Da je svako poskupljenje udar na džep potrošača, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.

“Već prethodne godine počela su razna poskupljenja izazvana visokim cijenama raznih energenata koji su neophodni za proizvodnju. Samim tim to je doprinijelo da i pelet poskupi. Svjedoci smo da ova poskupljenja nisu samo u BiH, nego u cijeloj Evropi i svijetu, ali oni se mogu drugačije nositi s tim jer imaju određene mjere da pomognu svojim građanima, za razliku od nas”, ističe Marićeva i dodaje da pelet već jedan izvjestan period bilježi rast cijena.

“Iako su građani tonu peleta u šestom mjesecu mogli da kupe od 300 do 350 KM, sada to već dostiže cifru i blizu 500 KM”, kazala je Marićeva.

Pojasnila je da će svako dalje poskupljenje ovog energenta dovesti do jednog velikog kolapsa, jer, kako kaže, čime da se ljudi griju u svojim domaćinstvima ako su već prešli na ovakav oblik grijanja.

Kako je rekla, poskupljenje električne energije za privredu podiže i cijenu peleta, ali i svega ostalog.

“Sigurno je da će sve lančano da se odrazi, jer ako privreda bude imala veće račune za struju, to će se odraziti i na plate radnika, ali i na cijene u trgovinama, a opet se sve prelama preko leđa potrošača”, zaključila je Marićeva.

Ista potražnja za drvetom

Oni koji se bave prodajom drveta kažu da je potražnja za ovim ogrevom na domaćem tržištu na istom nivou već godinama te da se cijene kreću od 70 do 105 KM po metru.

Mirsad Š., prodavac drva iz Sarajeva, kazao je da metar bukovih drva košta 105 KM, te da potražnja nije prevelika i da u roku od dva dana dostave drva na traženu adresu. U RS je cijena drva niža pa tako iznosi od 70 do 85 KM po metru, zavisno od vrste drveta.

(fokus.ba)

Vlada Njemačke ne želi da ponovo uvede mjeru zatvarnja čak i dok raste broj zaraženih pod uticajem omikron soja, izjavio je danas ministar finansija Kristijan Lindner.

"Želimo da izbjegnemo opšta i raširena zatvaranja u budućnosti", rekao je Lindner dnevnim listovima Štutgarter nahrihten i Noje berliner redaktionsgelšaft.

On je dodao da je cilj vlade da održi društveni život u što većoj mjeri i da izbjegne socijalnu štetu što je više moguće.

On je pozvao da se u Njemačkoj vakciniše čitava populacija u roku od mjesec dana za slučaj da nastupe novi talasi pandemije u budućnosti.

Njemačka ima relativno nisku stopu vakcinacije u poređenju sa ostalim zemljama Zapadne Evrope. Potpuno je imunizovano 71,3 odsto populacije, a 39,3 odsto je primilo i buster dozu.

Institut za infektivne bolesti Robert Koh saopštio je jutros da je zabilježeno 58.912 novih infekcija i 346 smrtnih slučajeva od kovida 19. Prije sedam dana bilo je 47 odsto manje zaraženih.

Proširenje EU na zapadni Balkan uvršteno je u dokument o programu rada francuskog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koji je objavljen 1. januara 2022. godine na stranici Vlade Francuske.

Direktno uvrštavanje u dokument posvećenosti proširenju EU na zapadni Balkan važno je prevashodno zbog toga što su pojedine zemlje članice, ali i ugledni analitičari, ukazivali na nedovoljnu zainteresovanost te zemlje za zapadni Balkan, pa čak i nevoljnost da se EU dalje širi.

U poglavlju o proširenju naglašeno je da će predsjedništvo obezbijediti nastavak pregovora sa zemljama kandidatima u skladu s novom metodologijom koju je usvojio Evropski savjet 15. marta 2020. godine.

"Predsjedništvo će promovisati akciju EU na zapadnom Balkanu radi sprovođenja dalekosežnih transformativnih reformi u ključnim područjima, poput vladavine prava, demokratskih institucija, medijskih sloboda, ekonomskih reformi, a pomagaće i u usvajanju pravne stečevine EU", naglašeno je u ovom dokumentu.

Ipak, zanimljivo je da je zapadnom Balkanu dato manje pažnje u samom dokumentu od govora koji je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, održao prije desetak dana, predstavljajući preuzimanje predsjedavanja EU od strane Francuske.

Makron je u svom govoru rekao da su Afrika, zapadni Balkan i južno susjedstvo prioriteti francuskog predsjedavanja EU, ali nije spominjao proširenje. U dokumentu je spomenuto proširenje, ali Balkan je nisko na listi prioriteta u dokumentu u kojem su navedeni svi prioriteti.

Naime, na vrhu liste prioriteta je Afrika, a zatim redom slijede Indopacifik, SAD te poglavlje o odnosima s Rusijom, Kinom i Turskom. Nakon ovog prioriteta navedeni su južno susjedstvo, što se odnosi na zemlje u pojasu Sredozemlja, zatim Bliski istok, pa tek onda zapadni Balkan. Iza zapadnog Balkana navedeni su još međunarodna humanitarna pomoć, ekonomska razmjena i odbrana.

Osman Topčagić, bivši ambasador BiH u Briselu, kaže da Francuska, uz još nekoliko bitnih zemalja EU, prioritet daje unutrašnjem funkcionisanju EU, a da je proširenje u drugom planu.

"Moj je čvrst utisak da je razlika između zemalja zapadnog Balkana i EU danas veća nego što je bila 2000. godine, kada je započeo proces pridruživanja EU i zapadnog Balkana", kaže Topčagić za "Nezavisne novine".

Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga za tu situaciju je činjenica da teme koje dominiraju u EU nisu prisutne u zemljama zapadnog Balkana u toj mjeri, i obrnuto.

"EU danas kakva jeste nije sposobna da donosi jedinstveni stav i čvrstu politiku po raznim pitanjima, ne samo kada se radi o zapadnom Balkanu. To je realnost s kojom mi svi treba da se suočimo", naglasio je on.

Inače, Makron je najavio da će Francuska tokom predsjedavanja EU organizovati sastanak EU sa zapadnim Balkanom, što je potvrđeno i u ovom dokumentu.

"Francusko predsjedništvo će organizovati konferenciju o zapadnom Balkanu u junu 2022. godine. Cilj je promocija i produbljenje konkretne saradnje sa zapadnim Balkanom, posebno kada su u pitanju regionalna saradnja i stabilnost", naglašeno je u dokumentu.

Takođe, važno je napomenuti da su Francuska i Njemačka početkom 2020. godine pokrenule veliku akciju u saradnji sa zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema viška naoružanja i prekidanja lanaca ilegalne trgovine oružjem.

Na stranici Ministarstva spoljnih poslova Francuske je 2017. najavljeno da su ta zemlja i Njemačka inicirale ovaj program povodom terorističkih napada u Parizu 2015. godine. Naglasili su da se na zapadnom Balkanu, prema procjenama stručnjaka, u opticaju nalazi između 3,2 i 6,2 miliona komada ilegalnog oružja.

Drugi razlog, na kojem više insistira Njemačka, je problem organizovanih kriminalnih grupa koje u zemljama zapadnog Balkana sve više svrastavaju s vladama i time čine ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju za EU, što Njemačka želi da zaustavi.  Kako smo već pisali, a kako su nam napominjale njemačke diplomate u nekoliko navrata, za EU je bitno da se pitanje vladavine prava posebno fokusira na neutralisanje organizovanih kriminalnih lanaca sa zapadnog Balkana, koji u EU švercaju drogu, ljude, oružje i ostale zabranjene supstance.

(N.N.)