A.A.

A.A.

Na inicijativu ministra za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona Arnela Isaka, u sjedištu Ministarstva je upriličen sastanak o stepenu realizacije Sporazuma o provođenju aktivnosti vezanih za projekat rekonstrukcije tunela Vranduk i mostova na magistralnoj cesti M-17.
Sastanku su, pored ministra Isaka sa saradnicima, prisustvovali i predstavnici JP Ceste Federacije BiH, predstavnici Gradske uprave Zenica, kao i predstavnik Koordinacije mjesnih zajednica tetovskog područja.
„Izvršili smo analizu dostignutog stepena realizacije potpisanog Sporazuma, te konstatovali da su sve strane u zadovoljavajućem obimu izvršile svoje preuzete obaveze. U cilju zadovoljavanja interesa javnosti i građana koji zaslužuju tačnu i pravovremenu informaciju odlučili smo da eksperti svih strana potpisnica Sporazuma utvrde tačan stepen realizacije preuzetih obaveza na osnovu kojeg ćemo utvrditi osnovu za realizaciju preostalih aktivnosti na finalizaciji projekta rekonstrukcije tunela Vranduk i mostova na magistralnoj cesti M-17“, kaže ministar Isak.
Bila je ovo prilika da se još jednom iskaže stav Ministarstva i opredijeljenost za rad u isključivom interesu građana Zeničko-dobojskog kantona.
„Sastanak sam inicirao zbog zabrinutosti građana sa područja koja gravitiraju Vranduku i zaobilaznici, a s obzirom da su sve moje aktivnosti na čelu Ministarstva u interesu građana i usmjerene ka poboljšanju kvaliteta života građana nisam se puno dvoumio oko stava po ovom pitanju. Ministarstvo na čijem sam čelu neće dozvoliti da Sporazum ostane samo mrtvo slovo na papiru, već će kao i do sada blagovremeno preduzeti sve potrebne mjere da sve strane ispoštuju preuzete obaveze“, dodao je Arnel Isak, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Novinarka Alisa Jarovskaja ostala je bez posla na državnom TV kanala u regiji Jamal nekoliko dana nakon što je postavila pitanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom godišnje konferencije za novinare.

Pojedini mediji spekulišu da vlasti u arktičkom regiji Jamal na sjeverozapadu Sibira nisu bile zadovoljne njenim pitanjem.

Jarovskaja, međutim, kaže da je sama dala otkaz, javio je BBC.

Međutim, ova priča podiže svijest o teškom položaju novinara u Rusiji.

Tokom trećeg sata tradicionalne godišnje konferencije, održane 19. decembra, mikrofon je proslijeđen novinarima iz regije Jamal.

Alisa Jarovskaja uzela je mikrofon iako je riječ trebao preuzeti njen kolega iz iste regije koga je odabrao Putinov glasnogovornik.

Pitanje je započela isticanjem prednosti globalnog zagrijavanja za svoju regiju, jer je to značilo da se topi arktički pojas koji je bio pod ledom, a koji predstavlja i morski prolaz. Izgrađena je lokalna infrastruktura, uključujući željezničku, međutim izgradnja mosta preko rijeke Ob zastala je, navela je ona. Most treba da poveže dva lokalna grada, Salekhard i Labytnangi.

“Naš guverner Dmitrij Artkjuhov ne štedi napore da ovo pretvori u stvarnost. Ipak, o tome se sve manje raspravlja na saveznom nivou. Dakle, pitanje je možemo li uključiti savezni nivo da se ovo pitanje riješi?”, kazala je Jarovskaja.

Putin je rekao da savezna vlada ne bira projekte na osnovu toga koji im se sviđaju, ali je rekao da je Ob most koji predstavlja važnu vezu za transportnu infrastrukturu regije, jer je otvaranje arktičkih luka bila ključna inicijativa koja se morala uskladiti s rastom izvoznog tereta.

Vlada je toga bila svjesna i obratiće pažnju na to, dodao je.

Prema izvještaju na web stranici Ura.ru, visoki službenici u regiji Jamal nisu bili impresionirani novinarskom intervencijom, a TV kanal bio je nezadovoljan što je ona uzela mikrofon od kolege.

Ističući da je lokalna vlast vlasnik TV kanala za koji je radila, Ura.ru je citirao jedan interni izvor koji kaže da je prethodno dogovoreno da se umjesto toga postavi zasebno pitanje o željezničkim vezama.

Jarovskaja je rekla za nekoliko ruskih medija da je ona sama dala otkaz, ali nije rekla da li je to povezano s njenim pitanjem.

(Fena)

U nedjelju, 22.12.2019. godine, u fiskulturnoj sali Osnovne škole “Huso Hodžić” u Tešnju, održano je takmičenje iz sportske gimnastike pod nazivom “Gimnastika u srcu”, koje već nekoliko godina uspješno organizuje Škola gimnastike “I Love Gymnastics” iz Doboj Juga.

Takmičenje se odvijalo u dva dijela, revijalni D program (parter i poligon) i takmičarski C program. Iako je takmičenje bilo podjeljeno u dva dijela, sala je bila premala da primi sve posjetioce. Učešće u takmičenju uzelo je oko 300 takmičara sa područja općina Tešanj, Doboj Jug, Doboj, Zenica, Sarajevo, Konjic i Kreševo.

U “D” programu smo mogli vidjeti naše članove kako uspješno svladavaju poligon spretnosti i rade elemente gimnastike na parteru, a u “C” programu bili smo svjedoci svom raskošnom talentu sportske gimnastike u BiH. Najuspješnjije su bile djevojčice iz Sarajeva GK “Bosna” odmah iza njih gimnastičarke iz GK “Winer” Zenica. Naša škola gimnastike bila je odmah iza njih po osvojenom broju medalja rame uz rame sa prijateljskim klubom “Sparta” iz Doboja. Gimnastičarke iz Kreševa i Konjica također su pokazale zavidno znanje.

Drago nam je da ova Škola gimnastike polako ali sigurno postavlja gimnastiku na pravo mjesto, kroz redovne treninge na području općina Tešanj i doboj Jug, kao i kroz ovo takmičenje koje se već četvrtu godinu uspješno organizuje.

Čestitamo.

(Sportski savez Općine Tešanj)

Svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujemo iskrene čestitke u povodu nastupajućeg vjerskog praznika.

Vjerujemo da ćete radost blagdana podijeliti sa svojim najbližim, prijateljima i komšijama u skladu sa vjekovnom tradicijom našeg međusobnog poštivanja, tolerancije i razumijevanja .

 

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA

Senad N. Subašić, dipl.ecc.

 

OPĆINSKI NAČELNIK

 mr.sc. Suad Huskić

Agencija za sigurnost hrane BiH, kako je potvrđeno Patriji, ovih dana primila je zahtjev od jedne firme iz Tešnja da im se omogući uvoz aromatizirane vode od konoplje/kanabisa.

Kako nam je nezvanično potvrđeno upućena je molba za informaciju o klasificiranju proizvoda, kao dodatka prehrani/proizvoda opće upotrebe, u ime komitenta Amtex d.o.o Tešanj, koji želi raditi uvoz predmetnog proizvoda na teritoriji BiH.

Proizvod koji bi željeli uvesti je aromatizirana voda od konoplje/kanabisa.

Firmu zapravo interesira da li je za isti proizvod potrebna neka vrsta uvozne dozvole Agencije za sigurnost hrane ili bilo koje nadležne institucije pri uvoznoj proceduri ove vrste robe i da li je potrebno da se obrate službenim putem, u vidu zahtjeva, da bi dobili mišljenje/odobrenje za uvoz ovog proizvoda.

Inače, predstavnici nekoliko udruženja teško oboljelih građana BiH pozvali su nadležne institucije da poduzmu odgovarajuće aktivnosti na legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe.

Saša Magazinović, zastupnik SDP-a ranije je kazao da je procjena da se u ovom trenutku više od 10 hiljada građana Bosne i Hercegovine liječi koristeći kanabis, naglasivši da treba razdvojiti konzumiranje kanabisa u bilo koje druge svrhe osim u medicinske.

Navodi da država ništa ne radi kako bi se riješilo ovo pitanje. Napomenuo je da je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, jednako kao i u drugim državama, da se omogući korištenje kanabisa u medicinske svrhe.

(akta.ba)

Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka o temi „Aktivnosti nadležnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na smanjenju zagađenosti zraka". Cilj revizije bio je ispitati efikasnost nadležnih institucija u FBiH na smanjenju zagađenosti zraka.

Predmet revizije biie su aktivnosti koje su nadležne institucije preduzele u periodu 2016-2018. godine s ciljem smanjenja zagađenosti zraka. Revizijom su obuhvaćene aktivnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Federalne uprave za inspekcijske poslove, kantonalnih ministarstava nadležnih za okoliš, te Kantonalnih uprava za inspekcijske poslove.

Rezultati revizije pokazali su da nadležne institucije nisu bile efikasne u provođenju aktivnosti na smanjenju zagađenosti zraka. Naime, regulatorni okvir koji uređuje ovu oblast nije usklađen sa EU zakonodavstvom iz oblasti zaštite okoliša, a konstatovane su i nedorečenosti postojećih propisa.

Nadležne institucije nisu osigurale sveobuhvatno praćenje kvaliteta zraka u FBiH. Postoje područja koja nisu pokrivena monitoringom kvaliteta, a na područjima na kojima je monitoring uspostavljen nije osigurano mjerenje svih zakonom propisanih parametara. lako je zrak u određenim dijelovima FBiH izrazito zagađen, građani nemaju dovoljno jasne i lako dostupne informacije o njegovom kvalitetu, niti upute o tome kako mogu zaštiti zdravlje od štetnog uticaja polutanata.

Nije uspostavljen Registar emisija u zrak, a dostupni podaci o emisijama pojedinačnih zagađivača nisu pouzdani. Kantonalni planovi zaštite zraka ne sadrže dovoljno konkretnih mjera usmjerenih na smanjenje zagađenja iz glavnih izvora zagadenja, a nadležne institucije ne raspolažu podacima o efektima preduzetih mjera na smanjenju zagađenja. Također, nije uspostavljen odgovarajući inspekcijski nadzor u oblasti zaštite zraka.

Na osnovu rezultata provedene revizije zaključeno je da postoji značajan prostor za unapređenje aktivnosti nadležnih institucija na smanjenju zagađenosti zraka u FBiH. Prije svega, neophodno je uspostaviti odgovarajući regulatorni okvir za smanjenje zagađenosti, osigurati sveobuhvatno praćenje kvaliteta zraka, efikasnije planiranje i realiziranje mjera za smanjenje zagađenosti, te odgovarajući inspekcijski nadzor nad zagađivačima.

„Neophodno je istaći da je zdrav okoliš preduslov za kvalitetan život i očuvanje zdravlja Ijudi. Pravo na zdravu okolinu jedno je od osnovnih Ijudskih prava. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi zagađenost zraka kao najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi. Stoga je važno koordinisanim djelovanjem nadležnih institucija provesti preporuke kojima će se unaprijediti aktivnosti na smanjenju zagađenosti zraka u Federaciji BiH“, naveli su revizori u izvještaju.

(akta.ba)

Nakon što je početkom godine Žurnal objavio tekst o kupovini diploma u BiH, Ministarstvo obrazovanja USK vršilo je nadzor nad radom Centra za obrazovanje odraslih Multilingua Sanski Most, škole koja je za 17 dana bez prisustva nastavi izdala diplomu srednje medicinske škole novinarki Žurnala. Vrlo brzo škola je zatvorena.

Međutim, krajem septembra Ministarstvo obrazovanja u Službenom glasniku USK objavilo je odluke o poništenju 30 diploma izdatih od strane ove škole. U obrazloženju odluka o poništenju diploma Ministarstvo navodi da škola nije imala dozvolu za rad za sedam zanimanja, piše Žurnal.

“Ministar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Rješenjem od 07. 01. 2019. godine formirao je komisiju čiji je zadatak bio da izvrši nadzor nad zakonitošću rada PU Centar za obrazovanje odraslih „Multilingua“ Sanski Most. Komisija je prilikom provođenja nadzora provela sveobuhvatnu pravnu analizu rada imenovane ustanove i utvrdila sljedeće:

Ustanova je izvodila programe obrazovanja odraslih za koje nije imala odobrenje ovog Ministarstva za zanimanja: automehatroničar, kuhar, mašinski tehničar programer CNC mašina, metalostrugar, šumarski tehničar, vodoinstalater i zavarivač,”, navedeno je u odlukama o poništenju 30 diploma.

Ministarstvo nije utvrđivalo eventualne neregularnosti sticanja diploma već se isključivo vodilo činjenicom da škola nije imala dozvolu za izvođenje nastave za sedam zanimanja. Poništena su svjedočanstva izdata od 2015. do 2019. godine.

Nevjerovatna je činjenica da je Centar za obrazovanje odraslih Multilingua Sanski Most od 2015. godine nesmetano radio i nezakonito izdavao diplome. Više od četiri godine niko iz Ministarstva nije vršio nadzor nad radom Centra!

“Izvođenjem programa prekvalifikacije/kvalifikacije za prethodnih sedam zanimanja prekršene su odredbe člana 12., 15., 16., 17., 18., 41. i 42. Zakona o obrazovanju odraslih.
U skladu sa članom 43. Zakona o obrazovanju odraslih ustanovi je izrečena privremena mjera zabrane bavljenja djelatnošću obrazovanja odraslih. Nadalje, u skladu sa članom 52. Zakona o ustanovama ustanova koja je izdala javne isprave dužna je utvrditi način zaštite prava korisnika usluga i druga pitanja od značaja za prestanak rada ustanove”, navedeno je dalje u obrazloženju odluka o poništenju.

Za zaštitu prava “korisnika usluga”, odnosno učenika čije su diplome poništene, Ministarstvo obrazovanja zadužilo je školu koja je nezakonito izdavala te iste diplome. Posljedice (ne)rada Ministarstva obrazovanja snosit će “korisnici usluga” jer nisu radili posao Ministarstva i provjeravali zakonitost rada škole koju su pohađali.

(fokus.ba)

Danas se u Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano. Porast oblačnosti tokom poslijepodneva i u večernjim satima. Poslije podne i u večernjim satima u većem dijelu Bosne sa slabom kišom, a u višim područjima sa slabom susnježicom ili snijegom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura od 4 do 10, na jugu do 14 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 26.12.2019 (Četvrtak)., u Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovni, uglavom, malo do umjereno oblačno i sunčano. U jutarnjim satima i dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne sa kišom i susnježicom u nizinama, a u višim područjima sa snijegom. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu od 4 do 8, a najviša dnevna od 1 do 7, na jugu od 7 do 12 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 27.12.2019 (Petak)., pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana u Herecegovini smanjenje oblačnosti. U večernjim satima, u većem dijelu Bosne, sa slabom kišom, a u višim područjima sa slabom susnježicom ili snijegom. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 1 do 6, a najviša dnevna od 2 do 8, na jugu od 7 do 10 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 28.12.2019 (Subota)., u Bosni pretežno oblačno, a u Hercegovini uglavnom sunčano vrijeme. U jutarnjim satima i dio prijepodneva u nizinama Bosne sa kišom i susnježicom, a u višim sa snijegom. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 3 do 7, a najviša dnevna od 1 do 5, na jugu od 7 do 11 stupnjeva.

(FHMZ)

Najuspješnija bh. naftna kompanija Hifa Petrol juče je na press konferenciji održanoj u hotelu Malak Regency potpisala ugovor o nastavku saradnje sa vicešampionom svijeta, Amelom Tukom.

Amel Tuka je već 4 godine zaštitno lice kompanija Hifa Petrol te obzirom na njegova dostignuća i ostvarene sportske rezultate, nastavak saradnje je, smatraju iz ove kompanije, bio sasvim logičan slijed.

Kampanju Najbolji sa najboljima Hifa Petrol započela je 2015. godine upravo potpisivanjem ugovora sa Amelom Tukom.

Hifa Petrol kao društveno odgovorna kompanija usmjerena je na zadržavanje talenata i pružanje podrške mladim i perspektivnim ljudima. Cilj kampanje je da pokaže da je uspjeh moguć u BiH, a najbolji dokaz za to su vrhunski sportisti koji su zaštitna lica kompanije Hifa Petrol.


"Mi u kompaniji Hifa Petrol smatramo da su vrhunski sportisti najbolji ambasadori naše zemlje i zbog toga ih biramo za svoja zaštitna lica. Amel Tuka je svakako najbolji među najboljim te se radujemo nastavku saradnje i želimo mu uspjeh u budućim takmičenjima", poručila je Alma Guberinić, marketing menadžer kompanije.

Slijedeći svoju misiju, u posljednjih mjesec dana kompanija Hifa Petrol potpisala je ugovor sa 2 nova zaštitna lica - sa kajakašem Darkom Savićem i bh. strongmenom Nedžminom Ambeškovićem.

Svojim primjerom Hifa Petrol želi skrenuti pažnju javnosti i ostalih kompanija na važnost sporta kao i podrške potrebne sportistima, a kampanjom Najbolji sa najboljima ne samo da planira zadržati mlade talentovane sportiste u BiH nego i radi na tome da se oni koji su otišli vrate, kao što je slučaj sa Nedžminom koji se polovinom 2020. godine vraća u BiH zahvaljujući podršci koju su mu ukazali.

"Zahvaljujem se kompaniji Hifa Petrol koja mi kontinuirano pruža podršku i koja je prepoznala važnost ulaganja u sport. Novi sponzorski ugovor omogućit će mi da se još kvalitetnije pripremim za ljetne olimpijske igre u Tokiju", istakao je Amel Tuka.

Bosanskohercegovački atletičar Amel Tuka počinje s pripremama za novu sezonu koja počinje dvoranskim takmičenjem u Dusseldorfu.

RMU Banovići zapošljava 2.900 radnika, sa prosječnom platom od 1.200 maraka.

Rudnik mrkog uglja Banovići svečano je obilježio Dan rudara. Na spomen-obilježje poginulim borcima položeno je cvijeće, a održana je i svečana sjednica uprave društva. Ova godina za rudnik Banovići je dobra, ostvaren je poslovni plan i rudnik će na kraju godine poslovati pozitivno kao i proteklih godina.

Pozitivno poslovanje

“Godinu završavamo uspješno u finansijskom smislu. U obimu proizvodnje imamo blagi zaostatak u odnosu na prošlu godinu što se tiče uglja, ali otkrivke što se tiče, dostigli smo projektovane i zadate ciljeve”, kaže Munever Čergić, direktor RMU Banovići. Dodaje da su političke turbulencije vezane za smjenu Nadzornog odbora prošlost, te da se rudnik već uveliko priprema za narednu godinu. Vjetar u leđa je i rekordna proizvodnja uglja u oktobru. Proizvedene su 183 hiljade tona uglja, što je najveća mjesečna proizvodnja još od 1990. godine.

Iz Sindikata RMU Banovići kažu da je pozitivno poslovanje rudnika činjenica koja mnogo znači uposlenima. Sva potraživanja radnika isplaćuju se na vrijeme. Ono čime nisu zadovoljni je odnos federalne Vlade prema rudarima. Kolektivni ugovor još nije potpisan, ističe predsjednik Sindikata Zijad Lačić.

“Rudarstvo se ne nalazi tamo gdje mu je mjesto. Ja se nadam da ćemo mi kroz razgovor sa Vladom FBiH postići dogovor. Iako već duže pregovaramo oko kolektivnog ugovora, on još nije potpisan”, napominje Lačić.

Ovaj rudnik zapošljava 2.900 radnika, sa prosječnom platom od 1.200 maraka.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić čestitao je jučer svim rudarima 21. decembar.

- Želim da iskažem iskreno poštovanje svim rudarima koji obavljaju jedan od najtežih poslova na svijetu. Kao i do sada, ovo ministarstvo će nastaviti da radi na osiguravanju boljih uvjeta za rad, uvažavajući i cijeneći vašu posvećenost poslu i važnu ulogu koju imate u razvoju naše zemlje. U ime federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije i u svoje, želim vam puno sreće u budućem radu uz rudarski pozdrav “Sretno”, navodi se u čestitki ministra Džindića.

Nagrade

Dan rudara u našoj zemlji obilježava se već nekoliko dana. Prije tri dana kompanija Gross, koja upravlja Rudnikom olova i cinka Sase, organizovala je za rudare svečani ručak i druženje. Nagrađeno je 11 najboljih rudara i radnika koje su glasanjem izabrale njihove kolege. Nagrada od 700 KM pripala je najboljim rudarima, dok je ona od 500 KM pripala najboljim radnicima iz drugih organizacionih jedinica. Nagrade je uručila predsjednica Upravnog odbora Jelena Petrić, koja je istakla da je i ove godine kompanija poslovala veoma dobro, zapošljava 497 radnika, a modernizacijom i ove godine premašen je plan proizvodnje.

I najbolji zaposlenici Rudnika boksita Srebrenica nagrađeni su od 300 do 500 KM.

(oslobodjenje.ba)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.