Na području Federacije Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca, od maja do jula, dogodile su se 5.432 saobraćajne nesreće, što je za 280 više u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima Federalne uprave policije (FUP), najviše nesreća dogodilo se u Kantonu Sarajevo (1.760), zatim Tuzlanskom kantonu (808), Zeničko-dobojskom kantonu (761) te Srednjobosnakom kantonu (510).

U periodu od tri mjeseca, u saobraćajnim nesrećama stradale su 42 osobe, a najviše života izgubljeno je tokom jula (21 osoba).

Lakše i teže povrede zadobilo je 2.025 osoba, što je više za oko 500 povrijeđenih u istom periodu 2020. godine.

Najveći broj saobraćajnih nesreća od maja do jula na području FBiH izazvala je neprilagođena brzina (1.274), dok je 208 saobraćajnih nesreća izazvalo konzumiranje alkohola.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane organizirao je u Zenici predavanje o važnosti majčinskog dojenja, uz niz praktičnih savjeta i priliku da buduće i mlade majke razgovaraju sa stručnjakinjama iz više oblasti.

Sa majkama su razgovarale dr. Maja Karač, specijalista pedijatrije, dr. Hana Štimjanin, specijalista ginekologije i akušerstva, te Ines Jakupanec, certificirana savjetnica za dojenje i laktaciju.

- Trudnicama, dojiljama i budućim majkama smo objasnili najčešće zablude, mitove i dali vid podrške da dojenje nije bauk, da će ono biti uspješno sa pravim informacijama, kazala je dr. Štimjanin. 

Dоjenje predstavlja hranjenje bebe isključivо majčinim mlijekоm tоkоm prvih šest mjeseci živоta, bez dоdataka vоde, čaja, sоkоva, adaptiranоg mlijeka i čvrste hrane. Institut kontinuirano, kroz razne organizirane aktivnosti promoviše značaj dojenja, a s ciljem podizanja svijesti, unaprijeđenja i pružanja podrške majkama koje doje svoju djecu.

- Majčino mlijeko je nezamjenjiva i neprikosnovena hrana u prvih šest mjeseci i kasnije koliko god to traži i želi dijete. To ipak nije samo priča između majke i djeteta, nego priča cijele okoline, koja mora pružiti podršku, kaže dr. Karač.

Svjetska asocijacija za promociju dojenja (WABA) je 1992. godine prvu sedmicu u avgustu proglasila Svjetskom sedmicom dojenja s ciljem podizanja svijesti, unaprijeđenja i podrške dojenju. Istraživanja pokazuju da je 15,6 posto djece ili tek svako sedmo dijete do šest mjeseci isključivo dojeno u Federaciji BiH.

- Moto ovogodišnjeg obilježavanja je "Zaštitimo dojenje, podijelimo odgovornost", te on najbolje oslikava ono što je dobrobit i značaj zajednice, a to je pozitivan uticaj okoline i značaj podrške mladoj majci, ističe dr. Kuduzović.

Video sa skupa, sa opširnijim izjavama dostupan je na ovom linku https://youtu.be/p6SB-KX07Zc.

Buduće mame i dojilje mogle su u dvosatnom razgovoru sa adekvatnim sagovornicama razgovarati o dojenju, podijeliti svoje radosti, uspjehe, strahove, iskustva i očekivanja, te pružiti podršku drugim majkama da ustraju u dojenju, ali i dobiti prigodne poklone u vidu marama za dojenje, priručnika i drugih korisnih materijala.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Epidemiološka situacija na području Zeničko-dobojskog kantona može se ocijeniti nepovoljnom, budući da je u Federaciji BiH još uvijek na snazi pandemija, sa zadržavanjem trenda niskog broja novooboljelih, umrlih i hospitaliziranih, zaključio je Krizni štab Ministarstva zdravstva ZDK-a.

- Broj novih potvrđenih slučajeva u zadnjih sedam dana je 12, što čini kumulativnu incidencu od 3,3 na 100.000 stanovnika, što je nastavak trenda zadržavanja ove incidence na jako niskom nivou - zaključio je Krizni štab razmatrajući informaciju o epidemiološkoj situaciji koju je sačinio Institut za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici.

Do 08. avgusta ukupno je potvrđeno 14.497 slučajeva zaraze virusa korona, a broj aktivnih slučajeva je 25. U zadnjoj posmatranoj sedmici nije umrla ni jedna osoba. Na bolničkom liječenju nalazi se svega jedan pacijent.

Kada je u pitanju imunizacija, koja se provodi od sredine marta, do sada je zdravstvenim ustanovama isporučeno 81.756 doza vakcina, a utrošeno 59.743 doza. U potpunosti je vakcinisano, s obje doze vakcine, 21.663 građana ovog kantona.

Krizni štab izvršio je raspodjelu donacije 3.680 brzih antigenskih testova za korona virus te zaštitne opreme, hirurških i KN95 maski, zdravstvenim ustanovama u ovom kantonu. Radi se o donaciji Vlade SR Njemačke posredstvom Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Udruženje poslodavaca FBiH zatražilo je od Ministarstva finansija u Vladi FBiH da se izmijeni Zakon o igrama na sreću kako bi se smanjila korupcija kojoj su podložni državni službenici i funkcioneri.

Iako je Zakon o igrama na sreću propisao da se kladionice ne smiju nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 metara od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, praksa je pokazala da se veliki broj kladionica u FBiH nalazi u krugu manjem od 100 metara od  ovih objekata.

Istovremeno, Zakon nije predvidio nikakvu kontrolu takvog stanja.

U Udruženju poslodavaca naglašavaju da se ne zalažu za zatvaranje kladionica, već za preciziranje zakonskih odredbi kojima će se smanjiti korupcija.

Smatraju da se to može postići uvođenjem kontrole od strane inspekcije, te da Ministarstvo prije produženja odobrenja za priređivanje igara na sreću, obavezno službenim putem zatraži dokaz da kladionica ispunjava prostorni uslov, odnosno da je udaljena 100 metara od vjerskih, odnosno školskih objekata.

„Bez obzira na to da li se radi o prostorima zatečenim u momentu donošenja ovog zakona, ili su naknadno izgrađeni, u Udruženju poslodavaca su uočili korupciju kod nadležnih opštinskih službi prilikom izdavanja dokaza da se uplatno mjesto nalazi na zakonom propisanoj udaljenosti“, kažu iz Udruženja poslodavaca.

Za produženje odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja potrebna je samo ovjerena izjava o ispunjavanju prostornih i tehničkih uslova.

„Mi smo predložili i da se propiše obaveza Ministarstva da prije produženja odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja zatraži službenim putem od nadležne opštinske službe dokument kojim se dokazuje da priređivač ispunjava prostorne uslove u pogledu udaljenosti od 100 metara od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola“, navode iz UPFBiH.

Pravnica Udruženja poslodavaca Jasmina Kurspahić kaže da je, pored pomenutog Zakona, obrađen i niz drugih zakona, a sve u svrhu smanjenja korupcije.

„Održana je tematska sjednica Ekonomsko socijalnog vijeća FBiH o poslovanju bez korupcije na kojoj su podržani prijedlozi Udruženja poslodavaca, uz napomenu da je korupcija sa kojom se susreću privrednici u poslovanju hronični problem cjelokupnog društva“, navodi Kurspahićeva.

U „Lutriji BiH“, koja je jedan od priređivača igara na sreću i klađenja, kažu da su cjelokupno poslovanje uskladili sa važećim zakonima.

„Lutrija BiH“ vlasnik je međunarodnog certifikata Društveno odgovornog priređivanja igara na sreću Evropskih lutrija od 2017. godine. Svojim aktivnostima na promociji odgovornog igranja „Lutrija BiH“ je postala ravnopravna članica Evropskih lutrija koje svoje društveno korisne aktivnosti usklađuju prema normama poznatih svjetskih standarda“, navode u „Lutriji BiH“.

Takođe, iz „Lutrije BiH“ dodaju da su opredijeljeni za razvoj mehanizama koji će na pravi način odgovoriti svim izazovima današnjice koji se odnose na lutrijske igre.

U Ministarstvu finansija FBiH do objave ovog teksta nisu odgovorili na pitanja u vezi sa izmjenom Zakona o igrama na sreću koje je zatražilo Udruženje poslodavaca, a kao razlog naveli su godišnji odmor.

Predložene izmjene možete pročitati u nastavku:

(capital.ba)

Prema podacima Sistema za evidenciju požara i upravljanje resursima (FIRMS) američke svemirske agencije NASA požari i dalje bjesne u brojnim područjima svijeta, javlja Anadolu Agency (AA).

Požarima su zahvaćena područja u Sjevernoj i Južnoj Americi, istočnoafričkoj visoravni i sjevernom arapskom poluostrvu, evropskoj mediteranskoj obali, te sjevernoj i istočnoj Evropi. U Aziji, požari bukte na obalama Indije, u ruskom Sibiru te u Kini, Maleziji i Indoneziji.

- Italija -

Brojni šumski požari gore u Italiji, posebno u južnim i sjevernim dijelovima zemlje.

U južnoj provinciji Campomarino evakuisano je više od 400 ljudi iz kampova i naselja. Vatrogasne ekipe i helikopteri se bore protiv vatre.

- Grčka -

Nakon deset dana požara u Grčkoj, većina ih još nije pod kontrolom.

Prema Nacionalnom opservatoriju u Atini, izgorjelo je više od 65.000 hektara šuma, uključujući 46.000 na otoku Evia, 11.000 u jugoistočnoj regiji Lakonia i 8.000 u administrativnoj regiji Atika, koja uključuje Atinu.

Georgios Stamoulos, zamjenik gradonačelnika Mantoudija na Eviji, rekao je da je samo u njegovoj opštini izgorjelo oko 1.000 kuća.

Prema njegovim riječima više od 45.000 hektara zemljišta pretvoreno je u pepeo, ili više od 80 posto od ukupno 55.000 hektara opštine.

Nikos Hardalias, zamjenik ministra civilne zaštite i upravljanja krizama Grčke, rekao je da se država bori s 55 požara na različitim lokacijama, uključujući Peloponez, Atiku i Eviju.

-Albanija -

Ministarstvo obrane Albanije saopštilo je da je ugašeno 15 šumskih požara, dok su u toku napori na gašenju još deset.

- Rumunija -

Požari su izbili u južnim dijelovima Rumunije, uključujući glavni grad Bukurešt, i područja u blizini bugarske granice.

- Rusija -

Rusija se trenutno bori s oko 155 šumskih požara širom zemlje.

Još uvijek traju napori za gašenje šumskih požara koji su počeli u julu u sjeveroistočnoj regiji Jakutija.

Savezna agencija za šumarstvo Rusije saopštila je da se danas bore protiv požara na ogromnom šumskom području površine oko 1,8 miliona hektara.

- SAD i Kanada -

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) je, prema podacima od ponedjeljka, u 107 požara širom zemlje izgorjelo oko 920.000 hektara šume.

U tri sedmice od početka požara u Dixieu u Kaliforniji do sada je izgorjelo oko 190.000 hektara šumskog zemljišta.

U Kanadi šumskim požarima ugrožene su provincije Britanska Kolumbija, Alberta, Saskatchewan i Manitoba, te centralni Ontario.

Američko ministarstvo odbrane (Pentagon) zahtijevaće od svih službenika da se vakcinišu protiv COVID-19 najkasnije do sredine septembra, objavio je u ponedjeljak ministar odbrane Lloyd Austin, javlja Anadolu Agency (AA).

"Tražiću odobrenje predsjednika da vakcine budu obavezne najkasnije do sredine septembra, ili odmah nakon odobrenja Američke agencije za hranu i lijekove - FDA, u zavisnosti od toga šta se dogodi prije", naveo je Austin u dopisu američkim snagama.

Anthony Fauci, američki stručnjak za zarazne bolesti, u nedjelju je izrazio nadu da će FDA dati potpuno odobrenje za vakcine protiv koronavirusa u sljedećih nekoliko sedmica.

Sve tri vakcine protiv COVID-19 koje se trenutno primjenjuju u Sjedinjenim Američkim Državama, Pfizer-BioNTech, Moderna i Johnson & Johnson, daju se uz odobrenje za hitnu upotrebu. Očekuje se da će Pfizer prvi dobiti odobrenje u sljedećim sedmicama.

Austin je rekao da će u međuvremenu Pentagon "trošiti vrijeme na pripreme za tranziciju", i da će pažljivo pratiti rast stope zaraze u vojsci zbog lakše prenosive delta varijante koronavirusa.

"Neću se ustručavati djelovati ranije ili preporučiti predsjedniku drugačiji smjer ako osjetim potrebu za tim", poručio je Austin.

Ubrzo nakon što je Austinov dopis objavljen, američki predsjednik Joe Biden izrazio je podršku ovoj ideji, navodeći da on i ministar odbrane "dijele nepokolebljivu predanost osiguravanju da vojne snage imaju sve alate koji su im potrebni za što sigurniji rad".

"Ove će vakcine spasiti živote. Sigurne su. Efikasne su", rekao je Biden i dodao da ne mogu odustati u borbi protiv COVID-19, naročito sa delta varijantom koronavirusa koja se brzo širi kod nevakcinisanih osoba.

U svijetu je do sada dato više od 4,46 milijardi doza vakcina protiv koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Portal “Ourworldindata.org“ objavljuje ažurirane podatke u vezi sa globalnim procesom imunizacije protiv koronavirusa.

U imunizaciji prednjači Kina u kojoj je dato 1,78 milijardi doza anticovid vakcina, a slijede Indija sa 508,6 miliona i Sjedinjene Američke Države sa 351,4 miliona doza.

Na listi država s najviše apliciranih doza vakcina slijede Brazil (153 miliona), Njemačka (95 miliona), Velika Britanija (86,4 miliona). Turska je s više od 77,7 miliona doza na devetom mjestu u svijetu.

Većina vakcina daje se u dvije doze, a neke države, kao što je Turska, počele su davati treće doze. Stoga broj doza ne odgovara broju vakcinisanih osoba.

Broj slučajeva COVID-19 u svijetu sada iznosi više od 203,15 miliona, dok je oko 4,3 miliona ljudi preminulo od posljedica.